Prezentacija BIS

7/23/2019 Prezentacija BIS

http://slidepdf.com/reader/full/prezentacija-bis 1/48

BANK FOR INTERNATIONAL SETTLEMENTS

Banka za međunarodna

poravnanja u Baselu (BIS)Prof. dr. Kemal Kozarić



BANK FOR INTERNATIONAL

SETTLEMENTS

Šta je BIS Basel?

ajstarija !nansijska or"aniza#ija na svijetu$%temeljena je &'. maja &*.

+isija Banke za međunarodna poravnanja (BIS) jepomoć #entralnim ,ankama u stvaranjumonetarne i !nansijske sta,ilnosti- te poti#anjumeđunarodne saradnje u tim podrujima.

BIS Basel djeluje kao ,anka #entralni/ ,anaka. Sjedi0te ,anke je u Baselu- Švi#arska federa#ija. Predstavni0tva ,anke u 1on" Kon"u i +e2i#o

3it4u. 5renutno upo0ljava 67 ljudi iz 68 dr9ave.

:




SETTLEMENTS

+isija BIS Basela

;Excellence in service to central banks and fnancialauthorities< = ;ajvi0i standardi u slu9,i #entralnim,ankama i monetarnim vlastima<.

% "lavnim #rtama- BIS provodi svoju misiju kroz$ Promovisanje rasprave i olak0avanje saradnje među #entralnim

,ankama> Podr9avanje dijalo"a s dru"im tijelima koja su od"ovorna za

promovisanje !nan#ijske sta,ilnosti> Provođenje istra9ivanja o pitanjima politika s kojima se suoavaju

#entralne ,anke i !nansijska nadzorna tijela> jeluje kao dru"a "lavna u"ovorna strana za #entralne ,anke u

svojim !nan#ijskim transak#ijama i Slu9i kao posrednik ili zastupnik u vezi s međunarodnim

!nan#ijskim opera#ijama.




SETTLEMENTS

@emlje lani#e BIS Basela

Al9ir- Ar"entina- Australija- Austrija- Bel"ija- BosnaBosnai 1er#e"ovinai 1er#e

"ovina- Brazil- Bu"arska- Kanada- ile-Kina- 1rvatska- e0ka Cepu,lika- anska- Dstonija-Einska- Eran#uska- jemaka- Frka- 1on" Kon"

SAC- +ađarska- Island- Indija- Indonezija- Irska-Izrael- Italija- Gapan- Koreja- Hatvija- Hitva-Huksem,ur"- +akedonija (BGC)- +alezija- +eksiko-1olandija- ovi @eland- orve0ka- Peru- +anila-

Poljska- Portu"al- Cumunija- Cusija- SaudijskaAra,ija- Sr,ija- Sin"apur- Slovaka- Slovenija- Gu9na Afrika- Španija- Švedska- elika Britanija- 5ajland- 5urska- SA- te Dvropska #entralna ,anka.

8




SETTLEMENTS

Istorijat BIS Basela

Prvo,itni #ilj osnivanja BIS Basel je ,io u okviru Joun"ovo"plana (&*.)- po kome je ,anka ,ila zadu9ena za pro#esnjemaki/ otplata ratne 0tete iz I svjetsko" rata (u skladu saSporazumom iz ersaillea.

snovna funk#ija ratni/ otplata je zavr0ena ,rzo- te se,anka u,rzo preusmerila na pitanje koopera#ije među#entralnim ,ankama te dru"im a"en#ijama na polju jaanja!nansijske i monterane sta,ilnosti.

d poetka sastanaka "uvernera &*=i/ "odina- ,anka jepoela pro#es razvoja statistiki/ i analitiki/ kapa#itetavezano za monetarnu i !nansijsku sferu.

a svom poetku- ,anka je ,ila vlasni0tvo i vlada i privatni/li#a. jene dioni#e su ,ile predmetom tr"ovine na ,erzama.

6




SETTLEMENTS


% periodu &=86- od,or ,anke je ukljuivao tri visokoran"irana du9nosnika na#istike jemake.

Banka se u periodu nakon II svjetsko" rata suoila saoptu9,ama da je poma"ala jemakoj u pljakanju

okupirani/ teritorija. a Bretton Loods konferen#iji u julu &88. poziv za

ukidanje ,anke M likvida#iju podr9ale svi evropskidele"ati i SA- protivnik ,io Go/n +. Ka4nes- kaopredstavnik elike Britanije.

