prekrcajna sredstva

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

MEHANIZACIJA LUKIH KONTEJNERSKIH

TERMINALA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Prekrcajna sredstva

Student: Igor Majki

Matini broj: 14015/iB

Mentor: dipl. ing. Magli Livia

Studij: Brodostrojarstvo

Rijeka, 2014.

2

SADRAJ

1. UVOD .............................................................................................................................3

2. PLANIRANJE I VRSTA MANIPULACIJSKE MEHANIZACIJE ..................................3

3. PRISTAN I OPERATVINA OBALA TERMINALA ......................................................5

4. KONTEJNERSKE DIZALICE ........................................................................................6

4.1. Obalne kontejnerske dizalice ( prekrcajni mostovi ) ..................................................7

4.2. Mobilne kontejnerske dizalice ..................................................................................9

4.3. Autodizalice ........................................................................................................... 10

4.4. Spreaderi ................................................................................................................ 10

5. KONTEJNERSKI PRIJENOSNICI ............................................................................... 11

5.1. Prijenosnici velikog raspona transtainer ............................................................... 11

5.2. Prijenosnici malog raspona straddle carrier .......................................................... 12

5.3. Boni prijenosnik ................................................................................................... 13

6. VILIARI ..................................................................................................................... 13

7. AUTOMATIZIRANI KONTEJNERSKI TERMINALI ................................................. 15

POPIS LITERATURE .......................................................................................................... 16

3

1. UVOD

Kontejnerizacija kao transportni sustav predstavlja skup odreenog broja uzajamno

povezanih i meusobno zavisnih elemenata koji ine samostalnu cijelinu. Tim sustavom se

omoguuje prijevoz robe od vrata do vrata kombinacijom pomorskog, kopnenog i zranog

transporta. Prednosti kontejnerizacije su viestruke, jer kontejneri u prijevozu pruaju niz

pogodnosti kao to je: smanjenje oteenja robe, uteda pakiranja, bri i jeftiniji prekrcaj,

manja mogunost krae, smanjenje broja prijevoznih isprava i carinskih formalnosti, uteda

radne snage, mogunost upotrebe kontejnera kao privremenog skladinog prostora i dr.

Primjena kontejnera utjee i na brzinu transporta, jer se roba praktiki pojavljuje u postupku

prekrcaja samo dvaput i to na poetku (ukrcaj) i na kraju transportnog procesa (iskrcaj). Time

se postie i vea sigurnost pri rukovanju s teretom, te smanjuju lomovi i oteenja robe.

Kontejnerski terminal je dio lukog operativnog sustava, koji predstavlja posebno izgraen i

opremljen objekt namijenjen prekrcaju kontejnera izravnim ili posrednim rukovanjem izmeu

brodova i kopnenih prijevoznih sredstava, uz upotrebu posebnih specijaliziranih prekrcajnih

sredstava. Izbor prekrcajne i manipulacijske mehanizacije na terminalu vrlo je sloen,

naroito na srednjim i velikim terminalima. Pri izboru i definiranju kapaciteta mehanizacije

potrebno je uzeti u obzir sve imbenike kako bi se izbjegle pogreke koje kasnije mogu imati

znatan utjecaj na sveukupni kapacitet terminala.

2. PLANIRANJE I VRSTA MANIPULACIJSKE MEHANIZACIJE

Proraun kapaciteta kontejnerskog terminala odreuje se u poetnoj fazi planiranja

gradnje, kao i utvrivanja geoprometnog poloaja luke. Definiranjem kapaciteta

kontejnerskog terminala posebno se odreuje veliina kontejnera u prekrcajnom procesu,

dnevni kapacitet, veliine odlagalita i njihov oblik, zatim statiki i dinamiki kapacitet, te

duljina i propusnu mo operativne obale, cestovnih prometnica i eljeznikih kolosijeka. Pod

statikim kapacitetom podrazumijevamo maksimalni broj kontejnera koji se u odreenom

vremenskom intervalu mogu odloiti na trake za povremeno odlaganje. Za razliku od

statikog, dinamiki kapacitet predstavlja propusnu sposobnost terminala koju odreuje

kapacitet dizalica i veliina skladita kontejnera.

