67
PREDUZETNIČKA EKONOMIJA 1. Šta je savremeno preduzetništvo i zašto nema cjelovite ekonomske teorije preduzetništvu? (str. 7, 26) Prema klasičnoj definiciji preduzetništvo je skup ljudskih aktivnosti na kombinovanju resursa radi ostvarivanja određenog poslovnog poduhvata. U svakom, konkretnom slučaju, traži se najpovoljnija kombinacija, odnosno ona koja štedi oskudne resurse, a obezbjeđuje najveći obim poslovanja. Pojmom preduzetnik i preduzetništvo bavili su se: sociolozi, psiholozi i politikolozi i to mnogo više nego ekonomisti. Stoga se postavlja pitanje: Da li uopšte postoji ekonomska teorija preduzetništva? Dva osnovna razloga nepostojanja cjelovite ekonomske teorije preduzetništva u okviru preovlađujuće neoklasične teorije. 1. Prvi razlog je u tome što ortodoksna neoklasična teorija polazi od vrlo čvrste pretpostavlje o tome da svaki pojedinac ima potpuno slobodan pristup informacijama koje su mu dovoljne za donošenje ekonomskih odluka. Ova pretpostavka redukuje donošenje odluke na prostu mehaničku primjenu matematičkih pravila za optimatizaciju. 2. Drugi razlog se može naći u okviru austrijske ekonomske škole koja tretira preduzetnika mnogo ozbiljnije, ali ga svodi na ekstremni subjektivizam čime onemogućava predviđanje ponašanja preduzetnika. Austrijski naučnici smatraju da onaj koji ima informaciju neophodnu za predviđanje ponašanja preduzetnika – ima i jak podsticaj da prestane da teoretiše, te postane i sam preduzetnik. Na osnovu prethodnih razmatranja o razlozima za nepostojanje teorije o preduzetništvu, moglo bi se zaključiti da postoji malo interesovanja za takvom teorijom – što je potpuno pogrešno. Za proučavanje ekonomskog razvoja, rasta firme i pitanje raspodjele dohotka jedno od suštinskih pitanja je: zašto neki uspijevaju a neki ne? Suština teorije preduzetništva bi tako bila u objašnjavanju neuspjeha većine, a ne uspjeha nekolicine preduzetnika. Uspjeh se analizira na nivoima preduzeća, regiona ili države. Sve je više ekonomskih teoretičara koji u preduzetništvu vide četvrti faktor proizvodnje – pored rada, kapitala i prirodnih resursa. Preduzetnički napor usmjeren je ka razvijanju novih i boljih kombinacija resursa. Kada se ekonomski rast i razvoj posmatraju u istorijskoj perspektivi, mnogo se jasnije vidi uloga preduzetnika. Može se uočiti da su pojedini ljudi bili u pravu kada su svi ostali griješili. Vukmirovi ć : p-štvo nije običan biznis. Potrebno je 1.osnovati preduzeće, 2. da se to uradi na nov način 3.da resurse p-ik ne samo kombinuje već u kreira (potrebe potrošača, tehnologiju, itd.), 4. da firma ima eksponencijalni rast. Nema teorije, nego 2 pristupa. Subjektivistički pristup je da se ne mogu meriti u p-štvu sve komponente. Važne su sve komponente: i pravo i ekonomija, psihologija, tehnika itd. P-štvo je multidisciplinarno. Nije dovoljna samo ekonomija: bitne su i druge discipline. Postoje 2 osnovna pristupa : pristup koji vidi p-ka u njegovoj ek.f-ji pristup koji identifikuje p-štvo sa individualnim osobinama p-ka Savremena teorija ide dalje: P. Drucker: nije dovoljno smo da se na nov način kombinuju resursi, neophodno je da se oni i kreiraju - Gilder. Novo p-štvo se razvija u 2 pravca: individualno p-štvo korporativno p-štvo 2 pravila p-ka: 1. nepriliku pretvoriti u priliku, 2. od ničeg napraviti nešto. 1

Preduzetnicka ekonomija ukratko

Embed Size (px)

DESCRIPTION

preduzetnicka ekonomija skripta skraceno

Citation preview

  • PREDUZETNIKA EKONOMIJA

    1. ta je savremeno preduzetnitvo i zato nema cjelovite ekonomske teorije preduzetnitvu? (str. 7, 26)

    Prema klasinoj definiciji preduzetnitvo je skup ljudskih aktivnosti na kombinovanju resursa radi ostvarivanja odreenog poslovnog poduhvata. U svakom, konkretnom sluaju, trai se najpovoljnija kombinacija, odnosno ona koja tedi oskudne resurse, a obezbjeuje najvei obim poslovanja.

    Pojmom preduzetnik i preduzetnitvo bavili su se: sociolozi, psiholozi i politikolozi i to mnogo vie nego ekonomisti. Stoga se postavlja pitanje: Da li uopte postoji ekonomska teorija preduzetnitva?

    Dva osnovna razloga nepostojanja cjelovite ekonomske teorije preduzetnitva u okviru preovlaujue neoklasine teorije.

    1. Prvi razlog je u tome to ortodoksna neoklasina teorija polazi od vrlo vrste pretpostavlje o tome da svaki pojedinac ima potpuno slobodan pristup informacijama koje su mu dovoljne za donoenje ekonomskih odluka. Ova pretpostavka redukuje donoenje odluke na prostu mehaniku primjenu matematikih pravila za optimatizaciju.

