Click here to load reader

PREVENTIVNI MAGAZIN ZA MLADE ISSN 1840 ... - prevencija.ba 41.pdf · to su: promocija zdravlja i zdravih stilova života te prevencija ovisnosti (rubrika Cvekla, yoga i sklekovi),

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PREVENTIVNI MAGAZIN ZA MLADE ISSN 1840 ... - prevencija.ba 41.pdf · to su: promocija zdravlja i...

  • e

    Photo by Autumn Studio on Unsplash

    PREVENTIVNI MAGAZIN ZA ML ADE ISSN 1840-2461 APRIL TR AVANJ 2018. GODINA XI BROJ 41 .

  • IMPRESUM Urednički tim: Tarik Kovač, Jasmila Talić-Kujundžić Redakcija: Nejra Ahmetović, Irma Ahmetspahić, Azra Berbić, Halida Duraković, Lejla Džinić, Jovana Đurić, Jasmina Ejubović, Marina Glavinka, Ammar Grabić, Lejla Ibrulj, Amina Jusić, Dalibor Kraišniković, Matija Krivošić, Elma Opačin, Nedim Puriš, Sara Sejdić, Haris Softić, Nermana Suša, Delina Voloder, Ela Vrana, Dino Živojević Gostujuća dopisnica: Azra Halilović Naslovnica: Autumn Studio on Unsplash Ilustracije i fotografije: Šeherzada Mujkić, Hanifa Bulić, Merisa Suljić, Amina Velagić, Sumeja Ahmetagić, Lamija Gluhić, Meho Pandžić, Amar Sinanović, Amra Rabić, Bojan Jokanović, Ajdin Fejzić, Bratislava Terzić, Helem Nejse, bloom - Educating for Wholeness, JERRYE AND ROY KLOTZ MD, NARKO-NE arhiva, last-copy internet Lektorice: Aldijana Bihorac-Mujičić, Maja Sijerčić Projekt-koordinatorica: Andrea Mijatović Projekt-asistentica: Azra Halilović Izdavač: Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Za izdavača: Amir Hasanović Dizajn i DTP: Selma Mutapčić ISSN 1840-2461 PREVENTIVNI MAGAZIN ZA MLADE / ISSN 1840-2461 / APRIL / TRAVANJ 2018. / GODINA XI / BROJ 41.Disclaimer: Preventeen promovira rodno korektan/senzitivan jezik. U sadržajima/tekstovima u kojima se koristi samo jedan rod, a iz konteksta je jasno da se odnosi na oba roda, razlog korištenja jednog roda je ustupak radi lakše čitljivosti teksta. Preventeen promovira slobodno izražavanje i razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih. Stavovi autora tekstova ne odražavaju nužno stavove uredništva ili izdavača.KONTAKTIRAJTE NAS: Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, Josipa Vancaša 21/2, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0)33 223-285 e-mail: [email protected] www.prevencija.ba Facebook: Časopis ˮPreventeenˮ

    Impresum & Sadržaj

    2

    Navlakuša ........................................................................................3 Jasmila Talić-Kujundžić, MA psihologije, Sarajevo Tarik Kovač, BA inžinjer građevinarstva, VarešКо је Сизиф? ...............................................................................4 Јована Ђурић, дипломирани психолог, ДобојDruštvo informacija vs. društvo znanja ...................7 Nermana Suša, studentica komunikologije, VisokoSrebreni spavač ......................................................................10 Azra Berbić, dipl. pravnica, KakanjZaljubljenik u akvaristiku ..................................................13 Ela Vrana, učenica medicinske škole, GoraždeAtlantida - nerazriješena misterija ...........................15 Jasmina Ejubović, učenica medrese, LukavacGdje ćeš biti kad porasteš? .............................................17 Elma Opačin, studentica stomatologije, BrezaMake-up artist, šta je to? ................................................. 19 Ammar Grabić, učenik gimnazije, GradačacJedan brzinski ˮinfluensˮ ...................................................22 Lejla Ibrulj, studentica hemije, SarajevoVrijeme kazališne metafore još nije prošlo .......25 Irma Ahmetspahić, učenica gimnazije, ZenicaTri filma moga doba .............................................................29 Halida Duraković, učenica medrese, ŽiviniceBivša Jugoslavijo, spremi se! .......................................... 31 Lejla Ibrulj, studentica hemije, Sarajevo Lejla Džinić, studentica komunikologije, OdžakSlikati sa Ćeifom ......................................................................33 Sara Sejdić, učenica gimnazije, Sarajevo

    Ti, ja i Ermin Sijamija ............................................................36 Marina Glavinka, učenica gimnazije, Sarajevo Haris Softić, učenik ugostiteljsko-turističke škole, SarajevoJe li kontrola u tvojim rukama? ...................................38 Amina Jusić, učenica gimnazije, BrezaJa sam ljudsko biće ..............................................................39 Sara Sejdić, učenica gimnazije, SarajevoAlkohol (ne) može kupiti svako ................................... 40 Nejra Ahmetović, učenica ekonomske škole, SarajevoBlooming child ...........................................................................41 Lejla Ibrulj, studentica hemije, SarajevoMala knjiga o mudrosti, Dalaj Lama ........................43 Delina Voloder, učenica gimnazije, SarajevoJe l’ Teheran gdje je nekad bio .....................................45 Dino Živojević, student elektrotehnike, SarajevoVrijeme ide u jednom pravcu, sjećanje u drugom ........................................................................................... 47 Dalibor Kraišniković, student sigurnosnih i mirovnih studija, BijeljinaJoš par mjesta za Banju Luku........................................49 Nedim Puriš, student komunikologije, ZenicaSlavenska mitska pozornica (Prvi dio) ...................52 Matija Krivošić, učenik gimnazije, VarešOperacija Preventeen u Sarajevu ..............................55 Ammar Grabić, učenik gimnazije, GradačacIz naše mahale............. ...........................................................58 Azra Halilović, Preventeen projekt-asistentica, Tešanj

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 2018

  • Navlakuša

    2018 MART OŽUJAK 41 PRE VENTEEN 3

    NavlakušaJasmila Talić-Kujundžić, MA psihologije, Sarajevo Tarik Kovač, BA inžinjer građevinarstva, VarešNakon proslave desetljeća prevencije ovisno-sti i promoviranja zdravih stilova života kroz naš jedan i jedini Preventeen, došlo je vrijeme da se osvježimo, kako novim konceptom, tako i novom ekipicom u redakciji, koja je za ovaj broj pripremila sepet članaka za tvoje izbirljivo oko! Družeći se s Preventeenom, u njemu su i s njim odrastale (i još će odrastati) generacije srednjoškolaca i srednjoškolki, a vala i mlađih i starijih ekipa koje su uspjele ˮlapitiˮ koji pri-mjerak i pročitati koju pametnu koju su pisali naši volonteri i volonterke. U prethodnih deset godina, tj. u prethodnih 40 brojeva distribuira-nih širom BiH, Preventeen je bio tematski ori-jentiran časopis u kojem su se u svakom broju kroz članke obrađivale teme bliske mladima i vezane za temu broja. Poslije dužeg vijećanja, analiza, mućkanja glavom i dvije kraće tučnja-ve iz kojih smo se izvukli s lakšim povredama, uredništvo je složno i u prijeko potrebnom miru odlučilo u novo desetljeće ući s nekim novim konceptom i nadom za novu medijsku nafaku. Promjene koje nosi nova dekada Pre-venteena ogledaju se u tome da više nismo tematski časopis, tj. teme koje će Preventeen obrađivati bit će one najbolje i najaktuelnije moguće vezane za pojedine rubrike, a samim tim i mnoge sfere života. Kad smo to skužili, onda nam je sinula i ideja da trebamo promi-jeniti i nazive rubrika, odnosno ˮpretumbatiˮ ih

    tako da okupljaju one članke koji će odražavati sve ono što Preventeen pokušava objediniti, a to su: promocija zdravlja i zdravih stilova života te prevencija ovisnosti (rubrika Cvekla, yoga i sklekovi), promocija kreativnog i kritičkog izra-žavanja mladih (rubrike Kreativa i Nešto kon-tam...), edukacija i obrazovanje (rubrika Štre-berska), kultura (rubrika Cooltura), promocija prirodnih ljepota BiH (rubrika Zapis o zemlji), promocija aktivnosti NARKO-NE-a (rubrika Iz naše mahale), ali i druge teme koje se daju čitati na vel’kom odmoru (rubrika Time Out). Za nastavak uživanja u Preventeenu, u ovome broju smo malo "poradili" na dizajnu, tako Pre-venteen bude još obojeniji, dinamičniji i čitljivi-ji. Primjetit ćeš to kroz nove fontove i raspored naziva rubrika. Oni koji će već postojećoj re-dakciji pomoći da se sve ovo ostvari jesu novi članovi i nove članice redakcije koji su se po-trudili počastiti te svojim člancima već u ovom broju! Više o njima možeš pročitati u članku o edukaciji koju su prošli u rubrici Iz naše ma-hale. Dobrodošli! Ako ti je slučajno promaklo šta se dešavalo i šta za nas znači ovih deset godina iza nas, učitaj sljedeći QR kod i pogle-daj kratak film o deset godina postojanja Pre-venteena. Želimo ti ugodno čitanje tekstova i gledanje pravo dobrih fotki i ilustracija!

    Sincerely yours,

    Film o Preventeenu

  • ШтреберскаШтреберска

    ПРЕВЕНТИН 41 МАРТ ОЖУЈАК 20184

    ШтреберскаСизиф је један од многобројних ликова из грчке митологије, који је синоним за уза-лудан посао. Због свог лукавства кажњен је тако што је морао гурати камену гро-маду уз планину да би је поставио на врх. Међутим, сваки пут када би се прибли-жио врху, камен би се откотрљао на дно планине, а наш јунак је сав посао морао радити изнова. Ипак, нећу вам много пи-сати о овом Сизифу, већ ћу вас упознати са савременим Сизифом који се бацио у опасне воде - корекцију правописа и гра-матике, и рјешавање језичких недоумица кроз цртеже. Бојан Јокановић је мултиталентовани ар-хиђакон из Добоја, који поред тога што је вјероучитељ у основној школи, свира ги-тару, али има и необичан хоби који га је учинио препознатљивим на друштвеним мрежама. Бојан је свој таленат за цртање искористио да би помоћу њега, на један креативан и свима интересантан начин, разријешио језичке недоумице и учинио их доступним скоро свим генерацијама.

    Како је све почело и одакле је дошла ин-спирација?

    Почео сам да цртам језичке карикатуре ʺод муке ,̋ јер нисам могао да вјерујем да је некоме ʺјезичка недоумицаʺ НЕ ЗНАМ или НЕЗНАМ! Послије прве илустрације коју сам нацртао сасвим случајно, на молбу

    Ко је Сизиф? људи који су били одушевљени ликовним приказом исте, услиједио је низ осталих. Данас их имам више од осамдесет.

    Будући да сте створили лик Сизифа у контексту правописа, да ли и обављате његов посао?

    Не може нашим људима помоћи нико. Онај кога не занима, узалудно му је ˮЦРТАТИˮ неке ствари... Обављам ˮ дјелимичноˮ Сизи-фов посао, али имам много сабораца који ми помажу у пројекту, дијелећи илустра-ције по друштвеним мрежама и промови-шући мој рад у сваком другом облику.

    Да ли сматрате да ће ћирилица изгубити битку са 21. вијеком и захтјевима техно-логије и образовања с обзиром на то да је за стварање и употребу технологије, као и за већину значајних свјетских језика неопходна латиница?

    Ћирилица не смије изгубити битку, јер она није само писмо, него је и наш идентитет. То је светиња која се воли и љубоморно чува. Уосталом, постоје и ћириличне та-статуре за оне који имају вољу да куцкају. Ако ћирилицу заборавимо ми, неће сигур-но Абориџини, Ескими и Индијанци да је његују. У нама је проблем!