4

Komponente koje ine tipian kontejnerski terminal su: pristan, obalne kontejnerske

dizalice, parkiralina povrina, skladite za punjenje kontejnera, skladite opreme, skladina

prekrcajna mehanizacija, radionica za popravak i inspekciju kontejnera i prekrcajne opreme,

prostor za ulaz na terminal sa operativnom zgradom i dr.

Sredstva za manipulaciju koja se koriste na kontejnerskim terminalima mogue je

razmatrati sa eksploatacijskiog i tehnikih aspekata. Prema eksploatacijskim znaajkama,

sredstva za manipulaciju dijele se u podskupine: po obiljejima tereta, po mjestu na kojem se

upotrebljavaju i po nainu kretanja jedinice tereta. Prema obiljejima tereta razlikuje se

mehanizacija za generalne terete, tekue i sipke. S motrita mjesta uporabe, mehanizacija se

moe koristiti u skladitima, prekrcajnim postajama, terminalima i na mjestu proizvodnje

dobara. Kretanje mehanizacije i tereta moe biti vertikalno, horizontalno i koso.

Za premjetanje kontejnera pri utovaru, istovaru ili odlaganju koristi se pretovarna

mehanizacija koja radi sa prekidima uz primjenu Lo-Lo, Ro-Ro ili kombinirane tehnologije.

To znai da se teret moe pomicati vertikalnim dizanjem i sputanjem, horizontalnim

kretanjem ili kombinacijom obiju vrsta gibanja. Izbor vrste, tipova i broja sredstava za

manipulaciju ovisi o tipu kontejnerskog terminala, veliini, prometnim granama koje se

susreu na terminalu i kapacitetu terminala. Pri pretovarnim manipulacijama na kontejnerskim

terminalima koriste se razliita sredstva za manipulacije iji kapacitet, brzina, nosivost,

proizvodnost i ekonominost ovise o nizu znaajki vezanih uz tehnologiju i organizaciju rada

svakog terminala. Pretovarnu mehanizaciju ine portalne dizalice, kontejnerski mostovi,

manipulatori malog i velikog raspona i razne vrste auto dizalica i viliara.

Za definiranje i programiranje vrsta i broja potrebitih sredstava za manipulaciju polazi

se od vremena potrebnog za obavljanje odreene radnje utovara, istovara i pretovara; i

vremena potrebnog za pretovar s obzirom na tip i veliinu kontejnera i tehnike mogunosti

pretovarnog sredstva. Stvarna proizvodnost ili realni kapacitet pretovarnih sredstava razlikuje

se od tehnike norme, jer se ovdje uzima stvarno vrijeme rada manipulacijskog sredstva i

iskoritenje fonda vremena u jednoj smjeni ili radnom danu. Radni kapacitet je koliina tereta

ili kontejnera izraena u tonama, komadima ili kubinim metrima, pretovarena u jednoj

smjeni li danu.

Pri planiranju sredstava za manipulaciju na terminalu potrebno je voditi rauna o

brzini pretovara jer transportna sredstva u toj fazi miruju, a to znai da se za vrijeme te

operacije nalaze izvan eksploatacije. U gotovo svim granama brzina prijevoza se poveava pa

5

je radi ukupnih uinaka potrebno ubrzati pretovarne manipulacije kako bi se cijelokupni

ciklus transporta to bre odvijao i na taj nain postigli odgovarajui ekonomski uinci.

3. PRISTAN I OPERATVINA OBALA TERMINALA

Povrina operativne obale za jedan pristan iznosi oko 35000 m2, a na improviziranim

pristanima oko 15000 m2. Prostor kontejnerskog pristana obuhvaa tri zone:

1. Prostor za prekrcaj irine 30-50 m na kojem su smjetene kontejnerske obalne

dizalice i kolosijeci koji zauzimaju oko 10% ukupne povrine pristana.

2. Prostor za skladitenje, na koji se odnosi oko 55% ukupne povrine pristana, a

namijenjen je za skladitenje kontejnera.

3. Prostor za primanje i otpremu kopnenih transportnih sredstava koji je udaljen od

obale i sastoji se od pristupnih cesta i manipulativnog prostora, a obuhvaa 23%

ukupne povrine pristana.