    2. Drugi razlog se moe nai u okviru austrijske ekonomske kole koja tretira preduzetnika mnogo ozbiljnije, ali ga svodi na ekstremni subjektivizam ime onemoguava predvianje ponaanja preduzetnika. Austrijski naunici smatraju da onaj koji ima informaciju neophodnu za predvianje ponaanja preduzetnika ima i jak podsticaj da prestane da teoretie, te postane i sam preduzetnik.

    Na osnovu prethodnih razmatranja o razlozima za nepostojanje teorije o preduzetnitvu, moglo bi se zakljuiti da postoji malo interesovanja za takvom teorijom to je potpuno pogreno. Za prouavanje ekonomskog razvoja, rasta firme i pitanje raspodjele dohotka jedno od sutinskih pitanja je: zato neki uspijevaju a neki ne? Sutina teorije preduzetnitva bi tako bila u objanjavanju neuspjeha veine, a ne uspjeha nekolicine preduzetnika. Uspjeh se analizira na nivoima preduzea, regiona ili drave.

    Sve je vie ekonomskih teoretiara koji u preduzetnitvu vide etvrti faktor proizvodnje pored rada, kapitala i prirodnih resursa. Preduzetniki napor usmjeren je ka razvijanju novih i boljih kombinacija resursa.

    Kada se ekonomski rast i razvoj posmatraju u istorijskoj perspektivi, mnogo se jasnije vidi uloga preduzetnika. Moe se uoiti da su pojedini ljudi bili u pravu kada su svi ostali grijeili.

    Vukmirovi : p-tvo nije obian biznis. Potrebno je 1.osnovati preduzee, 2. da se to uradi na nov nain 3.da resurse p-ik ne samo kombinuje ve u kreira (potrebe potroaa, tehnologiju, itd.), 4. da firma ima eksponencijalni rast.

    Nema teorije, nego 2 pristupa. Subjektivistiki pristup je da se ne mogu meriti u p-tvu sve komponente. Vane su sve komponente: i pravo i ekonomija, psihologija, tehnika itd.P-tvo je multidisciplinarno. Nije dovoljna samo ekonomija: bitne su i druge discipline.

    Postoje 2 osnovna pristupa: pristup koji vidi p-ka u njegovoj ek.f-ji pristup koji identifikuje p-tvo sa individualnim osobinama p-ka

    Savremena teorija ide dalje: P. Drucker: nije dovoljno smo da se na nov nain kombinuju resursi, neophodno je da se oni i kreiraju - Gilder.Novo p-tvo se razvija u 2 pravca:

    individualno p-tvo korporativno p-tvo

    2 pravila p-ka: 1. nepriliku pretvoriti u priliku, 2. od nieg napraviti neto.

    1

  • 2. ta sainjava preduzetniki ambijent i ta su mu osnovni ciljevi i zadaci? (str.177)

    V: Postoji vidljivi i nevidljivi deo p-kog ambijenta:Vidljivi deo ine:

    drutveni institucionalni prostorno tehniki ili fiziki

    Nevidljivi deo ine: mere koje se preduzimaju u p-koj infrastrukturi

    Cilj novog p-kog pristupa poslovanju jeste da se ogranienim resursima, pomou novih ideja postignu neoekivani rezultati. Za ovo su potrebna 2 uslova:1. P-ki ambijentStvaranje p-kog ambijenta i jaanje p-kog duha i kulture treba da omogue oslobaanjep-kog potencijala kod kreativnih pojedinaca i grupa koji e nesputanom realizacijom svojih ideja i planova otkriti da ne postoje granice rasta i da se mogu probiti granice ekonomije oaja. Kada veina prihvati tekue stanje kao konano, borbenim ljudima treba otkriti krivu uenja da bi sa vie znanja i manje rizika iskoristili svoju hrabrost u otkrivanju novog horizonta.2. P-ci: hrabri i kreativni pojedinciDa bi se p-tvo moglo razvijati neophodno je da budu ispunjeni sledei uslovi:

    ekonomski uslovi - trine institucije kao to su privatno vlasnitvo, kapital, konkurencija i motiv

    socioloki uslovi - socijalna mobilnost ljudi i trajno obrazovanje kao faktor njiove drutvene promocije i uspenosti u privredi

    politiki uslovi - osnovne politiko-ek.vrednosti (demokratija, liberalizam, pluralizam i sloboda)

    Glavni cilj drave treba biti namera da svojom pravnom regulativom i ek.razvojnom politikom stimulie pozitivna a sprei negativna razmiljanja (monopole, prevelika poreska optereenja, pravnu nesigurnost...). P-ka infrastruktura mora biti na zadovoljavajuem nivou (drutvena, struna i fizika).

    3. Kakvu ulogu je imala preduzetnitvo u dosadanjem razvoju privrede (primjer privrede SAD)? (str. 9)

    U prouavanju dugoronih poslovnih ciklusa u istoriji trinog drutva moe se uoiti nekoliko kljunih prelaznih razdoblja: a) prelaz iz agrarne u industrijsku civilizaciju u XV i XVI vijeku,b) prelaz iz industrijske u postindustrijsku civilizaciju, krajem XX vijeka.

    Smatra se da su u tim prelaznim razdobljima preduzetnici imali kljunu ulogu. Jozef umpeter je poslovne cikluse vezivao za talase inovacija i preduzetnitva.

