Prevencija nasilja

7/25/2019 Prevencija nasilja

1/106


2/106

Tony Booth i Mel Ainscow

INDEKS INKLUZIVNOSTIRazvoj uenja i uea u kolama

Zenica, 2010.

Besplatan primjerak


3/106

Indeks inkluzivnosti: Razvoj uenja i uea u kolama

Naslov originala: Index for Inclusion: developing learningand participation in schools

Tony Booth i Mel Ainscow

Obrada i produkcija za CSIE

Mark Vaughan

Copyright 2002 CSIE

Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje prirunika na bosanskom jeziku:Pedagoki zavod Zenica

Adaptirano za upotrebu u Bosni i Hercegovini:Save the Children UK, program u Bosni i Hercegovini, juni, 2010.

Prevodilac: Elizabet Vasiljevi

Lektor: Indira Osmi

Dizajn korice: Adnan elahmetoviTehnika priprema: Jordan Studio, Sarajevo

tampa: Graka aran , Sarajevo

Tira: 1100 komada

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

371.311.5:376.1-056.26

BOOTH, TonyIndeks inkluzivnosti : razvoj uenja i uea ukolama / Tony Booth, Mel Ainscow ; [prevodilacElizabet Vasiljevi]. - 2. izmijenjeno i dopunjenoIzd. prirunika na bosanskom jeziku. - Zenica :Pedagoki zavod, 2010. - 104 str. : ilustr. ; 23cm

Prijevod djela: Index for inclusion

ISBN 978-9958-9022-2-2

1. Ainscow, Mel

COBISS.BH-ID 18139654


4/106

SADRAJ:

I DIO ................................................................................................................. 4

Inkluzivni pristup razvoju kole .................................................................................. 5

Dobro doli u Indeks inkluzivnosti ..................................................................... 5

Kljuni pojmovi: razvijanje jezika inkluzije.................... ..................... .............. 6Okvir za procjenu: dimenzije i oblasti ........................................ ...................... 11

Materijal za procjenu: pokazatelji i pitanja ..................................................... 13

Proces koritenja Indeksa ..................................................................................... 14

Indeks u upotrebi ................................................................................................... 15

Kakvim se rezultatima mogu nadati kole? .................................................... 15

II DIO ................................................................................................................. 16

Proces koritenja Indeksa ........................................................................................... 17

Faza 1: Poetak rada sa Indeksom .................... ...................... ..................... ..... 19Faza 2: Procjena postojeeg stanja u koli ...................................................... 26

Faza 3: Kreiranje inkluzivnog kolskog razvojnog plana............................ 34

Faza 4: Provoenje prioriteta .................... .................... ..................... ................ 36

Faza 5: Praenje i procjena rada sa Indeksom ................................................. 39

III DIO ................................................................................................................ 42

Pokazatelji i tvrdnje ....................................................................................................... 43

Lista pokazatelja ............................................................................ .......................... 43

Pokazatelji sa pojanjavajuim tvrdnjama ...................................................... 46

IV DIO ................................................................................................................ 90

ZAKLJUAK I UPITNICI .............................................. ....................................... ............. 91

V DIO ............................................................................................................ 100

Dodatna literatura ........................................................................................................ 101


5/106

II DIO

Inkluzivni pristup razvoju kole


6/106

I DIO

Inkluzivni pristup razvoju kole

Dobro doli u Indeks inkluzivnosti

Indeks je sredstvo podrke inkluzivnom razvoju kola. To je sveobuhvatnidokument koji svakome moe pomoi da utvrdi koji su naredni koraci u razvojukole u kojoj radi. Ovi materijali osmiljeni su tako da se oslanjaju na korpusznanja i iskustava koja ljudi imaju u svom praktinom radu. Oni predstavljajupodsticaj i podrku razvoju kole, bez obzira na miljenja koliko je ona trenutnoinkluzivna.

Inkluzija se najee povezuje sa uenicima ometenim u razvoju ili onima kojiimaju posebne obrazovne potrebe. Meutim, u Indeksu se inkluzija odnosi naobrazovanje sve djece i mladih ljudi. Indeks nudi kolama podsticajan i koristanproces samoprocjene i razvoja, koji poiva na miljenjima zaposlenih, kolske

uprave, uenika, roditelja/staratelja, kao i drugih lanova lokalne zajednice. Onukljuuje detaljno prouavanje naina na koje se mogu smanjiti prepreke zauenje i uee svih uenika u koli.

Indeks nije nikakva dodatna inicijativa ve nain za unapreenje kola u skladusa inkluzivnim vrijednostima. To nije alternativa za poveanje uspjeha, ve da sedo postignua doe na nain koji e stvoriti odnose zasnovane na saradnji iunaprijediti sredinu za nastavu i uenje. Pridravajui se vrijednosti i uvjeta zapredavanje i uenje, Indeks moe znatno pomoi trajnom napretku iunapreenju kola. Ovaj dokument podrava pristup uenju u kojem djeca iuenici aktivno uestvuju, povezujui ono to ue sa sopstvenim iskustvom.

To je praktini dokument koji pokazuje ta inkluzija znai za sve vidovekolskog ivota: u nastavnikim zbornicama, uionicama i kolskom dvoritu.

Indeks je rezultat trogodinjeg rada koji se odvijao uz pomo tima nastavnika,roditelja, kolskih uprava, istraivaa i predstavnika organizacija za djecuometenu u razvoju, koji imaju veliko iskustvo u podsticanju inkluzivnog razvojakola. Prva verzija posluila je kao pilot projekat u est osnovnih i srednjih kola,a onda je izmijenjena verzija procijenjena detaljnim ispitivanjem akcionogprograma u sedamnaest kola u okviru etiri lokalna ureda za obrazovanje (LEA)u Engleskoj. kole su zakljuile da im je materijal pomogao u prepoznavanjuodreenih pitanja na kojima treba raditi, a inae bi im moda promakla, i da to

primijene u praksi. Takoer su dali prijedloge za eventualno unapreenje ipoboljanje materijala. Prva tampana verzija izala je u martu 2000. i Min-istarstvo za obrazovanje i zapoljavanje je podijelilo besplatne primjerke svimosnovnim, srednjim i specijalnim kolama i LEA uredima u Engleskoj.

Indeks inkluzivnosti u Bosni i Hercegovini je pilotiran u 6 kola. U ovom izdanjuintegrisana su iskustva steena pri provedbi Indeksa u BiH, uz prilagoavanje

jezika Indeksa i sadraja trenutnoj drutvenopolitikoj situaciji u BiH.

Upotreba Indeksa na razliite naine

Nema pravog naina za koritenje Indeksa. Dio II opisuje samo jedan odnaina. On pretpostavlja da je Proces koritenja Indeksa poeo i da se vodi uokviru pojedinanih kola. Meutim, mnoge kole su za poetak rada sa

INDEKS INKLUZIVNOSTI | Razvoj uenja i uea u kolama

5

"kola je jedno

stablo, a djeca

njeni plodovi.

A plodovi su uvijek

ljepi i kvalitetniji

ako stablo njegujem

o i pazimo..."

(Dragana, IX razred)


7/106


Indeksom rado prihvatile podrku od nekoga ko ve ima iskustvo u njegovomkoritenju. U nekim oblastima grupe kola rade zajedno, ali i sa savjetnicima izpedagokih zavoda, ministarstava obrazovanja, osobljem opinskih slubi zadrutvene djelatnosti, predstavnicima centara za socijalni rad itd. Oni suzakljuili da im takva organizacija daje dodatni podsticaj za daljnji rad.

Dio II napisan je tako kao da je od samog poetka namjera bila da se Indeks i radna inkluziji poveu s postojeim procesom razvojnog planiranja. Neke kolepoinju od manjih koraka, naprimjer, koristei materijal za podizanje nivoa svi-

jesti nastavnika i kolske uprave o inkluziji. To kasnije moe voditi podrobnijemradu na graenju inkluzivnog okruenja. Drugi koriste neke dijelove Indeksa zapoboljanje uvjeta i odnosa meu nastavnicima u koli prije nego to se uopeusmjere na nastavu i uenje. Indeks su koristili i nastavnici za planiranje indi-vidualnog ili grupnog istraivanja u koli. Svaki nain upotrebe je ispravan uko-liko unapreuje svijest o inkluziji i vodi ka veem ueu uenika u kolskojkulturi, nastavnom programu i zajednicama svoje kole.

Sadraj IndeksaIndeks ine etiri elementa:

Kljuni pojmovi podrati razmiljanje o inkluzivnom razvoju kole

Okvir za procjenu: dimenzije i oblasti uobliiti pristup evaluaciji i razvoju kola

Materijal za procjenu: pokazatelji i pitanja omoguiti detaljan pregled i procjenu svih aspekata kole i pomoi da se

odrede i provedu prioriteti za uvoenje promjene

Inkluzivni proces osigurati da proces procjene, planiranja promjena i provoenja planova u

praksi sam po sebi bude inkluzivan

Kljuni pojmovi: razvijanje jezika inkluzije

Kljuni pojmovi Indeksa su inkluzija, prepreke za uenje i uee, resursi zapodrku uenju i ueu i podrka razliitostima. Ovi pojmovi predstavljaju

sutinu razmiljanja i razgovora o razvoju inkluzivnog obrazovanja.

Inkluzija

Svako ima svoje vienje jedne tako sloene ideje kao to je inkluzija. Dimenzije,oblasti, pokazatelji i pitanja progresivno pruaju sve detaljniji uvid u tu ideju.Mnogi su zakljuili da im je pojam inkluzije postao jasniji poto su imali prilikeda pregledaju ovaj materijal. Neke ideje koje predstavljaju vienje inkluzijeu okviru Indeksa rezimirane su u Prikazu 1. Inkluzija podrazumijeva pozitivnupromjenu. To je jedan beskrajan proces stalnog porasta uenja i uea svih

uenika, ideal kojem kole mogu teiti, ali koji nikada nije u potpunostiostvaren. Ali inkluzija postaje im pone proces rasta uea. Inkluzivna kola setrajno razvija i ide naprijed.

I

6


8/106

Uee znai uenje sa drugima i saradnja u iskustvima zajednikog uenja.Ono zahtijeva aktivno angaovanje u uenju i iznoenje svog doivljajaobrazovanja. Uz to, uee podrazumijeva da se svaki uenik primjeuje,prihvata i uvaava onakav kakav jeste.

Razvijanje inkluzije obuhvata smanjivanje svih pritisaka koji vode iskljuivanju,

ukljuujui i disciplinsko iskljuivanje, zbog krenja kolskih pravila. To seodnosi na sve one privremene ili dugotrajnije pritiske koji stoje na putupotpunog uea. Oni mogu biti rezultat tekoa koje neko ima u odnosima ilisa gradivom, ili osjeanja da vas niko ne uvaava. Inkluzija znai smanjivanjesvih prepreka u obrazovanju za sve uenike.

Inkluzija poinje priznavanjem razlika izmeu uenika. Izgradnja inkluzivnihpristupa nastavi i uenju potuje takve razlike i zasniva se na njima. To moeunijeti znaajne promjene u ono to se deava u uionici, nastavnikoj zbornici,kolskom dvoritu, kao i odnose sa roditeljima/starateljima. Da bismo ukljuilibilo koje dijete ili mladog ovjeka u obrazovanje, moramo imati u vidu

kompletnu linost. To se esto moe zapostaviti kada je inkluzija usmjerenasamo na jedan aspekt uenika, kao to je neki njegov nedostatak, posebnapotreba (naprimjer, da ui bosanski/srpski/hrvatski kao nematernji jezik).


