GRA�EVINAR 60 (2008) 1 45

REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV ISTO�NE SLAVONIJE

Uvod

Ve� od mirne integracije hrvatskog Podunavlja traje izgradnja i nadograd-nja cjelovitoga vodoopskrbnog sus-tava isto�ne Slavonije jer se radilo o uvjerljivo najslabije opskrbljenom dijelu države u kojem je javnim vo-dovodima bila pokrivena tek tre�ina prostora. Uz pomo� ondašnjega Mi-nistarstva obnove i razvitka izgra�e-ni su dijelovi magistralnih cjevovo-da i dva ure�aja za preradu vode (na crpilištima Kanovci u Vinkovcima i Jelas-polju u Slavonskom Brodu), a o tome smo svojedobno iscrpno pi-sali (Gra�evinar 5/1999. i 3/2001.). Na taj je na�in poboljšana vodoops-krba pa sada vodu iz javnih sustava dobiva približno 62 posto stanovniš-tva, što je ipak ispod prosjeka cijele Hrvatske koji iznosi 76 posto.

No velik su problem cijeloga prosto-ra nedostatak potrebnih koli�ina i precrpljenost izvorišta te neodgova-raju�a kakvo�a zbog pove�anih kon-centracija željeza, mangana, anorgan-skog amonijaka, sumporovodika i sl., ali i arsena kojega u dijelu pod-zemnih voda isto�ne Slavonije, Voj-vodine i dijela Ma�arske ima u vri-jednostima znatno iznad dopuštenih (10 μg/l). Stoga ta voda uglavnom ne udovoljava Pravilniku o zdravst-venoj ispravnosti vode za pi�e (NN 182/2004.), osobito na brojnim ma-lim i lokalnim izvorištima, posebno i stoga što je u prijašnjem Pravilniku (NN 46/1994.) dozvoljena koli�ina i za arsen (50 μg/l) i za željezo (300 μg/l) bila mnogo niža. Zaista je za-brinjavaju�i podatak da se na tome dijelu Hrvatske tek 19 posto stanov-ništva opskrbljuje kvalitetnom pitkom vodom iz sustava javne vodoopskrbe.

Stoga su Strategijom prostornog ure-�enja Hrvatske predvi�ena istraživa-

nja novih izvorišta vode kojom �e se opskrbiti stanovništvo i gospodarstvo, posebno na podru�ju izme�u Drave, Dunava i Save gdje su regionalna hidrogeološka istraživanja zapo�ela sedamdesetih godina prošlog stolje-�a. Tada je na širokom podru�ju iz-me�u Velike Kopanice, Gundinaca i Kruševice utvr�en šljunkovito-pjes-kovit vodonosnik dobrih hidrogeo-loških zna�ajki. Istraživane su loka-cije Velika Kopanica – Babina Gre-da i Gundinci – Babina Greda, a na obje su utvr�ene znatne koli�ine podzemne vode iako s pove�anim koli�inama željeza, mangana i arsena.

Od 2004. istraživana je lokacija Gun-dinci – Babina Greda jer je trasa projektiranoga višenamjenskog ka-nala Dunav – Sava prolazila lokaci-jom Velika Kopanica – Babina Gre-da. Istraživala se i lokacija južno od autoceste izme�u naselja Sikirevci i rijeke Save. Na tu je lokaciju usmje-rena posebna pozornost ve� nakon prvih rezultata istraživanja jer je iz-dašnoš�u i kvalitetom potpuno zado-voljavala sve propisane uvjete. �ak

su i sadržaji željeza, mangana i arse-na bili ispod MDK (maksimalno do-puštene koncentracije) za pitku vodu. Stoga je podzemna voda s lokacije Sikirevci svrstana me�u najkvalitet-nije pitke vode u Slavoniji i može se iskorištavati u vodoopskrbnim sus-tavima bez ikakve posebne prerade. To je otkri�e znatno ubrzalo gradnju regionalnoga vodoopskrbnog susta-va isto�ne Slavonije prema otprije prihva�enom idejnom rješenju koje je 1997. izradio Hidroprojekt-ing iz Zagreba.

Istražni radovi i zna�ajke crpilišta Sikirevci

Osnovni su uvjeti za nastanak talož-nih bazena u ovome prostoru bili tektonski poreme�aji nastali širenjem panonskog platoa i njegovim navla-�enjem u podru�je Alpa, Karpata i Dinarida. U pliocenu i kvartaru stvo-reni su novi odnosi kao posljedica regionalnog stresa sjever-jug i suža-vanja jugozapadnog dijela Panons-kog bazena. U nastalim udubljenji-ma nataložile su se velike koli�ine

Gradilišta

REGIONAL WATER SUPPLY SYSTEM FOR EASTERN SLAVONIA

Almost all well fields in Eastern Slavonia are of low capacity and, in addition, their iron, manganese and arsenic concentrations exceed those allowed for drinking water. This is why the authorities concluded a long time ago that a joint regional system, with great quantities of purified drinking water, must be built. The solution devised to this effect was based on great ground water reserves found in the area between Velika Kopanica and Gundinci. In the meantime, the previously drilled wells have been abandoned for various reasons. Luckily, a high capacity well field was discovered almost by accident a little more to the south near the Sikirevci village, close to the Sava River. The water from this well field has proven to be of excellent quality, and it can be consumed without any additional treatment. The discovery of this well field lead to construction of a regional water supply system which will supply water, in the first phase, to the eastern portion of the Brod and Posavina County and to the most parts of the Vukovar and Srijem County. This well field is currently being developed, and principal and interregional pipelines are being built. Preparations are also under way for the construction of other water facilities required for this scheme. The system is due for completion in 2010, but the extended Vinkovci area will receive water from this new water supply system as early as in late spring this year.

Gradilišta

46 GRA�EVINAR 60 (2008) 1

rije�nih, jezerskih, mo�varnih i eol-skih naslaga koje su se mjestimi�no naborale ili uzdigle tektonskim pro-mjenama. Podrijetlo je tih naslaga na podru�ju isto�ne Slavonije veza-no za velike nanose vodenih tokova s bosanskih planina.