    Preduzetnitvo je predstavljalo glavni faktor u amerikim privrednim ciklusima: od poetnog uslova krajem XIX vijeka, kada su pokretai razvoja bile preduzetnike

    aktivnosti izuzetno sposobnih i prodornih pojedinaca i preduzetnikih grupa, zatim, kasnije, preduzetnike aktivnosti u okviru velikih amerikih korporacija, da bi danas to bilo novo preduzetnitvo.

    Novo p-tvo se pojavljuje kao dinamina razvojna kombinacija ideja, talenata, kapitala, znanja i rizika.Ishodite preduzetnike funkcije je ljudski kapital, jer je u stvarnosti svaki ovjek potencijalni preduzetnik. Njegova uspjenost ili neuspjenost, pored njegovih individualnih sposobnosti i poslovne sree, prvenstveno e zavisiti od njegovog irokog okruenja (drutva) i ueg (preduzea).

    2

  • Novo preduzetnitvo se razvija u dva pravca: Kao individualno (eksterno) p-tvo - zasniva se na konkurenciji MSP a predstavlja

    spoj svojine, upravljanja i rizika u jednoj osobi ili p-koj grupi Kao interno (korporativno) p-tvo - povezano sa ogranienom konkurencijom i

    podelom svojinskih, upravljakih i rizinih f-jaP-tvo vremenski prethodi preduzeu. Pojavilo se izmeu XII i XV veka. Karakteristini tipovi

    tadanjeg p-tva su: p-tvo gusara p-tvo feudalaca p-tvo dr. inovnika p-tvo pekulanata p-tvo trgovaca p-tvo obrtnika

    U to vreme trgovina nije bila specijalizovana, pa su trgovci vrili i usluge prevoza. Radi sigurnosti transporta robe, trgovci su se na moru udruivali u flote, a na kopnu u karavane.

    U XIV v. dolazi do osnivanja trgovakog preduzea koja su prethodila dananjim. Ova trgovaka drutva treba razlikovati od trg. gildi koja predstavljaju udruenja koja su osnovali trgovci radi uzajamne pomoi gde je svaki trgovac obavljao poslove u svoje ime i za svoj raun.

    Preduzee je nastalo kad se privredna aktivnost osamostalila od p-ovog domainstva i kad se ona po odreenoj ceni mogla kupovati i prodavati.Masovna pojava ovog osamostaljivanja se desila u XV v.

    U XVIII v. kao posledica autonomije preduzea, pojavilo se tzv. stvaralako p-tvo koje je omoguilo snaan privredni razvoj. Vremenom se menjalo i shvatanje pojmova p-ik i p-tvo. Ranije se p-tvo povezivalo sa osnivanjem malog preduzea. Moderno shvatanje objanjava da svako malo preduzee nije p-tvo. U poetku se p-tvo poistoveivao sa vlasnikom.Dananje karakteristike p-tva:

    on uvek traga za promenama reaguje na njih i koristi ih kao povoljnu priliku

    Re p-ik je prvi upotrebio Richard Cantillon 1725 god. u svom delu "Esej o trgovini".

    4. Koja je razlika izmeu naunog koncepta preduzetnitva J. Shumpeter-a i Baumol-a? (str. 15, 29, 30) - predstavnici Klasine teorijske misli o p-tvu

    Jozef umpeter je definiciji preduzetnitva dodao vaan koncept inovacija. Preduzetnitvo je naziv za smisao i usluge u izvoenju (realizaciji) inovacija i ostalih dostignua koja znae napredak privrednih subjekata, a pojedinci koji nose te aktivnosti nazivaju se preduzetnicima. Prema umpeteru, preduzetnik je nosilac inovacija i resursa, on je pokreta, primjenjiva inovacijskih dostignua. Postoji pet osnovnih tipova inovacija:

    Uvoenje novih proizvoda Uvoenje novih metoda proizvodnje Otvaranje novih trita Osvajanje novih sirovina i njihova primjena Kreiranje novog tipa industrijske organizacije

    Preduzetnik sam ne mora da bude inovator, nego onaj ko odluuje da locira resurse da bi iskoristio inovaciju. On nije nuno nosilac rizika, to je kapitalista koji posuuje sredstva preduzetniku. Za firmu su inovacije neophodne ako eli da izdri konkurenciju.

    umpeter razlikuje preduzetniku funkciju, iji je zadatak donoenje vanih dugoronih odluka o inovacijama, od menaderske funkcije koja predstavlja odravanje rutinskog djelovanja preduzea.

    3

  • U umpeterovoj interpretaciji kapitalizma preduzetnik ima centralno mjesto. On je agens ekonomskih promjena i razvoja, on primjenjuje nove kombinacije faktora proizvodnje.

    Baumol U neoklasinoj teoriji naglasak je na perfektnoj informaciji, tako da se manja vanost pridaje donoenju stratekih odluka i menadmentu, odnosno preduzetnitvu.

    Ekonomski model preduzetnika neoliberalne kole zasniva se na paradigmi:

    (S-P-E)struktura ponaanje efikasnost privreivanja

    s tim to struktura, po njima, zavisi od tehnologije, a ekonomska efikasnost od mogunosti prostog ulaska i izlaska preduzea sa trita.

    Baumol se vie bavio preduzetnitvom kao aktivnou koja u sebi sadri nove stvari ali koja moe biti ne samo konstruktivna, nego i destruktivna.