    Какве су реакције људи на Ваше карика-туре и Сизифове недаће?

    Реакције људи су позитивне, свакако. У много основних, средњих школа и универ-зитета наше земље и региона се налазе сталне поставке илустрација сизифовског посла.

    Као неко ко је дио образовног система реците нам да ли су млађе генерације неписменије или је читаво друштво? Да ли имате неко рјешење?

    Надолазеће генерације су све неписме-није, јер не читају књиге. У њима бар има

    Јована Ђурић, дипломирани психолог, Добој

  • 2018 МАРТ ОЖУЈАК 41 ПРЕВЕНТЕЕН 5

    ШтреберскаШтреберска

    Аут

    ор: Б

    ојан

    Јока

    нови

    ћ

    Аут

    ор: Б

    ојан

    Јока

    нови

    ћ А

    утор

    : Бој

    ан Јо

    кано

    вић

    Аут

    ор: Б

    ојан

    Јока

    нови

    ћ

    Аут

    ор: Б

    ојан

    Јока

    нови

    ћ

    Аут

    ор: Б

    ојан

    Јока

    нови

    ћ

    Аут

    ор: Б

    ојан

    Јока

    нови

    ћ

    Аут

    ор: Б

    ојан

    Јока

    нови

    ћ

  • Штреберска

    ПРЕВЕНТИН 41 МАРТ ОЖУЈАК 20186

    лекторске контроле. На интернету свако има могућност да пише, писмени и не-писмени. Необразовани људи су поста-ли узор младима и дају им лош примјер. Млади користе скраћенице, англицизме: omg, lol, btw... зато и не познају правопис. Ја сам рјешење понудио кроз борбу коју водимо Сизиф и ја. Сјетих се једне књиге нашег вољеног патријарха Павла, наслов књиге гласи Бог ће помоћи ако има коме. Онај ко не тражи помоћ, не жели да про-мијени своје стање, таквоме нико помоћи не може. Тако је и у правопису.

    Недавно сте имали и изложбу, какав је био одзив и да ли планирате ускоро још сличних догађаја? Колико су важни овакви догађаји у нашем граду и гене-рално средини? Изложбе имам често. Људи су стварно позитивно прихватили мој рад и зову ме да излажем свој пројекат. Мало ме брине што надлежни, који би требало да брину

    о томе, нису заинтересовани да помогну. Никада нисам добио понуду за сарадњу, нико није имао слуха да препозна важ-ност овога што радим. Већина пројеката, изложби и радионица је плод добре воље људи који прате мој рад, а имају утицај у својим локалним заједницама да орга-низују промоције. Одбио сам много пону-да да за новац радим ʺсизифовски поса-оʺ за страно тржиште. Све због љубави према ћирилици и овом пројекту који је аутентичан. Надам се да ће се системски неке ствари промијенити, хмммм, мада....

    Како планирате даље да се борите са овим великим проблемом читавог друштва? Планирам да наставим са овим што ра-дим, то је моја мисија и жеља. Дајем своје вријеме, новац... бесплатно, због виших циљева и срећан сам због тога. Ако по-могнем једном човјеку да научи нешто, сматрам то успјехом.

    Када бисте знали да до сваке младе осо-бе може доћи Ваш глас, шта бисте им рекли?Хмммм, шта бих им рекао... Не знам ни ја... Да покушају да мијењају себе, јер онај који себе на боље не мијења, сам не даје примјер понашања, воље, рада, тешко ће мијењати и друге. Код нас су људи скло-ни демагогији и осуђивању свега, а сами не чине ништа корисно. Мисија човјека на земљи је да чини корисне ствари и остави ʺнешто иза себе .̋ Владика Петар II Петровић Његош је то најбоље описао ријечима: Благо оном ко довијека живи, имао се рашта и родити.

    ***Бојанов рад можете видјети на његовој Фејсбук страници, на којој му можете и писати уколико имате неке идеје или приједлоге.

    Бој

    ан Јо

    кано

    вић

    Бојанова Фејсбук

    страница

  • Štreberska

    7

    Štreberska

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN

    Dam

    ira

    Ibra

    novi

    ć

    Društvo informacija vs. društvo znanja

    Vrijeme uvijek nosi svoje. U 21. stoljeću me-diji konstruiraju javnost i stavove javnosti. Nekadašnja vremena nudila su znanja gene-racijama, pa su ih prenosili, pa nova usvaja-li. Google i društvene mreže nisu nametali svoje i nisu ˮuništavaliˮ svijest čovjeka. Gu-šimo li se to danas u vlastitom neznanju? Uvijek je bilo pohvalno u knjigama koje su čitali moji roditelji, da je bolje znati da ništa ne znaš. Danas svak’ sa svakim priča, a niko nikoga ne čuje. Sokrat je rekao Znam da ni-šta ne znam.

    Biblioteke, pozorišta i sve kulturne ustanove su nam prazne. Dok se ranije družilo uz šo-ljicu kafe ili čaja, danas se druži na Viberu ili Instagramu. Ranije su se razmjenjivale knji-ge, stručne literature, danas se razmjenjuju stikeri na društvenim mrežama. Dok su naši roditelji znanja tražili u knjigama, mi smo danas podložni informacijama s portala koji odišu neobjektivnošću, kazala nam je Niko-lina Mučibabić, studentica komunikologije u Mostaru.

    Nik

    olin

    a M

    učib

    abić

    Nermana Suša, studentica komunikologije, Visoko

    Razgovarajući sa studentima i studentica-ma i diplomantima i diplomanticama novi-narstva i komunikologije, primjetno je razo-čarenje i ogorčenost. U jednu ruku, lakše je jednim potezom doznati sve. Ali postajemo robotizirana vrsta.Damira Ibranović završila je studij novinar-stva u Tuzli. Ona kaže da je zapravo jako teško govoriti o spomenutim fenomenima, jer je današnjica toliko ubrzana da bi vjero-vatno bilo teško učiti na načine na koje su učile generacije prije nas. Mi smo zapravo

  • Štreberska

    8

    Štreberska

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 2018

    na klik od društva informacija, a zbog toga i ubrzanog načina života miljama daleko od drugog. Mislim da je ovaj vakat poguban za inteligenciju čovjeka kao vrste. Živimo u prividu kako smo informirani i sve znamo, a zapravo jako površno pristupamo svemu tome.

    Lejla Džinić, studentica, navodi da danas, za početak, moramo biti svjesni da smo skoro svi mi na neki način direktno ili indirektno dio društva informacija. Lažne informacije, subjektivnost i razni pri-tisci postoje oduvijek. ˮ Zahvaljujućiˮ ekspan-ziji elektronskih medija dostupni su svima i svi na neki način mogu biti medij. S druge strane, postoji i društvo znanja i kao takvo također dostupno svima i oduvijek. Naravno, u oba ova tzv. društva možemo pronaći i pozitivne i negativne učinke. Me-đutim, ako usporedimo ove dvije sintagme i pokušamo naći razlike, onda je to vrijeme, odnosno brzina nastanka i širenja infor-macija. Kod društva informacija, vijest, mi-šljenje, stav mogu nastati u minuti i još se brže širiti. Dok su kod društva znanja odnos i pristup prema informaciji znatno drugačiji. Naime, da biste napisali relevantno štivo, uradili istraživački rad ili knjigu potrebni su dani, mjeseci, a mogu slobodno reći i go-dine. Pored toga zahtijevaju i stručnost pojedin-ca, činjenice zasnovane na raznim istraživa-njima te često i recenzije profesionalaca. Širenje informacija iz znanja znatno je spo-rije, jer učenje i znanje ne dolazi preko noći.Zeničanka Ajša Luković nema drugačije mišljenje. Ona kaže: Mislim da smo postali ˮekstravagantnoˮ društvo koje samo traži i želi prihvatiti senzacionalizam jer se tako godinama plasira, a da se obični čovjek ne zna tome oduprijeti. Naprosto, dolazi do ispiranja mozga. Ipak, postoji lijek za to. A to je samo čitanje, izu-čavanje i educiranje kako bismo razmišljali izvan kutije.Šta kažu oni koji su stručni dati mišljenje o društvu danas? Nama će reći nešto mr. Amna Mehmedović, v. ass. na Odsjeku za ko-munikologiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta ˮDžemal Bijedićˮ u Mostaru.Veliki broj mladih ljudi novim saznanjima pri-stupa površno, a u isto vrijeme i lakovjerno. Oslanjaju se isključivo na jedan izvor infor-

    Mil

    ica

    Pra

    lica

    Lej

    la D

    žin

    U Banjoj Luci, naša sagovornica Milica Pralica dijeli mišljenje, kazavši: Ništa ne čitam da bih pročitala i imala informaciju i mislila da je to tako iz razloga što sam novinarka. Naravno, ima objektivnih medija, ali su nažalost oni malobrojni. Mi živimo u svijetu instant-kultu-re, života informacija. Živimo Orwellovu ‘84.

  • Štreberska

    9

    Štreberska

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN

    miranja, izuzimajući analizu plasiranog sadr-žaja, ko je objavio, na koji način i zašto. Naj-češći komunikacijski kanali putem kojih do-laze do novih saznanja ustvari su Facebook i ostale društvene mreže, a informacije koje nam se na takvim platformama plasiraju uglavnom su senzacionalističkog karaktera. Navedeni stavovi impliciraju na činjenicu da kod studenata izostaje kritičko razmišljanje kao metod koji doprinosi objektivnom do-nošenju stavova i odluka.ruštvo informacija gradi stavove mnogim skupinama ljudi. A da kvaziinformacije vladaju današnjicom govori i činjenica da mladi danas masovno vjeruju portalima i htjeli priznati ili ne, postaju dio velikog ˮglobalnog sela .ˮ Na klik smo od ne-objektivnosti.

    svaka nova generacija zapravo postaje uveliko dio modernog i brzog načina živo-ta, u kojem se informacije samo čitaju, a ne provjeravaju. Da su mediji na marginama objektivnosti iz bilo kojih razloga, kaže nam i javno mnijenje. Anketu s nekoliko pitanja postavili smo online na Facebook, tako da

    Ajš

    a Lu

    kovi

    ć

    Toliko puta spominjemo neobjektivnost bh. medija. Da li su mediji u BiH na marginama i dovedeni krajnje do aparata za preživljava-nje objektivnosti odgovorit će nam anketa.Naše sagovornice ukazale su nam, sa svog aspekta gledanja na medije i cijeli sistem društva informacija i društva znanja, kako

    bismo nasumično ispitali stavove javnosti. Ukupno 202 anonimne osobe su odgovorile, a vama predstavljamo generalnu hipotezu. Ukoliko zbrojimo one koji se apsolutno ili uglavnom slažu s navedenom hipotezom, onda ih je ukupnim zbirom 63,8 % onih koji zaista smatraju da neobjektivnost vlada.Doc. dr. Amer Džihana, docent na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta ˮDžemal Bijedićˮ u Mostaru, naveo nam je svoje mišlje-nje, kazavši: Ideal objektivnosti nikada nije imao duboko korijenje u našem novinarstvu. Medijske organizacije uglavnom se bore za preživljavanje na siromašnom tržištu koje je dodatno izdijeljeno etničkim granicama. Novinarstvo ima nizak stepen autonomije i sve više je otvoreno u službi određenih par-tikularnih društvenih interesa.Pametni telefoni postaju napredniji i pamet-niji od samog čovjeka. Djeca u budućnosti će zadaće raditi na internetu preko stikera, neće pisati. Sve je relativno, ali i sve ukazuje na to da smo se uveliko udaljili od društva znanja. Iako, naši sagovornici svakodnevni-com dokazuju da još uvijek ima mladih koji znaju u kojoj biblioteci ima dobra knjiga i koji profesor/učenjak zna više.

