Prevencija Prevencija srčano-žilnih srčano-žilnih

bolestibolesti

Nastavni zavod za javno zdravstvoNastavni zavod za javno zdravstvoSplitsko-dalmatinske županije,Splitsko-dalmatinske županije,

Služba za epidemiologiju kroničnih Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolestimasovnih bolesti

Branka Jurčević Zidar, dr. med. Branka Jurčević Zidar, dr. med. spec. epidemiologijespec. epidemiologije

Bolesti srca i krvnih žilaBolesti srca i krvnih žila

• Krvožilne bolesti glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od zaraznih bolesti.

• U Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog bolesti srca i krvnih žila.

Rizični čimbeniciRizični čimbeniciNepromjenjivi:

• Dob• Spol• Obiteljsko

nasljeđe

Promjenjivi:• Povišeni krvni tlak• Povišene masnoće• Povišeni šećer• Prekomjerna

tjelesna težina• Pušenje• Tjelesna neaktivnost• Stres

Šećerna bolestŠećerna bolest

• Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj. 

• Nastaje zbog kroničnog nedostatka inzulina ili neosjetljivosti tkiva na inzulin s posljedičnim povišenjem glukoze u krvi (hiperglikemijom).

Šećerna bolestŠećerna bolest• Glukoza je

jednostavan šećer i osnovni izvor energije stanicama u organizmu.

• Glukoza se pretvara u energiju u stanicama do kojih dolazi krvotokom.

Glukoza i inzulinGlukoza i inzulin• Za ulazak glukoze u

stanice potreban je inzulin

• Višak glukoze u krvi je štetan i pogoduje razvoju aterosklerotskih promjena na krvnim žilama

• Osobe sa šećernom bolesti češće oboljevaju od srčanog i moždanog udara

Simotomi šećerne bolestiSimotomi šećerne bolesti• žeđanje i suhoću

usta• učestalo mokrenje• gubitak težine• pojačanu glad• umor i iscrpljenost• zamućen vid• trnce u stopalima• sporo cijeljenje

rana i infekcije

Vrijednosti šećera u krviVrijednosti šećera u krvi Normalne vrijednosti: 

prije jela: <110 mg/dl (<6,1 mmol/l)poslije jela < 140 mg/dl (<7,8 mmol/l)

Poremećena tolerancija šećera:prije jela: >110 <126 mg/dl (>6,1 <7 mmol/l)poslije jela: >140 <200 mg/dl (>7,8 <11,1 mmol/l)

Dijabetes:prije jela: >126 mg/dl (>7 mmol/l)poslije jela: >200 mg/dl (>11,1 mmol/l)

Povišeni krvni tlakPovišeni krvni tlak

• Najvažniji rizični čimbemik za moždani udar i bolesti srca i krvnih žila

• “Tihi ubojica”- arterijska hipertenzija najčešće traje godinama bez bitnih simptoma

 • Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog

tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanja od koronarne bolesti i 19 puta veći rizik od moždanog udara

Povišeni krvni tlakPovišeni krvni tlak• Arterijska hipertenzija jest bolest povišenog krvnog

tlaka.

• Dijagnoza se postavlja kada ponovljenim mjerenjem vrijednosti krvnog tlaka prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mm Hg

• Neliječena bolest povišenog arterijskog tlaka povećava rizik razvoja bolesti srca, popuštanja srca, koronarne bolesti - infarkta miokarda i angine pektoris, zatim moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće, ateroskleroze

• Arterijska hipertenzija je u više od 90% slučajeva nepoznata uzroka, tzv. esencijalna, a u manje od 10% sekundarna, s poznatim uzrokom, pri čemu se liječenjem njezina uzroka neizravno može izliječiti i hipertenzija.

Krvni tlakKrvni tlak Srce poput mišićne

crpke istiskuje krv u velike krvne žile, a potom se ona raspodjeljuje po cijelom organizmu

Krvni tlakKrvni tlak

• Krvni tlak - tlak stupca krvi u arterijama organizma.

• Pri mjerenju krvnog tlaka određuju se vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka.

