Vesniaa Mlinarevic, prof, pedagogije Ministarstvo prosvjete i sporta Zavod za unapredenje skoistva Podvucna jedinica Osijek

PRETPOSTAVKE KVALITETNOG SUSTAVA PREDSKOLSKOG ODGOJA

■

Sazetak Istodobno s polifickirn, gospodarskim i drustvenim pvomjcnama u Hrvatskoj. zapocinje i proces

promjena u djetatnosti predskoLskog odgoja. Osobitost hutnanisticko-razvojnog print it pa je usmjerenost na dijete. humaniziranje odnosa.

pot re bo jacanja strucnosti djelamika, a time i potreba kvalitetnije interakcije i komimikacije $vih u djecjem vrticit i onih na visim razinama koji propisttju. ail se i skrbe za kakvocu zivljenja i rada u djecjem vrticit.

Uovom radttpoglavitose isticepartnerstvo odgojitelja. stritcnih suradnika, ravnatetja, lokalnih vlasu i predstavnika Mini starstva prosvjete i sport a, stoje pretposravka za unapredenje djefamosri predskoiskog odgoja.

Stvaranjem neovisne , suverene drzave Hrva t ske , sve djelatnosti dozivljavaju demokratsku i drustvenu preobrazbu, a time i korjenite promjene. Poretkom pravne drzave, modemizira se i drzavna uprava koja sagledava i nuznost promjena u javnim sluzbama i sustavu odgoja i obrazovanja.

Preobrazba predskolskoga odgoja ogleda sc u humaniziranju uvjeta zivljenja a djecjem vrticu kroz demokraticnije, otvoreatje, kvalitetnije odnose svih prema svima, s odgojiteljem usmjerenim na dijete, partnerstvom s roditeljima, potrebi jacanja kompetencije djelamtka i skrbi lokalnih i drzavnih vlasti za unapredenje odgoja i naobrazbe u djecjem vrticu.

Humanisticko-razvojna koncepcija (1991.) temelj je novog dokumenta "Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predskolske djece" (1991.), predstavljajuci sirucnu podlogu za provodenje razlicitih pro grama odgoja i naobrazbe predskolske djece u djecjim vrticima, Hurnanisticko-razvojni pristup temelji se na ideji humanizma, spoznajama o specificnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteia, spoznaji o covjekovu razvoju u cjelini i znacajkama izvanobiteJjskog odgoja,

Polazista koncepcije su da je dijeie vrijedno samo po sebi, da ima i posebna prava i da se u odgoju cijeni djetetovo dostojanstvo. Ovim je bitno promijenjena i uloga odgojitetja koji je vise usmjeren na dijete, organizactju sredine i izbor materijala.

Prema odgojnoj koncepciji djecjt vrtic jepoticajna sredina radosnog zivljenja: druzeujar^ ■igre^-ucenja, odgoja i-Gbrazov_amaiJjeceixidra^^ ucenju-i razvoju djeteta (Miljak, A. 1996).

Od 1991. godine do danas strucni prinos i iskustvo sudionika u odgojno-naobrazbenom procesu, afirmativne promjene u zakonskim regulativama i profesionalna kompetencija obecavaju i dalje okretanje lokalnih i drzavnih viasti prema ovoj vaznoj djelatnosti.

31

Osvjescivanje strucnog identiteta, kompetencije, dodatno pokrece, motivirajuci i druge u vrticu, navodi na usporedivanje i police odgojitelja na samoprosudbu u njegovorn kreativnom, razvojnom kurikulumu i u odnosu na postignuce drugih.

P A R T N E R S T V O : ravnatelj-odgojitelj-strucni suradnici-lokalne vlasti (osnivac)-prosvjetne vlasti

Dosadasnja iskustva u suradnji navedenih cimbcntka pokazala su da je posebice znacajno partnerstvo, unutar predskolske ustanove, i izmedu ustanova, osnivaca i prosvjetnih vlastL

Kad je rijec o partnerstvu unutar ustanove, onda se u novije vrijcme naglasava uloga ravnatelja, Vec Zakon (1997.) odreduje da ravnatelj mora biti osoba iz djelatnosti, s petogodisnjim iskustvom uspjcsnog rada i sposobnoscu rukovodenja. Dakako da raztna interakcije i komunikacije ovisi o osobnosti, kompetentnosti ravnatelja i njegovorn djelotvomom ponasanju.