    On se zalagao za neto modifikovan pristup konceptu preduzetnitva. Radi se o dvije teze. Po prvoj preduzetnik ne doprinosi porastu produktivnosti i dohotka per capita jedino

    inoviranjem ve i putem agersivne imitacije koja je kljuni instrument meunarodnog transfera tehnologije.

    Po drugoj na porast produktivnosti rada ne utie samo ponuda preduzetnikih aktivnosti. Kako kae Baumol: Vjerovatnije je da bogatstvo drutva u veoj mjeri zavisi od pravca preduzetnikih aktivnosti nego od broja osoba koji je nose.

    Po Baumolu, imitacija postaje sve znaajnija posebno ukoliko se posmatra s meunarodnog aspekta (aspekt koji je umpeter zanemario) i sa stanovita dugog roka.

    Baumol se u svojim radovima mnogo bavio trokovima u preduzetnitvu, a posebno transakcionim trokovima.

    Minimalizacija ukupnog troka dranja novca, fiksni plus varijabilni dio, moe se prikazati:

    min. tro. pribavljena kol. prof. stopa koju fiksni tro. pribavljena kol. novca udranja = novca u 1 transakciji x preduzee izgubi + po 1 transak. x svim trans. u toku godinenovca 2 zbog investiranja pribavljena kol. novca u 1 transakciji

    ( )MTxFkxM +=

    2min

    M - koliina novca pribavljena u 1oj transakcijiT . - II - u toku godine dana u svim transakcijamaF - fiksni troak po jedinici transakcijeK - oportunitetna profitna stopa koju preduzee izgubi zbog neinvestiranja novca u bezgotovinsku aktivu

    Ukupni troak opada sve do vrijednosti gotovog novca koja je definisana jednakou fiksnog i varijabilnog dijela tih ukupnih trokova.

    ZAKLJUAK: optimalna koliina potrebnog novca u malim preduzeima raste sa drugim korenom iz broja transakcija (sporije). Velikim preduzeima treba manja koliina novca od manjih preduzea koje one mogu da nadoknade kroz svoje prednosti.

    4

  • 5. ta su najvanije komparativne prednosti proizvoaa novih proizvoda po T. Peters-u i kakav koncept razvoja preduzetnitva predlae za zemlje u tranziciji? (str. 27, 46, 142.)

    Najvanije komparativne prednosti proizvoaa novih proizvoda su: kvalitet, dizajn i servis. (stalne inovacije da bi bili uspeni na tritu).

    Danas se govori o novom preduzetnitvu u svim oblastima privrede i drutva.T. Piters istie deset osnovnih karakteristika razvoja bitnih za analizu savremenog

    preduzetnitva: Postoji izuzetna neizvjesnost savremenih promjena na ekonomskom planu (cijena,

    proizvodnja, dizajn, distribucija, organizacija...) to trai izuzetnu ekonomsku dinamiku, inovativnost i neprekidno prilagoavanje. Nijedno od starih pravila menadmenta i stabilnosti nije vie upotrebljivo.

    Vrijeme postaje srednji faktor i podruje konkurentske borbe jer neizvijesnost trai brzinu, fleksibilnost i adaptabilnost na bazi informacionih tehnolokih promjena. Firme doslovno iz sata u sat mjenjaju svoj proizvodni program uz potrebu neke od novih visoko-sofistikovanih tehnologija.

    Trita postaju fragmentirana, a proizvodi se borba za poznatog kupca, to podrazumjeva kompjuterski dizajn, fleksibilni fabriki sistem, elektronsku obradu podataka. Ne postoje vie trine nie na kojima je gradio svoju strategiju tradicionalni menader.

    Kvalitet, dizajn i servis su najvanije komparativne prednosti proizvoaa novih proizvoda. U toku je proces prestrukturiranja velikih kompanija na osnovu konkurencije kvaliteta,

    dizajna i usluga, organizaciono-tehnoloke fleksibilnosti. Velika preduzea mogu postati fleksibilna samo uz kreiranje nove linije autonomnih preduzea.

    Nova organizaciona struktura preduzea negira tradicionalnu hijerarhiju, poto ona nije vie u stanju da prati konkurenciju u pogledu vremena, kvaliteta, dizajna i usluga. Zato se organizacije decentralizuju, raspadaju na mreu spoljanjih i unutranjih autonomnih jedinica, dok u preduzeu prevoladava tzv. preduzetnika anarhija.

    Mijenjaju se stare ideje o ekonomiji velikog obima, promjene zahtijevaju trinu strukturu i koncentraciju i jaa trend formiranja malih i srednjih preduzea (MCP). Velika kompanija postaje zbir malih firmi i novih organizacionih kombinacija, gdje je informaciona tehnologija jedan od vezanih uslova nove mree poslovne povezanosti.

    Pojedinana organizacija postaje dio kooperativnih mrea, preduzea svoje poslovne partnere sve vie smatraju poslovnim saradnicima (proizvodi i usluge za poznate kupce) i esto dolazi do tzv. partnerstva dodatne vrijednosti (VAP value added partnership).

    Internacionalizacija svih ekonomskih procesa znai da svi ekonomski subjekti postaju meusobno povezani i zavisni na svjetskom tritu tako da proizvodnja, distribucija, razmjena i potronja postaju internacionalni, a konkurencija i informacioni tokovi ine preduzee sastavnim dijelom svjetske proizvodnje.