7

Prikaz 1. Inkluzija u obrazovanju

Inkluzija u obrazovanju obuhvata:

jednako uvaavanje svih uenika i zaposlenih;

poveanje uea uenika u kulturi kole, nastavnom planui programu, kolskoj zajednici i smanjenje njihovog iskljui-vanja iz njih;

promjenu kolske kulture, politike i prakse kako bi se odgov-orilo na razliitosti uenika u lokalnoj zajednici;

smanjivanje prepreka za uenje i participaciju svih uenika,ne samo onih ometenih u razvoju ili sa posebnim obra-zovnim potrebama;

uenje iz pokuaja da se prevaziu prepreke za pristup iuee odreenih uenika, kako bi se napravile promjene za

dobrobit uenika na jednom irem planu;

gledanje na razliitosti meu uenicima kao na resurse zapodrku uenju, a ne probleme koji se moraju rjeavati;

priznavanje prava uenika na obrazovanje u lokalnoj zajednici;

unapreenje kole za zaposlene i za uenike;

isticanje uloge kole u izgradnji zajednice i razvijanju vri-jednosti, kao i u poveanju postignua u svim oblastimarada i ivota;

njegovanje odnosa uzajamne podrke izmeu kola i svih za-jednica;

prihvatanje da je inkluzija u obrazovanju jedan vid inkluzijeu drutvo.


9/106


Pritisci koji vode iskljuivanju koje trpi dijete s potekoama u razvoju mogubiti prevashodno usmjereni na njegovo porijeklo ili do njih moe doi zato togradivo ne obuhvata njegova/njena interesovanja. Djeca kojima bosanski/srpski/hrvatski nije maternji jezik mogu imati osjeaj da su izmjetena iz svojekulture, ili su moda nedavno doivjela neku traumu. Ali mi ne smijemo razmiljatiu stereotipima. Ponekad ta djeca imaju vie zajednikog, ak i kada su takve

stvari u pitanju, sa onom djecom u koli kojoj je bosanski/srpski/hrvatski maternjijezik nego sa uenicima kojima nije.

Rad na prepoznavanju i smanjivanju tekoa za jednog uenika moe bitikoristan mnogim drugim uenicima ije uenje u poetku nije posebno zabrinja-valo. Ovo je jedan od naina na koji razlike izmeu uenika u interesovanjima,vjetinama, znanjima, porijeklu, maternjem jeziku, sposobnostima ilinedostacima mogu biti resursi za podrku uenju.

Uenici se i dalje iskljuuju iz redovnog obrazovanja zato to imaju nekinedostatak ili je procijenjeno da imaju intelektualne smetnje. Odgovarajui

zakoni, zakonske regulative i pravilnici koji reguliu inkluzivno obrazovanje iposebne obrazovne potrebe trebalo bi da onemogue takva iskljuivanja. Kadaroditelji to ele, kole i obrazovane vlasti su obavezne po zakonu da uine sveto je u njihovoj moi da obezbijede da dijete s preprekom za uenje i ueepohaa redovnu kolu i da uestvuje u njenim aktivnostima.

Inkluzija znai da kole pruaju podrku i budu podsticajne i za zaposlene i zauenike. Ona znai razvijanje zajednica koje podstiu i potuju svoja ostvarenja.Ali inkluzija znai i razvijanje zajednice u jednom irem smislu. kole mogusaraivati sa drugim ustanovama i zajednicama kako bi unaprijedile obrazovnemogunosti i socijalne uvjete u svojoj lokalnoj zajednici.

Prepreke za uenje i uee

U Indeksu, prepreke za uenje i uee predstavljaju alternativu sintagmiposebnih obrazovnih potreba. Ideja da tekoe u obrazovanju mogu bitiprevaziene tako to e neka djeca biti identicirana kao djeca sa posebnimobrazovnim potrebama prilino je manjkava. Ona stavlja etiketu koja moedovesti do smanjenih oekivanja, skrenuti panju sa tekoa koje su iskusilidrugi uenici bez etikete i sa izvora tekoa koji lee u meuljudskim odnosima,kulturi, kolskom programu, pristupu nastavi i uenju, kolskoj organizaciji i

politici. To doprinosi rasipanju napora koje kole ulau da bi odgovorile narazlike meu uenicima grupisanim u razliite kategorije (kao, naprimjer: saposebnim obrazovnim potrebama, bosanski/srpski/hrvatski kao nematernji

jezik, nacionalne manjine, nadareni i talentovani).

Sintagma - prepreka za uenje i uee - moe se iskoristiti za usmjeravanjepanje na ono to treba uiniti da bi se unaprijedilo obrazovanje za svako dijete.Uenici nailaze na tekoe kada se sretnu sa preprekama za uenje i uee.Prepreke se mogu sresti u svakom vidu funkcioniranja kole, kao i zajednicama,i u lokalnoj i nacionalnoj politici. Prepreke takoer nastaju iz interakcije izmeuuenika i onoga ta i kako ue.

Iako jezik posebnih obrazovnih potreba moe biti prepreka za razvojinkluzivne prakse u kolama, on ostaje dio kulturnog okvira i politike svih kolai utjee na razne aktivnosti. Koristi se u pisanim miljenjima o posebnim

I

8


10/106

obrazovnim potrebama, u prepoznavanju tekoa kod uenika u Pravilniku zarad sa djecom sa posebim obrazovnim potrebama, u koritenju Individualnihobrazovnih planova i informacijama koje kola prua radi razmatranja svojihtrokova za posebne obrazovne potrebe.

Prelazak na drugaiji nain razmiljanja o tekoama u obrazovanju stvara jednu

sloenu situaciju, jer zbog odreenih stvari moramo raditi s postojeim jezikom.Oni koji usvoje alternativne pojmove zakljuuju da oni pomau da se otvorenove mogunosti za prepoznavanje i prevazilaenje tekoa u kolama.

Resursi podrke uenju i ueu

Smanjivanje prepreka za uenje i uee obuhvata pokretanje svih postojeihresursa koji postoje u koli i u okviru njenih zajednica. Uvijek postoji vie resursapodrke uenju i ueu nego to se trenutno koriste u bilo kom okruenju.Resursi nisu samo novac. Kao i prepreke, i oni se mogu nai u svim aspektima

kolskog funkcioniranja: u uenicima, roditeljima/starateljima, zajednicama,nastavnicima; u promjenama kolske kulture, politike i prakse. Resursi u samimuenicima, u njihovoj sposobnosti da usmjere sopstveno uenje i podre jednidruge u uenju, znaju biti posebno neiskoriteni, isto kao i mogunostinastavnika da podre i pomognu jedni drugima u profesionalnom razvoju.Postoji bogato saznanje u kolama o tome ta spreava uenje i uee uenika,znanje koje nije do kraja iskoriteno. Indeks pomae kolama da iskoriste ovoznanje u cilju podsticanja kolskog razvoja.

Prikaz 2. daje grupu pitanja koja mogu biti korisna u razmiljanju o postojeemznanju o kolskoj kulturi, politici i praksi.

Podrka razliitostima

Kada se smatra da su potekoe izazvane posebnim obrazovnim potrebamadjece i mladih ljudi, prirodno je pomisliti da bi podrka u angaovanju dodatnihljudi bila da rade sa odreenim pojedincima.

Indeks gleda na pojam podrke u mnogo irem smislu podrazumijevajui podtime sve aktivnosti koje poveavaju sposobnost kole da odgovori na razliitosti


9

Prikaz 2. Osvrt na prepreke i resurse u koli

Koje su prepreke za uenje i uee?

Ko se susree s preprekama za uenje i uee?

Kako umanjiti prepreke za uenje i uee?

Koji su dostupni resursi za prevazilaenje prepreka za uenje

i uee? Kako mogu mobilizirati dodatne resurse podrke uenju i

ueu?


11/106


prisutne meu uenicima. Pruanje podrke pojedincima je samo dio pokuajada se povea uee svih uenika. Podrka se prua i kada nastavnik planira asimajui u vidu sve uenike, prihvatajui njihove razliite polazne osnove,iskustva i naine uenja, ili kada uenici pomau jedni drugima u radu na asuili u uenju. Kada su nastavne aktivnosti tako osmiljene da podravaju ueesvih uenika, potreba za individualnom podrkom se smanjuje. Isto tako,

iskustvo individualne podrke moe voditi ka poveanju aktivnog, nezavisnoguenja, kao to moe doprinijeti poboljanju nastave za iru grupu uenika.Podrka je dio cjelokupnog nastavnog procesa i ukljueno je kompletnoosoblje u koli.

Socijalni model obrazovnih tekoa i ometenosti

Upotreba sintagme prepreke za uenje i uee za tekoe sa kojima se ueniksuoava, umjesto sintagme posebne obrazovne potrebe dio je socijalnogmodela obrazovnih tekoa i ometenosti. Nasuprot njemu je medicinski modelu kojem se tekoe u uenju vide kao posljedica individualnog nedostatka iliometenosti djeteta. Prema socijalnom modelu, prepreke za uenje i ueemogu postojati u prirodi ambijenta ili proizilaziti iz meusobnog odnosauenika i njihovog okruenja: ljudi, kolske politike, institucije, kulture, socijalnihi ekonomskih uvjeta koji utjeu na njihov ivot.

Razne vrste ometenosti su prepreka za uee u nastavi i aktivnostima zauenike sa oteenjima ili hroninim oboljenjima. One mogu nastati uokruenju ili kombinacijom diskriminatornih stavova, postupaka, kulture, politikei zvanine prakse kada su u pitanju oteenja, bol ili hronine bolesti.Ometenost se moe denirati kao dugorono ogranienje zike, intelektu-alne ili senzorne funkcije. Budui da kole ne mogu mnogo uiniti da rijeeproblem smetnje, one mogu znatno da smanje ometenost koju proizvodediskriminatorni stavovi i postupci i institucionalne prepreke.

Institucionalna diskriminacija

Institucionalna diskriminacija je ukorijenjena u samoj kulturi i utjee na naindoivljavanja drugih ljudi i reagovanja na njih, ukljuujui i to kako se birajuljudi za neko zaposlenje. Institucionalna diskriminacija je mnogo prisutnija nego

rasizam. To jeste prepreka za uee, i u oblasti obrazovanja moe sprijeitiuenje. Budui da je ljudima mnogo poznatija pria o rasizmu ili seksizmu negodiskriminacija po osnovu ometenosti, nisu svjesni koliko ljudi i institucijauestvuje u stvaranju diskriminacije po osnovu ometenosti. Rasizmi, seksizmi,snobizmi, homofobije i ometenosti imaju zajedniki korijen u netolerancijiprema razliitostima i zloupotrebi moi da bi se stvorile i podrale nejednakosti.Razvoj inkluzivnih kola moe uvesti ljude u bolan proces preispitivanjasopstvenih diskriminatornih stavova i ponaanja.

I

10


12/106

Okvir za procjenu: dimenzije i oblasti

Inkluzija i iskljuivanje izuavaju se preko tri meusobno povezane dimenzijeunapreenja kole: stvaranje inkluzivne kulture, kreiranje inkluzivne politike irazvijanje inkluzivne prakse (vidi Prikaz 3). Ove dimenzije su izabrane dausmjeravaju razmiljanje o promjeni kole. Iskustva sa Indeksom ukazuju na to

da se one smatraju, u vrlo irokom smislu, vanim elementima za pravljenjeplanova razvoja kole.

Prikaz 3. Tri dimenzije Indeksa

Ove dimenzije su neophodne za razvoj inkluzije u koli. Svaki plan za promjenukole mora voditi rauna o sve tri dimenzije zajedno. Meutim, dimenzijastvaranje inkluzivne kulture stavljena je namjerno u osnovu trougla. Dugo senije posveivalo dovoljno panje mogunostima koje imaju kolske kulture da

pomognu ili uspore razvojne planove za nastavu i uenje. One se, ipak, nalazeu sreditu unapreenja kole. Razvoj zajednikih inkluzivnih vrijednosti i odnosauzajamne saradnje moe dovesti do promjena u ostalim dimenzijama. Novizaposleni i uenici mogu podrati i provesti promjenu politike i prakse upravoputem inkluzivne kulture kole.

