Preventivna konzervacija: zagađenost zraka

8/10/2019 Preventivna konzervacija: zagaenost zraka

1/15

Univerzitet u SarajevuAkademija likovnih umjetnosti SarajevoPrirodno-matematiki fakultet SarajevoInterdisciplinarni studij KON!"#A$I%A I "!S&AU"A$I%AOsnovi konzervacije i restauracije kulturnog naslijea

prof.dr. Amra Hadimuhamedovi

Preventivna konzervacija: zagaenost zraka

Student'Ajla Alijagi

Sarajevo(novembar 2!".


2/15

Sadraj

Sadr)aj***********************************************************************************************************************************************************************+

Uvod********************************************************************************************************************************************************************* ***** ,

aa.ivai zraka********************************************************************************************************************************************************/

0onitorin asovitih zaa.ivaa u muzejima************************************************************************************************************1

Izazovi razvoju standarda za zaa.ivae u muzejskim okru)enjima************************************************************************1

a2to tre3a nadledati zaa.ivae u muzejima4***************************************************************************************************5

Nivoi monitorina*******************************************************************************************************************************************************5

#rste monitora***********************************************************************************************************************************************************6

Nadledanje kvalitete zraka u muzejima 7pasivno ispitivanje8*******************************************************************************6

Preventivne za2tite u svrhu kontrole zaa.enja zraka u muzejima*************************************************************************9:

Uklanjanje zaa.ivaa talo)enjem na povr2ine***************************************************************************************************99

Strateije aktivne kontrole************************************************************************************************************************************9+

Uinkovitost sistema za klimatiziranje u otklanjanju zaa.ivaa zraka***************************************************************9+

Sistem 3aziran na filterima***********************************************************************************************************************************9+

;iteratura******************************************************************************************************************************************************************9/

"eference*************************************************************************************************************************************************************9inama uni2tavao umjetnost na njihovim zidovima* &okom rimsko do3a i srednje vijeka u!uropi i Kini( taljenje 3akra uzrokovalo je a3normalne koliine zaa.ivaa preno2enih zrakom koje suna kraju nanijete u ?reenland( 7Bon et al 96618* Civahne 3oje 0ichelanelo-vih slika na zidovima

Sikstinske kapele u #atikanu su u3la)eneDnaru2ene dimom svije>a paljenih stolje>ima*==+

==U naj2irem smislu( zaa.ivai zraka su supstance koje imaju 2tetne efekte na okolinu( predmete(zdravlje* 3o ljudskih aktivnosti( koncentracije zaa.ivaa u zraku su ve>e od onih prirodnih*0uzejskim( kulturnim predmetima prijete vanjski zaa.ivai 7asovi iz auspuha8 i oni unutar muzeja7proizvodi za i2>enje8* ?eneralno( unutra2nji zaa.ivai 2tetniji su za muzejske predmete jer su uneposrednoj 3lizini predmeta* Eirok spektar materijala( od tekstila i umjetnikih djela na papiru dopimenata i ko)nih uveza( su uro)eni od strane asnih zaa.ivaa*

Eteta na umjetnikim kolekcijama je posmatrana i zapisivana jo2 od antike* %edan od najstarijih zapisaje Bomerov opis za2tite oklopa od a.i* Poev2i s industrijskom revolucijom( opasnost po zdravljeuzrokovana zaa.enjem zraka( strahovito je porasla* o polovine 96::-ih( primjetneDznaajne epizodezraka lo2e kvaliteta navele su svijet da o3rati pa)nju na zaa.enje* 0e.utim( veza izme.u o2te>enihpredmeta i zrano zaa.enja nije uvijek 3ila priznata* 961


4/15

sumpor dioksida u Sjedinjenim r)avama( Kanadi( i !uropi 7$ape( oGler( i avison +::,8* U nekimreijama Sjedinjenih r)ava( nivo sumpor dioksida je toliko opao da lokalne aencije za pra>enjekontrole zraka vi2e ne moraju da kontroli2u ovaj zaa.iva*==/

Zagaivai zraka

==Na otvorenom( zaa.enost je uzrokovana kom3inacijom klime( eorafije( koliinom i vrstomindustrije i vozila( kori2tenih oriva i slino* No( vanjski zaa.ivai mou u>i u zradu( naroito zrades prirodnim ventilacijskim sistemom 7ruzik 96698( i predstavljaju rizik za kolekcije* rade s prirodnimventilacijskim sistemom imaju otovo istu koncentraciju vanjskih i unutra2njih zaa.ivaa* 0e.utim(zrade s sistemom rijanja( ventilacije i klime 7B#A$8 koji imaju filtriranje asova minimalizirajuinfiltraciju zaa.ivaa( smanjuju>i nivo unutra2nje zaa2enja na otprilike i u muzejima8 koji predstavljaju opasnost za kulturnu3a2tinu su sumpor dioksid( azot dioksid( azotov oksid( ozon i reducirani sumporni asovi( kao 2to jevodikov sulfid*