Korito je Save usje�eno u gornji plitki vodonosnik pa je time ostvarena ne-posredna veza rijeke i podzemlja, a za visokih vodostaja podzemna voda nadvisuje razinu terena u zaobalju. Tako su na površini nastala brojna jezera i kanali, posebno na lijevoj rije�noj obali. Podzemna je voda akumulirana u gruboklasti�nim naslagama i ona je zahva�ena na mnogim mjestima za brojne vodoopskrbne sustave i seos-ke zdence. No ve�ina je tih crpilišta imala vrlo malu izdašnost i zato se ve� dugo razmatra ideja o gradnji regionalnog crpilišta.

Hidrogeološka su istraživanja u isto�-noj Slavoniji u blizini Save izvela zagreba�ka Geofizika izme�u 1977. i 1981. godine. Tada je izbušeno 17 strukturno-piezometarskih bušotina i utvr�eno postojanje velikog vodo-nosnika izme�u Save i linije Vrpolje

– Cerna. Najbolje su hidroegeološke karakteristike naslaga utvr�ene baš na podru�ju Velike Kopanice, Gun-dinaca i Kruševice, pa je izme�u Ve-like Kopanice i Babine Grede odre�e-na lokacija za crpilište budu�ega re-gionalnog vodovoda sa zalihama vode dostatnim za vodoopskrbu ci-jele regije. Tu je 1984. izvedeno 12 strukturno-piezometarskih bušotina (s oznakama SB i P) i 2 pokusna eksploatacijska zdenca (B-1 i B-2) do dubine od 71 m, a matemati�kim je modeliranjem utvr�eno da je s pomo�u 8 zdenaca mogu�e crpiti 1000 l/s. Ipak utvr�ena je ve�a kon-

centracija željeza (500-1000 μg/l) i mangana (30-86 μg/l), a sadržaj se arsena tada nije ispitivao.

Zbog potreba vinkova�kog podru�ja u me�uvremenu je pušteno u rad no-vo crpilište Cerna (procijenjene izdaš-

nosti 200 l/s). Kako smo ve� reklo po�etkom devedesetih godina izra�en je projekt višenamjenskog kanala Dunav – Sava, a njegova je trasa prolazila izme�u pokusno-eksploa-tacijskih zdenaca. Zbog toga je, bez posebnih detaljnih istražnih radova, lokacija crpilišta premještena južni-je, u blizinu križanja ceste Gundinci – Sikirevci i Jasinskog kanala. Tu je najprije izveden samo jedan zdenac (Z-1) do dubine od 67 m. Eksploata-cijske su zalihe crpilišta procijenje-ne na 2000 l/s. Ipak prirodna je kak-vo�a vode pokazivala pove�ane kon-centracije željeza (932-1164 μg/l) i

Istražne bušotine i zdenci na podru�ju Velike Kopanice, Gundinaca i Kruševica u posljednjih tridesetak godina

Gradilišta

GRA�EVINAR 60 (2008) 1 47

mangana (51-167 μg/l). Sadržaj ar-sena utvr�en je naknadno i bio je nešto manji od 40 μg/l. Tijekom 2004. Hrvatski geološki in-stitut obavio je hidrogeološka istra-živanja radi utvr�ivanja koli�ina i kakvo�e podzemnih voda za odre�i-

vanje zona sanitarne zaštite. Na pod-ru�ju Gundinaca bilo je predvi�eno pokusno crpenje prije izvedenog zdenca te 5 istražno-piezometarskih bušotina i 3 pokusno eksploatacijska zdenca. Pokusnim su crpenjem utvr-�ene znatne koli�ine pijeska, a izved-bom je bušotina (od SPB-1 do SPB-5) utvr�eno da se radi o vodonosni-ku znatno lošijih svojstava (sastav-ljenom od pjeskovitih šljunaka i šljun-kovitog pijeska s mnogo sitnozrnatih komponenata) nego što se to prije pretpostavljalo. Najbolji je sastav naslaga prona�en na lokaciji SPB-3 zapadno od postoje�eg zdenca Z-1, pa je pokraj njega izveden eksploa-

tacijski zdenac Z-2. Nepovoljan li-tološki sastav utjecao je na odustaja-nje od izvedbe prije planiranih zdenaca. Zbog neo�ekivanih rezultata naprav-ljena je još jedna istražno-piezome-tarska bušotina na prvotnoj lokaciji Velika Kopanica – Babina Greda,

izme�u zdenaca B-1 i B-2. Tamo su litološke zna�ajke nile bolje nego u Gundincima, ali je tako�er sadržaj sitnijih zrnatih komponenata bio raz-mjerno visok.

Sve je to upu�ivalo na veliku razno-likost vodonosnika istaloženog na podru�ju izme�u Velike Kopanice, Babine Grede i Save, a otprije pred-vi�enog za regionalno crpilište. Sto-ga je zaklju�eno kako lokaciju crpi-lišta ipak valja pažljivo odabrati. Kako je u sklopu istraživanja bio predvi-�en i jedan zdenac kod Sikirevaca (ZS-1), u blizini negdašnje davne bušotine V-49, radi utvr�ivanja pre-

ciznijih zna�ajki vodonosnog sloja, i kako su rezultati potvrdili iznimno dobre hidroegeološke uvjete i kakvo-�u vode, nastavilo se s istraživanji-ma na toj lokaciji. Izvedeno je 19 istražno-piezometarskih bušotina i još 5 pokusno-eksploatacijskih zde-

naca. I ovdje se raspored slojeva znatno razlikovao od prijašnjih, �ak je i prvi zdenac tako izveden da se najvjerojatnije ne�e mo�i iskoristiti u vodoopskrbi.

Dodatnim je bušotinama i zdencima utvr�eno da se najpli�i vodonosni sloj nalazi na dubini od 10 do 25 m, a da se ispod njega nalazi sloj tvrde gline debljine 3-4 m. Drugi je šljun-kovito-pjeskoviti sloj mjestimi�no povezan glinastim vezivom. Od tre-�eg vodonosnog sloja izoliran je slo-jem tvrde plasti�ne gline debljine 3-7 m na dubinama od 40-50 m. U tre-�em šljunkovito-pjeskovitom sloju

