Prehrana oboljelih od upalnih bolesti crijeva

  • View
    234

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Brošura čiji su autori prof.dr.sc. Željko Krznarić i dr.sc.Darija Vranešić Bender iz Centra za kliničku prehranu KBC Rebro

Text of Prehrana oboljelih od upalnih bolesti crijeva

  • PREHRANA OBOLJELIH OD UPALNIH

    BOLESTI CRIJEVA

    Hrvatsko drutvo za kliniku preHranu Hrvatskog lijenikog zbora

    Hrvatsko udruenje za CroHnovubolest i ulCerozni kolitis

    Croatian CroHns and ulCerative Colitis assoCiation

  • BROURA O PREHRANI OBOLJELIH OD UPALNIH

    BOLESTI CRIJEVA

    autori:

    prof.dr.sc. eljko krznari i dr.sc. darija vranei bender

    Centar za kliniku prehranu, kbC zagreb

    3. izdanje, prosinac 2011.

  • PREHRANA OBOLJELIH OD UPALNIH BOLESTI CRIJEVA

    4

    UVOD

    definiranje adekvatne prehrane kod upalnih bolesti crijeva nije lak zadatak - ni za oboljele niti za lijenike i dijetetiare. karakteristini simptomi probavnih tegoba, diareja, bol u podruju abdomena, munina i neeljeni gubitak tjelesne mase neprestano podsjeaju oboljele kako je njihova bolest u direktnoj vezi s prehranom. stoga mnogi oboljeli oekuju striktna, egzaktna i detaljna pravila za adekvatnu prehranu kod upalnih bolesti crijeva. naalost, ne postoje openite smjernice koje bi se mogle primjeniti na sve oboljele.

    prehrambene preporuke razlikuju se kod razliitih oblika i faza bolesti. takoer, ne reagiraju sve osobe jednako na prehrambenu terapiju. budui da ne postoji jedinstvena dijeta za sve oboljele od upalnih bolesti crijeva ne treba polagati nade u uinkovitost pojedinih popularnih dijeta. svaki bolesnik zahtijeva individualan pristup i mora se aktivno ukljuiti u kreiranje i praenje uspjenosti propisane dijete.

    VANOST PRAVILNE PREHRANE

    pri planiranju prehrane hranu najee dijelimo u est skupina, ovisno o dnevnim energetskim potrebama, za svaku skupinu namirnica preporuuje se i odreen broj serviranja koji bi trebalo unijeti tijekom dana.

    skupine namirnica i broj preporuenih serviranja prikazani su u tablici.

    kategorija hrane broj serviranja

    itarice i proizvodi od itarica (kruh, peciva, tjestenina...)

    6 - 11

    voe 2 - 3

    povre 2 - 3

    Mlijeni proizvodi 2 - 3

    krto meso, perad, graak, orasi, jaja 2

    Masnoe 2 - 3

    tablica 1. preporuen dnevni broj serviranja namirnica iz pojedine skupine

  • HUCUK

    5

    veliina jedinice serviranja

    kada se pri planiranju jelovnika spominje rije serviranje, ona ima sasvim drugo znaenje od rijei serviranje koja je u svakodnevnoj uporabi. primjerice, uobiajeni obrok pageta koji se dobije u restoranu sadri 2 - 3 serviranja.

    jedna jedinica serviranja prema usda department of Health and Human services za razliite kategorije hrane iznosi:

    slika 1. tanjur pravilne prehrane

    Meso, perad, riba, grah, jaja, orasi

    60 - 85 g kuhanog nemasnog mesa, peradi ili ribe 1 jaje 1/2 alice kuhanog graha 1/3 lice oraha