Prijemno otpremne povrine slue za ukrcaj i iskrcaj kontejnera, a zauzimaju oko 7%

povrine pristana. Prostor za servisne funkcije sastoji se d parkiralita, garaa, radnikih

trgovina, skladita alata i opreme, inspekcije, carine, ambulante i uredskih prostorija, a

obihvaa oko 5% povrine. Pristan za kontejnerske brodove dui je od konvencionalnog

pristana jer su kontejnerski brodovi vei, a i manipulacija teretom se odvija cijelom duinom

broda pa je i potreban neogranien pristup dizalicama cijelom brodu. Duljina pristana ovisi o

veliini brodova koji se oekuju, a prema iskustvenim podacima ne bi smjela biti manja od

260 m. Zahtjevi za poveanje povrine kontejnerskog terminala stalno rastu. Dok se nekad

govorilo o potrebnih 5-8 ha po pristanu, danas su zahtjevi 20 ha i vie po pristanu.

6

Slika 1. Operativna obala

Najmanje potrebne povrine ovisno o vrsti broda iznose:

1. Kontejnerski brodovi prve generacije ( 600 1300 TEU ) : 1 ha

2. Kontejnerski brodovi druge generacije ( 2000 TEU ) : 3 ha

3. Kontejnerski brodovi tree generacije ( 3000 TEU ) : 4 ha

4. Kontejnerski brodovi etvrte generacije ( 4000 TEU ) : 5.5 ha

5. Kontejnerski brodovi pete generacije ( 6400 TEU ) : 7 ha

4. KONTEJNERSKE DIZALICE

Pod kontejnerskim dizalicama razumijevaju se sredstva za manipulaciju, koja se

koriste za pretovar velikih tzv. transkontejnera. Za manipulacije s malim kontejnerima

upotrebljavaju se razne vrste viliara. Dimenzije i raspon dizalica ovise o tome radi li se o

lukom ili kontinentalnom terminalu, o irini brodova koje treba sluiti, o broju eljeznikih

kolosjeka, cestovnih prometnica i odlagalinih trakova. Nosivost dizalica vezana je uz

veliinu i teinu kontejnera koje usluuje. U lukim kontejnerskim terminalima koriste se

7

portalne i mosne dizalice i kombinacija tih dizalica. Razvoj specijaliziranih kontejnerskih

dizalica i pretovarnih mostova za prijenos kontejnera posljedica je poveanja kontejnerskog

prometa. Suvremena organizacija operacija na kontejnerskom terminalu temelji se na primjeni

raunala. Sve veom primjenom elektronske opreme postignuta je automatska kontrola

dinamikih optereenja dizalica, njenih pojedinih radnji i zahvatnog sredstva uz ustaljeni

algoritam koji prati kretanje zahavatnog sredstva od broda do iskrcajnog mjesta i obratno.

4.1. Obalne kontejnerske dizalice ( prekrcajni mostovi )

Kontejnerski pretovarni mostovi se svrstavaju u jedne od najskupljih pretovarnih

sredstava i ujedno se karakteriziraju velikom masom. Glavna tehnika obiljeja dizalice su

nosivost sa sprederom, dohvat prema moru ( od oblane staze ), visina podizanja tereta, brzina

vonje voznog vitla i brzina podizanja tereta. Veliina dohvata prema moru je osnovna

kakrakteristika kontejnerskih dizalica, prema kojem se razlikuju slijedei tipovi dizalica:

Panamax - dohvat prema moru do 44 m; Standard Post Panamax dohvat prema moru u

rasponu od 44 do 48 m; Extra Post Panamax - dohvat prema moru vei od 48 m. Gotovo tri

etvrtine dizalica proizvedenih do 1991. godine pripadaju u kategoriju zahvata do 35 m.

Meutim vie od polovice onih proizvedenih nakon 1991. godine su sa zahvatom veim od 35

m a sve vie se grade i one sa dohvatom veim i od 40 m. Napajanje se izvodi pomou

fleksibilnog kabela napona 10 kV, sa maksimalno instaliranom snagom do 600 kW.