  • Time OutTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201810

    Srebreni spavač

    ljepote i dragocjenosti um-jetnosti koju su stvarali naši preci. Među njima se, kao meni posebna i inspirativna, izdvaja Nevena Nikolić koja motive sa stećaka uz mnogo truda i rada pretvara u ne-vjerovatno lijepe i jedinstve-ne komade nakita. Ona je bila ljubazna podijeliti svoju priču s čitateljicama i čitao-cima Preventeena.

    Ko je Nevena koja se krije iza brenda NNeNN? Ako moram govoriti o sebi, pokušat ću se opisati kao

    vječno nasmijanu optimis-tkinju i vrijednu radnicu koji uživa u izabranoj profesiji. Magistrirala sam produkt dizajn na Akademiji likov-nih umjetnosti u Sarajevu, u kojem sam i rođena 1985. godine. Kao mala djevojčica zanimala sam se za različi-te kreativne aktivnosti. Pla-stelin i žica bili su mi dragi materijali, a od malih nogu, posmatrajući baku, počela sam plesti i heklati. Oduvi-jek sam sve voljela napraviti sama, vlastitim prstima. Dok su mnogi, tokom studija, tra-gali za majstorima, te laser-skim i drugim pomagalima za izradu maketa za projek-te, ja sam proizvodila svaki detalj samostalno i svaku ideju sprovodila u djelo. Nekada se činilo da je to teži put i možda ne tako pamet-na odluka, ali vremenom

    Azra Berbić, dipl. pravnica, Kakanj

    ...I k tomu jošDa prostiš Prkosna Od Sna. (Zapis o zemlji, Mak Dizdar)

    Koliko se samo mistike, lje-pote, magije, truda, rada i vještine krilo u vrijednim i nadarenim rukama onih koji su stvarali stećke širom Bo-sne i Hercegovine? Koliko je u svaki stećak uloženo truda, proliveno znoja, koliko vre-mena je trebalo da se stvo-re njihovi raznoliki oblici, da se uklešu svi ti divni motivi i stihovi u tvrdi kamen? Koliko cijenimo to ogromno blago koje su nam naši srednjovje-kovni preci, stanovnici Bosne Srebrene ostavili kao trag, kao poruku i pouku, kao do-kaz da su bili tu, da su stva-rali i gradili, da su ratovali i voljeli, da su čeznuli i slavili i da su časno odlazili? Postoje mladi, izuzetno talentirani i vrijedni ljudi koji i danas teže da sačuvaju i ponovo ožive N

    even

    a N

    ikol

  • Time OutTime Out

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 11

    sam shvatila da je to zapra-vo moje bogatstvo.

    Kako je nastao brend NNeNN?

    Nakit je oduvijek bio moja ljubav i omiljeni hobi. Sve je krenulo od ispunjavanja vlastitih želja, pa želja prija-teljica, te bez puno marke-tinškog pokušaja razvijanja brenda, hobi je spontano postajao biznis. Ljubav, trud i rad uvijek nađu svoj put i uvijek budu primijećeni, iako je čekanje nekada iscrpljuju-će. Nakit radim već desetak godina, od ideje do izvedbe. Logo i naziv brenda NNeNN, kao i neobična ambalaža, također su dio mog dizajna. Detalji su bitni u ovom po-slu, zato na njih i trošim jako puno vremena.

    Kada je došlo do prvog su-sreta sa stećkom i njegovim motivima, kakav je bio taj prvi dojam?

    Sa stećcima sam se susre-tala još kroz osnovno obra-zovanje, a nešto obuhvatnije na Akademiji. Njihova miste-

    rioznost, raznolikost motiva i poruka, a uz to i nedovolj-na istraženost uvijek su me intrigirali. Željela sam dati svoj doprinos njihovoj afir-maciji i bližem upoznavanju u BiH te sam krenula s izra-dom nakita.

    Kako se rodila tako jedin-stvena i specifična ideja da u svoj rad unesete motive ste-ćaka kao glavni motiv?

    Nakit inspiriran motivima sa stećaka počela sam raditi 2013. godine kao proizvod saradnje s Historijskim mu-zejom BiH. Cilj je bio kreirati interesantan suvenir koji će biti dio stalne ponude u novootvorenoj suvenirnici Muzeja. Kompletan proizvod upakovan je u ambalažu u obliku zgrade Historijskog muzeja BiH koju sam radila ekskluzivno za njihove po-trebe. Svaki komad je unika-tan, a inspiracije nikada ne nedostaje.

    Koliko dodatne odgovor-nosti zahtjeva izrada naki-ta s motivima sa stećaka, s

    obzirom na to da su stećci zaštićeni kao dio svjetske kulturne baštine i da je BiH prepoznatljiva po njima? Stećci pružaju neiscrpnu mogućnost kombiniranja or-namenata, motiva i simbo-la, istovremeno ostavljajući meni slobodu vlastite inter-pretacije i zadovoljavanja vlastitih potreba za postiza-njem savršene kompozicije. Svakim dubljim istraživanjem postajem sve više fascini-rana njihovom posebnošću, jednostavnošću i ljepotom motiva i formi. Činjenicom da su 2016. godine stećci dospjeli na listu zaštićene svjetske kulturne baštine UNESCO-a, svijest ljudi u na-šoj zemlji postepeno se diže na jednu višu razinu. Stećci su naše veliko bogatstvo, jer se oko 60000 stećaka nalazi na teritoriji BiH, dok je otpri-like 10000 u ostalim zemlja-ma regiona.

    Da li je izazov oživljavati motive sa stećaka u vreme-nu hiperprodukcije i konzu-merizma, kako to utječe na

    Nak

    it k

    oji p

    ravi

    Nev

    ena

    Nik

    olić

    (NN

    eNN

    )

    Nak

    it k

    oji p

    ravi

    Nev

    ena

    Nik

    olić

    (NN

    eNN

    )

  • Time OutTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201812

    predstavljanje i plasiranje krajnjeg produkta rada?

    Kao strastvena turistkinja, učenjem o novim kulturama i obogaćivanjem vlastitih vi-dika, često se sjetim poslo-vice koja otprilike glasi: Vidiš onoliko koliko znaš. Sve više uviđam istinitost te rečenice. Ljudi moraju biti informirani da bi znali cijeniti bogatstva u vlastitom okruženju. Možda je to naš glavni problem. Kroz nakit koji je prvenstveno vrlo moderan i dostupan širim masama, odlučila sam ba-rem podstaknuti nekoga da i sam pročita nešto o proš-losti i kulturi naroda koji su živjeli u Bosni i Hercegovini u periodu od 12. do 16. stoljeća.

    Da li je NNeNN bio prepo-znat od strane nekih držav-nih ustanova, institucija, od strane struke? Gdje je sve nakit predstavljan na izlož-bama ili takmičenjima u BiH, regionu ili svijetu, ka-kve su reakcije ljudi na nakit s motivima sa stećaka?

    Kao nagrađivani član Udru-ženja ULUPUBIH (Udruženje likovnih umjetnika primije-njenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine), 2016. godine nakit inspiriran mo-tivima sa stećaka uspješno sam izlagala na Šestoapril-skoj izložbi u galeriji Collegi-um Artisticum u Sarajevu. Iste godine nakit sam izlagala i u Zemaljskom muzeju u okviru Nivea BH fashion weeka. Iako

    je na toj reviji prezentiran glo-mazniji nakit koji teži visokoj modi, mogli su se prepoznati pojedini ornamenti sa steća-ka kao simbol bezvremenske ljepote.Kao što sam na po-četku naglasila, moja ljubav za različite oblasti kreativnog oblikovanja i dizajna omogu-ćila mi je veliki broj uspješnih predstavljanja na regional-nim i inostranim izložbama i sajmovima (Keln, Skoplje, Ljubljana, London, Tokio, Kjo-to, Zagreb, Beograd, Hanover, Hamburg, Istanbul...). Uvijek je zadovoljstvo vidjeti da vaš rad neko prepoznaje i cijeni. Svakom kreativcu lijepa riječ miluje dušu. Ukoliko uz sve to dolaze i nove poslovne ponu-de, zar treba tražiti više?

    Facebook stranica NNeNN

    WEB stranica NNeNN

    Zaprati NNeNN

    na Instagramu

    Nak

    it k

    oji p

    ravi

    Nev

    ena

    Nik

    olić

    (NN

    eNN

    )

  • Time OutTime Out

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 13

    Zaljubljenik u akvaristiku

    Priroda je dar Božiji. Svakod-nevno, iznova i iznova, fas-ciniraju nas ljepote koje ju krase. Zbog manjka prirod-nog zelenila, mnogi nastoje u svojim domovima napra-viti kutak posvećen samo ljepotama prirode. Upravo radi toga, sve više se razvija akvaristika kao hobi, poseb-no interesantan zbog svih ljepota koje nudi vodeni svi-

    nekih dvadesetak minuta u potpunosti zaboravila na strah od zubara. Jedna takva čarobna vodena oaza nala-zi se u domu goraždanskog profesora historije Sedina Hadžimusića. Sedin je zalju-bljenik u akvaristiku, a nje-govi akvarijumi svjedoče o ljubavi i posvećenosti ovom hobiju. On je kolekcionar ri-jetkih ribica porijeklom iz rijeke Amazon, jezera Malavi, mnogobrojnih jezera u Africi i Indiji. Donedavno su u nje-govim akvarijumima plivale i ajkule iz porodice Panga-sianodon  hypophthalmus. A danas ovdje ima veliki broj ciklida, dvodihalica, jegulja, rakova, puževa čistača (po-znatiji pod imenom puževi amazonci). U razgovoru sa njim saznala sam koliko je zapravo akvaristika poseban, ali i zahtjevan hobi.

    Kada je počelo Vaše intere-sovanje za akvaristiku?

    Moje interesovanje za akvari-stiku počelo je u srednjoj školi, kada sam dobio prvi akvarijum kao poklon. Ali u tom periodu nisam pridavao veliki značaj akvaristici, jer sam studirao u Sarajevu. Tek nakon povratka u Goražde počeo sam se oz-

    jet. Interesantno je da su se akvarijumi sa ribicama već osamdesetih godina proš-log stoljeća, koristili u sto-matološkim ambulantama i bolničkim čekaonicama da bi se pacijenti opustili i psi-hički pripremili prije samog pregleda. Dokazano je da je ova metoda bila poseb-no efikasna kod djece, koja bi gledajući u ribice nakon

    Ela Vrana, učenica medicinske škole, Goražde

    Sed

    in H

    adži

    mus

  • Time OutTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201814

    biljnije time baviti, a i internet mi je dodatno olakšao.

    Koliko danas imate vrsta riba i odakle one potiču?Trenutno oko stotinjak vrsta riba. Što znači da ih je uku-pno oko tri do četiri hiljade u akvarijumima. Pošto je riječ o slatkovodnoj akva-ristici, ovdje trenutno ima najviše riba iz rijeke Ama-zon. U toj rijeci ima preko 2000 vrsta riba, koje mogu da se koriste u akvaristi-ci i koje ne rastu ogromne. Također nalaze se i ribe iz mnogobrojnih jezera u Indiji, Tajlandu i u Africi. Posebno je interesantan Tajland kao destinacija za akvaristiku jer se tamo još uvijek pronalaze nove vrste riba pogodne za život u akvarijumu.

    Kada ste proširili Vašu ko-lekciju na rijetke vrste riba?Otprilike prije nekih desetak godina sam počeo nabav-ljati one vrste riba koje su rijetke na tržištu, te sam se zainteresovao za mrijest. A u posljednje tri godine aktiv-no tražim takve vrste.

    Da li postoji neka posebna hrana koju konzumiraju ove rijetke vrste riba?

    U Bosni i Hercegovini posto-ji dobra ponuda što se tiče hrane. Imate razne proizvo-đače i brendove, a poseb-nu pažnju tome posvećuju njemačke firme. Hrana je izuzetno kvalitetna na da-našnjem tržištu. Jer za svaku vrstu riba ima karakteristič-na hrana koju koriste.