Naje2>i asovi proizvedeni u zatvorenom prostoru koji predstavljaju oz3iljnu prijetnju kulturnoj 3a2tini

su octena kiselina( mravlja kiselina( acetaldehid( formaldehid( vodikov sulfid( kar3onil sulfid( i ozon*Unutar muzeja( slike( ploe( tepisi( sredstava za i2>enje( kao i mnoih drui materijali i proizvodimou ispu2tati ove zaa.ivae* 0ou nastati i tokom procesa kao 2to su kuhanje( i2>enje i rijanje*im ciareta je izvor formaldehida i druih toksinih sastojaka 70oree-&esta and Saint-%alm 96598 paje pu2enje stroo za3ranjenu u muzejima u Sjedinjenim r)avama( dok to nije uvijek sluaj u druimdijelovima svijeta* Koliina dato zaa.ivaa koja je proizvedena zavisi od prirode izvornih materijala7Andersen( ;undQvist( i 0Rlhave 96u( ve>ina ovih isparljivihoranskih asova ne o2te>uju kolekcije*

Neki zaa.ivai 3itni muzejima mou 3iti proizvedeni i unutar i van prostorija* Na primjer( ozon( lavnisastojak fotohemijsko smoa koji nastaje vani( mo)e 3iti proizveden i proi2>ivaima zraka 7U*S* !PA

OA" 96658 te postupkom suho fotokopiranja unutar prostorija 7roGn 96668* ormaldehid je tipinovezan za unutra2nje zaa.enje( naroito od potro2akih proizvoda 7Kell( Smith( i Satola 96668 kao2to je 2perploa i drue mje2ovite ploe 7Andersen( ;undQvist( and 0Rlhave 96enim oranskim spojevima* Promjena 3oje i sla3ljenje pimenta ilustruje ovaj fenomen*

Istra)ivanja pokazuju da su materijali pod rizikom samo ako su izlo)eni O , tokom du)e perioda*Promjena ili sla3ljenje 3oje nastaje kada je oranski piment osjetljiv na specifinu oksidacijskureakciju* Osim toa( O,uzrokuje 2tetu na fotorafskim materijalima( te papiru i smanjuje izdr)ljivostume*

Prisutnost SO+u atmosferi se mo)e( kao i u sluaju NO @ ( povezati sa transportom* 0e.utim( lavniizvor emisija je proces saorijevanja oriva koji sadr)e sumpor 76


5/15

7papir( pamuk i lan8( te svila( )eljezo 7e8 i elik* Pod njeovim djelovanjem papir >e promijeniti 3oju ipostati krhak( tekstil i ko)a >e osla3iti i metali >e postati mekan*

Spojevi NO@se proizvode procesom saorijevanja kao rezultat oksidacije azota 7N+8 u zraku* Postoje iantropoeni i prirodni izvori* NO+ je toksian( crvenaksto-sme.i as koji je slian SO+ u poleduo2te>enja eksponata* U vla)nom zraku se oksidira u zapaljivu azotsku kiselinu 7BNO,8 reakcijom sa

hidroksilnim radikalima 7OB-radicals8* Ova kiselina mo)e izazvati iz3jeljivanje tekstilnih 3oja i 2tetu nafotorafskom filmu kao i sla3ljenje tekstilnih vlakana*

Westice koje karakterizira mali aerodinamni dijametar mou laano prodrijeti u muzej i uzrokovati2tetu na povr2ini muzejskih eksponata* Naje2>i efekti su u3itak usto>e materije i promjena 3oje*alja o2te>enja su mou>a kada se estice navla)e( omou>avaju>i im da lak2e reauju saatmosferskim spojevima 7SO+i NO+8 ili materijalima sa kojim dolaze u dodir* Kao 2to je ve> navedenoiznad( stvaraju se B+SO/ i BNO,( koji izazivaju iz3jeljivanje 3oje( o2te>enja na papiru i tekstilu kao iu3rzavanju korozije metala* &ako.er( formira se amonijev sulfat 77NB /8+SO/8( a kao posljedica toastvaraju se zamaljena na lakiranim povr2inama*

Wa. nije samo pro3lem z3o toa 2to prlja muzejske eksponate( ve> je on i a3sorpcijski medij za SO +*Kada estice do.u u dodir sa krenjakom 7$a$O ,8( formira se ips 7$aSO/8* udu>i da je ips mnoovi2e porozan od krenjaka( estice lako mou u>i u pore izazivaju>i formiranje crnih krasti* &amnjenjekrenjaka je vidljivo samo na mjestima koja su za2ti>ena od ki2e* U dijelovima koji nisu zaklonjeni nepojavljuju se tamnjenje me.utim u3itak kameno materijala 7npr* reljefi8 je veliki pro3lem z3o toa2to ki2a sapire ips*