%prkos Ka4nesovim nastojanjima odluka donesena- alinikada nije sprovedena M &86. novi amerikipredsjednik 1arr4 5ruman suspendira odluku> &87. taodluka se poni0tava.

N




SETTLEMENTS


Saradnja koju sprovodi BIS od kraja II svjetsko" rata do rani/&'*=i/ usmjerena na proved,u Bretton Loods sistema.

5okom &'*=i/ i &7*=i/- fokus je ,io na upravljanjepreko"raninim kapitalom nakon naftne krize i

međunarodne du9nike krize. Kriza tokom '*=i/ "odina pro0lo" vijeka u prvi plan donosipitanje re"ulatorno" nadzora međunarodno aktivni/ ,anaka-0to je rezultiralo u &77. prvim Baselskim sporazumom okapitalu- te nje"ovom revizijom u periodu :**&=*N. = BaselII.

Gedno od kljuni/ pitanja sa kojim BIS Basel upravlja jestepitanje !nansijske sta,ilnosti- koja je iz,ila u prvi planpo"otovo nakon Azijske krize &'.

'




SETTLEMENTS


sim razvoja politike saradnje među #entralnim,ankama- BIS također odrađuje ;tradi#ionalne<,ankarske funk#ije za #entralne ,anke poputtr"ovine zlatom i razmjene valuta.

BIS je ,io a"ent za Dvropsku platnu uniju (DP%) uperiodu &6*=&67- poma9ući povratkonverti,ilnosti evropski/ valuta nakon II svjetsko"rata.

BIS je djelovao kao a"ent za razne evropskekursne aran9mane- ukljuujući i Dvropski monetarnisustav (D+S- &'=&8)- koji je pret/odio prelazuna jedinstvenu valutu = euro.

7




SETTLEMENTS

aj,itnija tijela zadu9enaza dono0enje odluka u BIS

Baselu Feneralna skup0tina #entralni/ ,anaka=lani#aBIS Basela$ dr9ava se &. marta svake "odine uz prisustvo ovla0teni/

predstavnika 67 #entralni/ ,anaka=lani#a. onosi se osluka o

usvajanju "odi0nje" !nansijsko" izvje0taja i ostale ,itneposlovne odluke> Bi1 je jedna od lani#a.

d,or direktora$ Predsjednik od,ora je 3/ristian o4er- "uverner Banke

Eran#uske> d,or ima & lanova- od to"a 0est e2 o!#io.

Feneralni direktor uz pomoć izvr0no" komiteta$ Gaime 3aruana je "eneralni direktor ,anke




SETTLEMENTS

Aktivnosti na poljumonetarne i !nansijske

koopera#ije Sastan#i$ %z "odi0nju skup0tinu- ,itni sastan#i su i redovni dvomjeseni sastan#i

"uvernera na kojima se analiziraju najnovija tr9i0na kretanja$ Sastanak o "lo,alnoj ekonomiji> Sastanak svi/ "uvernera.

Cedovni sastan#i na te/nikom nivou.

Komiteti$ Baselski od,or za ,ankarsku superviziju> Komitet za "lo,alni !nan#ijski sistem> Komitet za platne sisteme i sisteme poravnanja> Komitet za tr9i0ta>

Frupa za upravljanje #entralnim ,ankama> Irvin" Eis/er komitet za pitanja statistike u #entralnim ,ankama> odatni komiteti$

d,or za !nansijsku sta,ilnost> +eđunarodna aso#ija#ija za osi"uranje depozita> +eđunarodna aso#ija#ija supervizora u osi"uranju.

&*




SETTLEMENTS

Einansijske uslu"e BISBasela

BIS nudi 0irok raspon !nansijski/ uslu"a za pomoć#entralnim ,ankama u upravljanju rezervama M preko &8*#entralni/ ,anaka (ukljuujući 3BBi1) koristi uslu"e BIS.

Širok spektar investi#ijski/ mo"ućnosti$

alute (denomina#ija- dospjeće i likvidnost)> A=vista rauni i roni depoziti> %tr9ivi instrumenti poput EIBIS i +5I> Pristup likvidnosti za- npr. potre,e re,alansiranja portfelja rezervi> 5r"ovina "lavnim valutama i SC=om> SQapovi- forQardi- op#ije u depoziti u dvojnim valutama (3)>

Asset menad9ment M ,ilo u formi predoređeno" portfelja do"ovorenomizmeđu BIS=a i klijenta ili otvorena struktura investiranja.

Investiranje se radi i u #entrali BIS=a- kao i u uredima u1on" Kon"u.