    Deavaju se znaajne promjene u procesu rada poloaju radnika u preduzeu gdje se iz repetitivnog rada, koji proizvodi kvalitet umjesto kvantiteta i obino smanjuje apsentizam radnika i poveava produktivnost i ekonominost proizvodnje.

    5

  • 6. Kakav model ekonomske politike predlae P. Drucker za razvoj savremenog preduzetnitva? (str. 20.)

    Model koji je potreban morao bi shvatiti privredu kao ekologiju, okoli, konfiguraciju i to sastavljen od nekoliko sfera u interakciji:

    mikroprivredu pojedinca i firme, makroprivredu dravnih vlada i svjetsku privredu.

    U svijetu: marginalne koristi neoklasika makroprivreda pojedinca i firmi kontrolie makro

    privredu vlade. u kejnzijanskom i postkenzijanskom svetu makroprivreda dravnog novca i kredita

    kontrolie mikroprivredu pojedincaDrucker konstatuje da se glavni dogaaji u ekonomiji u vremenskom intervalu od petnaest godina, izmeu 1975. do 1989. godine, ne mogu protumaiti ni jednom postojeom ekonomskom teorijom. Ni jedna ih nije mogla predvidjeti. Stvarnost je prerasla postojee teorije.

    Da bismo dobili ekonomsku teoriju koja funkcionie, potrebna nam je nova sinteza, koja stvari simplifikuje. Bez toga nema privredne politike u onom smislu u kojem se taj termin sada shvata, to jest nikakvog temelja za djelovanje vlade u upravljanju poslovnim ciklusima i ekonomskim uslovima uopte. Autentina ek.teorija zahtevala bi jedno novo objedinjeno naelo koje predvia i kontrolie ek. ponaanje u sve 4 privrede:

    mikroprivredu pojedinca i firme makroprivredu nac. drave privredu transnacionalnih poslova svetskoj privredi

    Bez takvog sveobuhvatnog naela ekonomija bi nam mogla dati samo teorijska tumaenja dogaaja i odgovore na specifine probleme

    Ali ako se opet ne pojavi jednostavna ek. teorija ii bar neka koja se moe simplifikovati mogle bi postojati samo ek. strategije usmerene na specifian problem.

    7. U emu se pokazala kompleksnost i nepredvidivost efekata

    podsticanja preduzetnitva u razvijenim zemljama? (str. 18, 22.)

    Sam Don Majnard Kejnz je uporedio ekonomiju savremene nacionalne drave sa savrenim gasom u fizici. Molekule gasa se naoigled kreu, i to esto estoko - to je tzv. Braunovo gibanje.Ali gibanje sluajno i nasumino. Ono nema nikakvog uticaja na sam gas. Jedino to je u savrenom gasu vano jeste temperatura i pritisak, a Braunovo gibanje molekula ne utie ni na jedno ni na drugo. Na isti nain moda se ini da pojedinci i firme donose neke odluke i djeluju. Novac, krediti i kamatne stope za nacionalnu ekonomiju su isto to i temperatura i pritisak za savreni gas.

    Drucker konstatuje da se glavni dogaaji u ekonomiji u vremenskom intervalu od petnaest godina, izmeu 1975. do 1989. godine, ne mogu protumaiti ni jednom postojeom ekonomskom teorijom. Ni jedna od njih ih nije mogla predvidjeti:

    - 70tih godina XIX v. neoklasici su svojom Teorijom o marginalnoj koristi stvorili modernu ek.nauku. 60 godina kasnije velika ek.kriza je pobila neoklasinu teoriju.

    - Tad je Kejns stvorio ek.teoriju nacionalne drave u kojoj je prethodna teorija o marginalnoj koristi bila cigla prekrtena u mikroekonomiku.

    Svi oni i kejnzijanci i neokejnzijanci i neoklasici smetaju ekonomiju u model u kojem nekoliko konstanti tera ceo aparat.

    Drucker navodi primer 70tih god XX v. do 1985. Primer sputanja USD od strane amerikog predsednika D. Kartera u nameri da podstakne izvoz i stvori nova radna mesta. Meutim, on je uspeo poveati izvoz a nije smanjio nezaposlenost, nego poveao, a i poveao inflaciju.

    6

  • Posle njega R. Regan je poveao K.S. da zaustavi inflaciju. Inflacija je zaustavljena ali je povean i USD (vraen na preanji nivo), to je ugrozilo izvoz a povealo uvoz. Dolo je do pada nezaposlenosti!!! to nije bilo objanjivo u nijednoj ek. teoriji (trebalo je obrnuto).

    1985 Regan je smanjio kurs. Svi su oekivali da e masovno nastupiti beg od USD i da e svi pokuati da ogranie svoje gubitke posedovanjem USD. Umesto toga, Japanci su poveali svoje pozajmice u USD, a to je jo karakteristino da cene sirovina uopte nisu rasli u USD, nego su padale. Japanci su i pored toga zadrali svoje trite u SAD, to je znailo da su za svoju izvoznu robu dobijali 50% manje u vlastitoj valuti. Ovo to se dogodilo u Japanu ne moe se objasniti ni jednom teorijom.

    Poput neoklasika, ekonomisti postuliraju nepromjenjivu ekonomiju, ekonomiju u ravnotei. Ekonomisti su nekoliko puta pokuavali unijeti tehnologiju i promjene u svoj model. Svi ti pokuaji su propali i to iz istog razloga: nema gotovo nikakve veze meusobne veze izmeu monetarne politike, kredita i kamatnih stopa s jedne strane i preduzetnitva, izuma i inovacija, sa druge strane . Ma ta vladalo ovim posljednjim, ne zavisi o makroekonomiji. A ipak, preduzetnitvo, izumi i inovacije mogu u nevjerovatno kratkom vremenu izmjeniti ekonomiju. Oni su gospodari, a ne makroekonomija.