Svaka dimenzija je podijeljena na dvije oblasti, kako bi se dalje usmjerila panjana ono to je neophodno uraditi da bi se unaprijedilo uenje i uee u koli.Dimenzije i oblasti prikazane su u Prikazu 4. Zajedno, one ine okvir za proc-

jenu potreban za izradu kolskog razvojnog plana i mogu se koristiti kao za-sebne stavke u tom planu. Uz ovakav okvir, kole mogu pratiti svoj razvoj u

svakoj od spomenutih oblasti.


11

Kreiranjeinkl

uziv

nepolitik

e

Stvaranje inkluzivne kulture

Razvo

jinkluzivn

eprakse

Kreiranjeinkl

uziv

nepolitike

Stvaranjeinkluzivnekulture

Razv

ojin

kluziv

neprakse


13/106


I

12

Prikaz 4. Dimenzije i oblasti Indeksa

DIMENZIJA A Stvaranje inkluzivne kulture

Oblast A.1 Izgradnja zajednice

Oblast A.2 Uspostavljanje inkluzivnih vrijednosti

Ova dimenzija vodi stvaranju sigurne, podsticajne zajednice, kojaprihvata i sarauje, u kojoj se svako uvaava, i koja je temelj zanajvia ostvarenja svih lanova zajednice. Ona razvija zajednikeinkluzivne vrijednosti koje se prenose svim novim zaposlenima,uenicima, roditeljima/starateljima i lanovima kolske uprave.Principi i vrijednosti inkluzivne kolske kulture usmjeravajuodluivanje o kolskoj politici i o svakom trenutku prakse u

uionicama, tako da kolski razvoj postane kontinuiran proces.

DIMENZIJA B Kreiranje inkluzivne politike

Oblast B.1 Razvijanje kole za sve

Oblast B.2 Organiziranje podrke razliitostima

Ova dimenzija obezbjeuje da inkluzija proima sve kolskeplanove. kolska politika ohrabruje uee uenika i osoblja u koliod trenutka njihovog dolaska u kolu, dopire do svih uenika

u lokalnoj zajednici i umanjuje pritiske koji vode iskljuivanjupojedinaca. Cjelokupna politika podrazumijeva jasne strategije zapromjene. Podrkom se smatraju sve aktivnosti koje poveavajusposobnost kole da odgovori na razliitosti meu uenicima.Svi oblici podrke razvijeni su prema inkluzivnim principima iobjedinjeni u zajednikom razvojnom okviru.

DIMENZIJA C Razvoj inkluzivne prakse

Oblast C.1 Organiziranje uenja

Oblast C.2 Mobilizacija resursa

Ova dimenzija razvija kolsku praksu koja odraava inkluzivnukulturu i politiku kole. asovi su osmiljeni imajui u vidurazliitosti meu uenicima. Uenici se podstiu da aktivnouestvuju u svim aspektima svog obrazovanja, koje se oslanja nanjihovo znanje i iskustvo van kole. Osoblje u koli identiciramaterijalne resurse, resurse u sebi i svojim kolegama, uenicima,roditeljima/starateljima i u lokalnim zajednicama, koji mogumobilizirati i iskoristiti za podrku uenju i ueu.


14/106

Materijal za procjenu: pokazatelji i pitanja

Svaka oblast sadri izmeu 5 i 11 pokazatelja inkluzije. To su iskazi koji pokazujuaspiracije s kojima se moe uporediti postojee stanje kako bi se utvrdio prioritetza razvoj. Svaki predstavlja vaan aspekt kolskog funkcioniranja, mada senekada vanost neke teme (naprimjer, nacionalnost, spol ili smetnja) vidi po

tome to je rasporeena u svim pokazateljima zajedno.

Znaenje svakog pokazatelja inkluzije razjanjeno je nizom pitanja. Pitanja kojaprate svaki pokazatelj pomau da se odredi njegovo znaenje na nain kojiomoguava kolama da ga detaljno proue. Ona podstiu i navode na razmiljanjao odreenom pokazatelju inkluzije otkrivaju postojea znanja i iskustva o koli.Pored toga, ova pitanja izotravaju procjenu postojeeg stanja u koli, obez-bjeuju dodatne ideje za planiranje daljnjeg razvoja i slue kao kriterij zapraenje i procjenu napredovanja. Dogaa se esto da tek kada se ljudi detaljnopozabave pitanjima, shvate, zapravo, praktian znaaj Indeksa. Na kraju svakegrupe pitanja nalazi se poziv za nova pitanja. Oekuje se da zaposleni u svakoj

koli naprave svoju verziju pokazatelja, prilagoavajui i mijenjajui postojeapitanja i dodajui svoja.

Neki pokazatelji i pitanja odnose se na stvari za koje su zajedno odgovornekole i lokalne drutvene zajednice, kao, naprimjer, pristup kolskoj zgradi,miljenja o posebnim obrazovnim potrebama i politika prijema u kole.Nadamo se da e kole i obrazovne vlasti raditi konstruktivno zajedno kako binapravili i utvrdili graevinske planove, proceduru za razvojne izvjetaje i pri-

jemnu politiku koje e podstai da svi uenici iz lokalne zajednice uestvuju uradu svoje kole i njenim aktivnostima.

U nekim kolama osoblje i kolska uprava mogu odluiti da se ne bave svimpokazateljima inkluzije, nego da se usmjere prema pokazateljima kojipredstavljaju najvee prepreke za uenje i uee uenika. Oekuje se da koleodgovore na razliite naine i prilagode ove materijale sopstvenim uvjetima.Meutim, prilagoavanje pokazatelja ne treba prihvatiti ako se ono predlaesamo zato to neki pokazatelj ili pitanje namee neprijatno preispitivanjestavova i prakse.

U nekim kolama se pokazatelji i pitanja moda nee primijeniti zbog karakterakole. kole koje pohaaju samo uenici jednog spola i kole vjerske orijentacijenisu ustrojene tako da ukljue sve uenike iz svoje lokalne zajednice. Pored

toga, zaposleni u tim kolama esto ele da planiraju inkluzivni razvoj svojihkola i moda ele da prilagode pokazatelje i pitanja tako da odgovarajunjihovim ciljevima.

Oni podlijeu istim uvjetima za inkluzivne promjene kao i druge kole. Kada jeIndeks prvi put tampan, niko nije pretpostavljao da e se koristiti za podsti-canje razvoja specijalnih kola. Meutim, nekoliko specijalnih kola ga je koris-tilo da bi otkrilo ogranienja za uee uenika i osoblja u kolama.


13


15/106


Proces koritenja Indeksa

Proces koritenja Indeksa moe sam po sebi doprinijeti razvoju inkluzije.Podrazumijeva se zajednika, detaljna procjena samih sebe, koja donosi nasvjetlo dana iskustvo svih onih koji su povezani sa kolom. Ovdje se ne radi oprocjeni neijih kompetencija, ve o nalaenju naina da se podri razvoj kole

i profesionalni razvoj. Verzija ovog procesa detaljno je opisana u II dijelu. Moese prikazati kao ciklus kolskog razvojnog planiranja, uz jednu dodatnu fazu uprvoj godini, Poetak rada s Indeksom, u kojoj se koordinacioni tim upoznajesa materijalima i nainima na koji se mogu koristiti (vidi Prikaz 5.).

Meutim, kolski razvoj ne treba posmatrati kao mehaniki proces. On proizilazipodjednako iz povezivanja vrijednosti, emocija i aktivnosti, kao i iz paljivogpromiljanja, analize i planiranja. U njemu je jednako prisutno i srce i um.

I

14

Faza 1.

Poetak rada sa Indeksom

Faza 2.

Procjena postojeeg stanjau koli

Faza 4.

Provoenje prioriteta

Faza 5.

Praenje i procjena radasa Indeksom

Faza 3.

Kreiranje inkluzivnog

kolskog razvojnog plana

Prikaz 5. Indeks i ciklus kolskog razvojnog planiranja


16/106

Indeks u upotrebi

Upotreba Indeksa u pilot kolama u BiH dovela je do kreiranja razliitihprograma usmjerenih ka poveanju uea i uenja djece u obrazovnomprocesu. kole su identicirale potrebu za provoenjem terenskih istraivanjau lokalnoj zajednici o temi djeca koja nisu upisana u kolu, stvaranjem

kompenzacionih programa za doedukaciju djece kao odgovor na slabijerezultate dopunske nastave, razvoj individualiziranih nastavnih programa iindividualnih pristupa, provoenjem edukacije roditelja o ciljevima osnovno-kolskog obrazovanja itd. Razvijeni programi prvenstveno su ovisili o identi-ciranim preprekama za uenje i uee, koje kole, lokalne zajednice i drutvenasredina djeteta nisu uope percipirale kao prepreke, i o osobama koje suukljuene u proces provedbe Indeksa.

Pripremljene su verzije Indeksa na arapskom, kineskom (za upotrebu u HongKongu), nskom, francuskom, njemakom, hindiju, maarskom, maltekom,norvekom, portugalskom, rumunskom, panskom i vedskom jeziku. Verzija

na engleskom jeziku koristi se u Australiji, Kanadi, Junoj Africi i SAD. Meu-narodni tim strunjaka uz podrku UNESCO razmatra kako napraviti verzije In-deksa za ekonomski siromane oblasti junih zemalja.

Kakvim se rezultatima mogu nadati kole?

Kae se da je inkluzija kamen temeljac dravne politike obrazovanja. Meutim,mnogi nastavnici diu svoj glas i kau da se moraju mnogo truditi i napornoraditi kako bi u zakonima i politici obrazovanja smanjili pritiske koji vode iskljui-

vanju, i koji u podsticanju konkurencije meu kolama mogu dovesti donedovoljno irokog sagledavanja uspjeha koji su uenici postigli. Mnogeprepreke za uenje i uee lee u okruenjima nad kojima kole nemaju gotovonikakvu kontrolu. Najsnanije prepreke za uspjeh povezane su sa siromatvomi stresom koje ono stvara. Ipak, kole mogu da se mijenjaju i mijenjaju se. Oneradikalno utjeu na obrazovna iskustva uenika i osoblja u kolama tako torazvijaju kulturu u kojoj se svako potuje i u kojoj kolska politika i praksapodstiu sve uenike da se ukljue u obrazovanje, sarauju s drugima iostvaruju visoke rezultate.

Mnoge kole, koje rade u razliitim uvjetima, smatraju da im je Indeks pomogao

jer im je omoguio da preuzmu izvjestan stepen kontrole nad vlastitiminkluzivnim razvojem: analizirajui svoj rad, odreujui prioritete za promjenui provodei ih u praksi.


15


17/106

II DIO


pregled

faza 1 Poetak rada s Indeksom

faza 2 Procjena postojeeg stanja u koli

faza 3 Kreiranje inkluzivnog kolskog razvojnog plana

faza 4 Provoenje prioriteta

faza 5 Praenje i procjena rada sa Indeksom

IIDa stariji razmiljaju

o nama djeci bar

jedan sat dnevno, oni

bi nam svakih 15

dana prireivali

ovakva druenja.Lijepo se druiti sa

svojim vrnjacima.

Roditelji treba da

priaju sa svojom

djecom da ne treba

praviti razlike izmeu

ljudi na osnovu boje

koe...,

(dvije prijateljice, VII

razred)


18/106

II DIO


Pregled

Proces koritenja Indeksa poinje edukacijom. Na ovaj nain podstie se kolau cjelini da postane vlasnik procesa koji se odvija. Ako unapreenje kole trebada dobije podrku, ono mora biti u rukama svih uesnika u radu, osoblja, kolskeuprave, roditelja/staratelja uenika i mora biti integrisano u kolsku kulturu.