&&




SETTLEMENTS

r"aniza#ijska strukturaBIS=a

&:




SETTLEMENTS

d,or za !nansijskusta,ilnost

Pro#jenjuje ranjivosti koje utiu na "lo,alni!nansijski sistem i identi!#ira i analizirare"ulatorne- nadzorne i srodne aktivnostineop/odne za nji/ovo rje0avanje- ukljuujući i

rezultate ti/ aktivnosti. Promovi0e koordina#iju i razmjenu informa#ija

među tijelima od"ovornim za !nansijsku sta,ilnost. Prati i daje savjete o tr9i0nim kretanjima i nji/ovim

implika#ijama na re"ulatorne politike. Prati i savjetuje o naj,oljoj praksi u ispunjavanju

re"ulatorni/ standarda.

&




SETTLEMENTS


r"anizira zajednike strate0ke pre"ledemeđunarodni/ tijela za uspostavu standarda- kako ,ise osi"uralo da je razvoj nji/ovi/ politikepravovremen- koordiniran i usredotoen na prioritete-

te da taj razvoj ide u prav#u rje0avanja pro,lema. Postavlja smjerni#e i podr9ava uspostavu

supervizorski/ koled9a. Podr9ava planiranje za preko"ranino upravljanje

krizom s pose,nim osvrtom na sistemski va9nekompanije. Sarađuje s ++E=om pri provođenju vje9,i rano"

upozoravanja.

&8




SETTLEMENTS


lanstvo ESB sastoji se od visoki/ du9nosnika izministarstava !nansija- #entralni/ ,anaka i !nansijski/re"ulatora i supervizora iz :8 dr9ave i teritorije (zemljelani#e F:* plus 1on" Kon" SAC- 1olandija- Sin"apur-

Španija i Švi#arska)- kao i iz D3B i Duropska komisija. Predsjedavajući od,ora je +ario ra"/i Kljuni izazovi za od,or u ,udućnosti su$

Gaanje "lo,alno" kapitala i okvira likvidnosti za ,anke> Smanjenje moralno" /azarda koji proizilazi iz sistemski va9ni/

!nan#ijski/ institu#ija (SIEIs)> Po,olj0anje tr9i0ta derivatima> Gaanje nadzora i re"ula#ije ,ankarstva ;iz sjene<> Smanjenje ovisnosti o a"en#ijama za kreditni rejtin">

&6




SETTLEMENTS


Cazvoj makropruden#ijalni/i okvira i alata> Cje0avanje pro,lema manjka podataka> Gaanje raunovodstveni/ standarda> Gaanje po0tivanje međunarodni/ standarda>

Promovisanje za0tite potro0aa u !nansijama> Einansijska sta,ilnost u tr9i0ta u nastajanju i ekonomija urazvoju>

Ce"ionalne savjetodavne skupine.

&N




SETTLEMENTS

Bazelski komitet za,ankarsku superviziju

Komitet koji "odinama radi na po,olj0anju,ankarske supervizije 0irom svijeta.

Sastan#i jednom "odi0nje- predsjednik outLellink- "uverner Banke 1olandije.

ajnoviji okvir na kome komitet radi$ Basel III- kojiojaava pruden#ijalne za/tjeve vezane za kapital ilikvidnost.

snovna ideja koja stoji iza Basela III je pro0irenjeokvira pokrića rizika.

&'




SETTLEMENTS

Basel III

Prvo- podići će se kvalitet- konzistentnost itransparentnost kapitalne ,aze$ 5ier & kapital$ Predominantna forma 5ier & kapitala se mora

sastojati od osnovni/ dioni#a i zadr9ane zarade>

5ier : kapitalni instrumenti će ,iti /armonizirani> 5ier kapital će ,iti eliminisan.

ru"o- ojaaće se pokriće rizika kapitalno" okvira$ Promovisaće se vi0e inte"risano upravljanje tr9i0ta i kreditni rizik

dru"e u"ovorne strane>

odaće se 3A (prila"od,a kreditne pro#jene) M rizik povezan sasmanjenjem kreditno" rejtin"a u"ovorne strane> jaae se kapitalni za/tjevi za kreditnu izlo9enost u"ovorne

strane koja proizlazi iz derivata ,anaka- repo transak#ija itransak#ija !nansiranja vrijednosni/ papira.