Op2te je poznato da mravlja i sir>etna kiselina mou uzrokovati koroziju leura koje sadr)e olovo idrue metale( osipe na krenjakim materijalima 7kamen( keramika8 i smanjuje stepena polimerizacijeceluloze u papiru* Izvor ovih oranskih zaa.ivaa se mo)e pripisati ra.evinskim materijalima koji suse koristili prilikom radnje muzejskih ku>i2ta 7kutije( ormari( ladice( police i sl*8* Poznato je da svatvrda drva u 2umama ispu2taju sir>etnu kiselinu*==1==ormaldehid i acetaldehid 7rupno zvani aldehidi8te mravlja i sir>etna kiselina 7oranske kiseline ili - oranski kar3onilni zaa.ivai8 su ulavnomispu2tani s odre.eno izvora* Pored toa( sir>etna i mravlja kiselina mou 3iti sporedni zaa.ivainastali oksidacijom acetaldehida i formaldehida* %edan od ciljeva preventivne za2tite je smanjenjerizika za kulturnu 3a2tinu prouzrokovanih zaa.ivaima( minimiziranjem penetracije zaa.ivaanastalih van zrade i reduciranjem izvora koji proizvode zaa.ivai unutar* ostizanje ovo ciljapoinje s adekvatnim monitorinom kvalitete zraka unutar muzeja* Ovdje se monitorinF odnosi naodre.ivanje prisustva asovitih jedinjenja u zraku koja 3i mola na2koditi kolekcijama( kako direktnotako i kroz konverziju u drue proizvode*

Na stotine ovih spojeva mo)e 3iti detektovano unutar svih zrada zato 2to ih ispu2ta oroman 3rojrazliitih izvora' ra.evinski materijal( 3oje na 3azi rastvaraa( 3aze( lakovi( sprejevi pod pritiskom7aersol sprejevi8( istai i sredstva za dezinfekciju* Wak i traak parfema posjetitelja muzeja je izvorovih spojeva* Nivo svih ovakvih spojeva u zradi( je u 2irokom smislu( pokazatelj op2te kvalitete zraka*Neki detektori zaa.ivaa detektuju pose3no sve ovakve spojeve i izraunavaju srednji 3roj nazvan==

==&ako.er( dono2enje pra2ine na o3u>i i odje>i se tre3a uzeti u o3zir( zajedno sa injenicom da su i ljudipotencijalni izvor estica( ulavnom oransko porijekla 7npr* odumrla ko)a8( ali i vlakna odje>e*== 5

1KrupiJska ar3ara( #an ?rieken "enL( e Mael KarolienAir 0ualit1 monitoring in a museum for preventive conservation(esults of a three31ear stud1 in the 4lantin35oretus 5useum in Ant6erp$ 7elgium8 5icrochemical 9ournal -http(::666.journals.elsevier.com:microchemical3journal/8 2!;$ broj !!$ str. ;$ ;


6/15

Monitoring gasovitih zagaivaa u muzejima

Interes za muzejsko okru)enje mo)e se prati od 9566( kada je ;oftus St* ?eore ne o3javio prviizvje2taj o 2teti na kolekcijama z3o uslova skladi2tenja 7ne 95668* ne je opisao koroziju uzoraka2koljki 7lju2tura8 ali je to pore2no pripisao truljenju )ivotinje unutar njih* apravo( korozija do koje jedo2lo( uzrokovana je acidinim isparavanjima pojedinih vrsta drveta kori2tenih za skladi2tenje i

prezentovanje* Uprkos ne-ovoj pore2noj interpretaciji toa 2ta se de2ava 2koljkama( 2teta se idalje naziva ne-ova 3olest 7ne-ovo osip je taniji termin s o3zirom da ovo nije 3olest koja se 2irina drue o3jekte8* Od tada( sve je ve>i 3roj o3javljenih radovi o o2te>enjima materijala uzrokovanihasovitim zaa.ivaima*==6

?odatak !.!

Izazovi razvoju standarda za zagaivae u muzejskim okruenjima==Na 2tetu uzrokovanu izlo)enosti zaa.enju( ljudi su mnoo otporniji od umjetnost* Civi oranizmiimaju od3ram3ene sisteme i u sluaju napada( mou se donekle samo-oporavljati* a ljude supostavljene ranicu maksimalno nivoa izlo)enosti 2tetnim zaa.ivaima* No isto tako( 3ilo koja

hemijska reakcija izme.u zaa.ivaa i o3jekta( nanosi 2tetu o3jektu* Iako ta 2teta mo)e 3iti namolekularnom nivou i nije jo2 vidljiva( nepovratne hemijske promjene su se desile* Ovo je jedan odrazloa z3o kojih detektori zaa.enja koji se koriste u muzejima moraju imati jako niske ranicedetekcije( naje2>e se izra)ava dijelovima po 3ilionu 7parts per 3illion ili pp38*