Konstrukcija mora biti takva da se na maksimalnom dohvatu ( kraku grane ) mogu podizati i

najtei kontejneri mase i do 40 t na strani broda. Na kopnenoj strani taj dohvat varira izmeu

9 i 25 m ovisno o broju traka ili kolosijeka koji se mogu smjestiti u taj razmak. Trakovi su

predvieni za izravan ukrcaj na kamione i prikolice. Automatizacijom rada dizalica prekrcajni

uinak iznosi od 30 do 50 kontejnera na sat. Provedenim postupkom automatizacije znatno se

poboljala i sigurnost rada kontejnerskih dizalica kao npr:

1. Sigurno usmijeravanje signala u programirane upravljae

2. Specijalni postupci za sluaj opasnosti ( Iskljuivanje kod preoptereenja, udara

vjetra... )

3. Mjerenje moguih negativnih utjecaja, kao to su jaina i smjer vjetra, opasnost od

neeljenih udara ( senzori, odbojnici )

4. Sinhronizirana kontrola rada pomou analognih i digitalnih ureaja

8

5. Biljeenje raznih greaka i smetnji u radu

Mosne dizalice kreu se po tranicama a za zahvat kontejnera i prijenos upotrebljava se kruti

ili podesivi hvata spreder, koji se pomie zajedno sa voznim kolicima du mosta dizalice.

Moemo ih podijeliti na dvije vrste: sa jednim kolicima. Pretovarni mostovi sa jednim

kolicima su obavezna oprema svakog kontejnerskog terminala. Oni prenose kontejner sa

broda na obalu ili u suportnom pravcu. Upravljane su sa strane ovjeka operatera dizaliara.

Dizalice sa duplim kolicima predstavljaju novu opremu koritenu na malom broju terminala.

Glavna kolica prenose kontejner iz broda do platforme, dok druga prenose sa platforme na

obalu. Glavna su upravljana od strane ovjeka, a sukundarna su u potpunosti automatizirana.

Slika 2. Obalna kontejnerska dizalica

Prilikom kvantificiranja uinaka obalnih dizalica potrebno je uzeti u obzir stvarne

prekrcajne uinke, a to se postie ako se uzme ukupan godinji kontejnerski promet na

terminalu. Za izraunavanje uinka potrebno je uzeti u obzir jo dva bitna elementa:

prosijeno vrijeme rada dizalica i odnos izmeu 20 i 40 stopnih kontejnera u ukupnom

prometu. Uinak se izraava u TEU-ima. Uinak Q se izraava kao produkt broja ciklusa na

sat i koeficijenata k koji predstavljaju TEU za odreeni tip kontejnera.

Q=nc k (TEU/h)

Vrijednost koeficijenata k za pojedine veliine kontejnera su sljedee:

20 FT 1.00 TEU 24 FT 1.20 TEU 28 FT 1.40 TEU


9


Ako je poznat uinak u TEU-ima po satu i udio pojedine vrste kontejnera, broj ciklusa na sat

se moe izraunati na osnovi formule:

nc= Q / ki pi

Q uinak izraen u TEU-ima po satu

ki vrijednost TEU-a za pojedinu vrstu kontejnera

pi postotni udio pojedine vrste kontejnera u ukupnom prometu terminala

4.2.Mobilne kontejnerske dizalice

Luke mobilne dizalice su prekrcajna sredstva univerzalne namjene koja se esto

upotrebljavaju za ukrcaj i iskrcaj broda na vienamjenskim kontejnerskim terminalima.

Fleksibilnost i mogunost primjene luke mobilne dizalice u razliitim segmentima lukog

transportnog rada rezultat je njezine neograniene horizontalne pokretljivosti. U

manipulativnim operacijama da dizalicom se prati teret, u odnosu na klasine luke obalne i

kontejnerske dizalice koje ekaju da teret doe ispod njih. Luke mobilne dizalice kreu se na

gumenim kotaima po itavom prostoru terminala i prema potrebi rade na pristanitu ili

slagalitu terminala. Budui da postoji mogunost okretanja dohvatnika dizalice za 360,

luke mobilne dizalice, imaju dohvat od 35m i vie, te nosivost od 300 do 500kN. One su u

mogunosti ukrcati ili iskrcati kontejnere i teki generalni tereta u irem radnom podruju i na

razliitim visinama bez potrebe njezina dodatnog pomicanja. Prednost: 25 i vie kontejnera

na sat, moe se upotrijebiti za razliite vrste tereta, prema upotrebi raditi s hvataem, kukom

ili grabilicom. Nedostatak: zauzimanje razmjerno velike povrine i veliko optereenje koje

se prenosi preko upornika i kotaa na povrinu obale (40-120kN / m2), to moe biti

ograniavajui imbenik njezine primjene u starim lukama.