    Postoji li posebna biljna flo-ra koju uzgajate?

    U skladu sa ribama koje imate u akvarijumu, tako bi-rate i bilje. Naprimjer, većini riba godi bilje jer se osjećaju prirodnije. Preporučljivo je da se one koriste u akvari-stici iz razloga što proizvode kiseonik, čiste vodu, filtriraju je, a i akvarijum izgleda do-sta ljepše sa biljem.

    Poznato je da je akvaristika dosta zahtjevan i skup hobi. Koliko Vama to oduzima vremena?

    Nažalost, baš sam preokupi-ran ovim. Jedan veliki dio mog života provodim ovdje. Uglav-nom svaki vikend. Jer moraju se redovno održavati akvari-jumi, prečišćavati, posebno za one koji žele da se bave mri-ješćenjem riba. Neke vrste se hrane i do pet puta dnevno.

    Koje vrste riba su Vam naj-draže, a koje su najzahtjev-nije?Najdraži su mi ciklidi. One mogu biti različite boje i veličine, tako da su veoma zanimljive i zauzimaju važno mjesto u akvaristici. Ima ih oko 1000 vrsta u jezeru Ma-lavi u Africi. A trenutno u mo-jim akvarijumima se nalazi desetak tih vrsta. Dok su naj-zahtjevniji diskusi. Traže po-sebne uslove, hranu, filtraci-ju. Rastu jako veliki, te su im potrebni posebni akvarijumi.

    Kako Vi nabavljate ribe za svoju kolekciju?Postoji dosta udruženja, stranica na Facebooku, gdje razmjenjujemo informacije. A neke također nabavljam i u Srbiji.

    Kakav je odnos prema akva-ristici u Bosni i Hercegovi-ni?Mislim da je, nažalost, Bosna i Hercegovina zapostavljena. Dosta zaostajemo u odno-su na nama susjedne zemlje, Srbiju i Hrvatsku, a za ostatak svijeta da Vam i ne govorim. Jedan od razloga zbog kojeg je akvaristika u ostatku svije-ta naprednija nego kod nas,

  • Time OutTime Out

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 15

    jeste taj da oni prvenstveno više ulažu u akvaristiku. Pored toga akvaristika se u većini ze-malja Zapada počela razvijati tokom XIX stoljeća, a samim time postoji i veći broj akva-rista. Ali vraća se polahko to u kolosijek, sve je veće intereso-vanje. Širi se krug akvarista u Bosni i Hercegovini.

    Da li imate neke veće plano-ve za budućnost što se tiče akvaristike?Svakako. Svaki akvarista želi proširivati litražu i mrijestiti što više vrsta. Jer mnogim akvaristima je žao ukoliko

    nemaju neke od vrsta, tako da uvijek teže da prošire svo-je kapacitete. Također mi je želja da otvorim i pet shop u Goraždu, pošto trenutno ne postoji nijedan u blizini.

    Ukoliko bih ja željela da se počnem baviti akvaristi-kom, koju vrstu riba biste mi preporučili?Uglavnom to su živorotke. Svi početnici, pa tako sam i ja, počinju s tim vrstama. Ima ih u raznim bojama. Tre-nutno ovdje ima tridesetak takvih vrsta. One ne zahtije-vaju posebnu litražu, mogu

    se držati u akvarijumima do 20 litara. Također, tu se one i mrijeste, a to je ujedno i najdraži trenutak za svakog akvaristu. Svakako je akva-ristika jedan zanimljiv hobi, koji zahtijeva dosta ljubavi i vremena. A moja preporuka je da, ukoliko se doista želi-te baviti akvaristikom, dobro izučite materiju i upoznate vrste koje ćete gajiti u svo-jim akvarijumima, jer je ve-oma važno da ribice koje se nalaze u akvarijumima imaju odgovarajuće uvjete za život.

    Atlantida - nerazriješena misterija

    l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

    Jasmina Ejubović, učenica medrese, Lukavac

    Od najstarijih vremena, pa sve do danas, ljudi su sklo-ni vjerovati u razne legende, mitove i misterije, iako za njih nema konkretnih do-kaza. Jedna od najstarijih i najinteresantnijih legendi je postojanje drevne civilizaci-je Atlantida, o kojoj se vodi rasprava i dan-danas. Da li je bila samo plod Platonove mašte, ili pak nešto više, ne znamo da li ćemo ikad sa-znati.Atlantidu prvi put spominje starogrčki filozof Platon u svojim djelima Timej i Kritija, opisujući je kao drevnu civi-lizaciju nezamislivih naučnih i društvenih dostignuća, koju je uništila prirodna katastro-

    fa. Navodno, ona je postojala 9400 godina prije Platona, bila je veličine kao Libija i Azija zajedno i nalazila se, kako to Platon navodi, s one strane Heraklovih stupova. O njoj postoje mnoga naga-đanja i izvori koji je opisuju kao jednu veličanstvenu ci-vilizaciju kakva dosad nije viđena na zemaljskoj kugli. Smatra se da su posjedo-vali neku vrstu energije po-moću koje su izumili stvari

    koje ni današnja tehnologija nije zasjenila. Međutim, ni-kakav izvor energije, ni bilo kakav izum nisu pronađeni (barem, još nisu). S obzirom na to da su se tokom godina formirala mnoga nagađanja znanstvenika i istraživača o lokaciji ˮHeraklovih stupova ,ˮ najzastupljenija su ona da je to Gibraltarski moreuz ili Ankomah u Crnom moru kod Trabzona. Ipak, danas nema-mo tačnu lokaciju ovog drev-

  • Time OutTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201816

    nog grada, a samim tim ni adekvatne arheološke ostat-ke i dokaze o njenom posto-janju. Međutim, nedavno je grupa znanstvenika otkrila arheološke ostatke na dnu Karipskog mora, za koje se nagađa da bi mogli pripadati Atlantidi. Još jedna od teo-rija o Atlantidi, koja je 2008. godine uzdrmala naučnike i probudila znatiželju širom svijeta, jeste teorija njemač-kog računalnog stručnjaka Michaela Hübnera. Naime, on je identificirao 51 trag koji se spominje u Platono-vim spisima i iskoristio ih pomoću matematičkog al-goritma. Unio je sve podat-ke i tragove u kartu koju je podijelio na 400 kvadrata. Tada je dobio koordinate na ravnici Sus Masa u Maroku, 100 kilometara južno od Ma-rakeša. S obzirom na njego-vu jaku želju da razriješi ovu misteriju, spakovao je svoje

    kofere i uputio se u Maroko. Međutim, kada je stigao na spomenuto odredište nije pronašao ništa osim puste doline udaljene deset kilo-metara od obale. Ipak, ono što bi moglo zainteresirati znanstvenike je to da je u središtu doline pronašao malo brdo oko kojeg se na-laze isušena cirkularna riječ-na korita koja potpuno od-govaraju Platonovom opisu Atlantide, okružene koncen-tričnim krugovima. S obzi-rom na okolnosti, Michael je zaključio da je to sve slučaj-nost, ali je, ipak, prije svoje smrti 2013. godine, svoju te-oriju prenio Marku Adamsu, odveo ga na spomenutu lo-kaciju i iznio svoje činjenice. Poslije njegove smrti, spo-menuti Mark Adams je napi-sao knjigu o Atlantidi u kojoj je iznio Hübnerovu teoriju o brdu nedaleko od Marakeša i prikupio sve moguće i po-

    tencijalne dokaze o posto-janju ove legendarne civili-zacije. One u kojoj su žetve uspijevale dva puta godišnje, postojali su izvori hladne i tople vode, bedemi grada su bili obloženi bronzom, a vile, hramovi i dvorci zlatom i srebrom. U nekim Platono-vim predanjima se navodi i da su živjeli veoma dugo, čak hiljadama godina. Knjigu je nazvao Meet me in Atlantis, a ona je samo još jedno oprav-danje više za one koji vjeruju u ovu veličanstvenu misteri-ju. S druge strane, teoretičari koji smatraju da je sve ovo samo ogromna koincidencija sa starim mitom i legendom, negiraju spomenute dokaze mišljenjem da je Platon za-pravo izmislio Atlantidu da bi lakše prikazao svoje političke teorije, a neki čak i smatraju da je Atlantida stvar Platono-ve mašte inspirirana Trojom. Ovo mišljenje se najčešće

    Ilus

    trac

    ija A

    tlan

    tide

    By

    JER

    RY

    E A

    ND

    RO

    Y K

    LOT

    Z M

    D

  • Time OutTime Out

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 17

    uzima kao najprihvatljivije među onima koji ne vjeruju u Atlantidu, iz razloga što je Troju zadesila ista sudbina. Baš i kao Atlantida, uništena je na katastrofalan način. Po mišljenju mnogih, legende nisu izmišljene, nego se bazi-

    raju na istinitim činjenicama, ali su vremenom iskrivljene, nadograđene ili nestale. No, legenda o Atlantidi nije ne-stala. Većina želi vjerovati u njenu istinitost, jer bi njeno otkriće značilo pronalaženje izgubljenog dijela slagalice

    o našem svijetu, tehnološ-kim otkrićima, te smjerovi-ma kojima se razvija planeta Zemlja. Da li je iskrivljena, nadograđena, ili ipak samo izmišljena? Ovo pitanje, baš kao i ja, još čeka svoj odgo-vor...

    l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

    Gdje ćeš biti kad porasteš?

    Hajde, brate, neka ti je sa srećom da što pri-je kofere spakuješ i posao nađeš. Samo da-lje s ovog teritorija, gdje god da odeš bolje ti je nego kod nas. Čestitam! Bila je to tipična čestitka povodom uspješ-no završenog fakultetskog obrazovanja i uspješno odbranjenog diplomskog rada. Sve same desetke. Svakim danom sve više i više mladih napušta svoju Domovinu ˮtrbuhom za kruhom ,ˮ tražeći bolje uslove za rad. Njihova potraga se u većini slučajeva zau-stavi u zemljama Evropske unije. Sada već više od 80 000 mladih obrazovanih ljudi prešlo je granicu Bosne i Hercegovine i ne-maju želju vratiti se nazad, prema istraživa-nju Instituta za razvoj mladih - KULT iz 2017. godine. S druge strane postoje osobe koje su lah-kom i čvrstom odlukom došle do zaključka da se po svaku cijenu žele posvetiti svojoj Državi i da je ne žele napustiti, a život izvan granica Bosne i Hercegovine gledaju kao priliku za poboljšanje dosadašnjeg stanja.