    8. U emu je prednost, a u emu slabost malih preduzetnikih organizacija u odnosu na velike sisteme? (str. 225, 97.)

    a) Mala preduzea poveavaju konkurenciju na tritu koje potie na veu efikasnost poslovanja, stabilizaciju cijena na tritu.

    b) Mala preduzea predstavljuju izvor novih radnih mjesta, pa su stoga ona faktor novog zapoljavanja i prestrukturiranja privrede.

    c) Mala preduzea omoguavaju lake zadovoljavanje preduzetnikih inicijativa s obzirom da ne zahtijevaju anganovanje velikog obima kapitala.

    d) Mala preduzea poveavaju pokretljivost stanovnitva na cijelom nacionalnom prostoru s obzirom da takvo preduzee nije teko osnovati u svakom dijelu zemlje.

    e) Malo preduzee koristi nove tehnologije koje ujedno i omoguavaju osnivanje malih preduzea, pa su stoga ona vaan inilac tehnolokog napretka.

    f) Mala preduzea povezuju se sa velikim preduzeima, te ine sastavni dio mree preduzea oko velikih firmi.

    I velika, kao i mala preduzea, imaju svoje prednosti koje se najlake ogledaju iz postojeih razlika malih i velikih preduzea. VELIKO PREDUZEE MALO PREDUZEE1. Ekonomija obima2. Globalna orijentacija3. Kruta neelastina organizacija4. Visoka i duboka organizacija5. Sloena organizacija6. Timski rad, profesionalni specijalisti i

    menaderi

    1. Proizvodnja u malim koliinam2. Regionalna orijentacija3. Organska struktura4. Fleksibilna organizaciona struktura5. Niska i plitka organizacija6. Jednostavna organizaciona struktura7. Velika uloga preduzetnika

    Glavne prednosti malog preduzea objanjavaju se injenicom da se male firme: lake prilagoavaju zahtijevima trita,

    uspjenije prevazilaze nastale poremeaje u okruenju,

    ostvaruju veu profitabilnost u odnosu na velike,

    mogu uspjeno raditi i sa relativno malim obimom kapitala.

    Njihova ekonomsko-finansijska stabilnost i zadovoljavajui stepen profitabilnosti jaaju ekonomsku snagu drutva i pozitivno utiu na njegovu stabilnost i razvoj.

    7

  • 9. Kakvim pravnim i ekonomskim mjerama se moe otkloniti hendikep malih u odnosu na velika preduzea? (str. 142, 149, 158.)

    Da bi svojim ekonomskim mjerama podstaklo savremeni razvoj, prema T. Pitersu drutvo bi trebalo da preduzme sljedee (OPTI USLOVI):

    Zahtijevati vie, a ne manje konkurencije. To znai sve manje protekcionizma i zatite. Stara i nova istorija pokazuju da se u zatienim granama nije realizovao razvoj.

    Omoguavati preduzetniku inicijativu na svim podrujima, posebno privrednom i obrazovnom.

    Zahtijevati internacionalnu povezanost, jer bez toga nema uslova za razvoj. Sindikat mora voditi brigu o zaposlenima i to prije svega o mogunostima prekvalifikacije,

    te osposobljavanja za rad u novim uslovima.Neophodno je stvoriti i odrati SPECIFINE USLOVE za razvoj malog preduzea:1. Malim preduzeima treba pomo drave, prije svega da bi se mogla koristiti onim naunim

    i tehnikim tekovinama koje bi ih dovele u ravnopravan poloaj s krupnim preduzeima. Zbog toga im je svakako potrebna dravna pomo da bi mogli opstati u konkurenciji s velikim preduzeima i na taj nain onemoguiti stvaranje monopolistike i oligopolistike trine strukture. Naravno, ova pomo se odnosi na preduzea koja se ve nalaze u trinoj konkurenciji.

    2. Za ona mala preduzea koja tek treba da uu u konkurenciju potrebna je jo intenzivnija i sve obuhvatnija pomo dok ne postanu ravnopravan takmiar na tritu. Takava mala preduzea drava bi trebala da, sve dok njihovi prihodi ne budu takvi da se iz njih mogu normalno vraati uloena sredstva, oslobodi:

    svih drutvenih davanja, vraanja kredita, plaanja najma u dravnom poslovnom prostoru i sl.