• Za vrijeme sistole (srčanog stiska, kontrakcije) krvni tlak je bitno viši nego tijekom dijastole (razdoblje punjenja klijetki krvlju iz pretklijetki).

Krvni tlakKrvni tlak• Vrijednosti krvnog

tlaka nisu stalne, nego se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stupnju psihičkog stresa, dobu dana (ujutro su u pravilu više nego navečer), itd.

Podjela krvnog tlakaPodjela krvnog tlaka

Kategorija Sistolički     Dijastolički

• Optimalan krvni tlak od 120 mm Hg / <80 mm Hg

• Normalan krvni tlak   < 130 mm Hg / < 85 mm Hg

• Visoko normalan krvni tlak          130-139 / 85-89

• Stupanj 1 (blaga) hipertenzija       140-159 / 90-99

• Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija  160-179 /100-109

• Stupanj 3 (teška) hipertenzija         180-209 /110-119

• Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija   210 ili >/120 ili >

Simptomi koji mogu ukazivati Simptomi koji mogu ukazivati na povišeni krvni tlakna povišeni krvni tlak

• glavobolja (ponekad)• umor• smetenost• promjene vida• mučnina, povraćanje• anksioznost• pretjerano znojenje• bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja• drhtanje mišića• bolovi u prsnom košu• povećana slezena

PušenjePušenje

• Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama.

• Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja.

• Rizik ateroskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan, a nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego u osoba koje nisu nikad pušile.

Pušenje i aterosklerozaPušenje i ateroskleroza

• Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile

• Indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi: 1. povisuju se trigliceridi i 2. smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni

faktor od procesa ateroskleroze • Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi)

koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile.

• Pušenje povisuje krvni tlak te tako pospješuje ubrzanu aterosklerozu.

PušenjePušenje

• Već 48 sati nakon prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti.

• Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je danas.

BMI = m / h BMI = m / h ²² Indeks tjelesne mase

(eng. Body Mass Index - BMI) je pokazatelj za procjenu tjelesne težine. Izračunava se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli sa kvadratom visine u metrima

Opseg strukaOpseg struka

• Opseg struka kod muškaraca veći od 90 cm predstavlja rizik za zdravlje. Muškarci koji imaju struk veći od 102 cm izloženi su visokom zdravstvenom riziku

• Opseg struka veći od 80 cm kod žena predstavlja rizik za zdravlje. Žene čiji je struk veći od 88 cm izložene su većem riziku.

Stres i srceStres i srce

• Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce.

• S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (lupanje srca),

bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris),

a na kraju i srčani infarkt.

Stres i srceStres i srce• Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju

karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, društvene, s jakom kontrolom emocija.

• Na poslu rade više i dulje od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život.

• U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i slušaju.

• U konfliktnim situacijama potiskuju osjećaje, nastojeći biti optimistični i smireni.

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi

• Kolesterol je vrsta masnoće koja je pristuna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit.

• Sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari,služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima.

• Prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti.

• Neophodan je za funkcioniranje organizma, a njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane,već se stvara i u tijelu

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi

• Kolesterol se u krvi prenosi pomoću čestica zvanih lipoproteini.

• Postoje dva tipa tih čestica: 1. LDL(čestice niske gustoće ) 2. HDL(čestice visoke gustoće) Viša razina HDL – a u krvi upućuje na

manji rizik za nastajanje bolesti srca i krvnih žila!

LDL i HDLLDL i HDL• LDL čestice prenose

kolesterol koji se naziva «lošim kolesterolom» i odlaže se u tkiva i stijenke krvnih žila

• HDL čestice nose «dobri kolesterol» i nazivaju se «čistačima» jer odnose suvišak kolesterola iz tkiva

Preporučene vrijednosti Preporučene vrijednosti masnoća u krvimasnoća u krvi

• Preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti

manja od 5,0 mmol/L

• A vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L. 

• S HDL-kolesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi• Do povećane razine kolesterola u krvi

dolazi zbog nepravilne prehrane, prekomjerne tjelesne težine i obiteljske sklonosti.

• Povišene vrijednosti kolesterola predstavljaju, pored pušenja, najsnažniji čimbenik rizika za razvoj srčanožilnih bolesti.