Faze u procesu koritenja Indeksa prikazane su u Prikazu 6. (a detaljno suopisane na narednim stranicama). Da bi se Indeks integrisao u kolski razvojniciklus, faze 1, 2 i 3 moraju biti zavrene na vrijeme kako bi se utvreni prioritetiunijeli u kolski razvojni plan za narednu godinu.


17

Prikaz 6. Proces koritenja Indeksa

faza 1 Poetak rada sa Indeksom (jedno tromjeseje)Obrazovanje koordinacionog timaProcjena pristupa kolskom razvojuPodizanje nivoa svijesti o IndeksuIstraivanje postojeih znanja koritenjem kljunihpojmova i okvira IndeksaProdubljivanje ispitivanja koritenjem pokazatelja i pitanja

Priprema rada sa drugim grupama

faza 2 Procjena postojeeg stanja u koli (jedno polugodite)Istraivanje znanja kolskog osoblja i kolske upraveIstraivanje znanja uenikaIstraivanje znanja roditelja/staratelja i lanova lokalnezajedniceUtvrivanje prioriteta za razvoj

faza 3 Kreiranje inkluzivnog kolskog razvojnog planaUvoenje okvira Indeksa u kolski razvojni planUvoenje prioriteta u kolski razvojni plan

faza 4 Provoenje prioriteta (kontinuirani proces)Provoenje utvrenih prioriteta u praksiOdravanje razvojaBiljeenje napredovanja

faza 5 Praenje i procjena rada sa Indeksom(kontinuirani proces)Procjena razvoja

Procjena rada sa IndeksomNastavljanje procesa koritenja Indeksa


19/106


Jedna kola je opisala prvu godinu rada sa Indeksom kao uskakanje u igrupreskakanja konopca, pokuavajui da uklopi proces koritenja Indeksa safazama postojeeg kolskog razvojnog ciklusa. kole se razlikuju po nainuplaniranja kolskog razvoja. Neke imaju trogodinji a neke petogodinji plan.Neke prave detaljan plan za narednu godinu, dok druge prave detaljneprograme samo za naredno polugodite.

Indeks ne znai samo paljivo, korak po korak planirani, detaljni procesizdvajanja i provoenja prioriteta vanih za promjene. Razvoj u kolama uvijek

je mnogo sloeniji i haotiniji od toga. injenica da se Indeks bavi promjenamavrijednosti moe podstaknuti osoblje u kolama i uenike da unesu izmjene ukulturu, politiku i praksu to je daleko nepredvidljivije nego rad na bilo kojemposebno izdvojenom prioritetu. To moe zahtijevati velike promjene u nainuna koji kompletno osoblje u kolama meusobno sarauje i radi ili manjepromjene u nainu na koji neki odreeni lan osoblja radi sa djecom.

U toku rada i istraivanja kolske kulture, politike i prakse, mogu se otkriti nove

mogunosti za inkluzivni razvoj, koje u poetku nisu bile uoljive. Osoblje ukoli moe otkriti da kola nije, u nekim aspektima, onoliko inkluzivna kao tose u poetku mislilo. Ovo se moe dovesti u ravnoteu otkrivanjem novih izvorapodrke u osoblju, koli i upravi, uenicima, roditeljima/starateljima i lokalnojzajednici.

Mada kole mogu koristiti Indeks radei samostalno i za sebe, mnoge od njihrado prihvataju pomo i podrku sa strane, posebno u prvim fazama procesa.Radionice sa kljunim osobama u koli, koje bi vodile osobe koje ve imajuiskustvo sa Indeksom, mogu biti velika pomo kod pokretanja stvari.

II

18


20/106

Faza 1: Poetak rada sa Indeksom

(jedno tromjeseje)

Obrazovanje koordinacionog tima

Procjena pristupa kolskom razvoju

Podizanje nivoa svijesti o Indeksu

Istraivanje postojeih znanja koritenjem kljunih pojmova i okvira zaprocjenu

Produbljivanje ispitivanja koritenjem pokazatelja i pitanja

Priprema rada s drugim grupama

Prva faza Indeksa zapoinje obrazovanjem koordinacionog tima, kojipredstavlja kolu. Tim procjenjuje pristup kolskom razvoju i povezuje radIndeksa sa postojeom organizacijom. lanovi tima podiu nivo svijesti oIndeksu unutar kole, informiraju se o materijalima i pripremaju ih za koritenjeu procjeni kole sa kolskim osobljem, kolskom upravom, roditeljima/

starateljima i uenicima. Ova faza bi trebalo da se zavri u toku jednogtromjeseja.


19

Faza 1.


Faza 2.


Faza 4.


Faza 5.


Faza 3.




21/106


Ovu fazu ini niz od 12 aktivnosti koje treba da strukturiraju i pomognu radkoordinacionog tima. Prije pristupanja ovim aktivnostima, podrazumijevamoda lanovi tima proitaju I dio Indeksa. Svaka aktivnost treba da ima jasnoogranien vremenski okvir i da se izvodi u podgrupama od najvie etiri lana.Ove aktivnosti mogu se koristiti i na radionicama za nastavnike i ostalo osobljeu koli kako bi se upoznali s materijalima i odluili kako ih koristiti.

Obrazovanje koordinacionog timaAko Indeks treba da pomogne kolski razvoj, moraju biti ukljueni direktor irukovodee osoblje u koli. Vano je da koordinacioni tim odraava spolni inacionalni sastav kole, a treba ukljuivati predstavnike roditelja/staratelja,uenika, kolske uprave, nenastavnog osoblja, lokalnih vlasti, pedagokihzavoda, ministarstava obrazovanja, nevladinih organizacija, centara za socijalnirad, lokalnih biznismena i sl. U toku rada mogu se, po potrebi, ukljuivati noviljudi. Veliina i sastav koordinacionog tima mogu biti razliiti, a zavisit e od

veliine i strukture kole. U velikoj koli svaka dobna grupa moe imati svoj timza planiranje, povezan sa centralnom grupom.

kolama se savjetuje da prave fotokopije svih materijala koji e se koristiti ukoli. Svaki lan koordinacionog tima treba da ima svoj primjerak materijala, dasvako moe biljeiti svoja zapaanja, dodatne pokazatelje i pitanja, biljeke sakonsultacija s drugima iz kole i teze za prezentacije.

Ukljuivanje kritikog prijatelja

Koordinacioni timovi esto su ukljuivali u svoj rad tzv. kritikog prijatelja

poto su zakljuili da im moe znatno pomoi. To bi trebalo da bude neko izvankole, ko dovoljno dobro poznaje kolu, ko moe istovremeno pruiti podrkuali i podsticaj za razmiljanje u drugim pravcima i ko je posveen provoenjuovog procesa do njegovog konanog ostvarenja. Ta osoba bi trebalo da uivapovjerenje kole i koordinacionog tima i da potuje delikatnu prirodu razgovorau koje e biti ukljuena. To moe biti neko ko je ve upoznat sa Indeksom, komoe pomoi u detaljnom istraivanju kole i provoenju analize miljenja istavova zaposlenih, kolske uprave, roditelja/staratelja i uenika.

Osobe koje su obino angaovane kao kritiki prijatelji su nastavnici iz drugihkola, prosvjetni savjetnici, psiholozi, pedagozi ili lanovi ustanova visokog

obrazovanja. Osnovne i srednje kole se putem Indeksa blie povezuju tako tose osoblje iz jedne kole izabere da bude kritiki prijatelj u drugoj.

Pomo kritikog prijatelja moe biti u tome da obezbijedi da kola ne izbjegavaosjetljive i problematine teme. Meutim, svi lanovi tima moraju biti voljni dapaljivo trae od kolega i podstiu ih da iznose dokaze i podrku za svoja mil-

jenja i zakljuke o koli.

Obezbijediti inkluzivan rad

Koordinacioni tim mora postati model inkluzivne prakse u koli, promovirajui

saradnju, obezbjeujui da svi budu paljivo sasluani, bez obzira na spol,porijeklo ili status i da niko ne dominira u razgovorima. lanovi tima morajunjegovati meusobno povjerenje i osjeanje da se u timu moe govoritislobodno, u povjerenju.

II

20


22/106


21

Svaki lan tima treba da ponudi svoje miljenje na nain koji podstie dijalogi diskusiju. Razliiti stavovi i vienja su dobrodoli, jer oni podstiu ire isveobuhvatnije razmiljanje grupe u cjelini.

Procjena pristupa kolskom razvojuRad s Indeksom prua mogunost da se procijeni nain na koji se u koli odvijaproces razvoja. kole se u znaajnoj meri razlikuju po svom pristupu razvojnomplaniranju. Neke ukljuuju veliki broj ljudi koji zajedno rade na relativnosistematian nain (kao to je sluaj u procesu koji je ovdje opisan). U drugimkolama pisani dokumenti su proizvod rada malog broja ljudi nastali kaoodgovor na zahtjeve nadzornika. Indeks moe biti koristan bez obzira na overazlike u pristupu planiranju.

Vjerovatno je da postoji veliki broj razliitih kolskih razvojnih aktivnosti, poredonih deniranih zvaninim razvojnim planom. One mogu biti osmiljene usamoj koli ili uvedene kao odgovor na dravne i lokalne inicijative. U okviru

procesa koritenja Indeksa moe se provjeriti da li postoje preklapanja upostojeim aktivnostima kako bi se unaprijedila njihova koordinacija, apostojea znanja do kojih je dola jedna grupa uinila dostupnim svima u koli.

Aktivnost 1 Procjena kolskog razvojnog plana

(predloeno trajanje: 1 sat)

lanovi tima mogu koristiti sljedea pitanja da strukturiraju procjenu pristupakolskom razvojnom planiranju.

Kako je napravljen kolski razvojni plan?

ta je sadraj plana?

Kako se primjenjuje?

Koje se jo razvojne aktivnosti odvijaju u koli?

Kako se one usklauju?

Kako se mogu unaprijediti proces planiranja i sadraj plana?

Podizanje nivoa svijesti o IndeksuPrije nego se donesu bilo kakve posebne odluke u vezi sa kolskim planiranjemvano je da lanovi ire kolske zajednice budu upoznati sa Indeksom. Nasastanak o podizanju nivoa svijesti moe se pozvati osoba izvan kole, modaiz lokalne zajednice, koja je ve radila sa Indeksom ili ga moe voditi lankolskog osoblja (kao, naprimjer, predsjedavajui koordinacionog tima), ko jeve upoznat s Indeksom i njegovim materijalom. Ovakav sastanak moe dovestido toga da koordinacioni tim unese neke dodatne izmjene u svoj sastav.


23/106


Istraivanje postojeeg znanja koritenjemkljunih pojmova i okvira Indeksalanovi koordinacionog tima treba da razviju zajedniko stanovite o Indeksuprije nego ga predstave drugima. Mogu poeti tako to e podijeliti postojeeznanje koritenjem kljunih pojmova Indeksa i njegovog okvira za procjenu

prije nego preu na dodatne oblasti na kojima e raditi pomou pokazatelja ipitanja. Aktivnosti 2, 3 i 4 mogu pomoi u istraivanju postojeeg znanjakoritenjem kljunih pojmova i okvira Indeksa, to se moe uraditi na jednomsastanku ili nekoliko sastanaka u nizu. Tim treba imati u vidu da u ovom periodusve ideje o razvoju trebaju imati samo status prijedloga, dok se ne razmotre svastanovita u koli.

Aktivnost 2 ta je inkluzija? (30 minuta)

lanovi tima treba da razmijene svoja stanovita o inkluziji:

Do koje mjere smatraju da je inkluzija povezana s djecom sa posebnimobrazovnim potrebama?

U kojoj mjeri se inkluzija poistovjeuje sa uenicima ije se ponaanjesmatra problematinim?

Da li su pitanja vezana za pristup i kvalitet obrazovanja romske djecetakoer dio inkluzije?