Gradilišta

48 GRA�EVINAR 60 (2008) 1

postoji sloj konglomerata (cementi-ranog šljunka) debljine 10-20 cm. Izvedene su dubine zdenaca od 73 do 82 m, a vodonosnik zahva�aju na tri do �etiri dubinska intervala izme-�u 24 i 70 m. Najve�e je sniženje razine vode utvr�eno u zdencu ZS-1 (gotovo 15 m), ali to je bila posljedi-ca ve� spomenutih pogrešnih poda-taka i krivo ugra�enih filtara. Me�u-tim crpenjem vode od 200 l/s iz zde-naca ZS-3 do ZS-5 ostvareno je sni-ženje razine od samo 5 m. Stoga �e zbog izuzetne prirodne ka-kvo�e podzemne vode i velike izdaš-nosti (crpit �e se 1000 l/s iako se mož-da može i više) crpilište Sikirevci biti osnovno u gradnji Regionalnog vo-dovoda isto�ne Slavonije, posebno u I. etapi. Time �e se osigurati vodo-opskrba na velikom prostoru od rub-nih dijelova Slavonskog Broda na zapadu do Vinkovaca, Tovarnika, Županje i Gunje na istoku. Crpilište se ne može širiti prema sjeverozapa-du (zbog planiranog kanala Dunav – Sava), ali može prema jugoistoku i naselju Kruševica. Ispitne su bušoti-ne pokazale da je tu podzemna voda nešto slabije kakvo�e nego u Sikirev-cima, ali bolja od one u Gundicima i da je mogu�e izgraditi crpilište s približno 500-600 l/s. Lokacija Gun-dinci – Babina Greda (tako�er s pro-cijenjenom izdašnoš�u od 1000 l/s) ostaje rezervno crpilište za drugu etapu izgradnje regionalnoga vodo-opskrbnog sustava. Crpilište se Sikirevci nalazi u Brod-sko-posavskoj županiji, u istoimenoj op�ini, izme�u državne ceste D7 (koja od ma�arske granice preko Belog Manastira, Osijeka i �akova ide na Slavonski Šamac i granicu Bosne i Hercegovine) i rijeke Save. Nalazi se na predjelima zvanim Lju-bice i Veliko polje, a zdenci su (pred-vi�eno ih je osam) raspore�eni uspo-redno s državnom cestom na razda-ljini od približno 1100 m te udaljeni od Save izme�u 900 i 1200 m. Prostor oko crpilišta je ravnica koju presijecaju kanali što dreniraju su-

višnu oborinsku vodu. Okolno se tlo obra�uje, a uglavnom se sastoji od prašine s primjesama gline i sitnih pijesaka. Kote se iskopanih zdenaca nalaze izme�u 84 i 85 m n.m., a uz-duž obale Save je nasip visine 89 m n.m. Ina�e je rijeka Sava vrlo važna za planirani zahvat jer se vodocrpi-lište podzemno prihranjuje savskim vodama. Na temelju hidrogeoloških istraživa-nja predložene su i zone sanitarne zaštite toga crpilišta koje se sve �eš-�e naziva crpilištem "Isto�ne Slavo-nije". Odre�ena je granica prve zone zaštite koja mora biti ogra�ena i naj-manje 10 m od zone zahvata. Druga zona prema propisima obuhva�a podru�je od prve zone do linije na kojoj podzemna voda ima najmanje 50 dana zadržavanja u podzemlju. Kako prema istraživanjima zadrža-vanje vode u vertikalnom toku izno-si 100 dana, druga se zona zaštite u cijelosti poklapa s prvom. Tre�a zo-na obuhva�a podru�je od druge zone do granice zone napajanja. Kako se vodocrpilište napaja iz rijeke Save, južna je granica rijeka Sava. Na sje-vernoj se strani nalazi tre�a zona zaštite crpilišta Gundinci, a s isto�ne crpilišta Kruševica, pa je predloženo da se tre�a zona zaštite cijeloga pod-ru�ja vodocrpilišta odredi od naselja Jaruga na zapadu, rijekom Savom na jugu do Kruševice, od Kruševice na sjever do Sikirevaca i dalje na sjever u duljini od 3700 m. Tako je sjever-na granica udaljena 1300 m od zde-naca Gundinci, a na zapadu prelazi poljskim putovima nadomak Jaruge.

U zonama sanitarne zaštite obavlje-na su temeljita istraživanja bioloških karakteristika tla zbog intenzivne poljoprivrede i mogu�ega optere�e-nja organskim gnojivom te kemij-skih i bakterioloških utjecaja na pod-zemnu vodu. Na cijelom podru�ju nema tragova za koje je potrebna kulturna ili prirodna zaštita, a ni bilj-nih ni životinjskih vrsta koje bi tre-balo posebno štititi od mogu�ih utjecaja vodoopskrbnog zahvata.

Ipak u Studiji utjecaja na okoliš, ko-ju je 2007. izradio Gra�evinski fakul-tet u Zagrebu (voditelj projekta: prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi), stoji kako se za naselje Sikirevci, obližnju farmu i turisti�ko-rekreacij-sku zonu pokraj Jaruga trebaju gra-diti sustavi javne odvodnje. Isto se tako preporu�uju sustavi odvodnje oborinskih voda za višenamjenski kanal Dunav – Sava, magistralnu željezni�ku prugu i alternativni kori-dor ceste D7, a postoje�i se sustav odvodnje oborinskih voda na obliž-njoj autocesti mora u�inkovito odr-žavati i po potrebi poboljšavati. Ina-�e u studiji stoji kako �e se crpenjem vode smanjiti razina vode u donjem vodonosniku, što �e pove�ati te�enje iz udaljenih dijelova vodonosnika prema crpilištu. No s obzirom na odvojenost gornjih i donjih slojeva vodonosnika ne o�ekuje se snižava-nje vode u gornjem vodonosniku (odakle se voda ne�e crpiti), pa ne�e biti nikakvih utjecaja na postoje�e pitke zdence, poljoprivredu i šumar-stvo.

Ina�e je naselje Sikirevci, koje se zbog obližnjeg crpilišta našlo u sre-dištu pozornosti, sjedište istoimene op�ine s dva naselja i ukupno 2755 stanovnika (prema popisu iz 2001.). Istoimeno naselje (drugo su Jaruge) ima 1969 stanovnika, a prvi se put u dokumentima spominje 1540. godi-ne kao rije�ni prijelaz (skela). Na-kon oslobo�enja od Turaka bilo je vojno grani�arsko mjesto i sjedište 5. kumpanije Brodske regimente. Stanovnici su bili vojnici i seljaci. Prva je škola otvorena 1775., a sa-dašnja je crkva izgra�ena 1848. Administrativno je središte od 1873. i razvoja�enja Vojne krajine, a op�in-skim je središtem ponovno postalo 1997. godine.