&7




SETTLEMENTS

Basel III

Podići će se kapitalne za0tite (,aferi) za podr0ku toj izlo9enosti> Smanjiće se pro#iklinost> si"urati dodatne poti#aje da se over=t/e=#ounter izvedeni u"ovori presele

ka #entralnim stranama (vjerojatno klirin0kim kućama)> si"urati poti#aje za jaanje upravljanja rizi#ima kod kreditne izlo9enosti

u"ovorne strane> Podići standarde upravljanja kreditnim rizikom u"ovorne strane-

ukljuujući rizik usmjeravanja ;u po"re0nu stranu<.

5reće- d,or će predstaviti omjer polu"e (leverid9a) kaododatnu mjeru za Basel II okvir. d,or je sto"a uveo omjerza za/tjev leverid9a- koji je namijenjen za postizanje

sljedeći/ #iljeva$ a postavi podlo"a i iz"radi sistem leverid9a u ,ankarskom sektoru> a se uvedu dodatne za0tite protiv modela rizika i mjerenja po"re0ke

putem dopune mjere temeljene na riziku sa jednostavnijom mjerom koja setemelji na ,ruto izlo9enosti.

&




SETTLEMENTS

Basel III

etvrto- d,or uvodi niz mjera za promi#anje iz"radnjekapitalne za0tite (,uRera) u do,rim vremenima koji semo"u izvući na u razdo,ljima stresa (Smanjenjepro#iklinosti i promi#anje za0tite od pro#iklinosti).

d,or uvodi niz mjera za rje0avanje pro#iklinosti$ Smanjiti vi0ak #iklinosti vezan za minimum kapitala> Promi#ati odred,e koje vi0e "ledaju u ,udućnost> uvati kapital za iz"radnju za0tite (,afera) u pojedinim ,ankama i ,ankarskom

sektoru koji se mo9e koristiti koristiti u stresnim situa#ijama.

Postići 0iri makropruden#ijalni #ilj za0tite ,ankarsko" sektora odrazdo,lja pretjerano" kreditno" rasta$

@a/tjev za kori0tenje du"orono" niza podataka za pro#jenu vjerojatnostineispunjavanja o,veza>

Pro#jena propasti na osnovu "u,itka ikoji nastaje iz opadajuće" poslovanja- koja je ,ilapreporuena u Baselu II- će postati o,vezna>

Po,olj0ana kali,ra#ija funk#ija rizika- koja pretvara pro#jenu "u,itka u kapitalneza/tjeve>

Banke moraju provesti stres testove koji ukljuuju 0irenje credit spread-a u s#enarijure#esije.

:*




SETTLEMENTS

Basel III

Promi#anje kvalitetnije prakse rezervisanja (rezervisanja sa"ledanjem ;unaprijed<)$ @ala"ati se za promjenu raunovodstveni/ standarda prema pristupu oekivano"

"u,itka (DH M e2pe#ted loss)- tj-

DHT HF (loss "iven default) U P (pro,a,ilit4 of default) U DA (e2posure at default).DHT HF (loss "iven default) U P (pro,a,ilit4 of default) U DA (e2posure at default).

Peto- d,or uvodi "lo,alni standard minimalnelikvidnosti za međunarodno aktivne ,anke kojaukljuuje uslov od *=dnevno" pokrića likvidnosti kojipodupire du"oroni strukturni odnos likvidnosti koji sezove odnos eto sta,ilno !nansiranje.

d,or također razmatra potre,u za dodatnimkapitalom- likvidno0ću ili dru"im nadzornim mjeramaza smanjenje vanjski/ efekata koje stvaraju sistemskiva9ne institu#ije.

:&




SETTLEMENTS

Cokovi vezani uz Basel III

Cokovi vezani za kapitalne za/tjeve$ :*&. minimalni kapitalni za/tjevi$ Poetak faze postepeno" uvođenja vi0i/

minimalni/ kapitalni/ za/tjeva> :*&6. minimalni kapitalni za/tjevi$ visoko minimalni kapitalni za/tjevi u

potpunosti se provode> :*&N. za0titni ,afer$ Poetak faze postupno" uvođenja za0titno" ,afera>

:*&. za0titni ,afer$ za0titni ,afer je u potpunosti implementiran. Cokovi vezani za odnos leverid9a$

:*&&. adzorno praćenje$ Cazvoj urneka za praćenje omjera leverid9a itemeljni/ komponenti>

:*&. Paralelni rad &$ Supervizori će pratiti omjer leverid9a i nje"ovi/komponenti- ali to nije o,avezno- niti će se o,javljivati>

:*&6. Paralelni rad :$ mjer leverid9a i nje"ove komponente će se pratiti io,javiti - ali nije o,avezan>

:*&'. Konane prila"od,e$ a temelju rezultata iz perioda paralelno" rada-radiće se konane prila"od,e omjera leverid9a>

:*&7. ,avezno$ mjer leverid9a će postati o,vezni dio Basel III za/tjeva.