Da bismo biii zadovoljni, potrebni su nam status, prthvacanje, priznanja, paznja i reputacija (Rijavec, M. 1994),

Uspjeh odgojitelja, strucnih suradnika, ravnatelja i inih djeiatnika u kotitekstu djecjeg vrtica cvrsto je povezan i s uspjchom svakoga od njih, Slozenu i ozbiljnu ravnateljevu ulogu isticem stoga sto su se u posljednje vrijeme zakonskih uskladenja i ustrojavanja novih predskolskih ustanova, neki odgojitelji i strucnt suradnici prvi put nasli u ovoj funkciji.

U nastavku rada iznesena su stajalista kako ravnatelji vide svoju ulogu. Informacije su dobivene u radionici za ravnatelje "Rukovodenje i timski rad u djecjern

vrticu". Dobivene informacije rangirane su po cestoti javljanja. Na prvom mjestu ravnatelj je suradnik koji cijeni, postuje i stiti odgojitelje i strucne

suradnike, ne prisiljava ih i ne vrijeda, Zatim slijedi da je to osoba koja poznaje sebe, iskrena je i uspjcsno kornunicira s drugima,

uzimajuci u obzir i drukcLje misljenje* Sljedeca uloga dee se kompetentnosti ravnatelja i potrebe permanent nog strucnog

usavrsavanja. Zatim je to interesantna, duhoviia, jednostavna licnost, razumljiva sebi i drugima. Ravnatelj jc sklon suradnji u timu, on je odgovoran i pridaje mu sc sposobnost dobrog rasporedivanja posla, motiviranje i pohvaljivanje ljudi.

Iz ovoga se vidi da je procjena ravnaieljevih uloga u rukovodenju i timskom radii orijentirana na kognitivnu, socijalnu i komunikacijsku razinu, Te informacije, kako nadalje iznose ravnatelji, u opreci su sa sljedecim djelovanjima i ponasanjima: sefovanje, pretjeran nadzor, konfuzna odgovornost, nejasni ciljevi, neslusanje, previse tajni, prebrze odluke* svaljivanje na druge, agresivnost, neaserttvnost i nepostivanje razlicuosti*

Ravnatelj u ulozi rukovoditelja preuzinia najveci teret (odgovornost) planiranja, organiziranja, motiviranja i vrednovanja uspjesnosti djecjeg vrtica. On slijedi interdisciplinarno nacelo i podrzava timski rad kao njegovu metodicku izvedbu.

Ostaje pitanje o konzistetnosti izmedu iznesenih tvrdnji ravnatelja i njihovog stvarnog ponasanja. 34

Vazan je naglasak ravnatelja na uspjchu svakog odgojitelja i stmcnog suradnika, njihova afirmacija, poticaj, pohvala i nagradivanje, sto je onda povezano i s uspjehom cjclokupnog djccjeg vrtica*

Poticanje mogucnosti najsuptilnijih, najfinijih sposobnosti pojedinca pridonosi profesionalnom i osobnom stilu, a onda daje i vnicu posebnost, osobnost, prepoznatljivost.

PARTNERSTVO: predskolske ustanove - Zavod za unapredenje skolstva

Sustavno pracenje i vrednovanje postignuca t prornjene u pedagoskoj praksi daju nove smjernice svirn sudionicima i realizatorima ^Programskog usmjerenja11, unapredujuci odgojno-naobrazbenu praksu.

Preustroj Ministarstva prosvjete i sporta Repubiike Hrvatske, poglavito ukidanje Uprave za nadzor i ustroj Zavoda za unapredenje skolstva svakako ide u prilog ovom problemu. Uz pozitivne prornjene otvara se jos jedan problem u vezi s razinom KVAUTETE, a to je realnonedostatan broj savjetnika i nadzomika zauspjesno funkcioniranje Zavoda, a poglavito njihovo permanent no strucno usavrsavanje na visim razinama,

Predskolski je odgoj cjelovit, dinarnican i interaktivan proces svih subjekata koji organ iziraju, prate i provode odgoj no-naobrazbeni rad s djeconv Tako i savjetovanje, edukaciju, strucne ispite, napredovanje u struci i nadzor, dakle poslovi savjetnika i nadzomika poprimaju odredene specificnostL To stalno treba uvazavaii i sustavno promisljati u odnosu na razlicite mogucnosti organizacije predskolskog odgoja (ustanove, vrtici pri skolama, privatni vrtici); specificnosti razlicitih vrsta programa; makro i mikro organizaciju rada; rad razvojne djeiatnosti vrtica i strucno usavrsavanje (individualno i skupno usavrsavanje unutar vrtica).