Projektiranje i gradnja regionalnog sustava

Osnovne podatke o regionalnom vo-doopskrbnom sustavu isto�ne Slavo-nije doznali smo u razgovoru s Lu-

Gradilišta

GRA�EVINAR 60 (2008) 1 49

kom Jeli�em, dipl. ing. gra�., iz Hid-roprojekta-ing iz Zagreba, glavnim projektantom koncepcijskog rješenja I. etape s to�nim nazivom: Hidrau-li�ke analize i dimenzioniranje ma-gistralnih gra�evina I. etape vodo-opskrbnog sustava Isto�ne Slavonije iz 2005. Idejno je rješenje cijelog sustava izradio tako�er Hidropro-jekt-ing 1997., a na temelju toga rje-šenja, koje je uklju�ivalo središnje regionalno crpilište i modularnu izgradnju sustava, u istoj je tvrtki 2003. izra�ena investicijska studija regionalnoga vodoopskrbnog sustava.

Nakon koncepcijskog rješenja I. eta-pe Vlada je program izgradnje regi-onalnog vodovoda prihvatila kao razvojni strateški projekt toga dijela Slavonije na sjednici održanoj 22. rujna 2005. u Slavonskom Brodu. Uslijedilo je sve�ano potpisivanje sporazuma o sufinanciranju regio-nalnoga vodoopskrbnog sustava is-to�ne Slavonije, u ukupnoj vrijed-nosti 397 milijuna kuna, 16. prosin-ca 2005. u prostorijama op�ine Siki-revci. U financiranju Vlada sudjelu-je sa 60 posto (s podjednakim izno-sima od 119,1 milijuna kuna Mini-starstvo mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstvo poljoprivre-de, šumarstva i vodnog gospodars-tva), Hrvatske vode sa 20 posto (79,4 milijuna), a Fond za regionalni razvoj te županije Brodsko-posavs-ka i Vukovarsko-srijemska sa po 10 posto (39,7 milijuna kuna). Program je predvi�en za ve�i dio Vukovars-ko-srijemske i isto�ni dio Brodsko-posavske županije te obuhva�a 274.150 stanovnika, a realizacija je cijeloga projekta predvi�ena od 2006. do 2010. godine.

Tada je po�elo projektiranje izved-benih projekata za cijelo podru�je prve etape koje je s izuzetkom sre-dišnje vodne stanice podijeljeno u �etiri podru�ja (Istok, Zapad, Sjever i Jug), a u projektiranju sudjeluju Hidroprojekt-ing, Hidroing iz Osi-jeka i IGH iz Zagreba. U me�uvre-menu je izra�eno idejno rješenje sre-

dišnje vodne stanice Isto�na Slavo-nija (izradio ga je 2006. CTT – Cen-tar za transfer tehnologije iz Zagre-ba), prora�un nestacionarnog stanja pogona i dimenzioniranje crpnih agregata (Hidroekspert iz Splita, 2007.) i ve� spominjana studija ut-jecaja na okoliš. U pripremi su izra-da projektne dokumentacije za kak-vo�u vode (Strojarsko-brodogra�ev-ni fakultet iz Zagreba) i rješavanje nadzorno-upravlja�kog sustava (NUS) za I. etapu regionalnog vodo-voda (Zagrel Rittmeyer d.o.o. iz Za-greba).

Na podru�ju isto�ne Slavonije pos-toji više desetaka vodoopskrbnih sustava od kojih su samo �etiri ve�a: Slavonski Brod, �akovo, Vinkovci i Županja-Bošjaci. Najve�a su crpi-lišta Jelas u Slavonskom Brodu (250 l/s), Trslana u �akovu (75 l/s), Ka-novci u Vinkovcima (90 l/s), Cerna (100 l/s) i Bošnjaci pokraj Županje (120 l/s). Ukupna je izdašnost osta-

lih �etrdesetak manjih crpilišta prib-ližno 465 l/s. Na gotovo svim crpi-lištima nužna je prerada vode zbog �esto spominjanih visokih koncen-tracija željeza, mangana i mjestimi-

ce arsena. No suvremeni ure�aji za preradu sposobni ispuniti zahtjeve iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnos-ti vode za pi�e iz 2004. (željezo 200 μg/l, mangan 50 μg/l i arsen 10 μg/l) postoje samo u Slavonskom Brodu i Vinkovcima. Stoga se voda s tih cr-pilišta, uz onu iz �akova, drži vodom za pi�e, dok voda iz ostalih vodoops-krbnih sustava ima status tehnološke vode. Ve�i dio naselja i svi gradovi u isto�-noj Slavoniji imaju izgra�ene lokal-ne vodoopskrbne mreže i naj�eš�e se napajaju iz lokalnih izvora, ali ih �esto osim kakvo�e mu�e i problemi koli�ine, posebno u ljetnim mjeseci-ma. Osim toga uo�ava se i granasto i jednosmjerno širenje gradskih distri-bucijskih mreža izvan gradskih pod-ru�ja koje je poslije teško uklju�iti u jedan integralni funkcionalni sustav.

Stoga se ve� i prije po�etka izgrad-nje regionalnog vodovoda po�elo s gradnjom temeljenoga transportnog

sustava. Tako su izgra�eni cjevovo-di Vinkovci – Cerna, Cerna – Župa-nja – Bošnjaci i Bošnjaci – Posavski Podgajci i oni su djelomi�no u funk-ciji, a izgra�en je i cjevovod Župa-

Zgrada ure�aja za preradu vode Jelas u Slavonskom Brodu

Gradilišta

50 GRA�EVINAR 60 (2008) 1

nja – Babina Greda (ø – 700 mm) koji �e se spojiti s budu�om središ-

njom gra�evinom. Za regionalno �e se crpilište u po�etku rabiti tri zden-ca, dosad ih je izvedeno šest, a pred-vi�eno je da ih ukupno bude osam, svaki sa 125 l/s.

Cijeli je vodoopskrbni sustav mode-liran za dvadesetpetogodišnje razdob-lje (do 2031.) na temelju procijenje-noga porasta stanovnika, potrošnje i razvoja sustava. Tako je i dobiven broj od 274.150 stanovnika u 2031. iako je u popisu iz 2001. na tom pod-ru�ju obuhva�enom projektom bilo 240.607 stanovnika. U I. je etapu uklju�en dio Brodsko-posavske žu-panije s isto�nim rubom Slavonskog Broda i op�ine Bukovje, Donji Andri-jevci, Gar�in, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Sla-vonski Šamac, Velika Kopanica i Vrpolje te ve�i dio Vukovarsko-sri-jemske županije (zapravo negdašnje op�ine Vinkovci i Županja) u kojem su uz gradove Vinkovci, Otok i Žu-panja i op�ine Andrijaševci, Babina Greda, dio Bogdanovaca, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nuš-tar, Nijemci, Privlaka, Stari Jankovci,

Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik i Vrbanja.