::




SETTLEMENTS

Cokovi vezani uz Basel III

Cokovi vezani za za/tjeve likvidnosti$ :*&&. period posmatranja$ Cazvoj urneka i supervizorsko

praćenje likvidnosti> :*&6. uvođenje H3C$ %vođenje omjera pokrivenosti likvidnosti

(H3C)>

:*&7. uvođenje SEC$ %vođenje odnosa neto sta,ilno"!nansiranja (SEC).

:




SETTLEMENTS

3ilj Basela III

Kapital ,anaka$ Po,olj0anje kvalitete> @a/tjev za većim kapitalom> Po,olj0an o,im pokrića>

%vođenje odnosa leverid9a> Hikvidnost$

%vođenje "lo,alno" standarda likvidnosti.

+akropruden#ijalni okvir$

%vođenje kapitalne za0tite (,afera)> Identi!ka#ija sistemski ,itni/ institu#ija.

:8

K i ilj , lj0 ti




SETTLEMENTS

Konani #ilj$ po,olj0atiupravljanje rizikom i

superviziju Po,olj0ati rje0avanje preko"ranini/ rje0enja za,anke.

Caditi na pitanju operativno" rizika.

ovesti u istu ravan kompenza#ije i rizik. jaati pozadinsko testiranje. Po,olj0ati supervizorske koled9e. Po,olj0ati korporativno upravljanje.

Caditi i na pitanju mikro!nansiranja. Posvetiti se pitanju uti#aja na !nansiranje

tr"ovine.

:6




SETTLEMENTS

Komitet za "lo,alni!nan#ijski sistem

Prati razvoj i trendove na !nansijskim tr9i0tima ianalizira implika#ije na !nansijsku sta,ilnost.

Šef komiteta je "uverner Banke Kanade +att3arne4- a komitet se sastoji od "uvernera i vi0i/zvaninika : dr9ave i Dkonomsko" savjetnikaBIS=a.

Eokus na trenutnu krizu Durozone- te "lo,alniuti#aj pro"rama stimula#ije monetarni/ vlasti.

Eormirana pose,na "rupa koja će se ,avitimakropruden#ijalnim politikama.

:N




SETTLEMENTS

Komitet za platne sisteme

3ilj je ojaanje tr9i0ne infrastrukture krozpromovisanje si"urni/ i e!kasni/ platni/ sistema isistema za poravnanje.

Predsjedavajući komoteta je predsjednik eQ JorkED=a Lilliam 3 udle4.

@ada#i i fokus komiteta su usmjereni na$ Pre"led standarda infrastrukture tr9i0ta> Cad na tr9i0noj strukturi u klirin0koj industriji>

Klirin" i poravnanje repo transak#ija.

:'




SETTLEMENTS

Komitet za tr9i0ta

Komitet se sastoji od vi0i/ zvaninika :&#entralne ,anke koji zajedniki prate de0avanjana !nansijskim tr9i0tima i nji/ove implika#ije naopera#ije upravljanja likvidno0ću u 3B.

Predsjedavajući je zamjenik "uvernera Banke Gapana 1iros/i akaso.

Komitet trenutno prati i analizira$ Duro tr9i0te o,vezni#a i nje"ove implika#ije>

Kori0tenje nekonven#ionalni/ politika od strane #entralni/,anaka>

Poten#ijalne tr9i0ne implika#ije post=krizni/ reformski/ini#ijativa (poput Basel III okvira i sl.).

:7

Frupa a korporati no




SETTLEMENTS

Frupa za korporativnoupravljanje u #entralnim

,ankama Slu9i kao mjesto razmjene ideja o o,likovanju ivođenju #entralni/ ,anaka kao institu#ija javni/politika.

Frupa se sastoji od predstavnika preko 6*#entralni/ ,anaka- predsjednik je "uverner BankeIzraela Stanle4 Eis/er.

5okom pret/odno" perioda- "rupa se ,avilaimplika#ijama promjene nivoa od"ovornosti

#entralni/ ,anaka za !nansijsku sta,ilnost.

:

Irvin" Eis/er komitet za




SETTLEMENTS

Irvin" Eis/er komitet zastatistiku u #entralnim

,ankama Eorum na kome ekonomisti i statistiari iz#entralni/ ,anaka mo"u diskutovati o pitanjimastatistike iz domene monetarne i !nansijskesta,ilnosti.