&ehnolo2ki razvitak tokom proteklih dvadeset odina dozvolio je detekciju najmanjih koncentracijaasovitih zaa.ivaa( preciznije neo ikad* 0e.utim( veliko pitanje je( 2ta ti 3rojevi ustvari znae kadaovorimo o za2titi kulturne 3a2tine*

Ovo nije pitanje na koje se mo)e lako odovoriti* a poetak( ne zna se dovoljno o hemijskimprocesima koji dovode do 2tete na kulturalnim materijalima uzrokovane zaa.enjem* &ako.er( mnoi

6Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation) , TheGetty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.%9:Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), TheGetty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.%

1


7/15

parametri doprinose op>em riziku od 2tete na o3jektima( uzrokovane zaa.enjem( te se i oni morajuuzeti u o3zir kada se postavljaju standardi dozvoljene izlo)enosti* aa.ivai napadaju materijale dorazliito stepena( 2to zavisi i od funkcija onoa od ea je o3jekat napravljen i specifinih sastava tihmaterijala* InteritetDcjelovitost o3jekta 7 npr* kvalitet materijala od kojih je napravljen( njeova historijai historija skladi2tenja8 te uslovi okru)enja 7npr* relativna vla)nost i temperatura8( kao i prija2nji procesiouvanja( svi iraju ulou u cjelokupnom riziku od zaa.enja*==99

==Ono 2to je komplikovano vezano za postavljanje standarda o zaa.ivaima zraka u muzejima( je to2to se njihovo prisustvo mjeri tek onda kada je 2teta ve> poinjena* Ne mo)emo znati koji zaa.iva jekonkretno 3io tu kada je poelo propadanje niti njeovu koncentraciju( koliko je trajalo propadanje ikoliko je tre3alo zaa.ivau da se razvije* Westo je sam poetak propadanja postepen i pro.eneprimije>eno pose3no kad je rije o skladi2tenim o3jektima* Kada je 2teta napokon otkrivena( mo)e3iti pore2no pripisana nekom tada2njem doa.aju( kao 2to je 3io sluaj u Kunsthistorisches muzeju ueu*9+

?odatak 2!;

@a*to treba nadgledati zagaivae u muzejimaB

99Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation) , TheGetty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.",&9+Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), TheGetty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.",&,209,Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), TheGetty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str. 20


8/15

==Provo.enje kontrole nad kvalitetom zraka u muzejima 3itni su z3o'

Sumnja se da su o3jekti o2te>eni( z3o zaa.enje mikrookoli2a( na primjer( unutar ormari>aza skladi2tenje ili izloa*

Ako su pro3lem zaa.enja ve> poznat( i potre3ni su podaci o koncentraciji prije neo 2tooso3lje mo)e izdati fiskalne i kadrovske resurse za rje2avanje isto

Ukoliko se mjere u3la)avanja sprovode radi smanjenja poznato zaa.ivaa koji predstavljarizik za kolekcije ili o3jekteDdjela* a 3i se odredilo koliko su uspje2ne 3ile pomenute mjere(mora se odrediti i dokumentovati prvo3itni nivo zaa.enosti*

Ukoliko nije poznato koliko zrada efikasno ne dozvoljava vanjskim zaa.ivaima da u.u unjene prostorije* Ovo mo)e 3iti odre.eno mjerenjem i upore.ivanjem zaa.enosti vani i onoa2to se mo)e na>i unutra*

Pra>enje zaa.ivaa mo)e iskljuiti pro3lem kvalitete zraka u unutra2njosti= =9/

Nivoi monitoringa

==Kontrola muzejsko okru)enja povremeno je potre3na samo da

3i se ustanovilo da li su opasni zaa.ivai prisutni* Nekad je(pak( potre3an puno detaljniji proram nadledanja da 3i seodredilo koji zaa.ivai su prisutni i u kojoj koncentraciji* Ovo jerazlika izme.u kvalitativno i kvantitativno monitorina*