Zakon o predskoiskom odgoju i naobrazbi (1997.) uz donesene pravilnike donio je nove odredbe o pripravnicirna i potrebi polaganja strucnih ispita, te napredovanja, odnosno mogucnosti stjecanja polozajnih zvanja, Ove nove zadace predstavljaju sponu izmedu odgojitelja i nastavnika t pridonose povezanosti ove djeiatnosti s prosvjetom u cjelink Donosenjern Drzavnog pedagoskog standarda predskolskog odgoja i naobrazbe zaokruzit ce se normativna regulativa potrebna za pravno funkcioniranje djeiatnosti predskolskog odgoja u Hrvatskoj.

Navedeni zakonski dokumenti zahtijevaju poboljsanje postojecih uvjeta odgoja 1 naobrazbe djece u djecjim vrttcima, dakle, utvrdivanje i primjenu sto povoljnijih pedagoskih standarda (broj djece u odgojnoj skupini, opca i didakticka oprerna, kadrovski uvjeti itd.) i njihovo dal jnje poboljsanje u skladu s mogucnostirna roditelja i drustva i drzave u cjelinL

Zakon o predskoiskom odgoju i primjena koncepcije zahtijeva jacanje strucnosti i autonomnost djecjih vrtica, kao pretpostavke za promisljanje, ostvarivanje, pracenje t vrednovanje razlicitih programa - uskladenih s potrebama djece i roditelja,

Navedene specificnosti naglasavaju i rasvjetljavaju ulogu savjetnika - nadzomika kao partnera, suradnika, promicatelja vrijednosti u djeiatnosti predskolskog odgoja i sveprisutnost u predskolskim ustanovama na podizanju razine struke.

Svrba odgajanja je poticanje, razvijanje kompetencije djeteta, odnosno poticanje kompetencije svih u komunikaciji i interakciji unutar vrtica i onih izvan ("za vrtic"), ukljucivanje u razlicite imerpersonalne odnose i senzibiliranjc jednih prema drugima,

35

Izrazimo H svoje mogucnosti i damo li svoj prinos svi za unapredenje odgojno-naobrazbene prakse i djelatnosti predskolskog odgoja, nastavit ce se ozracje za kvalltetan vrtic, prvo mjestodmstvenoorganiztranog odgoj no-naobrazbenog rada. Iz kvalitetnih sustava zasigurno ce izrastt i kvalitetni pojedinci koji ce onda graditi j kvatitetno drustvo.

Vizija je KVALITETE predskolskog odgoja partnerstvo svih na navednim razinama, promicanje i osvjescivanje humanizacije odnosa, razvijanje demokratske, otvorene komunikacijc, koja moze znacajno utjecati na kvalitetno zivljenje djece, roditelja L odgojitelja.

L I T E R A T U R A

Babic, N., Kuzmat Z, (1994). Ka korTmnikacijskom modelu predskolskog odgoja, U: Babic, INL (ur,). Predskolski odgoj danas i sutra, (str. 14 - 23), Pedagoski fakultet, Osijek. Babic, Nt (1998). Odgojitelj usmjeren nadijete. U: Zeleznjak, Lj. (ur.). Biti - biti za druge, Zbornik radova, (str, 64 - 69), Djecji centar, Cakovec i Visuka uciteljska skola, Cakovec. Glasser, Wt (1994), Kvalitetna skolaT Educa, Zagreb. Glasser, W. (1997). Teorija kontrole, Alinea, Zagreb.

Miljak, A. (1996). Humanisticki pristup teoriji i praksi predskolskog odgoja, Persona,Veiika Gorica.

Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predskolske djece (I99l.)> Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, br, 7 - 8, Zagreb.

Rijavec, M. (1994). Cudase ipak dogadaju, Psthologija pozitivnog rnisljenja, 1EP, Zagreb, Zakon o predskolskom odgoju i naobrazbi (1997.), Narodne novine br 10.

■

■

■

■

* i ■ ■

36