Na regionalnom vodocrpilištu Isto�-na Slavonija (crpilište i središnja vodna stanica) potrebno je izgraditi pristupne putove, crpilište, dovodne i spojne cjevovode, ure�aj za kondi-cioniranje vode, prizemni vodosprem-nik, crpnu stanicu s nekoliko zaseb-nih grupa crpki i središte informacij-

skog sustava. U podru�ju Zapad pot-rebno je od temeljne vodoopskrbne konstrukcije izgraditi vodospremnik (VS) i crpnu stanicu (CS) Bicko Selo (1000 m3) te temeljni cjevovod iz-me�u vodne stanice Isto�na Slavoni-ja do Slavonskog Broda (L – 38,8 km, ø – 500 mm), a od magistralne vodoopskrbne konstrukcije 130,3 km (ø – 400, 300, 250, 200 i 150 mm) i CS Trnjani precrpnog tipa. Na podru�ju Jug potrebno je od te-meljne konstrukcije izgraditi CS i VS Županja (2500 m3), temeljni cjevovod Posavski Podgajci – Drenov-ci – Soljani (L – 14,1 km, ø – 300), VS i CS Drenovci (1500 m3) i CS Boš-njaci (ako se ostvari planirana po-trošnja) precrpnog tipa, a od magi-stralnih konstrukcija cjevovode (ø – 200 i 150 mm) u duljini od 33,6 km. Na podru�ju Sjever od temeljnih je konstrukcija potrebna rekonstrukcija i dogradnja VS i CS Vinkovci, i cje-vovod Vinkovci – Jarmina (L – 8,1 km, ø – 400 mm), a od magistralnih gradnja VS i CS Retkovci (1000 m3) i cjevovoda u duljini od 65,3 km (ø – 300, 250, 200 i 150 mm). Na Isto-ku je od temeljnih konstrukcija pot-rebno izgraditi cjevovod Vinkovci – Vinkova�ki Banovci (L – 22,8 km, ø

Strojarnica ure�aja za preradu vode Jelas

Prijelaz vodoopskrbnih i kanalizacijskih cijevi preko potoka izme�u Selne i Trnjana

Gradilišta

GRA�EVINAR 60 (2008) 1 51

– 400 mm) i VS i CS Slakovci, a od magistralnih vodoopskrbnih kons-trukcija cjevovode u ukupnoj duljini 52,1 km (ø – 300, 250, 200 i 150 mm). Dakle osim crpilišta i ostalih vodoopskrbnih gra�evina i ukupno 365 km cjevovoda.

Uo�ljivo je da su prvom etapom vo-doopskrbnog podru�ja uglavnom obuhva�ena distribucijska podru�ja komunalnih javnih poduze�a Vinko-va�ki vodovod i kanalizacija i Vodo-vod iz Slavonskog Broda. To zna�i da distribucijska podru�ja vodoops-krbnih poduze�a iz �akova, Vuko-vara, Iloka i Osijeka, koji imaju svo-ja lokalna vodocrpilišta, zasad osta-ju izvan zajedni�koga regionalnog vodovoda iako i njih �esto mu�e pro-blemi izdašnosti i kakvo�e. Predvi-�ena je mogu�nost me�usobnog po-vezivanja u II. etapi, ali i naknadnih priklju�aka na temeljni vodovod.

Nakon razgovora s Lukom Jeli�em, dipl. ing. gra�., koji nas je opskrbio i brojnim podacima iz projektne do-kumentacije, nakratko smo razgova-rali i s Ivanom Kolovratom, dipl. ing. gra�., voditeljem Sektora iskorišta-

vanja voda u Hrvatskim vodama. On je iznimno zadovoljan gradnjom Re-gionalnog vodovoda isto�ne Slavo-nije jer se time u cijelosti rješava ne-dovoljna opskrbljenost stanovništva i industrije, slaba kakvo�a vode, �este nestašice i povremeno precrpljivanje

izvorišta podzemne vode u Vukovar-sko-srijemskoj županiji, isto�nom dijelu Brodsko-posavske i dijelu Os-je�ko-baranjske županije, dakle na podru�ju s više od 350.00 stanovni-ka. Zadovoljan je i dinamikom do-sadašnjih radova. Za njega i nije po-sebno iznena�enje što je nadomak rijeke Save prona�en tako izdašan vodonosnik. Šljun�ani su se i pjes-koviti nanosi formirali na lijevoj obali Save od nanosa bosanskih rije-ka, posebno rijeke Bosne �ije se uš�e nalazi prakti�ki nasuprot crpilištu. Sretna je ipak okolnost iznimna kak-vo�a koju valja zahvaliti golemim šljun�anim i pješ�anim naslagama te debelim naslagama gline izme�u slojeva koji su sprije�ili zaga�ivanje iz prvoga vodonosnog sloja, dijelom zaga�enog poljoprivredom i kanali-zacijskim ispustima.

Posjet vodoopskrbnom poduze�u u Slavonskom Brodu

Posjetili smo Vodovod d.o.o. u Sla-vonskom Brodu i razgovarali s direk-torom Vinkom Barbirom, dipl. iur., te voditeljem investicija i koordina-torom projekta Davorinom Tomlja-novi�em, ing. arh. To je vodoops-krbno poduze�e u vlasništvu grada i jedinica lokalne samouprave, a crpi-lište se Sikirevci nalazi na njihovu podru�ju i u Brodsko-posavskoj žu-paniji. Tvrtka posjeduju veliko crpi-lište u Jelas-polju, a na zapadnom dijelu Županije i crpilište Lužani koje je napušteno zbog slabe kakvo-�e i visokih koncentracija arsena, željeza, mangana i amonijaka. Stoga je u Sibinju izgra�ena precrpna sta-nica radi podizanja tlaka i poboljša-nja opskrbe na zapadnim dijelovima Županije, do granice s vodoopskrb-nim poduze�em iz Nove Gradiške. To �e se podru�je i ubudu�e opskrblji-vati iz vodocrpilišta i ure�aja za pre-radu u Jelas-polju jer za to ima do-voljno vode odgovaraju�e kvalitete. Ipak vjerojatno �e se vodom iz Regi-onalnoga vodoopskrbnog sustava isto�ne Slavonije opskrbljivati i Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška. Na taj bi se na�in voda iz Sikirevaca, koji su od Slavonskog Broda udaljeni tridesetak kilometa-ra, transportirala još 45 km prema zapadu, a to bi bila i najve�a daljina do koje bi zasad dopirala voda s tog crpilišta.