Kvalitativni monitorin odovara na pitanje da li okolina dovodio3jekteDdjela u rizik od 2tete z3o prisutnosti zaa.ivaa4 Uovom pristupu( metalni kuponi 7ploice8 kao 2to su sre3ro( olovo(3akar ili 3ronza( 3ivaju izlo)eni upitnom okoli2u i posmatraniz3o mou>ih vidljivih promjena( kao 2to je korozija( koje 3iukazale na potencijalni pro3lem* Oranienje ovo testa je to2to( ak i ukoliko zrak ne o2teti kupone( ne mo)emo 3iti siurnida je siuran za drue kulturalne materijale i o3jekte* Idejno 3i

uzorci tre3ali 3iti slini materijalima od kojih su napravljenio3jekti ili materijalima koji su osjetljiviji* %edan od primjera jekori2tenje standarda plave-vune73lue-Gool8 za mjerenje maleizlo)enosti* Kvalitativni monitorin pored ovoa mo)e odrediti iop2te skupineDklase zaa.ivaa u okolini* Klase zaa.ivaa -aldehidi( oranske kiseline( sulfidi( neoranski spojevi mou 3itiodre.ene poznavanjem kako odre.eni uzorak rauje naprisustvo razliitih zaa.ivaa* Na primjer( prisustvo sulfida jedokazano ako sre3reni uzorci ponu da 3rzo tamne( a prisustvooranskih kiselina pokazuje korozija olovnih uzoraka* Naspramkvalitativno monitorina( kojim se mjeri uinak odre.ene klasezaa.ivaa( kvantitativni monitorin mjeri koncentracijuspecifino asovito zaa.ivaa* Ove informacije su potre3ne

da 3i se o3jasnio ili naveo najvjerovatniji izvor( da 3i se sanacijamola odrediti i uraditi* &ako isto znanje o koncentracijispecifino zaa.ivaa predstavlja mnoo jai arument zapopravljanje kvalitete zraka u okolini*==9u*

0onitorin u muzejima se mo)e raditi i pasivnim i aktivnim sistemima* Aktivni sistem koristi pumpukoja povue uzorak zraka u monitor 7ure.aj8 dok pasivni dopu2ta zraku da sam do.e do monitora*

aa.ivai modifikuju i uni2tavaju osjetljive povr2ine( a u tom procesu mou 3iti zauvijek uni2teni 3itnidijelovi i informacije s na2e kulturne 3a2tine* Ukoliko se ne promjene stvari u okolini( koje su izazvaletu 2tetu( ona >e se nastaviti i dodatni procesi za ouvanje >e 3iti neophodni*==95

Cadgledanje kvalitete zraka u muzejima -pasivno ispitivanje/

==&renutno postoje dva naina pra>enja kvalitete zraka' aktivni i pasivni* O3a pristupa koriste tehniku=hvatanja= zaa.ivaa na a3sor3entu ili reaktivnu povr2inu i onda njihove koncentracije 3ivajuodre.ene direktno ili la3oratorijskom analizom*

Sistem aktivno pra>enja koristi pumpu da povue zrak u ure.aj 7pumped samplin8* Eto se tieure.aja za pasivno ispitvanje 7PS8( zrak se spontanoDprirodno spusti u zamku 7diffusional samplin8*Aktivno pra>enje zahtjeva skupu( sofisticiranu opremu i tehnolo2ke vje2tine* a razliku od toa(pasivno pra>enje je eneralno jeftinije i lak2e za upotre3u* 0e.utim( aktivno ispitivanje ostaje primarnametoda utvr.ivanja koncentracije 2tetnih asova u zraku( prema kojoj su drue metode provjerene*

U poetku( metodoloije aktivno isptivanja su 3ile preciznije i tanije od pasivnih* 0e.utim( od :-ih(znaajni napreci su napravljeni u polju tehnoloije pasivno ispitivanja i analitikih procedura( pose3nolede anoranskih zaa.ivaa i aldehida kao 2to je formaldehid* Ova po3olj2anja su rezultat naporaoranizacija kao 2to su OSBA( !PA i NIOSB( da smanje dopu2tene levele izlo)enosti za radnike* Kaoposljedica toa( razlika u tanosti i preciznosti izme.u aktivno i pasivno ispitivanja su se smanjile*

Ovo je vodilo do istra)ivanja tehnika pasivno ispitivanja za konzervaciju koje su poele 6:-ih*

0e.utim( nisu svi zaa.ivai koju su reulisani z3o ljudske izlo)enosti( prijetnja i za umjetnikekolekcije* Npr( uljen monoksid i uljen dioksid su prijetnja ljudskom zdravlju( ali ne i kolekcijama*apravo( $O+se koristi za dezinfekciju kolekcija* &ako.er( 3enzen je kanceroen( ali ne predstavljarizik kolekcijama* Stoa( ne tre3amo poinjati sa pretpostavkom da ako OSBA reulira neki spoj( da 3itaj isti spoj tre3ao 3iti ukljuen u anketu kvalitete zraka muzeja* Nadalje( level koji se smatra siurnimza ljude je vi2i od razumnih levela za standarde ouvanja* Oranienja( o3ino potre3na za ljudskozdravlje( se mjere u dijelovima po milionu 7ppm8( a 2teta artefaktima se mjeri u dijelovima po 3ilionu* Unekim sluajevima( kao sa 2tetom koju sre3ro napravi ili diskoloracija hidroen sulfidom( se mo)emjeriti u veoma malim dijelovima( dijelovima po trilionu*