    Jedan od takvih je i Dino Kulić iz Breze, stu-dent Fakulteta političkih nauka u Ankari, smjer ekonomija, koji je odlučio studirati u Turskoj. Posjetio je i mnoge druge zemlje, ali se želi vratiti u Bosnu i Hercegovinu i preni-jeti drugima znanje koje je stekao vani. Poslije mog rada i završene srednje škole, a to je bilo otprilike prije pet godina, gdje sam ja kroz tri ključne nevladine organizacije us-pio odraditi mnoge stvari vezane za lokalnu zajednicu, ali i za Zeničko-dobojski kanton, kao i za položaj srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini, odlučio sam se za studije u Tur-skoj. Zašto sam otišao? Nisam otišao zato što ja ne volim svoju državu i što sam protiv svih i što se povodim većini, ja sam samo dobio bolje uslove i priliku za studiranje vani, a to je bila stipendija. Između ostalog, na posljednjem ljetnom kampu, Ted talks - public speaking, koji je organizovan u Male-ziji, osvojio sam prvo mjesto od 16 učesnika nakon prezentacije pod nazivom Mostovi nade. Budući da sam najviše svog vremena posvetio Mreži savjeta/vijeća učenika BiH, kako kroz moje srednjoškolsko obrazovanje, tako i dan-danas, jedan od načina za bolju Bosnu i Hercegovinu jeste projekat Mreže savjeta/vijeća učenika BiH - Evropsko selo, koje će biti Evropa u malom i mjesto sasta-janja mladih sa svih krajeva svijeta. Vjeru-jem da ćemo mi kao mladi uspjeti popraviti sliku u BiH. Vjerujem da za Bosnu i Herce-govinu dolaze svjetliji dani i da ne trebamo odustajati od naše Domovine. Mladi su ti koji trebaju raditi na našoj zemlji. Najlakše

    Elma Opačin, studentica stomatologije, Breza

  • Time OutTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201818

    je uzeti pasoš i otići. Ja vjerujem u mlade koji su puni motivizma i snage (motivacija + optimizam, op. a.) i koji će ličnim napredova-njem unaprijediti i državu. Ja se želim vratiti i nastaviti raditi s mladim ljudima u Mreži savjeta/vijeća učenika BiH, jer je srednjoš-kolsko doba jedno od najvažnijih. Iskreno vjerujem i želim mijenjati nešto. Treba po-četi od sebe, od onog pospremanja kreveta ujutro i bacanja otpadaka na odgovarajuće mjesto, pa do onih krupnih promjena. Ako počnemo od sebe, onda možemo mijenjati i naše okruženje, zatim lokalnu zajednicu, a onda i sam sistem mladih ljudi i sistem Bo-sne i Hercegovine.Ipak je moguće sanjati snove van Bosne i Hercegovine, a probuditi se i ostvarivati ih u Bosni i Hercegovini. Uvijek postoje ljudi koji su drugačiji od većine, koji ne daju na ono što vole i njeguju svoje od korijena do srži. Zato ćemo ispričati i priču Amara Sofića, ro-đenog u Njemačkoj, koji nije planirao studi-rati na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, ali se sada ni najmanje ne kaje što svoje studentske dane provodi upravo ovdje. Moja želja je bila da studiram na stomato-

    loškom fakultetu, a Sarajevo sam uvijek imao kao alternativu. Prvo sam se prijavio u Nje-mačkoj, međutim nije bilo mjesta na fakulte-tu, te sam odlučio svoj studij upisati u Bosni i Hercegovini. Uvijek sam bio vezan za ovu dr-žavu i često sam dolazio u Sarajevo. Njemačka mi je prva domovina, a Bosna i Hercegovina je uvijek bila odmah pored nje. Razlika između života u Bosni i života u Njemačkoj jeste da se ovdje uvijek ima vremena za popiti kafu. Ima-te vremena za razgovor, druženje i prisutan je jedan vid opuštenosti. Jednostavno nema stresa. U Njemačkoj mladi mnogo razmišljaju o budućnosti postavljajući često pitanje: ˮŠta će biti za deset godina?ˮ, razmišljajući odmah o porodici, poslu i slično. Prednosti mog ži-vota u Bosni i Hercegovini su prvenstveno to da sam postao samostalniji, preuzimam od-govornost i učim dobro rasporediti vrijeme. Sam rješavam probleme za koje ni slutio ni-sam da bih mogao rješavati. S druge strane postoji ta mana da sam sâm i da sam odvojen od porodice. Nikad se nisam pokajao što sam se preselio u Bosnu i Hercegovinu. Za mene je svaka promjena lijepa. Ovdje mi se najviše sviđaju ljudi, njihova toplina i opuštenost. Ne planiram ostati ovdje zato što je država kao

    Din

    o K

    uli

    ć

    Am

    ar S

    ofić

  • Time OutTime Out

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 19

    Make-up artist, šta je to?

    država nesigurna i nije stabilna, ali preporu-čujem drugima da dobro razmisle da li se žele preseliti u drugu državu, jer je mnogo teže op-stati u Njemačkoj, nego u Bosni i Hercegovini. Trebaju prvo pokušati uspjeti u svojoj državi, a ako ne uspiju, onda postoji mogućnost da potraže alternativu, a ako to odluče, onda tre-baju imati jake ambicije, disciplinu i strpljenje.Zbog stanja u našoj okolini često se zapita-mo da li trebamo ostati i boriti se, ili ipak spakovati naše kofere i otići lakšim putem. Umjesto pitanja: Šta ćeš biti kad porasteš?, ubrzo će djecu pitati: Gdje ćeš biti kad po-

    rasteš?. Za početak trebamo pogledati oko sebe i vidjeti koje ljepote i koje prilike naše okruženje nudi i trebamo se voditi svojim mi-slima, a ne mislima većine. Pojedinci su ti koji mijenjaju svijet, bez obzira na to što se u početku čini kao da su sami. Nisu, samo mnogi idu linijom manjeg otpora i ne usuđuju se nešto promijeniti. Često čujemo sljedeću rečenicu, a vrijeme je da je jednom pročitamo i zastanemo razmi-šljajući o njoj, a ona glasi: Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu.

    l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

    Ammar Grabić, učenik gimnazije, Gradačac

    Tokom mog posljednjeg boravka u Tuzli imao sam tu sreću da se upoznam sa Ajdinom Fej-zićem. Na prvi pogled to je jedan momak, koji se ni po čemu ne razlikuje od današnje mla-deži. Dvadesetogodišnjak, rođen u Tuzli, gdje je završio svoje srednjoškolsko obrazovanje i počeo studirati na Filozofskom fakultetu. Jednostavno je eksplodirala njegova popu-larnost kada se pojavio u Sarajevu na Balkan Tube Festu. BTF je skup posvećen fanovima YouTube kulture i najpoznatijim youtuberima na Balkanu. Ljudi su ga prepoznali i dobio je veliku podršku i poticaj za ono što radi, a on je po zanimanju make-up artist. Kroz naš razgovor pokušat ću vam ga malo bliže pred-staviti, da još jednom vidimo da ne postoje tako drastične razlike između muških i žen-skih poslova, poslova za mlađe i starije itd.

    Šta je to ustvari make-up artist? Kod nas se to jednostavno naziva šminker, ali je to ne-što mnogo više.

    Po meni make-up artist i šminker jesu u istoj kategoriji, ali drugačije stvari stoje. Ne želim uvrijediti kolege i kolegice koje će ovo čitati, kao ni osporavati ičiju vrijednost ili vještinu, ali po meni je šminker neko ko će doći na posao i uraditi ono što mušterija želi i to je to, vratit će se kući. Nema ničeg dubljeg od toga, dok je make-up artist neko ko živi taj posao, ko živi kroz tu šminku, ko će interaktivno raditi sa mušterijom. To je oso-ba koja će predlagati, pa možda i sama na sebi eksperimentisati, stvarati nešto novo, svoje strasti unositi kroz tu šminku, tj. sebe predstavljati na najbolji način.

    Nekako je taj posao kod nas etiketiran kao žensko zanimanje. Kako to komentarišeš?

    To je već odavno poznato da imaš muške sportove, muške poslove i ženske. Po meni je to, ne mogu reći glupo, jer niko ovdje nije kriv za to što su neke starije generacije utjecale na naše kritičko razmišljanje. Takve stvari su po-stale normalne, a to je žalosno, jer po meni ne bi trebale postojati nikakve granice. Da li je to posao, hobi, zanimanje, nebitno, ako si dobar u tome i želiš se time baviti, to i radi, nikom ne

  • Time OutTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201820

    smeta. Tako da ja pokušavam te granice malo pomjeriti, nadam se nabolje..

    Kako je došlo do toga da se baš ti baviš tim poslom? Odnosno, kako je sve to počelo?

    Ja nisam svjestan, a ni moji možda nisu čak svjesni, kako je to sve počelo. Kada sam već počeo raditi to i kad sam shvatio da to baš želim, počeli smo svi da nekako razmišlja-mo i da neke stvari malo dublje shvatamo. Npr, kada sam kao dijete od pet godina znao ukrasti od sestre neku paletu i bezveze se našminkati, a da niko zapravo nije znao zašto ja to radim, pa ni ja sam. Uvijek mi je nekako kroz život, ta šminka, pomalo bila privlačna. Kada god su se mama ili sestra šminkale mo-rao sam to gledati otpočetka do kraja što me privlačilo, počelo se i kroz posao prikazivati.

    Koliko je uopšte taj posao poznat, može li se zaraditi, jer je on u našoj sredini tabu tema?

    Kao i svaki posao, ako dovoljno kvalitetno i strastveno radiš može se zaraditi. Šminka-nje, iako jest sezonski posao, ako imaš do-voljno povjerenja kod klijentica - nemaš se čega bojati.

    Imaš li neke uzore u ovom poslu?

    Ne mogu reći da imam nekog uzora, da neko-ga baš konstantno i stalno pratim kako on/ona radi, ali velika inspiracija mi je Tomina

    Makeup. Ona je ruska šminkerka i nevjero-vatno je talentovana, svaki dan krši neke gra-nice, što se tiče šminke i neke boje, stilove i tehnike miješa koje dosad nisu kombinovane. Tako da mi je ona poprilično velika inspiraci-ja, ali bježim od toga da imam uzora, jer po-kušavam sam stvoriti svoje tehnike i stilove.

    Izašao si iz lokalnih granica učestvujući na Balkan Tube Festu u Sarajevu, gdje si tražio svojih pet minuta. Kako je izgledalo tvoje pojavljivanje?Ja za BTF znam već sedam, osam mjeseci. Kako sam već počeo polako ulaziti u tu You-Tube igru, počeo sam shvatati da i kod nas ta kultura počinje više da se prima, što je meni bilo fascinantno. Bilo mi je jako drago, jer ja čitav život pratim američku YouTube scenu i stvarno sam odrastao uz to, nisam mogao zamisliti da bi se kod nas nešto tako desilo. Neko mi je predložio da se prijavim jer je iza-šao konkurs za up and coming mlade youtu-bere. Pristao sam i onda su me oni pozvali, primili me i mogu reći da je to bilo predivno iskustvo i da nisam uopšte očekivao takvu reakciju. Tu je bilo preko 20 youtubera i svako od njih ima svoju određenu demografiju, od godina do karaktera i ciljne grupe. Bilo je do-sta pomiješanih stavova, mnogo ih je dobro reagovalo, a mnogo i nije. Meni je bilo bitno da se pojavim, ne samo da bih sebe promo-

    Ajd

    in F

    ejzi

    ć i A

    mm

    ar

  • Time OutTime Out

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 21

    visao, jer ja ne zarađujem od toga. YouTube meni nije neki primarni posao i to što zara-dim nije mi čisto radi toga. Danas je ta YouTube mreža kod nas posta-la velika platforma i velik utjecaj, meni je to više bio neki primarni cilj, da dođem i ispričam svoju priču. Kao što smo na počet-ku intervjua spomenuli, da te neke granice

    31000 pretplatnika i taj broj konstatno raste. Ja sam zadnjih mjesec dana jako neaktivan, radi posla, ali broj pratilaca nastavlja rasti. Jako je teško držati kontinuitet. Ljudi misle da je lagano samo sjesti pred kameru i sni-miti nešto, i objaviti, međutim, nije to ni bli-zu. To je jedan svijet u koji kad uđeš, moraš da ga održavaš i igraš igru u kojoj ne možeš biti pijun.

    Da li je teško istaknuti se na balkanskoj YouTube sceni, jer je uočljivo da su se mnogi počeli baviti tim poslom?

    Ako postaneš slavan i dobro zarađuješ od toga, onda si ti youtuber. Sva ova omladi-na koja nas gleda, njima je to, takoreći, brza zarada. Nije to tako lagano kao što većina misli. Popularnost koju dobiješ putem You-Tubea a je svima poželjna, ali to uopšte ne treba da predstavlja cilj. Poprilično se teško istaknuti ako imate po-pularne gamere, vloggere, make-up tutori-jale i puno toga još i baš morate imati ili poseban content ili nešto što je originalno i što bi se istaknulo. Nadam se da se neće zaustaviti na meni, dosta poruka dobivam, gdje ima baš muškaraca koji se stvarno od-lično šminkaju i ne smiju to nigdje pokazati. Iskreno vjerujem da bi moj glas i moja poja-va mogli pružiti i njima priliku i da oni krenu to raditi.