Komitet ima predstavnike ': #entralne ,anke-predsjedavajući je +anuel +arfVn- zamjenik"uvernera 3entralne ,anke ilea.

Komitet konstantno or"anizira radioni#e i seminare

na razliite teme vezano za statistiku- kako ,istatistika mo"la adekvatno pratiti promjene natr9i0tu i aktivnostimaWod"ovornostima #entralni/,anaka.

*




SETTLEMENTS

%mjesto zakljuka

BIS se znaajno razlikuje od ostali/ !nansijski/institu#ija koje su ,ile predmetom ovo" kursa$ Eokus na koopera#iju- umjesto na kreditiranje> irektna pomoć i rad sa #entralnim ,ankama umjesto sa

vladama dr9ava> %napređenje svi/ ;alata< #entralno" ,ankarstva> %lo"a a"enta za #entralne ,anke.

Promjene na "lo,alnim tr9i0tima znae da će BISBasel i"rati jo0 znaajniju ulo"u u ,udućnosti.

&



Dkonomski suverenitet i

"lo,alni tokovi kapitalao#. r. Kemal Kozarić

:



Šta je !nansijskadere"ula#ija?

Puno provođenje !nansijske dere"ula#ijepodrazumijeva primjenu sljedeći/ 0est mjera$&. %kidanje kontrole kredita>

:. %kidanje limita kamatni/ stopa na depozite>

. Slo,odan pristup ,ankarskom sektoru i !nansijskim uslu"ama>8. Autonomiju ,anaka>

6. ominantno privatno vlasni0tvo ,anaka i !nansijski/or"aniza#ija>

N. Hi,eraliza#iju međunarodni/ tokova kapitala.



Cepresija vs. ere"ula#ija

+#Kinnon i S/aQ su uveli pojam ;!nansijske represije<.Bitna karakteristika !nansijske represije jeste postojanjear,itra koji određuje$ Fdje će !nansijska sredstva ,iti ula"ana> Ko će i/ ula"ati> Po kojoj #ijeni.

Einansijska dere"ula#ija ipak priznaje ,itnu ulo"u dr9avei međunarodni/ re"ulatorni/ institu#ija u određivanjustandarda poslovanja u !nansijskom sektoru i nadzoru

nad nje"ovom primjenom. Cazlo" za prisustvo dr9avne re"ulative i međunarodni/re"ulatorni/ institu#ija jeste injeni#a da na !nansijskimtr9i0tima imamo znaajnu asimetriju informa#ija.

8



Preduslovi provođenja!nansijske dere"ula#ije

%spostava !nansijske dere"ula#ije podrazumijevasljedeće prioritete$ +akroekonomska sta,iliza#ija> %napređenje sistema supervizije>

Hi,eraliza#ija sistema kapitalni/ transak#ija. Sekven#e u pro#esu !nansijske dere"ula#ije su$

6

Sekven#e u pro#esu



Sekven#e u pro#esu!nansijske dere"ula#ije

su$

N

aje0će navođene



aje0će navođeneprednosti !nansijske

"lo,aliza#ije Sa stanovi0ta du9nika- "lo,alna !nansijska tr9i0ta

nude mno"o veće mo"ućnosti za kori0tenje0tednje ostvarene po dru"im zemljamaWre"ijamapo ni9im tro0kovima.

% poređenju sa zadu9ivanjem na lokalnom tr9i0tu-du9ni#i imaju znatno veće mo"ućnosti zakori0tenje veliko" ,roja !nansijski/ instrumenatakoje mo"u emitovati na međunarodnim tr9i0tima-

uz istovremene mo"ućnosti osi"uravanja!nansijski/ transak#ija kori0tenjem derivativni/instrumenata.

'

aje0će navođene



aje0će navođeneprednosti !nansijske

"lo,aliza#ije Einansijska "lo,aliza#ija- posredno- mo9e dovesti do

unapređenja !nansijsko" sistema u zemlji du9nika-,udući da se lokalne !nansijske institu#ije suoavajusa inostranom konkuren#ijom- povećavajući nivo

znanja- sni9avajući tro0kove i koristeći naprednijete/nolo"ije. Sa stanovi0ta 0tedi0a- !nansijski/ investitora i

zajmodava#a- !nansijska "lo,aliza#ija omo"ućavaznatno veći iz,or za ula"anje u veliki ,roj !nansijski/

instrumenata sa mno"o disperziranijom strukturomprinosa i rizika- 0to omo"ućava e!kasnijestruktuiranje portfolija uz povećanje prinosa ismanjenje rizika.