Preventivne zatite u svrhu kontro!e zagaenja zraka u muzejima

9Occupational Safet and Bealth Administration 7Amerika administracija za siurnost i zdravlje pri radu895Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), TheGetty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.2'

6


10/15

==U posljednjih /: odina do2lo je do znaajnih promjena u izvorima i koncentraciji ura3no zaa.enja7NO+( SO+( B+S i estica8* &okom ovo perioda( istra)ivanja su unaprijedila na2e razumijevanje uticajazaa.ivaa na o3jekte u ur3anim muzejima* Kao posljedica toa( kontrola zaa.enja je postalaznaajan dio preventivne za2tite* "azvila se i svijest o potre3i za strateijama kontrole zaa.enja kojesu odr)ive na oranizacionom i lo3alnom nivou*==96

==&okom posljednjih decenija u UK ur3ani okoli2 se primjetno oporavio radi sve manjih emisija SO + idima z3o smanjeno saorijevanja ulja* S drue strane( ostali zaa.ivai su sve e2>i* NO +emisijeu radovima su se pove>ale s pove>anjem 3roja vozila* O,( koji nastaje fotohemijskim reakcijama kojeukljuuju izduvne asove vozila( je u porastu a postoje i dokazi da je B+S koji ispu2taju vozila skonzervatorima tako.er u porastu* Iako su emisije dima z3o saorijevanja ulja znaajno opale( a.dizelnih vozila javno sao3ra>aja i kamiona je postao 3itan izvor estino zaa.enja u radovima*==+:

==U pro2losti zrade su se prirodno zraene =istim vanjskim zrakom= da 3i se sprijeilo nakupljanjeunutra proizvedenih zaa.ivaa( pose3no 3ioefulenata* #entilacijski standardi( kao 2to su $IS!-ovih=5 litaraDpo sekundiDpo oso3i= 3azirani su na nivoima svje)e zraka potre3no da se rastvori ljudskimiris do prihvatljivo nivoa* S o3zirom da provedemo nekih 6: svo vremena unutra( ventilacija imauticaj ne samo na komfor( neo i zdravlje* 0oderni fit-outF materijali i oprema u zradama mouproizvesti zaa.ivae opasne po zdravlje* 3o toa vlasnici zrada moraju 3alansirati pro3leme

izazvane vanjskim i unutra2njim nastajanjem zaa.ivaa kada postavljaju ventilaciju*==

+9

==Kontrola zaa.enosti zraka( zahtjeva znaajnu koliinu resursa( u zavisnosti od toa kolika je ranicapostavljena za 2tetu na o3jektima* Ako je standard da je 3ilo koja 2teta neprihvatljiva( onda 3i muzejmorao da ima kontrolu zaa.enja na nivoima manjim i nekoliko redova od veliine ispod ranice zaljudsko zdravlje* Standardi koji se trenutno koriste poku2avaju predstaviti realistine nivoe zaa.enjakoje je mou>e posti>i( uzimaju>i u o3zir da je neka 2teta nemou>a za iz3je>i i samim tim dozvoljena*U mnoim muzejima kontrola zaa.enja nije opcija jer je previ2e skupa ili je ura.ena klima 3ezkar3onsko filtriranja* 0e.utim( muzeji mou poduzeti korake kako 3i kontrolisali zaa.enje unutarvitrina( ormari>a za skladi2tenje i izloa*==++

==U zradama s prirodnom ventilacijom( zrak kru)i horizontalno kroz zradu ako je ventilacija pokrenutavjetrom( ili vertikalno ako je pokrenuta naslaanjem* %edna od mjera kontrole koja se mo)e uraditi jeda se zrada zapeati s vi2e zaa.ene strane( na primjer sa strane na kojoj je cesta( te da se zrakuzima s i2>e strane* Ulazni holovi 3i tre3ali imati dva para vrata da 3i se smanjilo prodiranjezaa.ivaa tokom ulaska ostiju* 0e.utim( mora se o3ratiti pa)nja i na to da se zrada ne zatvori upotpunosti( jer 3i u tom sluaju ventilacija mo)da 3ila nedovoljna da se rastvore zaa.ivai kao 2to jeljudski miris*==+,

==U svrhu preventivne za2tite tre3a uzeti u o3zir 3olju izolaciju zrade* S due strane( priliv estinematerije z3o turistike aktivnosti( tre3a oraniiti( na primjer tako 2to >e 3iti o3avezno ostavljanjekaputa u ardero3i* Pored toa( u cilju za2tite muzejskih predmeta 7slike( rukopisi8 od duorone 2tete(mo)e se uzeti u razmatranje stavljanje iza stakla ili u vitrine* 0e.utim( kori2tenje drvno materijala zaizradnju polica i vitrina tre3a oraniiti na minimum* rvo( pose3no u novom namje2taju otpu2tavisoke koliine oranskih spojeva( ukljuuju>i mravlju i sir>etnu kiselinu( koje su opasne za metal ioranske predmete* rua mou>nost je da se napravi povr2ina u alerijama( koja 3i zaa.ivae

96(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums, htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.20%.,)atu5/ristu/a !..20!. str.