    Za osnivanje novih malih preduzea od izuzetne su vanosti dve stvari:1. stavljanje na raspolaganje pristupanog rizinog kapitala2. pruanje svestrane besplatne strune pomoi u obuavanju novog preduzetnika da vodi svoje malo

    preduzee.Najei uzroci neuspjeha malih preduzea: osnovni razlog je lakoa i brzina donoenja odluka za ulazak u svijet malog biznisa. lo menadment je uglavnom manifestacija odsustva odgovarajue primjene.Tri propusta koja toliko optereuju finansijsko poslovanje da vrlo esto dovedu u pitanje opstanak malih preduzea:

    1. nedostatak kapitala2. slaba ili pogreno voena politika kreditiranja kupca3. prevelika ulaganja u osnovna sredstva

    Uzroci koji vode neuspjehu preduzea: donoenje odluka o lokaciji preduzea bez solidnog prouavanja, istraivanja i planiranja prevelike ili preniske zalihe, odnosno nestruno upravljanje zalihama neadaptirane radne navike u privatnom, preduzetnikom biznisu ignorisanje ili nemarno tretiranje finansijskog planiranja nerazumjevanje finansijskih izvjetaja zbog odsustva odgovornosti edukacije iz oblasti

    raunovodstva odsustvo iskustva iz oblasti personalnog menadmenta, specifinog za mala preduzea

    Pravne pogodnosti: osnivake pogodnosti u osnovi ine pojednostavljenje administrativnog

    postupka oko registracije tih preduzea, kao i

    8

  • omoguavanje dobijanja odgovarajuih kredita. Ovome se pridruuju i druge finansijske organizacije preko selektivnog kreditiranja programa u koje imaju povjerenja

    drave razvijenih zemalja podravaju mala preduzea prvenstveno preko njegovog osloboenja od plaanja raznih poreza i dabina u prvih nekoliko najkritinijih godina.

    10. Po emu se razlikuje raunovodstveni izvjetaj o dohotku inokosnog vlasnitva od izvjetaja korporacije? (str. 146.)

    Izvjetaj o dohotku (bilans uspjeha) se bitno ne razlikuje u pogledu forme i sadraja od bilansa uspjeha korporacije u okviru iste brane. Razlike se ispoljavaju samo u sljedeem:

    Izvjetaj o dohodku inokosnog vlasnitva ne ukljuuje zarade (plate) vlasnika menadera. Ovo, stoga, to su oni u mogunosti da sami odrede visinu plate po elji.

    Ovaj izvjetaj ne ukljuuje i porez na dohodak kao troak. Za razliku od korporacije koja mora popuniti prijavu i platiti porez na dohodak, inokosno vlasnitvo ne podlijee oporezivanju dohotka. Ono je osloboeno od poreza na dohodak iz razloga to se ne posmatra kao posebna pravna jedinica odvojena od njenog vlasnika. Meutim, vlasnik nekorporacijske firme mora platiti porez na dohodak na cijeli zadrani neto dohodak bez obzira na iznos povuen u toku godine.

    Inokosno vlasnitvo umjesto izvjetaja zadrane zarade koji je karakteristian za korporaciju, sastavlja izvjetaj o vlastitom kapitalu koji je u pogledu forme slian njemu. On pokazuje, pored ostalog, i dodatne investicije od strane vlasnika kao zadrane zarade u poslovanju.

    11. Koji su najei nauni, a koji normativni kriterijumi za definisanje malih i srednjih preduzea (MSP)? (str. 130)

    Pri definisanju malog preduzea veina zemalja uglavnom koristi sljedea tri kriterijuma:1. Kvantitativni kriterijum

    Unutar statistikog ili kvantitativnog kreiterijuma, pristup odreenju malog preduzea prema broju zaposlenih radnika varira od svega nekoliko do sto i vie zaposlenih. Kriterijum zaposlenosti, kao i drugi kriterijumi, variraju za razliite zemlje u zavisnosti od stepena razvoja i strukture odreene nacionalne privrede.

    U manje razvijenim zemljama (Egipat, Turska,...) malim preduzeem se smatra ono koje zapoljava do 10 radnika.

    Za veinu azijskih zemalja obino se uzima do 20 zaposlenih ako upotrebljavaju mehanizaciju, odnosno do 50 radnika ako se radi o preteno runom karakteru proizvodnje. U najrazvijenijim zemljama svijeta se sve vie umjesto termina malo preduzee upotrebljava termin mala i srednja preduzea.

    U najrazvijenijim zemljama (Japan) malim preduzeem se smatraju, u privrednim djelatnostima, ona iji broj zaposlenih ne prelazi 100 radnika (srednja preduzea do 300 zaposlenih), u trgovini i uslugama 20 osoba (za trgovce na veliko limit je 100, a za trgovce na malo i uslune djelatnosti je 50).

    U SAD, u grupu malih i srednjih preduzea spadaju sva preduzea koja koja imaju manje od 500 zaposlenih. Kao mala preduzea oznaavaju se ona koja broje do 250 odnosno 100 i manje zaposlenih, to zavisi od djelatnosti kojoj pripadaju.

    9

  • 2. Funkcionalni ili kvalitativni kriterijum

    Funkcionalni ili kvalitativni kriterijum za definisanje malog preduzea polazi od specifinosti koje ona imaju u odnosu na velika preduzea i funkcije koje imaju u privrednom razvoju.a) Kao kvalitativni kriterijum za definisanje malih preduzea, najee se navode njihove sljedee karakteristike: Proizvode preteno za ue, lokalno trite. Imaju manje anganovanih radnika i materijalnih resursa. Imaju naglaenu ulogu ivog rada. Proizvodnja im je esto po narudbi i/ili podreena krupnoj industriji. Njima obino rukovodi jedan ovjek (mender koji je esto vlasnik) neposrednim kontaktom sa

    svim djelatnostima. Imanentna im je elastinost obima proizvodnje. Imaju izraenu mogunost mobilnosti i otvorenosti za djelovanje trinih zakonitosti. Imaju bitno smanjene trokove administracije i druge reijeu odnosu na velika preduzea. Imaju bolje uslove za humanizaciju rada nego u velikom preduzeu.

    b) Kvalitativni kriterijumi definisanja prema ulozi i funkciji malih preduzea u privrednom razvoju su sljedei: Popunjavaju nedostajuu teritorijalno granske karike u lokalnim zajednicama do kojih ne

    dosee krupna industrija. Predstavljaju ekonomsko trini inilac antimonopolskog organizovanja privrede. Glavni su stvaraoci novih poslova i novih zaposlenosti. Zakonito prate savemena tehniko-tehnoloka dostignua i u tom smislu se bitno razlikuju od

    nosilaca sitne proizvodnje.