10

Slika 3. Luka mobilna dizalica

4.3. Autodizalice

Za raznovrsne namjene se u lukama se primjenjuju i razliite vrste i tipovi autodizalica

nosivosti 25 do 1000 kN. Pri prekrcaju kontejnera upotrebljavaju se autodizalice nosivosti 300

do 500 kN, koje rade sa posebnim hvataem kontejnera (sprederom), a po potrebimogu raditi i

sa kukom, te prekrcavati raznovrsne teke jedinine terete. Prednosti upotrebe autodizalice

ogledaju se prije svega u njenoj izuzetnoj mobilnosti i viestrukoj namjeni.

4.4. Spreaderi

Spreaderi su zahvatna sredstva za rukovanje s kontejnerima u lo-lo operacijama.

Razvrstavaju se prema razliitim kriterijima: s obzirom na pogon, konstrukciju i izvedbu.

Pogonski razlikujemo spreadere sa elektromotornim pogonom, hidraulinim pogonom i

kombinacijom navedenog. Konstrukcijski ih moemo podijeliti na lake, srednje i teke

konstrukcije. Izvedbe mogu biti slijedee: spreaderi za zahvatanje jednog kontejnera istog tipa

( standardni ), spreaderi za zahvatanje jednog kontejnera razliitih tipova ( univerzalni

spreader ), spreaderi koji mogu zahvatiti dva kontejnera od 20 stopa ( dvostruki ) ili samo

jednog od 40 stopa.

Univerzalni spreader moe mijenjati duinu po potrebi, a podeavanje se obavlja

elektro-hidruliki iz kabine strojovoe. Ova izvedba je tee i sloenije kontrukcije i posjeduje

11

sve potrebne upravljake i sigurnosne ureaje za brz i siguran rad. Mogu se prikljuiti na sve

vrste mehanizacije koja se koristi pri pretovaru kontejnera

Slika 4. Univerzalni spreader

5. KONTEJNERSKI PRIJENOSNICI

Pokretna mehanizacija upotrebljava se za izvravanje sljedeih tehnolokih operacija:

prihvat, transport kontejnera do broda, vagona ili kamiona; slaganje kontejnera na skladitu

terminala; utovar i istovar iz vagona i cestovnih vozila; prijenos kontejnera na terminalu, do

radionica i sl. Za pretovar kontejnera s kopnenih transportnih sredstava i njihovo odlaganje u

lukim i kontinentalnim terminalima koriste se prijenosnici velikog raspona, dok se

prijenosnici malog raspona koriste za pretovar i razmjetanje kontejnera na odlagalitima.

5.1. Prijenosnici velikog raspona transtainer

Portalni prijenosnici velikog raspona esto se nazivaju i mosnim dizalicama. Mogu se

kretati po tranicama ( RMG Rail Mounted Gantry Crane ) ili na gumenim kotaima ( RTG

Rubber Tyred Gantry Crane ). Izvedeni su u obliku portala po ijem se donjem dijelu kree

vozno vitlo sa hvataem za kontejnere. Transtaineri na gumenim kotaima su fleksibilniji u

radu od onih na tranicama, dok je pretovarni most na tranicama stabilniji. Radni ciklus pri

ukrcaju jednog kontejnera iznosi 1.7 do 6 minuta, to omoguuje prekrcajni uinak sa 10 do

35 radnih ciklusa u satu. Nosivost im je najee u rasponu od 300 do 450 kN. Uglavnom se

izvodi tako da moe premostiti 5 do 15 redova kontejnera sloenih u 3 do 4 reda u visinu.

Brzina dizanja tereta pod punim optereenjem iznosi 4.5 cm/s. Pogonjeni su vlastitim

dizelskim motorima. Prednost im je u izvanrednom koritenju skladine povrine za slaganje

12

kontejnera, a posebno dolaze do izraaja pri slaganju po tzv. blok sustavu, kada nije nuna

selektivnost. Najvei nedostatak im je potreba za kretanjem iskljuivo po ravnim povrinama.

Slika 5. Prijenosnik velikog raspona

5.2. Prijenosnici malog raspona straddle carrier

Postoje tri glavna razliita tipa:

1. Portalni nosa ( portal frame straddle carrier ) kod kojeg voza kontrolira vonju i

ukrcaj, te moe rukovati s bilo kojom duljinom kontejnera i prii mu s bilo koje strane.