    Kakve su reakcije okoline, s obzirom na to da smo veoma konzervativna sredina?

    Od mojih bliskih prijatelja i porodice su bile super reakcije. Pravi prijatelji će prvenstveno uvijek tako i reagovati, ako nešto ja želim da radim, što se meni sviđa i što volim i oni će uvijek dobro reagovati na to. A porodica k’o porodica, uvijek su tu uz mene, a van kruga porodice i prijatelja iznenađujuće je puno, puno podrške i dobrih reakcija. Naravno, kao u svemu kad se izdvajaš ima dosta ružnih ko-mentara, ali ja stvarno ne mogu objasniti lju-dima koliko to mene ništa ne dotiče iz razlo-ga što imam sve te divne osobe pored sebe.

    Ko je tvoja najveća podrška?

    Mama. Ona je osoba koja mi je kupila onu prvu

    Ajd

    in F

    ejzi

    ć

    pomjerim. Dosta djece, tinejdžera i starijih osoba mi se poslije toga javilo i spoznalo šta hoću da kažem, a ja sam im pomogao i oni su počeli i sami raditi neke stvari, koje dosad nisu mislili da će moći.

    Kako stoji tvoj YouTube kanal danas? Da li je tvoje pojavljivanje na BTF-u utjecalo na povećanje broja tvojih pratilaca?

    Ja mislim da je BTF, ne direktno, nego in-direktno utjecao. Iz razloga što nakon mog pojavljivanja tamo sam upoznao skoro či-tavu balkansku YouTube scenu i preko 90 posto njih me je stvarno podržalo i zahva-ljujući njima i njihovoj podršci sam dobio tu neku veću platformu i svoj glas prema mladima. Trenutno moj YouTube kanal ima

  • Time OutTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201822

    Jedan brzinski ˝influens˝

    kesicu šminke i stavila na sto i rekla: Radi!

    Šta bi poručio mladima? Ukoliko smatraju da su oni u nečemu talentovani, kako da to na najbolji način ispolje?Najbolje neka samo krenu, bez ikakvih oba-ziranja na okolinu, ljude i prijatelje. Na kraju krajeva, ako nešto želiš i voliš i osjećaš tu po-trebu da radiš, stvarno punim srcem kreni to da radiš i bez straha da će te neko odbaciti. Na kraju to nije ni bitno. Ja se nisam bojao da će me neko odbaciti, da li će mi neko ne-što ružno reći, nego sam gledao na tu neku pozitivnu stranu. Mislim da je bitno biti jako hrabar i smjelo krenuti u to bez nekog straha.

    Šta i kako dalje?

    U ovom ambijentu planiram razviti svoju po-slovnu i umjetničku stranu. Otpočetka, otka-ko sam krenuo u ovaj posao, imao sam san da se takav neki prostor sredi. Ovo neće biti samo kafić i kozmetički studio. To će biti fino i toplo mjesto za sve ljude poput mene, poput te omladine, da se svi zajedno družimo, jer se možda nigdje ne bi u nekim situacijama sreli i upoznali, a ovdje ćemo to moći bez ikakvih predrasuda, ružnog pogleda, raditi i uživati.

    Ako je najveća mana koju mi neko može naći to što sam debela, onda mi je to najveći kompliment

    l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

    Lejla Ibrulj, studentica hemije, Sarajevo

    Svima je već jasno da živimo u vremenu blo-gera, vlogera, influensera i svega ostalog što se završava na -er. Tako je, ovo jeste neka njihova ˮera ,ˮ njihovo vrijeme, period u ko-jem su mnogi od njih doživjeli svoj uspon, postali popularni, gledani i slično. Međutim, postoji jedna caka, nisu svi za petaka!Nije to samo u Bosni i Hercegovini, to je u cijelom svijetu postao trend.Međutim, šta se desi kada neka influenserka iz Amerike kaže da je užasno biti ˮdebelaˮ i taj video pregleda more ˮdebelihˮ djevojčica u Bosni i Hercegovini? Ostavlja li ona taj pozitivni influens na njih? Hoće li one otići sretne u školu misleći kako je to mišljenje tamo neke Amerikanke ili će se zaludjeti mišlju kako je cijeli svijet jedno

    loše mjesto na kojem one ne mogu biti sret-ne jer imaju 3,5 kg viška - po tamo nečijim standardima? Ili, da uzmem za primjer plus-size influen-sere po čijim standardima mršave djevojke ispadaju smiješne jer se zamaraju kilogra-mima i centimetrima? Sve ovo odnosi se i na dečke, sve ovo i još mnogo više odnosi se na one koji nisu za petaka, već su pali na popravnom iz najvaž-nijeg predmeta - kako biti sretan i zadovo-ljan? Ima ih, zaista mnogo, koji promoviraju pozitivu, koji će vam reći da je okej biti za-dovoljan sobom onakvim kakav zaista jesi i da niko nema pravo reći da to ne smiješ biti. Jedna od njih je i Sarajka Neira Kamerić, je-dan pozitivan primjer mladog i hrabrog bića.

  • Time OutTime Out

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 23

    Neira koja živi život punim plućima i to želi svima koji je prate preko njenog YouTube i Instagram kanala Neira Delirium. Za sebe kaže da ima mnogo uloga u životu i da se ne voli poistovjećivati sa samo jednom. Neira je youtuberica, (uskoro) pravnica, koja radi u digitalnom marketingu i velika je zalju-bljenica u putovanja, modu i uređenje doma.

    Neira, šta je to što ti je najviše pomoglo u izgradnji tvoje ličnosti? Mislim da svako životno iskustvo, bilo ono dobro ili loše, doprinese razvoju naše lično-sti. Ne mogu vezati jednu stvar za to.

    Pobijedila si rak i ma koliko nekima čudno zvučalo, ti tvrdiš da je to najbolja stvar koja ti se desila. Zašto? Iako je to mišljenje koje dijelim s mnogim osobama mojih godina koje su preživjele rak, mislim da je razlog tome drugačiji nego osta-lima. Ljudi obično očekuju odgovor da mi je

    to promijenilo pogled na život i da sam shva-tila vrijednost života, ali ustvari ja to govorim radi svih predivnih iskustava koje mi je to donijelo. Upoznavanje toliko ljudi, putovanja i prilika da doprinesem razvoju standarda li-ječenja u Evropi su iskustva koja mnogi drugi ljudi nemaju priliku doživjeti, a mene su una-prijedili kao osobu i proširili mi horizonte.

    Da li čovjek mora doživjeti takvo iskustvo u životu da bi shvatio da je zapravo sretan?Ne smatram da je tako, to više zavisi od toga kakva si osoba. Ja sam bila premlada kada sam to proživjela, tako da ne znam da li bih imala iste ovakve poglede na život i da nisam prošla kroz to iskustvo. Vjerujem da bih, jer je to moj karakter i pozitivna osoba sam po prirodi.

    ***

    Iz godine u godinu trendovi se mijenja-ju i omladina nekako slijepo prati to što je neko negdje rekao da je in. Sada, izuzmimo odjeću, šminku i sl., postoji jedna stvar koja mnogo utječe na mlade, a to je trend ljepote. Kakav je tvoj stav po pitanju toga?Mislim da danas mnogi brendovi i poznate osobe naglašavaju upravo to da ljepota dolazi u svim oblicima. Moj glas nažalost nije dovolj-no glasan među mnogim drugim influenseri-ma koji forsiraju upravo taj jedan oblik ljepote, ali ja ću se i dalje truditi i svojim primjerom pokazivati da je uredu biti lijep na svoj način.

    Tvoj video Kako biti debeo i biti OK s tim, je jedan od rijetkih iskrenih i pozitivnih pri-mjera domaćih influensera i influenserki. Koliko tvoji videi imaju utjecaja na mlade i da li su videi ovakve prirode zapravo ciljano snimani zbog njih? Ne mogu prebrojati sve poruke koje sam dobila na ovu temu, kako je video pomogao djevojkama da shvate da nije pogrešno biti debeo ili mršav nego da je pogrešna per-cepcija društva. Ja sam sebi dala za misiju da klasične videe o šminkanju i modi zami-jenim onim bitnijim koje malo ko pravi − a to su videi o samopouzdanju i voljenju samog sebe. Meni činjenica da sam debela (mnogi N

    eira

    Kam

    erić

  • Time outTime Out

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201824

    će se trznuti na ovu riječ, a ja je ne smatram uvredom) nikada nije smetala da postignem bilo šta u životu − da studiram, radim, bu-dem nečija djevojka, blogerica, fotografiram se, snimam videe itd. To je tako samo jer ja nisam dozvolila da mi to bude prepreka i ni-sam to smatrala svojim nedostatkom. Kada to vama nije problem, postane apsolutno nebitno što to smeta drugim ljudima. A iz mog iskustva, moja debljina daleko više smeta drugima nego meni. Kao što sam re-kla u tom videu: Ako je najveća mana koju mi neko može naći to što sam debela, to mi je najveći kompliment. A za sve ostale savje-te preporučujem da pogledate taj video i vi-deo o samopouzdanju jer te videe smatram najboljima na svom kanalu.

    Šta misliš, kako pomoći onima koji se osje-ćaju ugroženo, diskriminirano samo zbog izgleda, da se izdignu iznad malograđan-štine? Preporučujem opet da pogledaju ta dva vi-dea, jer sam detaljno iznijela svoje stavove vezane upravo za ove stvari. Pogrešno mi je i gledanje plus size-a kao trenda, koji dovo-di do vrijeđanja mršavih djevojaka. Ne po-državam niti jedan oblik body shameinga i mislim da se umjesto svih trendova ˮkako izgledatiˮ treba promovirati ljubav prema samom sebi.

    ***Eto, nije se rodio ko je narodu ugodio. Uvijek će biti i onih dobrih i onih manje dobrih, da ne kažem loših. Evo rekoh, a za te loše po-stoji neki žargonski izraz ˮhejteri .ˮ Svugdje ih ima, gdje god da se nalazite, šta god da radite, naći će se barem jedan ili jed-na da vam kažu kako to ne valja, kako ste ovakvi ili onakvi, a ustvari su oni savršeni. No, šta se zapravo tu dešava? Svaki ˮbačeni hejtˮ je zapravo naglas izgovoreno mišljenje o samom sebi, nezadovoljstvo i nesreća.

    Neira, kako se ti nosiš s hejterima? Zavisi kako sam raspoložena taj dan − neka-da ću samo obrisati komentar, a nekada ću napisati takav odgovor da ta osoba nema

    šta odgovoriti na to. Na moju veliku sreću, dobila sam svega nekoliko ružnih komenta-ra za pet godina svog blogovanja i većina poruka koje svakodnevno dobijam su jako pozitivne i divne.

    ***Dakle ljudi, budite veseli, nasmijte se sva-kom problemu i ne dopustite da bude veći od vas samih. Zapamtite, vaš izgled je samo jedna stavka vašeg života, mnogo više prostora tu zauzi-maju vaša harizma, osmijeh, humor, inteli-gencija, i sl. Volite sebe jer niko to ne može uraditi bo-lje od vas. Sebe najbolje poznajete, stoga i činite ono što je najbolje za vas, a to je da budete sretni, voljeni, neustrašivi i naravno volite život koji živite!