+:(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums,htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.200%.,)atu5/ristu/a !..20!. str.+9(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums,htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.200%.,)atu5/ristu/a !..20!. str.2++(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums,htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.200%.,)atu5/ristu/a !..20!. str.'+,(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums,htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.200%.,)atu5/ristu/a !..20!. str.!

9:
http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/


11/15

privukla i apsor3irala* &akva povr2ina 3i se mola koristiti i u manjim prostorima kao 2to su vitrine(2tite>i umjetnika djela od upijanja dijela zaa.ivaa*==+/

Dklanjanje zagaivaa taloenjem na povr*ine

==Istra)ivanja su pokazala da je ==u ku>noj okolini koncentracija SO +3ila jako niska( ak i do +: manjaod vanjske( z3o toa 2to je 3ila otklanjana talo)enjem i hemijskom reakcijom s unutra2njimpovr2inama kao 2to su zidovi( podovi i plafoni* 3o ovih reakcija koje SO +ima s materijalima( on ini2tetu( ali 3i se upravo te reakcije mole koristiti za njeovo uklanjanje iz muzejsko okoli2a*

0ehanizam otklanjanja talo)enjem je vrlo 3itan i za drue reaktivne zaa.ivae( kao 2to je O ,( koji jeak i reaktivniji od SO+* NO+je manje reaktivan i od SO+i O,( ali a je mou>e otkloniti talo)enjem nane2to manjem nivou neo drue asove* itno je da zapamtite da otklanjanje zaa.ivaa talo)enjemulavnom ukljuuje hemijsku transformaciju( te je samim tim nepovratno*

Stepen otklanjanja talo)enjem zavisi od'

hemijskih svojstava asa( hemijske reaktivnosti podloe s kojom dolazi u dodir( odnos povr2ine i volumena so3e ili zrade 3rzine ventilacije so3e ili zrade*==+e krov( s ko 3i se dopremao zrak* Premda koncentracija nekih od zaa.ivaa mo)eda se pove>a iznad nivoa ulica*

+* rak se mo)e lak2e filtrirati prije ulaska u zradu* 0ehanika ventilacija prevazilazi otpornostfiltera na prolazak zraka preko medija* Pa je z3o toa mou>e koristiti filtere koji su mnooefikasniji u otklanjanju zaa.ivaa neo 2to je sluaj u zradama s prirodnom ventilacijomdje filter ak i s najmanjim padom pritiska mo)e znaajno smanjiti protok zraka

,* Kada je zrada neokupirana ventilacija se mo)e svesti na minimum* &okom sati otvaranja(ventilacija se mo)e dr)ati na nivou dovoljnom za ljudski komfor* Ovo je najlak2e posti>i

upotre3om senzora za uljen dioksid( jer je koncentracija $O+ direktan indikator 3rzineventilacije po oso3i*

0ehanika ventilacija mo)e imati sljede>e mane'

9* 9*Pove>anje kapitalnih i tro2kova odr)avanja(+* #e>i pro3lemi kontrole kada ovo postrojenje ne radi z3o kvara ili zakazano odr)avanja(,* &e2ko je postaviti u historijske zrade* 0uzeji su esto va)ni sami po se3i i mo)da nisu

dizajnirani sa mehanikim ventilacijskim sistemom* U3acivanje velikih cijevi koje 3i prenosilezrak je te2ko( te je destruktivno za ve> postoje>i materijal( dok manje cijevi zahtijevaju vi2eenerije i samim tim su mnoo skuplje*==+

Dinkovitost sistema za klimatiziranje u otklanjanju zagaivaa zraka

==Uinkovitost ovih sistema u smanjenju koncentracije zavisi od toa da li su ura.eni kar3onski filteri*Posmatranje muzeja s ovom vrstom ventilacije otkrilo je da su kar3onski filteri uinkoviti u otklanjanjuSO+( O, i B+S( te da mou znaajno smanjiti koncentraciju NO +* Istovremeno( istra)ivanja potvr.ujuve>a koncentracija u prostorijama s klimatizacijom na kojoj nema kar3onskih filtera* U ovimsluajevima( ini se da klima pove>ava 3rzinu ventilacije( unosiv2i vi2e zaa.eno zraka( 2to rezultiraorom okolinom neo da zrada ima prirodnu ventilaciju* Ovo implicira da 3i muzeji tre3ali do3ropromisliti prije neo 2to urade sistem klimatizacije 3ez kar3onskih filtera( jer >e on dovesti do oreokoli2a neo u zradama s prirodnom ventilacijom*==+5