Isto�ni �e se dio Brodsko-posavske županije opskrbljivati vodom iz re-gionalnoga vodoopskrbnog sustava. To je podru�je s približno 35.000 stanovnika ina�e vrlo slabo opskrblje-no pitkom vodom, a i kvaliteta je vode u postoje�im lokalnim crpiliš-tima u Donjim Andrijevcima i Sta-rim Perkovcima nezadovoljavaju�a pa može poslužiti samo kao tehno-loška voda.

Za vodocrpilište Sikirevci skrbe i zajedni�ki ulažu s vinkova�kim poduze�em Vodovod i kanalizacija

Polaganje vodoopskrbnih cijevi uz rijeku Savu u Slavonsko-brodskoj županiji

Gradilišta

52 GRA�EVINAR 60 (2008) 1

koje ina�e obavlja radove na vodo-crpilištu. Uostalom potroša�ima u tom dijelu Vukovarsko-srijemske županiji u ovom je trenutku voda iz Sikirevaca mnogo potrebnija.

Dosad su završeni cjevovodi u op�i-ni Klakar do Donje Bebrine u duljini od 11,52 km (ø – 200 mm), a obav-ljaju se pripreme i za tehni�ki pregled. U op�ini Gar�in, gdje je 4. prosinca predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader otvorio radove na Regionalnom vo-doopskrbnom sustavu, cjevovodi su pred završetkom, a dosad su izvede-ni u duljini od 11,5 km (ø – 300 i

200 mm). U op�ini Oprisavci radovi se obavljaju na dvije dionice, a ukup-na je duljina dosad izvedenih cjevo-voda 25,7 km (ø – 300, 250, 200 i 150 mm). U op�ini Gornja Vrba

završena je dioni-ca cjevovoda duga 6,7 km (ø – 200 mm) koju treba priklju�iti na temelj-ni vodovod. Isto-dobno se projekti-raju svi magistralni cjevovodi i vodne gra�evine, projek-tant je Hidropro-

jekt-ing, a ugovor je ispunjen gotovo 90 posto. Dosad je u radove, materijal i usluge tijekom 2006. i 2007. utrošeno više od 33 milijuna kuna bez dijela troškova koje parti-cipiraju za radove na crpilištu Siki-revci. Izvo�a� je gotovo svih radova tvrtka Brodska Posavina d.d. iz Sla-vonskog Broda, a samo su dio (5 – 6 km) izvodili radnici Vodovoda.

Istodobno se s radovima ishode i sve potrebne dozvole i suglasnosti. Naj-više problema imaju s rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. Zanim-ljivo jest da problema zapravo nemaju ni s privatnicima, ni s jedinicama lokalne samouprave koji su vrlo ko-operativni i spremni pomo�i u sva-kom pogledu. Najviše je teško�a

tamo gdje je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske jer se na suglas-nost i dozvole treba predugo �ekati.

�ak se boje da bi zbog toga mogli u pitanje do�i i planirani rokovi. Rje-šenje vide u proglašavanju odre�e-nih lokacija gdje bi trebalo graditi vodospremnike i crpne stanice pod-ru�jima od javnog interesa za Repu-bliku Hrvatsku.

Vodovodne cijevi u Sikirevcima

Jedan od zdenaca na crpilištu Sikirevci

Pogled na dio crpilišta Sikirevci

Gradilišta

GRA�EVINAR 60 (2008) 1 53

S ing. Tomljanovi�em smo ukratko popri�ali i o ostalim problemima ve-zanim za vodoopskrbu isto�noga dijela Brodsko-posavske županije. Preuzeli su postoje�e lokalne mreže i uvrstili ih u temeljni kapital tvrtke; sudjeluju u projektiranju distribucij-skih mreža za koje su uglavnom do-bivene dozvole, a i op�ine su uklju-�ene u sanaciju postoje�ih. Postoji i mogu�nost sufinanciranja lokalnih distribucijskih cjevovoda i od Fonda za regionalni razvoj i iz sredstava Europske investicijske banke iako na tom planu nije mnogo napravljeno. Dosad su uglavnom radili na magis-tralnim cjevovodima sjeverno i juž-no od autoceste, a o�ekuju da �e ti-jekom godine po�eti graditi temeljni tla�ni cjevovod izme�u Slavonskog Broda, CS Bicko Selo i crpilišta Si-kirevci. Poseban je problem op�ina Vrpolje koja se opskrbljuje s crpiliš-ta Trslana u �akovu u Osje�ko-ba-ranjskoj županiji. Tu postoji problem s vlasništvom vodovodne mreže, ali i s izdašnoš�u i kakvo�om. Problem �e se riješiti izravnim povezivanjem Vrpolja i Sikirevaca, a taj cjevovod može u budu�nosti poslužiti i za po-vezivanje �akova�koga opskrbnog sustava s regionalnim sustavom is-to�ne Slavonije.

U ljetnom razdoblju Vodovod iz Sla-vonskog Broda isporu�uje 280 l/s, ali su gubici znatni i iznose gotovo 35 posto iako je uspostavljen sustav nadzora tlaka i protoka. Najve�i su problem zastarjele cijevi, naj�eš�e u gradu gdje su i najstarije, te stari spojevi koji �esto popuštaju. Ipak svake godine sustavno mijenjaju cijevi u odre�enim dijelovima grada iako se radi o vrlo skupim radovima.

Razgovor s ing. Davorinom Tomlja-novi�em iskoristili smo i za neke in-formacije o odvodnji makar to zapra-vo i nije tema ovoga napisa. Slavon-ski Brod nema ure�aj za pro�iš�ava-nje i otpadna se voda ispušta izravno u rijeku Savu. Ipak projekt su ure�a-ja nominirali za IPA fond i o�ekuju da �e biti povoljno riješen. Grad ima

izgra�enu kanalizaciju, a znatna se financijska sredstva ulažu u kanali-zacijske sustave Vrpolja, Bukovlja, Donje Vrbe i Oriovca, a u op�ini Gar�in kanalizacijski su cjevovodi ugra�eni u istim kanalima s vodovod-nim cijevima.