2. Portalni nosa otvoren na vrhu ( open top portal frame straddle carrier ) koji ima otvor

na vrhu, a omoguuje dizanje i uvrivanje kontejnera. Duljina kontejnera ograniena

je otvorom postroja prijenosnika.

3. Portalni teleskopski nosa koji ima teleskopski postroj, a omoguuje dizanje i

uvrivanje kontejnera, bez obzira na duljinu i prilaz.

Osnovno tehniko obiljeje im je velika radna brzina i jednostavnost u pogonu to uzrokuje

velike radne uinke i kratko trajanje ciklusa. Najee prenose samo jedan kontejner, a

uglavnom se upotrebljavaju za rad na kraim udaljenostima ( prijevoz od broda do slagalita ).

Kreu se na gumenim kotaima koji se mogu zakretati pod kutem od 360 pa je lako

upravljati s njima. Brzina podizanja tereta iznosi 9 m/min. Pokree ih dizelski motor.

13

Slika 6. Prijenosnik malog raspona

5.3. Boni prijenosnik

Ova vrsta prijevozno-prekrcajnih sredstava moe ukrcavati, iskrcavati i prenositi

kontejnere sa strane - bono, te ih po potrebi slagati u tri visine. Prednost bonih prijenosnika

malog raspona je jednostavno rukovanje i velika manevarska sposobnost. Pogoni se najee

motorom SUI sa hidraulikim prijenosom i ureajem za dizanje.

Slika 7. Boni prijenosnik

6. VILIARI

Viliar pripada skupini manipulacijksih sredstava koji se u praksi koriste u velikom

broju i nezamijenjivi su dio opreme u raznim granama industrije. U prvu se generaciju

14

svrstavaju viliari sa slobodno noenim teretom, u drugu tzv. Hibridni viliari, a suvremeni

viliari u skladitima pripadaju treoj generaciji. Hibridne konstrukcije ukljuuju dobra

svojstva prethodnih konstrukcija i imaju mogunost pomicanja teita tereta koje je pri

zahvatanju i ostavljanju izvan baze viliara, to im daje prednost pri djelovanju u zatvorenim

prostorima ogranienih dimenzija. Za viliare se oekuje udovoljavanje sljedeim osnovnim

uvjetima: Lakoa upravljanja, sigurnost pri radu, minimalni utjecaj na okoli, lakoa

odravanja, mogunost nabave dijelova, standardiziranost konstrukcije, minimalan gubitak

vrijednosti i dr. S obzirom na vrstu pogona razlikujemo viliare sa dizelskim motorom, otto

motorom ukljuujui one sa pogonom na plin i viliare sa elektro motorom. Sve vie do

izraaja dolaze elektro pogonjeni viliari, prije svega zbog poznatih ekolokih prednosti.

Brzina operativnog kretanja moe biti razliita kao i nosivost. S obzirom na poloaj tereta

razlikujemo bone i eone viliare. Pri usporedbi radnog prostora, to se smatra jednim od

osnovnih obiljeja, vidljivo je da klasini viliar moe djelovati u znanto uem prostoru ako

duina tereta ne prelazi irinu viliara. Boni viliari kontejnerima rukuju pomou hvataa

koji se nalaze paralelno sa uzdunom osi sredstva. Na taj nain omoguuje veu iskoristivost

skladinog prostora, te moe manipulirati teretom po duini u smjeru kretanja dok se eoni

viliar za utovar i istovar tereta mora okrenuti u radnom prostoru kako bi se postavio okomito

u odnosu na teret.

Na kontejnerskim terminalima upotrebljavaju se viliari nosivosti 300 do 500 kN koji

mogu s obzirom na izvedbu teleskopa i broj vodilica slagati kontejnere do 5 redova u visinu.

Veina kontejnera za tu svrhu ima izrezane otvore na dnu u koje ulaze vilice.

Prvi osnovi nain manipulacije je taj da voza viliara nakon dobivenih uputa o

radnom zadatku na poetku radnog dana samostalno upravlja viliarem. Drugi postupak jest

onaj u kojem operator na viliaru ima stalnu vezu sa operativnim centrom iz kojeg konstantno

dobiva potrebne upute o poslu kojeg treba obavljati. Trei je automatski proces manipulacije

u kojem se ostvaruje daljinsko upravljanje viliarem. Takvo upravljanje je potpuno

programirano i bez suvinih faza u ciklusu. Takav nain upravljanja moe postojati samo u

odreenim uvjetima kad su zadovoljene sve pretpostavke za takav rad.