Kao pomo, tim moe koristiti Prikaz 1, Inkluzija u obrazovanju. Ideje u toj tabelirezimiraju pristup inkluziji koji je razvijen u okviru Indeksa, i svaki element bi

po redu trebalo ukratko prodiskutirati. S obzirom na postojee iskustvo, nepreporuuje se pretjerano zadravanje na ovoj aktivnosti u ovoj fazi. Malo jevjerovatno da se u ovoj fazi svi sloe u pogledu svakog vienja inkluzije uIndeksu. Potrebna je saglasnost da se taj proces odnosi na sve uenike koji sesusreu s preprekama za uenje i uee iz bilo kojeg razloga i da podrazumijevapromjene u kolskoj kulturi, politici i praksi. Ova opa saglasnost je vana jerrjeavanje dubljih razlika u vienjima inkluzije moe uzeti previe vremena.Ljudi koji su koristili Indeks primijetili su da se njihovo stanovite mijenjalo irazvijalo tokom samog rada na Indeksu.

Aktivnost 3 Prepreke i resursi (20 minuta)

Koordinacioni tim bi trebao imati u vidu opis dimenzija i oblasti, prikazanih uPrikazu 4. Ove teze mogu posluiti kao struktura za razmiljanje o preprekamai resursima za njihovo prevazilaenje poto one daju odgovor na sljedea pitanja:

Koje prepreke za uenje i uee postoje u kulturi, politici i praksi naekole?

Ko se suoava s preprekama za uenje i uee u koli?

Koji se dodatni resursi mogu pokrenuti za podrku i pomo uenju iueu kao i razvoju kulture, politike i prakse kole?

II

22


24/106

Aktivnost 4 ta je podrka? (20 minuta)

Pojam podrke u irem smislu predstavljen je u I dijelu kao sve aktivnosti kojepoveavaju kapacitete kole da odgovori na razliitosti meu uenicima.Koordinacioni tim moe razmotriti sljedea pitanja:

Koje se aktivnosti u koli raunaju kao podrka?

Kakve su posljedice ove denicije podrke na rad kolskog osoblja?

Kakve su posljedice ove denicije podrke na koordinaciju procesakoritenja Indeksa?

Produbljivanje ispitivanja koritenjem pokazateljai pitanjaKoordinacioni tim se mora upoznati sa pokazateljima, pitanjima i nainom nakoji se oni mogu upotrijebiti da se ispita kolska kultura, politika i praksa.

Upotreba pokazatelja i pitanja zasniva se na postojeem znanju pri emu sepodstie detaljna analiza kole i usmjerava panja na teme koje ranije modanisu bile razmatrane.

Aktivnost 5 Upotreba pokazatelja za utvrivanje trenutno vanih pitanja(25 minuta)

Svrha ove aktivnosti je da se utvrde vana pitanja koja se moraju podrobnijeispitati. Lista pokazatelja nalazi se u prilogu ovog materijala. Vana pitanja moguse analizirati uz pomo priloenih upitnika (Upitnik 1 i 2) ili uz pomo kartica saispisanim pokazateljima (jedna kartica jedan pokazatelj). Upitnike moepopunjavati svaki lan grupe posebno, a zatim se odgovori uporeuju kakobi se prodiskutirale razlike. Umjesto toga, tim moe da sortira kartice spokazateljima u etiri grupe, prema tome koliko tano svaki iskaz opisujenjihovu kolu. Mogua su etiri odgovora, odnosno kategorije za razvrstavanjekartica: u potpunosti se slaem, donekle se slaem, ne slaem se, treba mivie informacija. Prilikom sortiranja kartice treba da se stave na gomile sa istimobiljejem. Treba mi vie informacija se bira kada je znaenje pokazateljanejasno ili nema dovoljno informacija da se donese odluka. Znaenjepojedinanih pokazatelja moe biti dodatno razjanjeno tako to ete ih nai uIII dijelu i pogledati pitanja koja se odnose na njih.

Na kraju upitnika predvien je prostor za upisivanje tri prioriteta za razvoj premamiljenju svakog lana tima. Upitnik ili sortiranje usmjeravaju panju na sveaspekte funkcioniranja kole tako da se mogu prepoznati prioriteti. Ako se upitnicikoriste s drugima, ne smijemo zaboraviti da treba prouiti i uporediti prioritete,a ne kompletne upitnike. Detaljne analize upitnika, popunjavanje, izrada tabelai grakona, nedopustivo je oduzimanje vremena i moe usporiti poetak radana razvoju. Tim treba da razmijeni i prodiskutira svoje prijedloge prioriteta.

Ova aktivnost takoer prua mogunost za razmiljanje o tome koliko je korisnaupotreba upitnika. Svi pokazatelji su napisani tako da slaganje s njima sugerirapozitivnu procjenu kole. To moe podstaknuti ljude da prikau svoju kolu

inkluzivnijom nego to ona zapravo jeste. lanovi tima moraju stalno imati naumu ovu mogunost i traiti jedni od drugih da se stavovi i miljenja obrazloei dokazima potkrijepe.


23


25/106


Aktivnost 6 Razgovor o iznesenim obrazloenjima (20 minuta)

Tim treba da se sloi oko jednog pokazatelja za koji misli da ga kola dobroprovodi, i jednog za koji misle da bi se na njemu trebalo raditi. U oba sluajatreba pruiti obrazloenja i dokaze za svoje stavove, uzimajui u obzir sljedee:

Do koje mjere se slau sa ovim pokazateljem?

Kakav dokaz postoji u korist takvog miljenja o tom pokazatelju?

Kakav dokaz postoji da drugi pokazatelji, u okviru iste ili druge dimenzije,potkrepljuju ovo miljenje?

Koje bi dodatne informacije mogle biti korisne?

Aktivnost 7Povezivanje pokazatelja i pitanja: kultura, politika i praksa(35 minuta)

Prilikom upotrebe ovih materijala za procjenu pokazatelje bi uvijek trebalo

povezati sa pitanjima koja odreuju njihovo znaenje. U parovima, lanovi timabi trebalo da izaberu po jedan pokazatelj iz svake dimenzije na kojem bi setrebalo raditi i po jedan za koji misle da ga kola uspjeno primjenjuje. Ovo bitrebalo da ukljui i pokazatelje iz aktivnosti 6. Zatim, parovi treba da prouepitanja za svaki pokazatelj. Iako su, iz stilskih razloga, pitanja formulirana sada/ne odgovorima, treba ih shvatiti kao da su formulirana u smislu do koje mjere.....Na njih se moe odgovoriti na isti nain kao i kod pokazatelja: u potpunosti seslaem, donekle se slaem, ne slaem se, treba mi vie informacija.

Izabrane pokazatelje i njihova pitanja treba prouiti, imajui u vidu sljedee:

Koliko su pitanja odgovarajua?

Koja pitanja bi trebalo dodati?

Koje nove oblasti razvoja predlau ta pitanja?

Ljude treba podstai da se to aktivnije bave pitanjima, mijenjajui ih i dodajuinova kako bi bila relevantna za date uvjete u kojima ivi i radi njihova kola.

Aktivnost 8 Pregled svih pokazatelja i pitanja (1 sat)

Ova aktivnost moe se obavljati izmeu sastanaka. lanovi koordinacionogtima treba da rade pojedinano, itajui sve pokazatelje i pitanja. Svrha je da

se upoznaju sa materijalima, a ne da izvedu potpuno istraivanje stanja u koli.Trebalo bi da odgovore na svako pitanje, biljeei svoja zapaanja o postavlj-enim problemima i dodajui, gdje ima osnova, nova pitanja. Zatim bi trebalo dau timu razmijene svoja iskustva. Ponekad odreena pitanja sugeriu nekiaspekt kole koji se moe lako promijeniti, dok druga mogu pokrenuti razmilja-nja o dubljim, opsenijim promjenama koje je potrebno napraviti.

Aktivnost 9 Biranje prioriteta i planiranje intervencija (30 minuta)

Kada se izabere prioritet za jednu dimenziju, jasno je da su neophodne razvojnepromjene i u drugim dimenzijama koje bi ih podrale. Naprimjer, ako se

razvijanje strategije protiv nasilja u koli usvoji kao prioritet za razvoj u okvirudimenzije B, trebalo bi ga povezati s pokazateljima za meuljudske odnose uokviru dimenzije A.

II

24


26/106

Tim bi trebalo izabrati pokazatelj na kojem bi trebalo raditi i razmotriti sljedee:

Koje promjene treba napraviti u drugim dimenzijama da bi seobezbijedila podrka za razvoj odabranog pokazatelja?

Kako se pitanja mogu iskoristiti za daljnje ispitivanje odabranogpokazatelja?

Kako se moe pomoi razvoj i rad na odabranom pokazatelju?

Aktivnost 10 Upotreba Zakljuka (20 minuta)

U IV dijelu nalazi se Zakljuak tako da tim moe zabiljeiti svoje prioritete zarazvoj. Razvojne promjene mogu biti potrebne u svakoj dimenziji i oblastidenirane Indeksom, kako bi svaka imala odgovarajuu podrku. Prioritetimogu biti formulirani u vidu jednog ili grupe pokazatelja, jednog ili grupepitanja ili teme koja je vana za kolu, a nije pokrivena pokazateljima ipitanjima iz Indeksa.

Aktivnost 11 Rezimiranje rada tima (20 minuta)

lanovi tima mogu se osvrnuti na to u kojoj je mjeri njihovo istraivanjepokazatelja i pitanja doprinijelo proirenju znanja o kulturi, politici i praksi ukoli, a koje su istraivali u okviru aktivnosti 2, 3 i 4. Ova pitanja mogu im pomoiu tome:

ta je uraeno u koli da se prevaziu prepreke za uenje i uee?

Na emu treba jo raditi?

ta zahtijeva daljnja istraivanja? Koje nove inicijative su potrebne?

Aktivnost 12 Otkrivanje i prevazilaenje prepreka za koritenje Indeksa(20 minuta)

Nakon detaljnog pregledanja materijala tim moe imati ideje o tom kako Indeksna najbolji nain uvesti u kolu i na kakve probleme se tom prilikom moe naii.Treba razmotriti sljedea pitanja:

Na koje prepreke moe naii uvoenje Indeksa u kolu?

Kako te prepreke prevazii?

Koji je najbolji nain za predstavljanje Indeksa?

Priprema rada s drugim grupamaKoordinacioni tim mora proitati i prodiskutirati uputstva za faze 2, 3, 4 i 5 prijepoetka rada s drugim grupama.


25


27/106


Faza 2: Procjena postojeeg stanja u koli

(jedno polugodite)

Istraivanje znanja kolskog osoblja i kolske uprave

Istraivanje znanja uenika

Istraivanje znanja roditelja/staratelja i lanova lokalne zajednice

Utvrivanje prioriteta za razvoj

Koordinacioni tim koristi svoja znanja o radu s Indeksom da bi radio s drugimaiz kole, kolskom upravom, roditeljima/starateljima i drugim bitnim lanovimazajednice. Tim razmatra razultate ovih konsultacija i inicira sva daljnjaistraivanja neophodna da se upotpuni ispitivanje koje provodi. Zatim seusaglaavaju oko prioriteta za razvoj sa ostalim kolskim osobljem.

Ova faza, kao i cjelokupan rad sa Indeksom, razlikovat e se od kole do kole.Koordinacioni tim treba da prosudi koji je najbolji nain da se proces provedeu datim uvjetima kole.

II

26

Faza 1.


Faza 2.


Faza 4.


Faza 5.


Faza 3.Kreiranje inkluzivnog



28/106

Istraivanje znanja kolskog osobljai kolske uprave

Tim prati korake iz faze 1, tj. prikuplja postojee znanje koritenjem kljunihpojmova i okvira Indeksa, a zatim ih obrauje koristei pokazatelje i pitanja radiutvrivanja prioriteta za razvoj.