    Mlijeko, jogurt, sir

    1 alica mlijeka ili jogurta 30 - 60 g sira

  • PREHRANA OBOLJELIH OD UPALNIH BOLESTI CRIJEVA

    6

    prehrambene smjernice koje je izdalo ameriko ministarstvo poljoprivrede 2010. godine upuuju na sljedee preporuke, grafiki prikazane zdravim tanjurom (slika 1):

    neka polovicu tanjura ispuni voe i povre

    neka barem polovinu ukupnog unosa itarica ine cjelovite itarice

    umjesto punomasnog mlijeka i mlijenih proizvoda uputno je unositi obrane proizvode

    pripaziti na unos soli odnosno natrija u hrani kod proizvoda kao to su gotove juhe, konzervirana hrana, kruh i peciva i gotova jela

    e gasiti vodom, a ne slatkim napitcima

    treba uivati u hrani, ali smanjiti porcije i ne prejedati se

    glavna poruka tanjura, iji naziv u originalu zvui odaberi moj tanjur (Choose My plate), zapravo glasi da nije stvar u izbjegavanju odreene hrane, ve je naglasak na pravilnom odabiru, ali i u veliini porcije.

    Voe

    1 komad voa 3/4 alice vonog soka 1/2 alice konzerviranog voa 1/4 alice suenog voa

    Povre

    1/2 alice sjeckanog svjeeg ili kuhanog povra 1 alica svjeeg lisnatog povra

  • HUCUK

    7

    IZRAUN INDEKSA TJELESNE MASE (BMI) I PREPORUENOG ENERGETSKOG UNOSA

    bMi se izraunava tako da podijelite svoju tjelesnu masu (tM) u kilogramima s kvadratom visine u metrima (tv).

    bMi= tM/(tv)2

    tablica 2. vrijednosti indeksa tjelesne mase (bMi), opsega struka i rizik od kroninih bolesti

    Cjelodnevna energetska potronja

    Cjelodnevna energetska potronja ukljuuje (1) bazalni metabolizam to je energija potrebna za ivotne funkcije organizma, (2) potronju energije za tjelesnu aktivnost i (3) potronju energije za probavu hrane i iskoritenje hranjivih tvari.

    (1) za izraun bazalnog metabolizma koristi se Mifflin-st jeor jednadba:za mukarce: 10 x tjelesna masa (kg) + 6,25 x tjelesna visina (cm) - 5 x dob (godine) + 5.

    stupanj uhranjenosti

    bMi

    stupan

    j gojazn

    osti rizik od kroninih bolesti (dijabetes

    tip ii, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti) s obzirom na tjelesnu masu i

    opseg struka

    mukarci < 102 cmmukarci > 102 cm

    ene < 88 cm ene > 88 cm

    pothranjenost < 18,5

    - -

    normalno*18,5-24,9 - -

    prekomjerna tjelesna masa

    25,0-29,9 povean povean

    gojaznost

    30,0-34,9 i visok vrlo visok

    35,0-39,9 ii vrlo visok vrlo visok

    ekstremna gojaznost > 40 iii ekstremno visok

    ekstremno visok

    *povean opseg struka je takoer pokazatelj poveanog rizika, ak i u osoba normalne tjelesne mase

  • PREHRANA OBOLJELIH OD UPALNIH BOLESTI CRIJEVA

    8

    za ene: 10 x tjelesna masa (kg) + 6,25 x tjelesna visina (cm) - 5 x dob (godine) - 161.

    pa tako npr. mukarcu dobi 45 godina visokom 180 cm i tjelesne mase 85 kg za bazalni metabolizam treba 10 x 85 + 6,25 x 180 - 5 x 45 + 5 = 1755 kcal (za izraun se koristi trenutna tjelesna masa).

    (2) ukoliko je povremeno tjelesno aktivan, na tjelesnu aktivnost troi 35 % iznosa bazalnog metabolizma: 35 % od 1755 kcal = 0,35 x 1755 = 614 kcal.

    tablica 3. energetska potronja za tjelesnu aktivnost

    (3) energetska potronja za probavu i asimilaciju nutrijenata iznosi 10 %

    sume od 614 i 1755 kcal: 0,1 x (614 + 1755) = 0,1 x 2369 = 237 kcal

    (1 + 2 + 3) dakle, cjelodnevna energetska potronja iznosi 1755 + 614 +

    237 = 2606 kcal.