    Nei

    ra K

    amer

  • CoolturaCooltura

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 25

    Time out Vrijeme kazališne metafore još nije prošloDefinicija uspjeha uopšte za življenje jeste biti sretan sa samim sobom, prije svega mir-no leći u postelju, znati da nikome niste na-nijeli nepravdu, ni zlo, bar ne namjerno, po-kušati dati dobro svima i svemu oko sebe. Nekako smatram da je to i dužnost čovjeka, bez obzira kakvu informaciju i kakvu atmos-feru šalje vrijeme u kojem mi sada živimo, riječi su žene, majke, glumice, Zeničanke i prije svega veoma tolerantne osobe uopće, koja je, evo, nakon više od tri godine, koliko ja za nju znam, uz dužno poštovanje, zaslu-žila svojim izjavama krasiti ove naše unikat-ne stranice. Vratila bih film u prošle dane, na početak mog srednjoškolskog obrazova-nja i predstavu Gluha svadba, te moje odu-ševljenje prilikom upoznavanja jedinstvene Sabine Kulenović. Naše ćaskanje proizišlo iz volje za motivaci-jom mladih talenata, oslonilo se i na pouč-nu stranu ovog intervjua, završivši na jednoj uzbudljivoj ispovijesti. Na mene, kao mla-du i zainteresiranu osobu, ostavilo je veliki utjecaj i poticaj na razmišljanje o stupnju svoje zrelosti. U slučaju ovakve sugovornice, odlučila sam prepustiti se njenim riječima i čitatelje provesti pomno kroz ovu našu za-jedničku priču koja u sebi nosi preplitanje različitih emocija i razmišljanja. Sabina Ku-lenović najlakše i najljepše će nas uvesti u

    Irma Ahmetspahić, učenica gimnazije, Zenica

    tok, govoreći upravo sama o sebi, paralelno i o Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici. Ono zasigurno talasa u svojim vodama neku priču inspirativna karaktera i jedinstvena traga, koji ostavlja na svakog ponaosob od svojih profesionalnih glumaca i glumica.Kad dođoh u pozorište, s nekih svojih de-setak godina na tadašnju Dječiju scenu Bo-sanskog narodnog pozorišta u Zenici, vodio ga je pokojni Slobodan Stojanović. Bio je to, moram spomenuti, jedan topao čovjek, pun ljubavi, ne samo prema pozorištu, već i pre-ma ljudima oko njega, što je i mene prima-milo da ostanem u Bosanskom narodnom pozorištu. Onda ima jedna privilegija u mom poslu, svaki put kad radite neku predstavu, stvarate neki novi svijet, novu čaroliju, novu priču i publika ima jednu lijepu sliku pred svojim očima, ne samo vizuelnu, već sva čula mogu da uživaju, imaju jedan živi film pred sobom. Zar to nije zadovoljstvo, vidjeti kako ljudi uživo stvaraju filmove pred vama? Bosansko narodno po-zorište, tu sam ja, huh, još iz prošlog vijeka i uđoh u novi vijek u istom pozorištu. Januara 1991. zaposlila sam se kao profesionalna glu-mica. Pozorište nekad i sad je razlika, kao i stvari koje su oko nas, dakle komunikacija između ljudi nekad i sad je potpuno različita, pa i pozorište mijenja svoju formu. Naravno ne bi ni valjalo da sve ostane na ukusu nekih 80-ih, sve se mijenja i sve počinje da biva, hah, pomalo i nehumanije no što je bivalo prije, onako kako ja vidim stvari.

    S kratkim osvrtom na slatke uspomene, recite nam nešto i o trenutnim obvezama, onom što se traži od Vas kao kazališne rad-nice?Život pozorišnog radnika... Kao i život svakog radnika. Dakle, imate odgovornost prema

  • CoolturaCooltura

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201826

    svom poslu, s tim što kad radite predstavu, uvijek ste nekako u tom filmu, bez obzira što obavljate i ostale životom nametnute oba-veze, sve do onih banalnih. Pomalo ste op-sjednuti, dok radite predstavu, time šta Vaš čovjek, žena, osoba, uloga, radi u predstavi, kakav je njen početak života, njena sredina, njen kraj. I govorim u ženskom licu, jer ja obično ženske likove glumim, je li, haha. Kad se radi predstava, doista je naporno jer mo-rate imati veliku koncentraciju, umjeti držati sve konce tuđeg života u svojim rukama, a da istovremeno čuvate i svoj život. Neizbjež-no je da na čovjeka općenito, uvijek nešto ostavlja specifičan trag tijekom jednog ži-votnog perioda, tako i u radnom odnosu. Čini mi se da je u kazališnom radu to dosta živahnije, dramatičnije, u svakom slučaju istaknutije no inače.

    Osjetite li Vi, Sabina, neku posebnu pred-stavu za Vas, nešto što se afirmativno može nazvati revolucionarnim za Vaš život, što Vi, onako za svoj duh, dušu izdvajate?

    Naravno, svaka predstava je priča za sebe, ali uvijek postoje one koje su u određenom trenutku, iz određenih razloga nekako pri-rasle srcu, ili je to do specifičnosti rada na predstavi, ili su životne okolnosti bile takve. Uglavnom, jedna od takvih predstava je meni Omer i Merima, kada je riječ o profesional-nom dijelu pozorišnog rada. To je moja druga profesionalna predstava, glavna uloga, pa je onako čovjeku malo milo, je li, dobijete šan-su kao mlada osoba da uradite jedan od li-kova koji je jako bitan u našem pozorišnom backgroundu i u bh. historiji, naravno.

    Podijelite s nama - što Vas je ponukalo da izdvojite upravo tu predstavu?

    Rađena je u režiji rahmetli, cijenjenog Sulej-mana Kupusovića. Onako lijep i lagan za sa-radnju, učinio je moj prvi susret s glavnom ulogom veoma laganim. Saradnju sam ima-la također s jednim prekrasnim, nažalost, isto rahmetli glumcem, Elvedinom Avdićem. Još jedna koju moram spomenuti, tad u to vrijeme nova stvar u pozorištu je Bubama-ra predstava, gdje pet ljudi, uz pomoć boja

    i crteža izražava svoja trenutna emotivna stanja. Iza sebe imam sigurno stotinjak, ako ne i više urađenih predstava, tako da doista ne mogu samo jednu tačno izdvojiti. Ovo su neke koje sam, eto, sad u ovim kasnim sati-ma izdvojila, dok mi ćaskamo i što je dokaz da su mi sigurno posebne. Nikada se ni u jednom gradu, ulici, tržnom centru, pijaci, školi, autobusnoj stanici nije toliko pričalo o nekom kulturnom događaju kao o njoj. Predstava Moja fabrika, na neki sjajan način oslikava Zenicu, ispravite me ako griješim. Predstavljena u različitim područ-jima, kao i van granica naše države donijela je samo najpozitivnije kritike. U režiji Selme Spahić, prema scenariju izvanrednog Selve-dina Avdića, koji je nepretenciozno napisao knjigu koja je, na Festivalu bh. drame, osvojila čak sedam nagrada. Ovom prilikom koristit ću riječi jednog glumca iz predstave, cijenjenog Nusmira Muharemovića - ova predstava je na neki način intimna ispovijest ekipe koja je radila na njenoj realizaciji. Zašto? Fabrika na periferiji grada, rasla je i uzdizala se s rastom bivše ujedinjene države, te se smanjivala nje-nim raspadom, bez obzira na to koliko su sve generacije smatrale da je sve krhko i prola-zno, izuzev Fabrike. Naše fabrike. Naših ulica. Našeg grada.

    Reakcije kolega iz Narodnog pozorišta u Sa-rajevu, na čijim je daskama također igrana?Jedna od kultnih predstava našeg pozorišta, tim prije što ona oslikava jedno stanje Zeni-ce. Od njenog rađanja, postanka, svi podaci su tu, faktografski utemeljeni i to je zapravo tzv. privatna monografija Selvedina Avdića, našeg Zeničanina. Kako je on osjetio, vidio Zenicu, plus neki od emotivnih stavova ne-kih drugih glumaca, privatnih priča, sve je to sastavljeno u Fabriku. Bilo bi šteta da cijela Bosna i Hercegovina, a pogotovo Zenica, ne vidi tu predstavu. Nekom će probuditi lijepe emocije, sjećanja, nekog će iznenaditi, ima tu nekih podataka s kojima smo se i mi prvi put susreli. Ima jedna Sabaha Čolaković, jedna hrabra žena koja je u Drugom svjetskom ratu radila za Zenicu, kao i za otpor protiv fašizma, nešto što morate zaista pogledati u predstavi.

  • CoolturaCooltura

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 27

    Što se tiče reakcije svih ljudi, ne samo kole-ga iz Narodnog pozorišta u Sarajevu, bila je sjajna, gdje god smo otišli, bila to Makedonija, Srbija itd. Svi imaju neku svoju željezaru, sve su to radnička mjesta, svi mogu prepoznati radničke priče koje su u principu svuda iste, diljem svijeta, pa se ova predstava ne mora nužno vezati za prostore bivše nam domovine. Ona može i u Dablin da ode, i u Južnu Ameriku, svuda će se prepoznati duh radnika.

    Duh radnika... I dalje odzvanja u mojoj gla-vi. S pozadinom značenja tog izraza, opišite nam koliko je teško trajati u glumačkoj ka-rijeri, biti iznova i iznova interesantan pu-blici?

    Trajanje u glumačkim vodama je kao i u životu, sve se zadržava po nekim amplitu-dama, nekad ste malo dolje, nekad malo gore. Koliko ste interesantni, zavisi i koja već publika dolazi da gleda. Nekad mladi, ne-kad stari. Nekad oboje. Sve su to prednosti i nedostaci glumačkog poziva. Ah, treba se uvijek truditi sagledati stvari oko sebe i po-kušati prepoznati ljude, pa onda ljudi vjero-jatno čim sami sebe vide s druge strane, na pozornici, bivaš im zanimljiv. Talent je samo podloga za uspjeh. I onaj raskošan i onaj manje vidljiv. Stariji su iskusniji, kažu. I jesu.

    Njihova borba i umijeće ogledaju se u godi-nama iza njih. Zatim ih smijene neke nove nade, novi talenti, novi mladići ili djevojke.

    Na koji način se smjenjuju mladi i stariji glumci, zaslužene mirovine, na sceni kaza-lišta?

    Što se tiče moje kuće, a i svih ostalih kuća, Bosansko narodno pozorište i druga pozori-šta spremni su prihvatiti rad i talent mladih glumaca, eh, sad, da li oni mogu zasnovati radni odnos, nije pitanje atmosfere u pozo-rištu, jer ono doista njeguje mlade ljude i jako je otvoreno za sve sadržaje, kao i za rad mladih ljudi. Samo je pitanje nekih drugih okolnosti koje se zovu finansije. Naprimjer, povremeni angažmani su također dobro-došli u svim pozorišnim kućama. I zvanično, jedini je način da neko ode u penziju kako bi na njegovo mjesto pristigao neko novi.

    A, konkretno, ima li Bosansko narodno po-zorište nove snage koje će ga dalje voditi nakon upečatljivih glumaca poput Vas?

    Svaka radna organizacija i svaki aspekt ži-vota ne umire onog trenutka kada odu neki stariji i iskusniji. Dakle, uvijek se novi ljudi ra-đaju, uvijek će biti nekih novih glumaca, ne-kih novih estetika, uvijek će biti novih čistača

    Sab

    ina

    Ku

    leno

    vić

  • CoolturaCooltura

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201828

    ulica, novih doktora, ne moramo se brinuti uopće. Ništa nije zapečaćeno, pogotovo je pozorišna umjetnost jako lepršava. Sve je na principu jedne impresije i promišljanja koje ste vi imali u tom trenutku gledanja pred-stave, pa ponekad i teško ostane u sjećanju.

    Jeste li Vi dovodili u pitanje svoju profesiju i pomišljali na famozni drugi poziv? Što Vas je spriječilo u promjeni dužnosti?

    Hm, ponekad čovjeku naumpadne da bi bilo zanimljivo baviti se nekim novim pozivom. Mene lično što bi zanimalo jeste psihologi-ja, neka psihijatrija, opet istraživačkog tipa, jer jedan dio moje profesije mora da zna da promatrati i gledati kao ova dva iznad na-vedena zanimanja. U istome su me spriječile životne okolnosti, to što mi se sviđa moj po-ziv i na trećem mjestu vjerojatno nedostatak vremena, pa i može biti lijenost.