7

Flo,alna ;over t/e



Flo,alna over=t/e=#ounter< derivativna

tr9i0ta

% milijardama %S> izvor BIS Xuarterl4 revieQ :*



%e0će u"ovoreni/o,aveza u pasivi ,anaka

1980. 1990. 1995.

%e0će % upasivi

%e0će P upasivi

%e0će % upasivi

%e0će P upasivi

%e0će % upasivi

%e0će P upasivi

SA *-8 &7-* *-7 &7- &-& :*-&

Gapan :-* &8-' - &8- 8-7 &6-8

jemaka &-: &*-: &-* &:-& :-6 &6-'

Eran#uska = = :&-' '- &-8 &-'

Italija &:-: :*-8 &7-' &-* ::-* &-

elika Britanija - -: N-& -: '- &'-

• 5e9nja "lo,alni/ !nansijski/ "rupa#ija postajeuniverzalan !nansijski servis svi/ "rađana i svi/

kompanija M od novani/ karti#a prekopotro0aki/ kredita- klasini/ kreditakompanijama- upisa i aran9iranja emisijavrijednosni/ papira- !nansiranja najslo9eniji/projekata- do osi"uranja i reosi"uranja svako" odti/ poslova. 8*

Einansijska dere"ula#ija i pro,lemi



Einansijska dere"ula#ija i pro,lemistrukture savremeno" međunarodno"

!n. sistema @a slo,odno međunarodno tr9i0te je vezan niz

pro,lema. 5ri najznaajnija pro,lema i uslova za privlaenje

inostrano" kapitala su sljedeća$ +o"ućnost odr9avanja !ksno" devizno" kursa> +o"ućnost odr9avanja sta,ilno" nivoa #ijena> dr9avanje !skalne sta,ilnosti- odnosno uravnote9enja

,ud9eta.

8&



Cje0avanje pro,lema!nansijski/ kriza

&. Ce"ula#ija tokova kapitala za zemlje u razvoju.:. Dliminisanje za0tite portfolio investitora.

. %stanovljavanje pro#edura rekonstruisanjadu"ova i ,ankrota.

8. e!nisanje nove politike kori0tenja sredstava++E=a- s #iljem preveniranja psi/olo"ije mase(pona0anja ;stada<) na !nansijskim tr9i0tima.

8:



Pro,lemi iz,ora politike devizno"kursa u pro#esu dere"ula#ije

% praktinom po"ledu- iz,or devizno" !ksno"-Yeksi,ilno" ili Yuktuirajuće" devizno" kursa nameće nizpro,lema nosio#ima monetarne politike. vaj pro,lemdo,ro je opisao Padoa=S#/ioppa navodeći da se zemlje urazvoju suoavaju sa sljedećim nekonzistentnimkvartetom #iljeva$

&. Eiksan devizni kurs>

:. Slo,odna tr"ovina>

. Slo,odno kretanje kapitala>

8. ezavisna monetarna politika.

okonzistentnost ovo" kvarteta #iljeva se mo9e vidjetina sljedećem slajdu$

8



Posljedi#e nekonzistentnostikvarteta #iljeva monetarne politike

88

evizna politika u zemljama sa



evizna politika u zemljama sanajvećim porastom relativno"

,o"atstvaZEMLJA Devizni režimi i načini određivanja deviznog kr!a

&. "inga#rEluktuirajući devizni kurs. Slo,odno formiranje na deviznom tr9i0tu uz nadzor #entralne monetarne institu#ijekoji se odnosi na praćenje usklađenosti devizno" kursa sin"apursko" dolara u odnosu na korpu valutaponderisani/ nji/ovim ue0ćem u dnevnom prometu.

:.$ong%ong&%ina

@vanini devizni kurs /on"kon0ko" dolara je !ksan u skladu sa aran9manom valutno" od,ora. ameđu,ankarskom tr9i0tu dozvoljeno je slo,odno formiranje prema u"ovorenim kursevima.

. Jžna

%oreja

evizni kurs korejsko" Qona do etvrto" kvartala &6. "odine odstupao je u uskim "rani#ama od Z&= &-6[- aod to" vremena je do sredine &'. "odine u "rani#ama Z&= :-:6[. @,o" !nansijske krize- ova "rani#a jenekoliko puta mijenjana do "rani#e Z&= &*[ određene u novem,ru &'. "odine. Budući da je !nansijska kriza

,ila takvi/ razmjera da monetarne vlasti nisu mo"le odr9ati ni ovakav raspon- u de#em,ru zvanini deviznire9im Yeksi,ilno" devizno" kursa promijenjen je u nezavisno Yuktuiranje u skladu sa odnosima ponude itra9nje valuta na deviznom tr9i0tu.