15

7. AUTOMATIZIRANI KONTEJNERSKI TERMINALI

Stalni porast internacionalne trgovine doveo je do poveanja kapaciteta kontejnerskih

brodova, a u skladu s time i irenje kontejnerskih terminala. Treminali su prema tome suoeni

sa sve veim brojem kontejnera koje je potrebno prekrcati ili skladititi u to kraem vremenu,

uz to je manje mogue trokove. Automatizirani kontejnerski terminali ( Automated

controled terminals ACT ) su opremljeni automatskim sustavom za manipulaciju

kontejnerima koji se sastoji od automatskih dizalica ( Automated lifting vehicles ALV ) i

automatski navoenih vozila ( Automated guided vehicles AGV ). Velika prednost

automatizacije dugorono gledano, je uteda na radnoj snazi i svoenje ljudskih greaka koje

mogu uzrokovati zastoje i kvarove na minimum.

Postoje 4 glavna problema kod dizajniranja AGV sustava:

1. Dizajniranje kompleksa cesta po kojima e se AGV-i kretati

2. Otprema kontejnera odnosno lokacija na kojoj AGV treba odraditi prekrcaj kontejnera

3. Planiranje ruta prijevoza tereta

4. Kontrola prometa

Automatski voena vozila podrazumijevaju tehnika sredstva bez vozaa sa

ugraenim mikroprocesorom koji dekodira instrukcije i prenosi ih u navigacijski sustav.

Najvanija komponenta sustava je suelje prema ostalim raunalima u lukom sustavu i

sredinjem operativnom sastavu luke. Raunalo u vozilu, koristei beini prijenos podataka

komunicira s kontrolnim centrom to omoguuje kretanje do bilo koje toke luke, pruajui

uinkovito i fleksibilno manevriranje s minimalnim zahtjevima za ljudskom snagom, velikim

protokom tereta uz smanjene trokove, te mogunost kontinuiranog dijelovanja. Navigacijski

sustavi postojeih automatskih vozila ukljuuju vozilo koje slijedi putanju podzemnih ica,

fotofluorescentni i reflektirajui materijal nanesen na pruge putanje, iroskope, GPS sustave i

tehnologije automatske identifikacije za praenje kretanja. Osnovna obiljja koja potpuno

automatiziran sustav mora imati su:

- potpuna pokretljivost i nadgledanje u stvarnom vremenu koje omoguuje bre

rukovanje

- jedna mrea za video, glas i podatke

- daljinsko upravljanje iz sredinje kontrolne jedinice

- tono odreivanje poloaja prema tragovima i IT podrci

- integracija potpuno automatiziranih podsustava

16

- smanjenje trokova

- pouzdanost sustava

Automatske skladine dizalice koriste se primarno na kontejnerskim terminalima za

razmjetanje i slaganje u skladitima i odlagalitima tono odreenih putanja kretanja. Kreu

se na tranicama a kretanje se kontrolira iz sredinje kontrolne jedinice. Automatske dizalice

rade kombinirano sa AGV-ima na nain da uzimaju ili stavljaju kontejner sa ili na AGV.

Veina aktivnosti na terminalu zapoinje ili zavrava na skladinoj zoni, stoga proces

skladitenja mora biti uinkovit i usklaen ostalim aktivnostima.

Automatizirani sustav luke mora biti povezan sa sustavom elektronike razmjene

podataka kojim su prije dolaska broda u luku poslani podaci o teretu i svakom zasebnom

kontejneru. Nakon pristajanja broda pri iskrcaju kontejnera automatiziranim dizalicama,

sustav automatske identifikacije prua funkciju oitanja obiljeja kontejnera i provjere

njihove istovjetnosti s prije poslanim podacima u luki sustav.

POPIS LITERATURE

1. Ivakovi . Jurim J.: Metodologija utvrivanja potrebite mehanizacije za rad i

usluivanje kontejnerskog terminala;

2. Ahmi R. A.: Pretovarna i transportna mehanizacija

3. Dundovi .: Prekrcajna sredstva prekidnog transporta

4. Adriaansen A. C. : AGV system in a container terminal

Documents

prekrcajna sredstva