Boravak u Slavonskom Brodu isko-ristili smo i za posjet ure�aju za kon-dicioniranje pitke vode koji je smješ-ten nadomak crpilišta. O ure�aju smo detaljno pisali neposredno prije otvaranja (Gra�evinar 3/2001.) i sada smo sa zadovoljstvom razgle-dali njegov besprijekoran rad. U nas-tavku nas je ing. Tomljanovi� proveo dijelom trase ve� izvedenih cjevovo-da. Obišli smo trasu izgra�enih cje-vovoda u op�inama Gar�in i Donja Vrba te radove u op�ini Oprisavci. Na kraju smo posjetili i crpilište Si-kirevci gdje su tri zdenca ve� prip-remljena za skoro uklju�ivanje u sustav vodoopskrbe Vinkovaca i Županje. Zateklo nas je veliko blato zbog kojega smo se jedva probili do crpilišta. Onih nekoliko drvenih ku-�ica s crpkama i jedva vidljivi trago-vi nekih zdenaca teško da bi namjer-nika mogli uvjeriti kako se radi o crpilištu koje je klju�no za vodoops-

krbu cijele isto�ne Slavonije. No sve �e to vjerojatno biti druk�ije kada se crpilište spoji s ve� izgra�enim cje-vovodom Babina Greda – Županja i kada se cijeli prostor ogradi žicom te spoji priklju�nim cestama. Na kraju našeg boravka u Slavonskom

Brodu sreli smo Stjepana Lu-ka�evi�a, ing. gra�., iz Brodske Po-savine, glavnog inženjera na dijelu radova, i Dražena Leku, dipl. ing. gra�., nadzornog inženjera iz Alfa inženjeringa iz Slavonskog Broda. Obojica su vrlo zadovoljni kvalite-tom i dinamikom dosad izvedenih radova.

Posjet vodoopskrbnom poduze�u u Vinkovcima

Posjetili smo i sjedište tvrtke Vinko-va�ki vodovod i kanalizacija d.o.o. Susretljivi su nam sugovornici bili direktor Dražen Milinkovi�, dipl. ing. stroj., i tehni�ki direktor Mato Kuvedži�, dipl. ing. stroj. S njima smo dakako razgovarali o gradnji Regionalnoga vodoopskrbnog sus-tava isto�ne Slavonije. Radovi na ure�enju crpilišta nakon isho�enja dozvola zapo�eli su u kolovozu 2007.,

Ugradnja cijevi na temeljnom cjevovodu Županja – Babina Greda

Gradilišta

54 GRA�EVINAR 60 (2008) 1

a o�ekuju da �e se na crpilište Siki-revci priklju�iti u svibnju 2008. Ra-dove sami obavljaju, a voditelj je gradilišta Goran Elez, ing. gra�. Za-sad su u prvoj fazi ure�ena tri zden-ca koja su opremljena crpkama i stru-jom. Izgra�ene su i dvije trafostani-ce i priklju�ene na elektri�nu struju. Ta �e tri zdenca davati ukupno 300 l/s vode i znatno poboljšati vodo-opskrbu. Na Regionalni vodoopskrbni sustav isto�ne Slavonije priklju�it �e se sva podru�ja negdašnjih op�ina Vinkov-ci i Županja, dakle podru�ja od 1839 km2, gdje živi 168.000 stanovnika. Krajnje su to�ke Tovarnik na istoku, Korog na sjeveru i Gunja odnosno Ra�inovci na jugu. Valja istaknuti da na tom podru�ju osim vinkova�-kog djeluju još i komunalna poduze-�a u Županji, Drenovcima i Gunji. Zanimljivo je istaknuti da je cijelo to podru�je gotovo u cijelosti pokri-veno lokalnom distribucijskom mre-žom, osim naselja Rajevo Selo u op-�ini Drenovci, a javnom je vodoops-krbom pokriveno �ak 78 posto sta-novništva. U Vinkovcima i okolnim naseljima pokrivenost je stanovniš-tva gotovo potpuna. To je mnogo bolje nego u susjednoj Brodsko-po-

savskoj županiji gdje je cijeli isto�ni dio, kako smo �uli, vrlo slabo opskr-bljen i bit �e obuhva�en javnom vodoopskrbom tek kada se priklju�i na Regionalni vodoopskrbni sustav isto�ne Slavonije.

Na širem su vinkova�kom podru�ju glavna crpilišta Kanovci (s ure�ajem za kondicioniranje), Cerna, Bošnja-ci, Babina Greda i Posavki Podgajci.

No kakvo�a je vode posvuda vrlo upitna, posebno u Cerni, tako da su prisiljeni na ure�aju za preradu vode miješati vodu iz Kanovaca i Cerne u omjeru 60 i 40 posto. Kada se cijeli sustav toga dijela Vukovarsko-sri-jemske županije priklju�i na regio-nalni vodovod gotovo �e sva crpiliš-ta biti izvan funkcije i služiti kao rezerva.

Trenuta�no Komunalac iz Županje gradi vodovodnu mrežu u Štitaru, a priprema se i gradnja vodospremni-ka i crpne stanice u Drenovcima. Obavljaju se pripreme za gradnju vodospremnika i crpne stanice u Županji, Retkovcima i Slakovcima, kao i pripreme za gradnju temeljnih cjevovoda Posavski Podgajci – Dre-novci – Soljani, Vinkovci – Jarmina, Vinkovci – Slakovci – Vinkova�ki Banovci i Ila�a – Tovarnik te ostalih magistralnih cjevovoda.

Vinkova�ki vodovod i kanalizacija je velika tvrtka s približno 380 zapos-lenih, a ima jaku operativu te skrbi o

vodoopskrbi, odvodnji, groblju, trž-nicama i toplinskoj energiji. Na pod-ru�ju koje pokrivaju brinu se o �etiri ure�aja, neovisno radi li se o vodo-

Zgrade ure�aja za preradu vode Kanovci u Vinkovcima

Unutrašnji dio ure�aja za preradu vode Kanovci

Gradilišta

GRA�EVINAR 60 (2008) 1 55

opskrbi ili odvodnji. Gradski je ure-�aj za preradu pitke vode Kanovci smješten na jugozapadnom rubu grada, a suvremeni ure�aj za pro�iš-�avanje otpadnih voda Jošine na sjeveroistoku. Tvrtka je u vlasništvu grada Vinkovaca i 11 op�ina u Žu-paniji. Ure�aj za pro�iš�avanje ot-padnih voda posjeduje još i Nuštar, a ina�e je više od 60 posto stanov-nika Vinkovaca priklju�eno na javnu kanalizaciju i ure�aj za pro�iš�avanje.