    Kakva karizma i koji tip osobina su ključni kada govorimo o jednoj potpunoj ličnosti kazališne glumice?

    Osobine koje treba da krase, ne samo pozoriš-nu glumicu, već i sve ljude je tolerancija. Naučiti konačno razgovarati, da se međusobno sluša-mo, da ne razgovaramo samo u monolozima, u jednom prividu razgovora i da budemo svjesni da šta god mi činili, kako činili, da je razgovor jedino oružje koje ljudi međusobno imaju. Mi-slim da je to za svaku ličnost potrebno, za po-zorišnog umjetnika posebno, jer on mora imati

    empatiju i ne može proizvesti nešto ako ne ra-zumije šta se dešava sa drugim ljudima.Ono što uvijek kažem jeste da nikad nije greška poslušati savjet starijeg, poslušati savjet opće-nito, koji se doima korisnim. A kako drugačije pronaći svrhu i korisnost nego poslušati ˮkoju pametnuˮ od onih koji zasigurno imaju obimni-je priče i zvučnije savjete. Za nas u usponu, formiranje svakog sljedećeg, izuzetno bitna ko-raka, treba se zasnivati na razgovoru, razmjeni iskustva, ležernoj kafici punoj entuzijastične priče i motivacije. Danas imaš šansu nešto promijeniti, a svako novo danas oformit će tvoj život. Ubijeđena sam da riječi naše sugovornice Sabine nose samo korisnu i pozitivnu poruku.Kažu, ako ima dovoljno volje, čovjek može sve postići. Mladi ljudi, pokušajte probuditi neku volju i snagu u vama, jer vi ste ta snaga zapravo. Vi imate svjež mozak, pripremljen za nove stvari. Za ono za što meni treba de-set dana da na mobitelu skontam, vama tre-ba nekoliko minuta, vi to znate. Prema tome, učite, samo vam to može donijeti bolji život. I nemojte zaboraviti da su poštenje, dobro-ta, pristojnost, odgojenost, stvari na kojima se temelji civilizacija, jer ove trenutno mo-derne stvari mogu samo urušiti sve ovo što je dosad stvoreno, pa nam pričuvajte ovu zemlju i za vas i za neke buduće generacije koje dolaze. Razgovarajte i budite nesebično tolerantni jedni prema drugima. To zasigurno nije samo glumački savjet!

    Scen

    a iz

    pre

    dsta

    ve S

    mog

    , Out

    !

  • CoolturaCooltura

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 29

    Koliko je film popularan u bosanskohercegovačkom društvu, kao i kod omladine, saznali smo iz perspektive jedne mlade osobe koja se bavi snimanjem filmova, kao i nizom drugih aktivnosti.

    Koliko je to zahtjevan posao i koliko je truda neophodno uložiti, te na mnoga druga pitanja, odgovorio nam je Adi Glavinić, učenik trećeg razreda Gimnazije Živinice.

    Koje filmove si snimio i koje nagrade su ti filmovi osvo-jili?

    Snimio sam tri filma. Prvi film sam snimio sa Asocijaci-jom srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini, sa našim lokal-nim timom povodom Dana bez duhanskog dima, 31. ja-nuara. Film govori o štetnim posljedicama pušenja duha-na, odnosno štetnim poslje-dicama konzumiranja nikoti-na. Drugi film se zove Šta i to je film o Gimnaziji, moj prvi utisak i iskustvo u Gimnaziji i taj film se koristi za pro-movisanje škole. Upravo po ovom filmu sam i prepoznat. Treći film Enemies of the Na-ture govori o šumi, tačnije jednom dijelu šume koji je posječen bez ikakvog razlo-ga. To se desilo 2016. godine i još uvijek stoji takvo. Kada su u pitanju nagrade, prvi film nije osvojio ništa jer ga nisam ni prijavljivao s obzi-rom da tada nisam znao za tu mogućnost. Drugi film je osvojio dva prva mjesta, jedno na državnom nivou na Osmom festivalu rada srednjih tehničkih i stručnih škola Bosne i Hercegovine, a drugo na kantonalnom ni-vou na Desetom festivalu fil-ma i fotografije mladih Tuzla. Treći film je osvojio dva prva mjesta na državnom i fede-ralnom nivou u Zenici i treće mjesto na međunarodnom takmičenju u Kreševu.

    Halida Duraković, učenica medrese, Živinice

    Tri filma moga doba A

    di G

    lavi

    nić

  • CoolturaCooltura

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201830

    Kojim aktivnostima se još baviš pored filma?

    Pored filma bavim se ple-som, plešem već osam godi-na. Također se bavim i glu-mom, pjevanjem, sviranjem klavira i glumim klauna. Dosad sam zabavljao djecu glumeći klauna po rođen-danskim zabavama , me-đutim zadnjih godina sam stekao iskustvo i poziciju terapijskog klauna koji obi-lazi djecu po bolnicama, ustanovama za djecu sa posebnim potrebama, kao i staračkim domovima. To ra-dim kao volonter, pričinjava mi izuzetno zadovoljstvo i ispunjava me.

    Otkud ljubav prema filmu i plesu?

    Dolazim iz muzičke porodice čiji su članovi generacijama unazad bili muzičari, i sa mamine i tatine strane. Moji roditelji su tražili aktivnosti u kojima se ističem i koje mi se sviđaju. Tako sam i upisao ples gdje sam ostao već osam godina. Ples volim i time se bavim jer je to ina-če nešto šokantno za našu zajednicu, živimo u vremenu ispunjenom stereotipima i predrasudama. Na počet-ku je bilo teško, uvijek su bili prisutni ti pogledi ljudi i ismijavanja Što se on bavi plesom?, ali je lijepo raditi nešto drugačije. Sve to je utjecalo na moj pogled na svijet i na moje ponašanje, međutim shva-tio sam da su to ljudi uskih pogleda na svijet i upoznao sam mnogo osoba širih po-

    gleda na svijet koji podrža-vaju to što radim, tako da se ne osvrćem na negativne i zlonamjerne komentare.Imam preko 50 medalja i sa međunarodnih i sa državnih takmičenja. Film volim jer se kroz film može reći dosta poučnih i korisnih stvari na zanimljive načine.

    Čiju podršku si imao prili-kom snimanja filmova?Imao sam podršku profeso-ra, najprije profesorice Alme Šahbegović, zatim profesora Ilije Lučića i Seada Noća-jevića, podršku prijatelja i prvenstveno porodice, koja mi omogućava da se bavim onim što volim i finansijski me podržava.

    Da li su snimanje filmova fi-nansijski podržale državne institucije?Nije bilo finansijski podržano ni od strane državnih institu-cija, niti vladinih organizacija. To su bili bezbudžetni filmovi i sâm sam se finansirao, a za treći film nas je profesor vo-zio do mjesta gdje je posje-čena šuma.

    Koliko je zahtjevno snimiti film?Snimanje filma je izuzetno zahtjevan posao koji oduzima dosta vremena, sna i zahti-jeva potpunu posvećenost tome, strpljenje i kreativnost. Sadrži dosta koraka, od pi-sanja scenarija, pa sve do snimanja filma, montaže i finaliziranja. Volim da se ba-vim socijalnim temama, tabu temama, onim što je kod nas čudno ili smiješno, poput plesa, ekologije. Ne priča se

    dovoljno o ekologiji i global-nom zagrijavanju, a upravo je to ono čime se trebamo ba-viti, jer se sve više svjesno i nesvjesno zagađuje priroda i smatram da to prerasta u sve veći problem kojim ćemo se morati baviti u budućnosti.

    Da li si stekao neka značajna poznanstva?Naravno, upoznao sam mno-go ljudi iz Sarajeva, mnogo režisera, producenata, ka-mermana koji su mi dali od-lične savjete i ti kontakti su mi najbitniji, jer im se uvijek mogu javiti kada mi je po-trebna pomoć, inspiracija ili motivacija.

    Da li se planiraš profesio-nalno baviti produkcijom filma, glumom?Planiram se time profesio-nalno baviti. Volio bih stu-dirati režiju ili glumu, uglav-nom će to biti nešto vezano za umjetnost, jer mi je to cilj u životu i to me ispunjava.

    Koliko su mladi, zapravo, zainteresovani za produkci-ju filma?Mislim da su slabije zainte-resovani, mi mladi smo op-ćenito izgubljeni u svim pri-čama o odlasku u Njemačku, nedostatku posla i prilika u Bosni i Hercegovini. Smatram da ovdje ima posla za one koji stvarno žele raditi. Film i nije baš podržan u cijeloj Bosni i Hercegovini, tako da je moguće da ta činjenica, kao i nedostatak sredsta-va doprinose tome da film i nije toliko popularan u našoj zemlji, koliko je popularan u stranim zemljama.

  • CoolturaCooltura

    2018 MART OŽUJAK 41 PREVENTEEN 31

    Lejla Ibrulj, studentica hemije, Sarajevo Lejla Džinić, studentica komunikologije, Odžak

    Za sve one koji su miješali Strava Školu i Helem nejse ekskluzivno razrješavamo misteriju. Članovi sastava Helem nejse tvrde da se radi o klasičnoj bezinformaciji:Često nas miješaju s tim ra-hmetli bendom, Bog da mu dušu prosti. Kažu, podsjeća-mo na njih. Moramo priznati da su imali određeni utjecaj na nas jer smo ih sluša-

    li kao mlađi, još dok su bili Flowmotion. Čuli smo da je taj Gago iz Strava Škole sada u Fudžiri u Emiratima i uzi-ma ozbiljne pare kao šanker u jednom eminentnom re-storanu, a da je Ćane samo odjednom nestao i niko ne zna gdje je. Sumnja se da je odgovoran za veliku pljačku obećanih sto hiljada radnih mjesta.

    Neklasični sarajevski sastav Helem nejse

    Karte za njihove nastupe samo 650 €

    Bivša Jugoslavijo, spremi se!

    Helem nejse - rejdio šou na-stao je u Sarajevu, tačnije na Gorici, kada su Urednik , Gagara, Stihomir, Momo i Duško doživjeli duhovno vazdizanje, kako kažu člano-vi ovog sastava.Napustivši svoje tijelo, duša nam je lutala sarajevskim mahalama i pokupila sve ono najbolje i sve ono najgore iz njih. Taj spoj dobrog i lošeg je izrodio Helem nejse. Kada smo se vratili u normalno stanje, sve nam je bilo jasno i sve je išlo samo od sebe.Do prelaska s radio-talasa na bine došlo je u nadi da će, po Dženinim riječima, postati regionalne zvijezde. Za potrebe nekolicine radij-skih emisija nastalo je još deset puta toliko autorskih pjesama. U jednom trenutku imali smo na stotine teksto-va a nismo znali šta bismo s njima. Urednik je predložio da izaberemo najboljih 11, snimimo i pošaljemo Dženi. Dženo kad je čuo rekao je: ˮOd vas ću napraviti regio-nalne zvijezde.ˮ Još čekamo da se to desi. H

    elem

    nej

    se

  • CoolturaCooltura

    PREVENTEEN 41 MART OŽUJAK 201832

    Interakcija s publikom je ono što ih ne čini drugačijim od ostalih live bendova, ali jed-no je sigurno - na tom po-lju su neprikosnoveni. Svoj intrigantni nastup nazivaju cašpija. Etimologija riječi: Caš - što ne znači ništa i Špija - što nema apsolutno nikakve veze s logikom - navode u svojoj biografiji. Dalje priču već znate. Helem nejse je na-stao (kako također navode u biografiji) nakon tri godine mukotrpnog bacanja rima na uistinu bombastične muzičke podloge. Saradnja s Toshijem je nastala tako što je jedne nedjelje došao na radio i re-kao im: Momci, imam za vas jedan eksterni. Ispostavit će se da su na tom eksternom sve sami hitovi, poput pjesa-ma Bosnia i Kabadahija. Što se tiče muzike i aranžmana, to radi Toshi Domaćin, a tek-stove pišu