Kako e se odvijati proces prikupljanja informacija o koli ovisi o veliini kole isocioekonomskoj situaciji djece koja tu kolu pohaaju. U velikim kolama jemoda nepraktino raditi s kompletnim kolskim osobljem zajedno, osim kada

je u pitanju sastanak posveen podizanju nivoa svijesti o Indeksu. Rad naprocesu moe se voditi u grupama po razredima, s lanom koordinacionogtima, koji e biti u vezi sa svima. Razliite grupe treba da se sastaju kako birazmotrile razliite grupe pitanja.

Sva stanovita izraena tokom konsultacija treba koristiti kao priliku za raspravui daljnje istraivanje. Moda e biti potrebno organizirati razne mogunosti koje

e omoguiti ljudima da uestvuju u sakupljanju informacija tako da i oni kojine vole govoriti pred grupom ili nisu mogli prisustvovati sastancima moguiznijeti svoja miljenja. Naprimjer, koordinacioni tim moe drati odvojenerazgovore sa lanovima kolskog odbora, iskusnim i manje iskusnimnastavnicima, ili mogu podstaknuti da svako posebno dostavi svoje odgovorena pokazatelje i pitanja.

Dan za usavravanje kolskog osoblja

Dan za usavravanje osoblja kole, kada kolsko osoblje i kolska uprava radezajedno, jedan je od naina da se zapone proces prikupljanja informacija. Akose dobro organizira, kolsko osoblje e osjetiti svu dobrobit tog inkluzivnogiskustva, i bit e podstaknuti da promoviraju inkluziju u koli. Jedan primjerprograma dat je u Prikazu 7. koja odraava aktivnosti iz faze 1. Tom prilikommogue je ukljuiti podrku izvan kole ili raditi u saradnji s drugom kolomkoja je ve zapoela proces rada sa Indeksom.

Prije dana za usavravanje, potrebno je odabrati i prilagoditi aktivnosti koje ese organizirati. Neophodno je donijeti odluke o tome kako e se ispitivatipokazatelji i da li je potrebno umnoiti upitnike koji se odnose na pokazatelje.Potrebno je zabiljeiti stanovita koja iznesu razliite grupe i prikupiti zakljuke.

Na osnovu svog iskustva u radu s materijalima, koordinacioni tim e procijenitikoliko vremena treba grupama da obave iste aktivnosti. On takoer treba dapomae ljudima da se snau u tim aktivnostima i da se usredsrede na njih.

Kad se upoznaju s materijalima, mnogi ljudi imaju utisak da ih je previe, misleida se od njih oekuje da sve u koli promijene odmah i sad. Neophodno je na-glasiti da je svrha procjene zapravo izbor prioriteta za razvoj, a ne uvoenjesveobuhvatnih promjena odjednom.


27


29/106


Prijedlozi oblasti za razvoj i daljnje istraivanje

U principu, kada ljudi ponu rad s pokazateljima i pitanjima, osjeaju da moguprepoznati posebne oblasti za koje misle da ih treba razvijati. Neke oblastimogu biti oznaene za daljnje istraivanje i prije nego se donese konanaodluka. Vjerovatno e biti tema, oko kojih je postignuta opa saglasnost, za kojeosoblje smatra da im treba odmah posvetiti panju. Meutim, neki prioriteti ese pojaviti tek kada se poveu informacije prikupljene iz razliitih grupa i poslijenastavka i zavretka konsultacija.

Planiranje narednih koraka

Na kraju Dana za usavravanje kolskog osoblja predsjedavajui koordina-cionog tima treba da ukae na naredne korake, ta e biti uinjeno sa priku-pljenim informacijama i izraenim miljenjima. Koordinacioni tim treba da zavriprikupljanje informacija i da ih obradi. Mogu se identicirati oblasti iz kojih trebaprikupiti dodatne informacije od uenika, roditelja/staratelja ili drugih lanovalokalne zajednice. Grupa mora napraviti plan kako da prikupi miljenja onih kojinisu mogli prisustvovati Danu.

II

28

Prikaz 7. Dan za usavravanje kolskog osoblja:istraivanje uenja i uea u koli

9.30-10.00 h Predstavljanje Indeksa (kompletno osoblje)

10.00-11.00 h Rad sa kljunim pojmovima i okvirom zaprocjenu u cilju razmjene postojeeg znanjaAktivnost 3 (rad u malim grupama)

11.00-11.30 h pauza za kafu

11.30-12.30 h Rad sa pokazateljimaAktivnosti 5 i 6 (rad u malim grupama)

12.30-13.30 h pauza za ruak

13.30-14.30 h Rad sa pokazateljima i pitanjimaAktivnosti 7 i zapoinjanje 8 da se nastavi narednih dana (rad u malim grupama)

14.30-15.30 h Razmjena ideja o oblastima razvoja i daljnjemistraivanju Aktivnosti 9 i 10 (najprije u malimgrupama, zatim svi zajedno)

15.30-15.45 h Naredni koraci u procesu (vodi koordinacioni tim)

15.45 h pauza za kafu


30/106

Istraivanje znanja uenika

kole koje koriste Indeks dole su do zakljuka da konsultacije sa uenicimamogu biti od izuzetnog znaaja za otkrivanje prepreka i resursa. Prikupljanjeinformacija o koli koritenjem Indeksa moe se uvrstiti u kolski plan i program.

Svi uenici u koli trebali bi imati priliku da na neki nain daju svoj doprinos,mada e samo neki od njih biti ukljueni u detaljniju diskusiju. Upitnici mogubiti korisni za prikupljanje informacija od uenika, a posebno kada se koriste ugrupi za pokretanje diskusije. U IV dijelu data je pojednostavljena i skraenaverzija pokazatelja, kojima kola moe dodati neka pitanja specina za njeneuvjete. Ona treba da obuhvate gledita koja, po miljenju osoblja, imaju uenicia koja treba provjeriti (kao, naprimjer, njihovo miljenje o uenju drugih jezikaosim bosanskog/srpskog/hrvatskog ili o opasnostima na igralitu). Dio IV sadriupitnike koji su koriteni u osnovnim kolama.

Uenicima e moda trebati pomo da odgovore na pitanja. Sa mlaom djecom

je najbolje organizirati grupni rad, itati pitanja i pruiti pomo onima koji imajutekoa sa razumijevanjem jezika, instrukcijom ili pisanjem svojih prioriteta.Uenike treba ohrabriti da daju iskrene odgovore, a ne odgovore koji bi zado-voljili nastavnike ili druge uenike.

Istraivanje znanja roditelja/starateljai lanova lokalne zajednice

Konsultacije s roditeljima/starateljima i drugim lanovima lokalne zajednice

mogu pomoi unapreenju komunikacije izmeu kole i porodica. Kao zauenike, i za roditelje/staratelje se moe sainiti upitnik na osnovu skraene listepokazatelja s dodatakom posebnih pitanja. Jedan primjer takvog upitnika zaroditelje/staratelje, koje je koristila kola, dat je u IV dijelu. Upitnik se moenapraviti uz pomo roditelja koji je lan kolske uprave, koji moe da pomognei u organizaciji konsultantskih grupa za roditelje/staratelje. Roditelji mogupomoi u prijevodu upitnika na druge jezike (npr. romski) za one roditelje kojine razumiju bosanski/srpski/hrvatski jezik.

Koordinacioni tim se moe sastati s roditeljima izvan kole ako bi posjeenostbila vea u drugaijem okruenju. U ovom sluaju vano je obezbijediti razliite

naine na koje roditelji mogu izraziti svoja miljenja i stavove o koli.Grupe mogu poeti rad razmatranjem sljedeih pitanja:

ta bi pomoglo da se unaprijedi uenje vaeg djeteta/djece u ovoj koli?

ta bi moglo da se uradi da vae dijete bude zadovoljnije u ovoj koli?

ta biste vi najvie voljeli da promijenite u vezi sa kolom?

Upitnik se moe koristiti kao uvod u diskusiju, ili za prikupljanje informacija odroditelja koji nisu mogli prisustvovati sastanku. Na slian nain trebalo bi raz-motriti kako prikupiti informacije od drugih znaajnih grupa lokalne zajednice

u ijem se okruenju nalazi kola. Uenici moda ne odraavaju sastav u tomkraju, sa gledita nacionalne pripadnosti, ometenosti ili drutvenog poloaja.Miljenja svih lanova zajednice mogu pomoi koli u naporima da u njenojsredini budu zastupljeni svi i da tako predstavljaju svoju zajednicu u cijelosti.


29


31/106


Utvrivanje prioriteta za razvoj

ta se moe promijeniti u kolskoj kulturi, politici i praksi da se podstakneporast uenja i uea?

Analiza miljenja i obrazloenja

Da bi izdvojio sveobuhvatne prioritete razvoja, koordinacioni tim treba da ispitai analizira prioritete za razvoj koje su odabrali svi s kojima je razgovor voen.Ovaj zadatak bi trebalo podijeliti unutar tima, jer moe zahtijevati dosta posla,naroito u velikim kolama. Moda bi trebalo izabrati kritikog prijatelja zatoto moe pomoi u ovom procesu. kole su konsultovale razne druge ljude,recimo kolege na postdiplomskom studiju, psihologe i univerzitetske profesore.Budui da konsultacije traju neko vrijeme, mogue je obraditi miljenja svihgrupa u hodu, dok se prikupljaju. Na poetku bi trebalo razdvojiti informacijeprikupljene od uenika, roditelja/staratelja, kolskog osoblja i lanova kolskeuprave. Na taj nain mogu se uoiti i razmotriti razlike u gleditima. Vano jepogledati miljenja podgrupa kolskog osoblja kao na primjer nastavnikarazredne nastave, prirodne grupe predmeta, drutvene grupe predmeta iliumjetnikih predmeta.

Prikupljanje daljnjih informacija

Mogue je da e koordinacioni tim morati prikupiti i dodatne informacije prijenego donese konane odluke o prioritetima. Tokom konsultacija mogu se

pojaviti neke teme za ije e objanjenje biti potrebne dodatne informacije.Naprimjer, moda e biti potrebno analizirati broj izostanaka i uspjeha u uenjuuenika razliitog spola ili nacionalne pripadnosti. Dodatne informacije moguse dobiti tokom procesa konsultacija kada jedna grupa izdvoji pitanja koja trebada se upute nekoj drugoj grupi. Naprimjer, novom kolskom osoblju moe sepostaviti pitanje koje se direktno odnosi na uspjeh njihovog uklapanja u rad.

Prikupljanje dodatnih informacija moe se pretvoriti u rad na razvoju. Naprimjer,procenjivanje prioriteta u vezi s dimenzijom C moe dovesti do toga danastavnici meusobno prate i razmatraju svoju praksu kako bi doli do novihideja za unapreenje nastave i uenja, a to samo po sebi vodi ka veoj saradnji

i poboljanju u nastavi.

Izdvajanje liste prioriteta

Izdvajanje prioriteta nije jednostavno stvar biranja tema najee spominjanihtokom konsultacija. Koordinacioni tim mora biti siguran da miljenja manjeukljuenih grupa ne budu zapostavljena i naroito da miljenja uenika iroditelja/staratelja budu zastupljena na konanoj listi. Izdvojeni prioriteti e seu velikoj meri razlikovati s obzirom na obim, vrijeme i sredstva potrebna zanjihovo provoenje. U konanoj listi trebalo bi da budu zastupljeni kratkoronii dugoroni prioriteti.

II

30


32/106

Okvir za procjenu koji sadri dimenzije i oblasti (Prikaz 8) moe pomoi uizvoenju ove faze. lanovi tima treba da obrate panju na posljediceodabranih prioriteta u jednoj dimenziji za rad u drugim dimenzijama. Mora sevoditi rauna da sve oblasti budu pokrivene nekim od odabranih prioriteta.Veina prioriteta zahtijevat e mobilizaciju resursa. Prioriteti u nekim oblastimaIndeksa moda su ve identicirani u prethodnim kolskim razvojnim

planovima. Kada koordinacioni tim saini konanu listu prijedloga prioriteta,trebalo bi o njima jo jednom prodiskutirati sa ostalim kolskim osobljem ilanovima kolske uprave.