I direktori vinkova�koga Vodovoda i kanalizacije imali su mnogo prim-jedaba na probleme koje imaju s do-bivanjem dozvola kada je u pitanju državno zemljište. Ve� se dvije go-dine spore oko lokacije za manji vo-dospremnik i crpnu stanicu u Lipov-cu, ali se kraj spora ne nazire, una-to� Zakonu o vodama o nespornom državnom interesu. Još je ve�i prob-lem cjevovod koji prolazi kroz polj-ski put pokraj u sukcesiju uklju�e-nog zemljišta u vlasništvu negdaš-njega PIK-a. Unato� dokazu o pravu služnosti i intervencijama iz Hrvats-

kih voda i Grupacije vodovoda i ka-nalizacije, rješenje se nikako ne na-zire. Nekako se �ini kao da država

jednim svojim dijelom nešto poti�e, a drugim ko�i. To se posebno o�itu-je u radu tijela državne uprave koji su u svojim zahtjevima sasvim nepo-pustljivi. Na to su se morali naviknu-li i tijekom nedavne plinofikacije.

Za razliku od kolega u Slavonskom Brodu u imovinsko-pravnim odnosi-ma imaju problema s privatnim oso-

bama jer je dio podru�ja bio pod okupacijom pa je vlasništvo ponekad gotovo nemogu�e ustanoviti. Stanov-nici u Brodsko-posavskoj županiji spremni su prihvatiti vodoopskrbne cijevi na svom posjedu svjesni da im to donosi napredak te da s vodom njihovo vlasništvo više vrijedi. Ovdje takvo razumijevanje naj�eš�e izostaje.

Posjetili smo i ure�aj za preradu vo-de Kanovci koji je izgra�en 1997. godine pokraj 12 zdenaca male izdaš-nosti (10 – 12 l/s). Mnogo su izdaš-niji zdenci u Cerni, ali je kakvo�a vode lošija. Razgovarali smo s vodi-teljem postrojenja Ivanom Kati�em, dipl. ing. gra�. koji još ne zna što �e biti s ure�ajem Kanovci nakon prik-lju�ivanja na Regionalni vodoopskr-bni sustav. Ipak vjeruje da �e zbog bioloških komponenata ostati makar u minimalnom pogonu. Od tog smo stru�njaka doznali da gotovo sva vo-da na ovom podru�ju ima arsena iz-nad dozvoljenih koli�ina, ali to nije raspore�eno jednoliko, pa se ve�e koncentracije arsena pojavljuju ta-mo gdje se to ne bi o�ekivalo, a izo-staju tamo gdje bi se trebale o�eki-vati. Pouzdano zna da odre�enih koli�ina arsena ima i u vodi koja se crpi u Osijeku i Vukovaru, gdje se

Strojarnica na ure�aju Kanovci

Jedan od zdenaca na crpilištu Cerna

Gradilišta

56 GRA�EVINAR 60 (2008) 1

podzemna voda razrje�uje s vodom iz Drave i Dunava u kojoj arsena nema, ali i obavljaju pripreme za doradu kako bi se te koncentracije uskladile s novim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti. U razgo-voru s ing. Kati�em saznali smo da na ovom prostoru ure�aje za kondi-cioniranje vode imaju još Gunja i Gradište.

Naši doma�ini iz Vodovoda i kanali-zacije u Vinkovcima omogu�ili su nam posjet i crpilištu Cerna, ina�e najizdašnijem na podru�ju Županije, ali i vrlo loše kvalitete. Ono �e ostati kao rezervno crpilište �im se vodo-opskrba širega vinkova�kog podru�-ja priklju�i na crpilište u Sikirevci-ma. Cerna je ina�e op�ina jugoza-padno od Vinkovaca sa 4990 stanov-nika, a u njezinu je sastavu još i na-selje Šiškovci. Živopisna je Cerna smještena uz utok Bi�a u Bosut, a vodocrpilište s tri zdenca smješteno

je uz zapadni rub naselja. S crpiliš-tem se upravlja daljinski s ure�aja u Kanovcima, a u vodoopskrbi se sada rabi samo jedan zdenac.

Zaklju�ak

Bio je to kratak prikaz velikoga i sku-pog zahvata koji �e velikom dijelu isto�ne Slavonije, a u budu�nosti možda i cijelom podru�ju, donijeti

kvalitetnu pitku vodu. Iako je voda na pomalo �udesnom crpilištu Siki-revci potpuno ispravna za pi�e bez ikakve dorade, ne �udi spremnost stru�njaka, projektanata i investitora što su odmah predvidjeli i gradnju ure�aja za preradu, zajedno s nadzor-no-upravlja�kim sustavom. Naime za cijelo je podru�je to crpilište od iznimne važnosti da bi se prepustilo bilo kakvoj slu�ajnosti ili nehoti�-nom incidentu. Osim toga nikad se ne zna ho�e li se kvaliteta vode po-goršati intenzivnom eksploatacijom.

A u budu�nosti �e ure�aj, kada se cijeli vodoopskrbni sustav proširi, poslužiti i za preradu drugih okolnih podzemnih voda koje nemaju takvu kvalitetu.

Pri�a o Regionalnom vodoopskrb-nom sustavu isto�ne Slavonije može biti višestruko pou�na onima koji kva-litetne pitke vode imaju u izobilju.

Kada se vide problemi koje su sta-novnici ovog dijela Hrvatske morali i moraju svladavati kako bi došli do zdravstveno ispravne pitke vode, mo-že se zaista shvatiti koliko je važno �uvati ono �ega, kako se tvrdi, ima-mo u izobilju – zdravu pitku vodu. Pritom su nam dobar pokazatelj is-kustva drugih zemalja gdje se voda iz slavina uglavnom ne može piti.

Branko Nadilo

Crteži i slike: B. Nadilo i arhiva projektanta i investitora

Pogled na naselje Cerna iz zraka