Fistem baziran na filterima

==Postoji veliki 3roj dostupnih filtera na tr)i2tu svaki s razliiti svojstvima* #e>ina muzeja koristi aktivnekar3onske filtere( koji otklanjaju sve asovite zaa.ivae* !fikasnost i )ivotni vijek ovih filtera mo)e sepove>ati tako 2to se u kar3on dodaju metali( ija je svrha da 3espovratno zadr)e zaa.ivae*0e.utim( filteri nisu od velike koristi( ako zrak koji ulazi u zradu ne prolazi kroz njih* 3o toa ovakvisistemi moraju 3iti dizajnirani da sprijee svaki nain zao3ila)enja filtera* &akvo zao3ila)enje 3idozvolilo neprei2>enom zraku da u.e u zradu kroz ulazni ventilacijski sistem* &ako.er( mora se

+(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums, htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.20%.,)atu5/ristu/a !..20!. str. &,0+5(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums,htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.200%.,)atu5/ristu/a !..20!. str. 0,

9+
http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/


13/15

sprijeiti prola)enje neprei2>eno zraka kroz rupice u vanjskim materijalima od kojih je napravljenazrada* va para vrata( koja prave holove s propuhom( mou znaajno smanjiti infiltraciju*

Civotni vijek kar3onskih filtera odre.uju i koliina i vrsta aktivno kar3ona koji se koristi u proizvodnjifiltera( zajedno sa koncentracijom zaa.ivaa koji su u nadolaze>em zraku* Stoa mjere kojesmanjuju nivo zaa.ivaa u zraku >e uporedo produ)iti )ivotni vijek filtera* Smanjenjem koliine

nadolaze>e zraka koji ulazi u sistem >e se produ)iti trajanje i po3olj2ati uinkovitost filtera* Koliinazraka koji prolazi kroz klima ure.aje se o3ino odre.uje zahtjevima rijanja ili hla.enja zrade( a nepotre3om za svje)ijim zrakom* Iz ovo razloa mnoi sistemi ne rade na 9:: svje)em zraku( ve>znatan dio ponovo prera.uju* Ovaj prera.eni zrak 3i tre3ao da ponovo pro.e kroz filtere( jer 3i se takojo2 smanjila koncentracija zaa.enja i poma)e smanjenju zaa.ivaa iz internih izvora* Koliinaprera.eno zraka 3i tre3ala 3iti visoka za efikasnu kontrolu zaa.ivaa* 0e.utim( tre3a voditi raunada se pru)i adekvanta koliina svje)e zraka dovoljna za ljudsku udo3nost i zdravlje*==+6

?odatak ";

+6(la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservation strategies for sustainableurban pollution control in museums,htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.200%.,)atu5/ristu/a !..20!. str. ,2,:Grzywacz, Cecily M.; Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation) ; TheGetty Conservation Institute; Los Angeles; 2006., 2

9,
http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/


14/15

"iteratura

1. Grzywacz, Cecily M.; Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments(Tools for Conservation); The Getty Conservation Institute; Los Angeles; 2006.

2. KrupiJska ar3ara( #an ?rieken "enL( e Mael Karolien Air 0ualit1 monitoring in a museumfor preventive conservation( esults of a three31ear stud1 in the 4lantin35oretus 5useum inAnt6erp$ 7elgium8 5icrochemical 9ournal - http(::666.journals.elsevier.com:microchemical3journal/8 2!;$ broj !!$ str. ;

3. (la)es *igel, Cassar May, +reszczyn Ta), Cro-or) (en; Preventive conservationstrategies for sustainable urban pollution control in museums,

htt/11)iscovery.ucl.ac.u12!!21 3CL 4iscovery, u/)ate 2!.0'.200%.

9/
http://www.journals.elsevier.com/microchemical-journalhttp://www.journals.elsevier.com/microchemical-journalhttp://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://discovery.ucl.ac.uk/2442/http://www.journals.elsevier.com/microchemical-journalhttp://www.journals.elsevier.com/microchemical-journalhttp://discovery.ucl.ac.uk/2442/


15/15

eference

5onitoring for Gaseous 4ollutants in 5useum nvironments -#ools for Ionservation/

!. Bon( S* 0*( %* P* $andelone( $* $* Patterson( and $* * outron* 9661* Histor1 of ancient copper smelting pollution

during oman and medieval times recorded in Greenland ice* Science ++( no* th )nternational

Ionference on )ndoor Air Qualit1 and Ilimate$ Helsinki$ 9ul1 "T$ !EE;$ ed* %* %* K* %aakkola( "* Ilmarinen( and O*

SeppXnen( 9'1

Documents

Preventivna konzervacija: zagađenost zraka