31


33/106


II

32

Prikaz 8. Rezimiranje prioriteta za razvoj


Izgradnja zajednice

Uspostavljanje inkluzivnih vrijednosti


Razvijanje kole za sve

Organiziranje podrke razliitostima

DIMENZIJA C Razvoj inkluzivne prakse

Organiziranje uenja

Mobilizacija resursa


34/106


33

U Prikazu 9 dati su neki primjeri prioriteta utvreni u toku procesa koritenjaIndeksa.

Prikaz 9. Prioriteti kole utvreni u toku procesakoritenja Indeksa

Uvoenje obiaja prireivanja doeka novih uenika ikolskog osoblja i obiljeavanje njihovog dolaska

Odravanje aktivnosti za usavravanje kolskog osoblja kakobi osmiljeni asovi mogli to bolje odgovoriti razliitostimameu uenicima

Poboljanje svih vidova pristupa koli za uenike i odrasle saometenou

Promoviranje pozitivnih stavova prema nacionalnojraznolikosti u nastavi i na panoima

Objedinjavanje svih oblika podrke u koli

Organiziranje zajednikih obuka za kolsko osoblje

Razvijanje zajednikog uenja meu uenicima

Izmjena pravila protiv nasilnog ponaanja u koli

Unapreenje procesa prijema i uklapanja za nove uenike

Poveanje uea uenika u odluivanju o kolskoj politici

Poboljanje komunikacije izmeu kole i roditelja/staratelja

Poboljanje ugleda kole u lokalnim zajednicama


35/106

Faza 3: Kreiranje inkluzivnog kolskograzvojnog plana

Uvoenje okvira Indeksa u kolski razvojni plan

Uvoenje prioriteta u kolski razvojni plan

U treoj fazi procesa koritenja Indeksa, u kojoj e moda biti potrebno odratiniz sastanaka sa usko odreenim ciljem, lanovi tima za kolsko razvojnoplaniranje rade reviziju kolskog razvojnog plana. Tim odluuje u kojoj mjeri eplan biti izmijenjen u svjetlu rada sa Indeksom. Prioriteti dogovoreni sakolskim osobljem na kraju druge faze unose se u kolski razvojni plan.


Faza 1.


Faza 2.


Faza 4.


Faza 5.


Faza 3.

Kreiranje inkluzivnogkolskog razvojnog plana

II

34


36/106

Uvoenje okvira Indeksa u kolski razvojni plan

Da bi prioriteti, koje je utvrdio koordinacioni tim, bili uneseni u kolski razvojniplan i provedeni, od tog trenutka koordinacioni tim treba da postane i tim zakolsko razvojno planiranje. Tim treba odluiti da li je rad sa Indeksom jedna odniza aktivnosti u njihovom razvojnom planu ili e cijeli plan biti oblikovan prema

okviru koji daje Indeks.

Uvoenje prioriteta u kolski razvojni plan

Tim za kolsko razvojno planiranje ima listu dogovorenih prioriteta za razvoj dokojih se dolo u drugoj fazi, koje treba uklopiti u okvir kolskog razvojnog plana.Ovo zahtijeva da svaki prioritet bude detaljno analiziran u pogledu vremenapotrebnog za njegovo ostvarivanje, resursa i utjecaja koji e imati na razvojkolskog osoblja. Odgovornost za provjeru napretka svakog prioriteta trebalo

bi da preuzme jedan lan tima za planiranje, ali odgovornost za rad na razvojutreba da bude iroko podijeljena da bi se promjene provodile u praksi. Potrebnoje da budu razvijeni kriteriji za procjenu provoenja prioriteta. Pitanja iz Indeksamogu biti korisna osnova za deniranje ovih kriterija. Ona se mogu izvui izpokazatelja koji predstavljaju posebno problematine oblasti i mogu se dop-uniti pitanjima iz pokazatelja u istoj ili u drugim dimenzijama koje e podratirazvoj u izabranoj oblasti.

Tim treba u svom planu da razmotri postojee prioritete, kako oni doprinoseinkluzivnom razvoju kole i da izvri sve potrebne izmjene.


35


37/106


Faza 4: Provoenje prioriteta

(kontinuiran proces)

Provoenje utvrenih prioriteta u praksi

Odravanje razvoja Biljeenje napredovanja

etvrta faza Indeksa podrazumijeva primjenu prioriteta u praksi. Ovomoe zahtijevati detaljnije istraivanje u okviru kole i postati oblik akcionogistraivanja. Saradnja, dobra komunikacija i opa posveenost inkluzivnimvrijednostima predstavljaju podrku razvoju. Razvoj se procjenjuje premakriterijima deniranim kolskim razvojnim planom, a nakon tromjeseja pravi seizvjetaj o napretku. Ova faza je kontinuirana i nema vremenskog ogranienja.

II

36

Faza 1.


Faza 2.


Faza 4.


Faza 5.Praenje i procjena rada

sa Indeksom

Faza 3.Kreiranje inkluzivnog



38/106

Provoenje utvrenih prioriteta

Ovih nekoliko primjera ilustrira kako kola moe podravati razvoj. U jednojkoli nastavnici su odluili da je koordinacija podrke jedan od prioriteta. Potonije postojalo zajedniko planiranje meu nastavnicima iz razliitih oblasti, onisu odluili da ispitaju postojeu situaciju radei zajedno. U toku est nedjelja

posmatrali su rad jedni drugih, a zatim se sastali da prodiskutiraju svojazapaanja i mogunosti za bliu saradnju. Odluili su da razgovaraju i sauenicima koje su posmatrali o njihovom iskustvu podrke kako bi razumjeli injihovu perspektivu. Svoje nalaze uobliili su u ope preporuke o podrci zakolsku politiku.

U drugom primjeru, jedna osnovna kola je prikupila podatke od uenika iroditelja/staratelja da nasilno ponaanje u koli predstavlja ozbiljan problem.Tim za kolsko razvojno planiranje odluio je da iskoristi pitanja u okvirupokazatelja B.2.9 Nasilno ponaanje je smanjeno kao okvir za detaljno ispiti-vanje o stavovima i iskustvima sa nasilnim ponaanjem. Posebno su se usmjer-

ili na sljedea pitanja:

Da li kolsko osoblje, roditelji/staratelji, uenici dijele ista shvatanjao tome ta je nasilno ponaanje?

Da li se prijetnja prekidom prjateljstva smatra izvorom nasilnog ponaanja?

Da li postoji jasan propis o nasilnom ponaanju koji precizno denira tajeste, a ta nije nasilje u koli?

Da li je jezik kolskih propisa razumljiv kolskom osoblju, roditeljima/starateljima, uenicima?

Da li kola raspolae osobama oba spola koje moe pozvati i koje mogupruiti podrku djeacima i djevojicama kada je u pitanju nasilnoponaanje?

Da li uenici znaju kome da se obrate ako su rtve nasilnog ponaanja?

Da li su uenici ukljueni u strategije za spreavanje i smanjivanjenasilnog ponaanja?

Da li postoje jasni zapisnici o sluajevima nasilja?

Da li je nasilno ponaanje smanjeno?

Kada su ispitali obim i prirodu problema, nastojali su da postupe na nekolikonaina. Na asovima maternjeg jezika ukljuili su itanje tekstova, diskusiju ipisanje radova o nasilju i nasilnom ponaanju. Ustanovljen je forum u okvirukojeg su uenici mogli doprinijeti razvoju strategija za spreavanje i smanjenjenasilja. Doneseni su novi propisi protiv nasilnog ponaanja, na jezikurazumljivom svim uenicima, a zatim objavljeni na velikom broju mjesta.Detaljni zapisnici sluajeva nasilja pomogli su da se ustanove obrasci ponaanjakod nekih uenika. Procjenjivali su smanjivanje nasilnog ponaanja kroz ponov-ljena istraivanja i diskusije, koristei pitanja iz Indeksa, sa dodatkom nekihnjihovih koja su uzimala u obzir ono to su otkrili tokom istraivanja.


37


39/106


Odravanje razvoja

Tokom faze primjene i provoenja prioriteta neophodno je odrati panju iuee svih lanova. Ovo moe zahtijevati posebne napore, jer se usljed dubokoukorijenjenih uvjerenja i vrijednosti moe pojaviti otpor kod nekih lanovakolske zajednice. U okviru provoenja odreenih prioriteta u praksi ne bi

trebalo zapostaviti rad na generalnom mijenjanju kolske kulture. Aktivnostiusmjerene na stvaranje inkluzivne kulture mogu trajati godinama. Ali, zauzvrat,takve promjene mogu odrati posveenost i uee kolskog i upravnog osoblja,uenika i roditelja/staratelja u stvaranju detaljnih promjena u kolskoj politici ipraksi. U koli zasnovanoj na saradnji kolsko osoblje e se moi osloniti nastrunost i procjenu kolega i uzajamno pruati podrku da se istraje.

Neki lanovi kolskog osoblja, uenici ili roditelji/staratelji mogu imati razliitamiljenja u pogledu odreenog naina razvoja. Tim za planiranje razvoja moraohrabrivati izraavanje ovakvih miljenja i diskusiju o njihovim razlikama,moda i korigovati nain razvoja, kako bi se obezbijedilo da smjer razvojnih

promjena odgovara to veem broju ljudi u kolskoj zajednici.

Tim za planiranje, takoer, treba obezbijediti da svi budu obavijeteni o napre-dovanju u ovom procesu. Ovo se moe izvesti kroz razliita okupljanja, sastankeosoblja, kolske novine, obavjetenja, aktivnosti, uenike savjete i sl. Kao toprua informacije, grupa treba i da slua druge, posebno one koji imaju maloprilika da neko slua i uvai njihovo miljenje.

Biljeenje napredovanja

lan tima za kolsko razvojno planiranje odgovoran za provoenje prioritetatreba obezbijediti da se sve promjene prate da se zabiljei napredak, unesupotrebne izmjene u kolskom planu, uz konsultacije sa svim relevantnimgrupama. Praenje promjena treba da ukljui razgovore sa kolskim osobljem,uenicima, roditeljima/starateljima, pregled kolskih dokumenata i pravilnikakao i posmatranje kolske prakse. Na kraju svakog tromjeseja trebalo bi prav-iti izvjetaje o provoenju prioriteta, a prema kriterijima deniranim u fazi 3.Oni mogu biti i objavljeni u okviru kolskih novina ili obavjetenja.

II

38


40/106

Faza 5: Praenje i procjena rada sa Indeksom

(kontinuiran proces)

Procjena razvoja

Procjena rada sa Indeksom

Nastavljanje procesa koritenja Indeksa

Tim procenjuje sveukupni napredak u razvoju. Oni razmatraju svaki vei napredak

u promjeni kolske kulture, politike i prakse. Uz to se diskutira o izmjenama kojesu potrebne u samom procesu koritenja Indeksa. Pokazatelji i pitanja,prilagoeni koli, koriste se za procjenu obima promjena u koli i zaformuliranje novih prioriteta za kolski razvojni plan za narednu godinu.

Procjena razvoja

Da bi se procijenilo sveukupno napredovanje, lanovi tima moraju sakupiti ipregledati sve podatke o napretku, u svakoj oblasti razvoja, denirane planom.Promjene bi trebalo procijeniti prema kriterijima uspjeha deniranih planom, ana osnovu toga napraviti i izmjene u skladu s novim prioritetima. Tim treba darazmotri kako e nastaviti rad u narednoj godini. Razvoj e takoer bitiprocijenjen kao rezultat novog istraivanja u koli koritenjem dimenzija,


39

Faza 1.