• Smanjenje prekomjerne tjelesne težine, odgovarajuća prehrana i umjerena dnevna tjelesna aktivnost su prve i najsnažnije mjere koje se poduzimaju za smanjenje povišene razine kolesterola u krvi.

Djeta pri hiperkolesterilemijiDjeta pri hiperkolesterilemiji

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Obrano mlijeko, jogurt, svježi sir, kiselo kravlje mlijeko, sve u manjim količinama

Maslac, punomasno mlijeko, vrhnje, punomasni sirevi, tučeno slatko vrhnje

MESO I MESNI PROIZVODI

Piletina i puretina bez kože, teletina, što više plave ribe

Masno svinjsko meso, masna govedina, paštete kobasice, pršut, žumanjak, salame lignje, škampi

POVRĆESve vrste povrća, kuhani krumpir, sve vrste mahunarki

Prženo povrće (pommes frites)

dopušteno × nedopušteno

VOĆEJabuke trešnje, naranče, jagode. Lubenice, šljive, breskve, limun

Grožđice, orašasti plodovi, suhe smokve i šljive

PIĆEČaj, mineralna voda, do 2 šalice crne kave na dan, 2 dl crnog vina

Kakao, topla čokolada, koncentrirani slatki voćni sokovi, pivo, žestoka pića

KRUH I PECIVO

Crni raženi, polubijeli, zobene pahuljice i druge žitarice

Bijeli kruh, lisnato tijesti, čips, smoki

dopušteno × nedopušteno

SLASTICE I KOLAČI

Suhi kolači bez masnoće, sladoled bez vrhnja u manjim količinama

Čokolada, kolači s kremom od jaja ili vrhnja, palačinke, uštipci

ZAČINISvi začini, sol umjereno, male količine senfa

Majoneza, tartar umak

dopušteno × nedopušteno

Tjelesna neaktivnostTjelesna neaktivnost

Tjelesna aktivnost od izuzetne je važnosti u prevenciji debljine, blage hipertenzije, šećerne bolesti, povišene razine masnoće u krvi, razvoja aterosklerotskih promjena na krvnim žilama i koronarne bolesti srca.

Zašto reći DA 30 minutnom hodanjuZašto reći DA 30 minutnom hodanju

1. poboljšava kondiciju cijelog tijela jačajući srce, pluća, mišiće i zglobove,

2. hodanjem se troše prekomjerne zalihe masti3. u mlađoj životnoj dobi doprinosi stvaranju

koštane mase, a u starijoj spriječava gubitak koštane mase, a samim tim i spriječava razvoj osteoporoze i njezine posljedice (prijelom kralježaka, podlaktice i kuka, koji su česti kod starijih osoba),

4. hodanjem u društvu prijatelja (npr.izletom u prirodu ili toplice)poboljšavaju se socijalni kontakti,izlučuje se endorfini,tvari koje nas čine dobro raspoloženim i zadovoljnim.

5. uklapanje fizičke aktivnosti u svakodnevni život donosi višestruku i dugoročnu dobrobit za zdravlje cijelog organizma.

10 koraka kako živjeti zdravije:10 koraka kako živjeti zdravije:1. Zdrava uravnotežena prehrana, 5 obroka voća i

povrća dnevno2. 30 min umjerene tjelesne aktivnosti svaki dan3. Reći NE pušenju!4. Održavanje normalne tjelesne težine5. Poznajete li svoje brojeve? Krvni tlak, kolesterol,

šećer u krvi, ITM, OS, OB6. Ograničeni unos alkohola7. Okruženje bez duhanskog dima, udišimo punim

plućima čisti zrak8. Vježbajte na radnom mjestu9. Odaberite zdravu hranu za marendu10.Osigurajte si vrijeme za sebe i svoju obitelj!

Savjetovalište Savjetovalište za prevenciju za prevenciju kroničnih masovnih bolestikroničnih masovnih bolesti

Vukovarska 35AVukovarska 35A

Radno vrijeme Savjetovališta:Radno vrijeme Savjetovališta:

Srijeda 08.30h – 10.30hSrijeda 08.30h – 10.30hTel: 401 - 199Tel: 401 - 199