    VANOST ODRAVANJA ADEKVATNE TJELESNE MASE

    pothranjenost je uestala pojava u bolesnika s Crohnovom boleu, a posljedica je brojnih imbenika kao to su gubitak teka, izbjegavanje

    % bazalnog metabolizma

    razina tjelesne aktivnosti

    opis

    25 sjedeiuglavnom odmaranje, s malo ili bez

    aktivnosti

    35 lagana povremena, neplanirana aktivnost

    55 umjerena dnevno planirana aktivnost

    75 tekadnevno planirana aktivnost od

    barem nekoliko sati neprestanog vjebanja

    105 izuzetno teka treniranje za natjecanje

  • HUCUK

    9

    hrane zbog provociranja tegoba, malapsorpcije i maldigestije, interakcija s lijekovima te drugih komplikacija. bolesnici s ulceroznim kolitisom takoer su skloni razvoju pothranjenosti i razliitim nutritivnim deficitima, no u manjem opsegu i teini negoli bolesnici s Crohnovom boleu.

    PROCES PROBAVE

    probavni sustav zapoinje u ustima gdje prisustvo hrane potie lijezde slinovnice na luenje sline koja u sebi sadri enzim potreban za poetak razgradnje ugljikohidrata. probavni enzimi mogu djelovati samo na povrinu hrane pa je temeljito vakanje izuzetno vano za usitnjavanje hrane koja tako dolazi u dodir s probavnim enzimima. temeljito savakana hrana omoguit e nutrijentima da se oslobode iz oklopa prehrambenih vlakana.

    prolaskom kroz jednjak, hrana ulazi u eludac. eludac slui kao privremeno skladite hrane koja se tamo mijea sa eluanim sokovima te tvori polutekuu masu. Hrana ostaje u elucu od 2 do 6 sati. brzina pranjenja eluca odreena je koliinom i sastavom obroka. obrok s visokim udjelom masti zadrava se u elucu najdue.

    u tankom crijevu odvija se 95% probave. probavu olakavaju izluevine iz samog crijeva te sokovi koje lue u i guteraa. apsorpcija vode, vitamina, minerala i produkata probave ugljkohidrata, masti i proteina odvija se uglavnom u tankom crijevu.

    struktura tankog crijeva doprinosi maksimalnoj apsorpciji nutrijenata. uz samu duinu, tanko crijevo ima jo tri karakteristike koje apsorptivnu povrinu ine boljom. stijenka tankog crijeva ima oblik spiralnih nabora koji poveavaju povrinu doticaja s nutrijentima. Cjelokupna unutarnja povrina tankoga crijeva prekrivena je crijevnim resicama, a svaka crijevna resica prekrivena je siunim mirkrovilima. sve ove strukture zajedno ine povrinu veliine teniskog igralita (300 m2).

    sastojci hrane koji se ne apsorbiraju u tankom crijevu dolaze u debelo crijevo. iako se apsorpcija veine nutrijenata odvija u tankom crijevu, voda te neki vitamini i minerali apsorbiraju se u debelom crijevu. oni se, kao i feces, u debelom crijevu mogu zadrati i 24 sata, dok se u tankom crijevu zadravaju 3 do 5 sati. ovo sporo pokretanje omoguuje rast bakterija koje ine intestinalnu mikrofloru. debelo je crijevo najgue naseljeno bakterijama i sadri nekoliko stotina korisnih i potencijalno

  • PREHRANA OBOLJELIH OD UPALNIH BOLESTI CRIJEVA

    10

    tetnih bakterijskih vrsta. brojne funkcije korisnih bakterija ukljuuju zavrnu fazu probave (fermentaciju), zatitu od patogenih organizama, sintezu vitamina b skupine i stimulaciju imuno-odgovora. ravnoteu mikroflore mogu naruiti poviena tjelesna temperatura, bolesti, antibiotici i drugi lijekovi te promjene u prehrani. naruena ravnotea intestinalne mikroflore oituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama to moe rezultirati autoimunim bolestima i gastrointestinalnim poremeajima koji utjeu na zdravlje itavog organizma.

    UTJECAJ PREHRANE NA POJAVU UPALNIH BOLESTI CRIJEVA

    iako su godinama brojni dijetni imbenici proglaavani moguim etiolokim imbenicima za razvoj Crohnove bolesti o tome danas nema jasnih stavova. isto tako nema konani