Faza 2.


Faza 4.


Faza 5.

Praenje i procjena rada

sa Indeksom

Faza 3.




41/106


pokazatelja i pitanja poetkom nove kolske godine. Ovakvo istraivanje moeosvijetliti kulturni zaokret koji prevazilazi bilo koji pojedinani planirani prioritet.

Procjena rada sa Indeksom

Proces koritenja Indeksa takoer zahtijeva evaluaciju. Tim za kolsko planiranjetreba da razmotri nain na koji su koristili Indeks i odlui kako se materijali mogukoristiti na najbolji nain za podrku razvoju kole u narednim godinama. Trebada procijene koliko je Indeks pomogao koli da usvoji inkluzivne naine rada.

Tim za kolsko planiranje treba razmotriti i sastav koordinacionog tima koji jeradio sa Indeksom i njegov odnos sa kolskim strukturama za razvojnoplaniranje. Potrebno je procijeniti koliko su bili dobro pripremljeni za svoj rad,kako su se odvijale konsultacije s drugim grupama, koliko je uspjenopodijeljena odgovornost s drugima za daljnja istraivanja i provoenjeprioriteta i kakva je podrka ovom procesu. U ovoj fazi prisustvo kritikog

prijatelja moe biti dragocjeno. Meutim, uspjeh samoevaluacije zahtijeva da svilanovi tima budu spremni da preispitaju sopstveni nain rada. Prikaz 10. sadripitanja koja mogu pomoi timu da procijeni sopstveni rad.

II

40

Prikaz 10. Procjena rada sa Indeksom

Koliko dobro je radio koordinacioni tim, u smislu njegovogsastava, podjele zadataka unutar tima, konsultacija sa

drugima i raspodjele odgovornosti za razvojni proces? U kojoj mjeri je dolo do promjena u posveenosti prema

inkluzivnijem nainu rada u koli?

Do koje mjere su kljune ideje Indeksa utjecale na razmiljanjeo kolskoj politici i praksi? To su inkluzija, prepreke za uenjei uee, resursi podrke uenju i ueu, podrkarazliitostima.

U kojoj mjeri je proces konsultacija bio inkluzivan i ko bi jomogao tome doprinijeti u budunosti?

U kojoj mjeri su dimenzije i oblasti Indeksa bile korisne zastrukturiranje kolskog razvojnog planiranja?

U kojoj mjeri su pokazatelji i pitanja pomogli prepoznavanjuprioriteta ili detalja u vezi sa prioritetima koji ranije nisu biliuoeni?

U kojoj su mjeri relevantni podaci prikupljeni u procjeniprioriteta i provoenja razvoja i kako bi se ovo moglopoboljati?

U kojem obimu je proces rada sa Indeksom doprinioinkluzivnom nainu rada u koli?

Kako se razvojne promjene odravaju i kako bi se to moglounaprijediti?


42/106

Nastavljanje procesa koritenja Indeksa

U zavrnoj fazi procesa, koja se moe podudariti sa krajem godine rada saIndeksom, tim za kolsko razvojno planiranje pravi reviziju koordinacijedosadanjeg rada. U mnogim kolama veina osoblja ve e biti upoznata saIndeksom, ali novom osoblju treba objasniti proces koritenja Indeksa u okviru

njihovog uklapanja u novu sredinu. Revizija pokazatelja i pitanja kao dio proc-jene napredovanja moe voditi ka daljnjem istraivanju unutar kole. Faza 5ponovo se vraa na fazu 2, ime se obezbjeuje kontinuitet ciklusa kolskogplaniranja.


41


43/106

Pokazatelji i tvrdnje

Lista pokazatelja

Pokazatelji sa pojanjavajuim tvrdnjama

DIMENZIJA A Oblast A.1 Izgradnja zajednice

DIMENZIJA A Oblast A.2 Uspostavljanje inkluzivnih vrijednosti

DIMENZIJA B Oblast B.1 Razvijanje kole za sve

DIMENZIJA B Oblast B.2 Organiziranje podrke razliitostima

DIMENZIJA C Oblast C.1 Organiziranje uenja

DIMENZIJA C Oblast C.2 Mobilizacija resursa

IIIIII DIO

" Da sam ja direktor

kole, uvela bih

potpuno nove

metode u odnosu

uenik-nastavnik.

Dozvolila bih

nastavniku

kreativnost,

uvoenje novih

ideja i stvaralaku

mo bez granica..."

(Ivana, IX razred)


44/106

III DIO

Pokazatelji i tvrdnje

POKAZATELJI


A.1 Izgradnja zajednice

Pokazatelj A.1.1 | Svako osjea da je dobrodoao.

A.1.2 | Uenici pomau jedni drugima.

A.1.3 | kolsko osoblje meusobno dobro sarauje.

A.1.4 | kolsko osoblje i uenici se ophode jedni prema| drugima s potovanjem.

A.1.5 | Postoji partnerski odnos kolskog osoblja i| roditelja/staratelja.

A.1.6 | kolsko osoblje i kolska uprava dobro sarauju.

A.1.7 | Lokalna zajednica je ukljuena u rad kole.

A.2 Uspostavljanje inkluzivnih vrijednosti

Pokazatelj A.2.1 | Od svih uenika se oekuje mnogo.

A.2.2 | kolsko osoblje, kolska uprava, roditelji/staratelji i| uenici dijele lozoju inkluzije.

A.2.3 | Uenici se jednako uvaavaju.

A.2.4 | kolsko osoblje i uenici se odnose jedni prema| drugima kao prema ljudskim biima i osobama sa| bitnom ulogom.

A.2.5 | kolsko osoblje nastoji da ukloni prepreke za uenje i| uee u svim vidovima kole.

A.2.6 | kola se bori da smanji sve oblike diskriminacije.


43


45/106


POKAZATELJI


B.1 Razvijanje kole za sve

Pokazatelj B.1.1 | Zapoljavanje i unapreivanje kolskog osoblja| je pravino.

B.1.2 | Novom kolskom osoblju se pomae da se uklopi u| kolsku sredinu.

B.1.3 | kola nastoji da primi sve uenike iz lokalne| zajednice.

B.1.4 | kolska zgrada i prostor su ureeni tako da budu

| pristupani za sve.

B.1.5 | Svim novim uenicima se pomae da se uklope u| kolsku sredinu.

B.1.6 | kola organizira odjeljenja tako da se uvae sva djeca.

B.2 Organiziranje podrke razliitosti

Pokazatelj B.2.1 | Svi oblici podrke su koordinirani.

B.2.2 | Aktivnosti za usavravanje kolskog osoblja pomau| osoblju da odgovori na razliitosti meu uenicima.

B.2.3 | Politika posebnih obrazovnih potreba je politika| inkluzije.

B.2.4 | Pravilnik za rad s djecom s posebnim obrazovnim| potrebama koristi se za smanjivanje prepreka za

| uenje i uee svih uenika.

B.2.5 | Podrka za djecu kojima bosanski/hrvatski/srpski| jezik nije maternji je usklaena s podrkom uenju.

B.2.6 | Politika podrke odgoju i ponaanju povezana je s| politikom razvoja kolskih programa i podrke uenju.

B.2.7 | Smanjeni su pritisci od disciplinskih iskljuivanja| uenika.

B.2.8 | Smanjene su prepreke za pohaanje nastave.

B.2.9 | Smanjeno je nasilno ponaanje.

III

44


46/106

POKAZATELJI

DIMENZIJA C Razvijanje inkluzivne prakse

C.1 Organiziranje uenja

Pokazatelj C.1.1 | Nastava se planira tako da mogu uiti svi uenici.

C.1.2 | asovi podstiu uee svih uenika.

C.1.3 | asovi razvijaju razumijevanje razliitosti.

C.1.4 | Uenici su aktivno ukljueni u svoje uenje.

C.1.5 | Uenici ue kroz zajedniki rad.

C.1.6 | Ocjenjivanje doprinosi postignuu svih uenika.

C.1.7 | Disciplina u uionici zasniva se na uzajamnom| potovanju.

C.1.8 | Nastavnici planiraju, odravaju i procjenjuju| nastavu kroz zajedniku saradnju.

C.1.8 | Asistenti u nastavi podravaju uenje i uee svih| uenika.

C.1.10 | Domai zadaci doprinose uenju svih uenika.

C.1.11 | Svi uenici uestvuju u izvankolskim aktivnostima.

C.2 Mobilizacija resursa

Pokazatelj C.2.1 | Razliitosti meu uenicima koriste se kao resurs| za nastavu i uenje.

C.2.2 | Strunost kolskog osoblja se koristi u potpunosti.

C.2.3 | kolsko osoblje razvija resurse za podrku uenju| i ueu.

C.2.4 | Resursi u zajednici su poznati i koriste se.

C.2.5 | kolska sredstva su pravino rasporeena tako| da podravaju inkluziju.


45


47/106


POKAZATELJI SA POJANJAVAJUIM TVRDNJAMA



Pokazatelj A.1.1 Svako osjea da je dobrodoao

I. Prvi kontakt koji ljudi imaju sa kolom je prijateljski iprua osjeaj dobrodolice?

II. kola prua osjeaj dobrodolice svim uenicima,ukljuujui uenike ometene u razvoju, Rome, izbjegliceili povratnike?

III. kola prua dobrodolicu svim roditeljima/starateljimai drugim lanovima lokalne zajednice?

IV. Informacije o koli su dostupne svima, bez obzira namaternji jezik i ometenost, naprimjer, da li su tampanedovoljno velikim slovima, prevedene ili napisaneBrajevim pismom?

V. Kada je potrebno, prevodioci za druge jezike, ukljuujuii jezik znakova, dostupni su u koli?

VI. Iz dokumenata kolske politike (broure, razvojni akcioniplanovi, informacije date podnosiocima molbe zazaposlenje) jasno je da je odgovor na razliitosti meuuenicima i u njihovom porijeklu dio kolske prakse?

VII. kolski hodnici doaravaju sve lanove zajednicaprisutnih u koli?

VIII. kola panoima i razliitim slikama obiljeava razliitelokalne kulture i zajednice?

IX. Postoji obiaj da se na pozitivan nain doekuju novi ili

ispraaju stari uenici i kolsko osoblje?X. Uenici imaju utisak da njihova uionica pripada njima?

XI. Uenici, roditelji, kolsko osoblje i drugi lanovi zajedniceosjeaju da kola pripada njima?

Dodatne tvrdnje............................................................................................................................

..............................................................

III

46


48/106




Pokazatelj A.1.2 Uenici pomau jedni drugima

I. Uenici nude pomo jedni drugima ili je trae jedni oddrugih kada je to potrebno?

II. Na posterima, panoima i slinim prostorima istie sezajedniki rad?

III. Na posterima, panoima i slinim prostorima istiu se

individualna postignua?

IV. Uenici prijavljuju nekom od kolskog osoblja kada jenjima ili nekom drugom potrebna pomo?

V. U koli se aktivno podstie prijateljstvo koje podrazumijevai podrku?

VI. Meu uenicima je razvijen duh saradnje?

VII. Uenici se ne nazivaju pogrdnim imenima koja odraavajurasistiku, seksistiku, homofobinu i druge oblike

diskriminacije, kao i diskriminaciju prema djeci ometenoju razvoju?

VIII. Uenici razumiju da se od razliitih uenika moeoekivati razliit stepen usklaivanja i vladanja premakolskim pravilima?

IX. Uenici cijene rezultate drugih ija se poetna pozicijarazlikuje od njihove?

X. Uenici osjeaju da se njihove svae i razmirice rjeavajupravino i ekasno?

XI. Uenici zastupaju druge za koje misle da se prema njimapostupa nepravedno?

Dodatne tvrdnje..........................................................................................................................................................................................


47


49/106





Pokazatelj A.1.3 kolsko osoblje m

Documents

Prevencija nasilja