8. %ina

Eormalno usmjeravano Yuktuiranje uz de fa#to vrlo uske "rani#e odstupanja od #entralno" devizno" kursa.Eormalno se formira na među,ankarskom tr9i0tu u :6 "lavni/ !nansijski/ #entara. +eđutim- odluujuću ulo"uu odr9avanju devizno" kursa ima #entralna ,anka koja o,javljuje referentni devizni kurs ,aziran naponderisanoj prosjenoj vrijednosti pret/odno" radno" dana.

6. 'r!ka "raniena Yeksi,ilnost do uvođenja zajednike valute zemalja DC+ (eura). o"ovoreni aran9man sa dru"imlani#ama sistema DC+.

N. (or)ga* "raniena Yeksi,ilnost do uvođenja zajednike valute zemalja DC+ (eura). % skladu sa kooperativnimaran9manom između lani#a DC+- eskudo je devalviran &6. "odine za -6[.

'.Mari+ij

!+auri#ijski rupi do etvrto" kvartala &8. "odine ,io je vezan za korpu valuta. d etvrto" kvartala &8."odine devizni kurs se formira na među,ankarskom tr9i0tu uz usmjeravano Yuktuiranje.

7. Ja#an Slo,odno Yuktuiranje japansko" jena.

. ,ri LankaEleksi,ilan devizni kurs u uskim "rani#ama odstupanja. d maja &6. "odine monetarne vlasti dnevnoo,javljuju #entralni devizni kurs- a odstupanja su dozvoljena u rasponu Z&= & [. aluta je vezana za %S.

&*. Argen)ina Aran9man valutno" od,ora. Eiksan devizni kurs u odnosu na ameriki dolar.

86



Einansijska li,eraliza#ija u ju"oistonoj Dvropi

Država %onver)i-i*no!) )ekegračna

Dereg*a+ijakama)ni/!)o#a

Devizni režim

A*-anija puna puna %pravljano Yuktuiranje

o!na i $er+egovina puna punaalutni od,or = valuta !ksno vezanaza euro

gar!ka puna punaalutni od,or = valuta !ksno vezanaza euro

$rva)!ka puna puna %pravljano Yuktuiranje

"r-ija puna puna 3iljana inYa#ija

rna 2ora puna puna Koristi euro kao valutu

Makedonija puna puna aluta !ksno vezana za euro

3mnija puna puna %pravljano Yuktuiranje

8N

Privatiza#ija ,ankarsko"



Privatiza#ija ,ankarsko"sektora u zemljama ju"oistone Dvrope

4dio državni/ -anaka k#nom ka#i)a*

!ek)ora komer+ija*ni/ -anaka 67

199. 1999. 00:.

A*-anija 7- 7&-& 6&-

o!na i $er+egovina 7:-6 '6- 6-:

gar!ka NN-* 6*-6 *-8

$rva)!ka :-N -7 -8

"r-ija i rna 2ora 7-7 7-* 8-&

Makedonija *-* :-6 &-7

3mnija 7*-* 6*- 8*-N

8'

,ilje9ja operativni/ pro#edura 3B



,ilje9ja operativni/ pro#edura 3Bzemalja u tranzi#iji sa valutnim

od,orima;#era)ivne #ro+edre gar!ka E!)onija Li)vanija o!na i

$er+egovina

")o#a o-avezni/ rezervi 7[

&*[ ("otovinaukljuena Z [dodatne rezervelikvidnosti)

N[

&*[=&'.=:**:.6[na 0iru osnovi#u (svidepoziti u svimvalutama)

<nk+ija zajmodav+a

#o!*jednje in!)an+e

3entralna ,ankaima ovu funk#ijusamo za upravljanjesistemskim rizikom iu pose,nim(vanrednim)situa#ijama



ema

er)i=ka)i o de#ozi)imakoje izdaje +en)ra*na

-ankae postoje

3entralna ,ankaDstonije izdavala je3 od &. do:***.

e postoje e postoje

4govori o reo)k#re#o&govori7

e postoje e postoje

Postoje u svr/uso!sti#irano"

upravljanjalikvidno0ću> takođerse koriste i depoziti!ksno" roka

e postoje

>*adini de#ozi)i +en)ra*noj -an+i

Postoje e postoje Postojeo :**:. nisukori0teni

Stanje krajem :**:.

Documents

Prezentacija BIS