    3. Institucionalni kriterijumInstitucionalni kriterijum definisanju pojma malog preduzea polazi od pripadnosti instituciji

    kod koje je preduzee registrovano. Komitet za ekonomski razvoj utvrdio je etiri osnovna uslova, od kojih je preduzee moralo ispuniti najmanje dva da bi se moglo smatrati malim preduzeem.To su sljedei uslovi:

    Samostalno rukovoenje preduzeem, njegovom imovinom i njenom normalnom kontrolom od strane vlasnika.

    Osiguranje poetnog kapitala preduzee vri se samostalno ili na temelju partnerstva. Osnovna djelatnost preduzea, kao i trite njegovih proizvoda i usluga, po pravilu, ne prelazi

    lokalne granice. Preduzee mora biti malo u pogledu obima poslovanja u odnosu na obim poslovanja velikih

    preduzea iz domena iste ili sline privredne djelatnosti.P. Drucker STRUKTURA RUKOVODSTVA posebno top menadmenta je jedini pouzdani kriterijum veliine preduzeaOstali kriterijumi veliine su:

    broj zaposlenih u preduzeu veliina ostvarenog profita veliina ostvarenog prihoda vrednost osnovnih sredstava udeo preduzea na tritu

    10

  • 12. Kako J.S.Bain i F.M.Scherer objanjavaju optimalnu veliinu preduzetnike firme? (grafiki ilustrovati i objasniti) (str. 83.)

    irer postavlja dva pitanja: Zbog ega preduzea upravljaju naoko premalim postrojenjima da bi postigla potreban nivo

    ekonominosti? Zbog ega esto rukovode brojnim malim kapacitetima radije nego jednim velikim ili vie

    velikih kapaciteta?U odgovoru na pomenuta pitanja, irer polazi od dvije empirijske pretpostavke, obino

    zanemarene u standardnim tumaenjima teorije preduzea. Prvo, proizvodnja i distribucija proizvoda je rasprostranjena na ire podruje. Kada je podruje

    koje opsluuje veliko, profitabilno je da se rukovodi sa nekoliko odvojenih kapaciteta nego sa jednim veim, centralizovanim.

    Drugo, preduzea u stvarnim svjetskim industrijama esto nude niz proizvoda od kojih svaki zahtijeva vlastiti, posebno prilagoeni proizvodni proces. Kljuno pitanje, po irer, jeste obim u kojim preduzea postiu najveu ekonominost u

    proizvodnji. Mjere ekonominosti na nivou jednog kapaciteta odreene su funkcijom dugoronih jedininih

    trokova. Nivo pri kojem kriva dugoronih jedininih trokova prvo postie globalni minimum tj. pri outputu OX1 zove se nivo minimalnog optimuma (minimum optimal scal - MOS) ili nivo minimalne efikasnosti. Izvan nivoa minimalne efikasnosti, jedinini trokovi mogu biti konstantni, kada se grade i upravlja veim postrojenjima (podrije X1X2) ili mogu rasti zbog neekonominih mjera (podruje OX2).

    Grafikon 4.

    jedinini trokovi

    0 x1 x2 output

    Bain je uoio da neke industrije imaju relativno veliki broj malih preduzea, a druge relativno mali broj velikih preduzea, a da i jedni i drugi posluju efikasno. To je obrazloio promjenama u karakteru tehnike proizvodnje, veliine i karaktera trita, vanosti transportnih trokova i drugog.

    LURC = long run unit

    costs-dug. jed. trokovi

    11

  • Bain je zapazio je tri karakteristina alternativna odnosa veliine preduzea i njegove efikasnosti:

    I. Prvi odnos se javlja kada preduzee progresivno raste, prosjeni trokovi proizvodnje progresivno opadaju, ali im prestanu padati poinju rasti. (grafikon 5)

    Preduzee postaje efikasnije kako raste prema optimalnoj veliini proizvodnje (Q0) i manje efikasno kada prate tu veliinu. Na taj nain ono bi imala jednu jedinu veliinu optimalne proizvodnje (Q0) i ne bi moglo biti ni manje ni vee od nje ako eli postii maksimalnu efikasnost.

    II. Preduzee dostie minimalnu efikasnost tehnoloki obim kod kojeg pojedinani trokovi prvi put postaju minimalni, a iza toga dolazi ogranieno podruje alternativnih nivoa izmeu take minimalnog optimuma (Qmin) i jedne druge take maksimalnog optimuma (Qmax). Pri svakom od nivoa izmeu te dvije take preduzee e biti jednako efikasno sa minimalnim prosjenim trokovima. Ako veliina preduzea postane vea od Qmax prosjeni trokovi e porasti i ono postaje manje profitabilno. Podruje izmeu Qmin i Qmax postaje neutralno podruje moguih alternativnih veliina pri kojima preduzee moe biti jednako efikasno i poslovati sa minimalnim trokovima.

    Grafikon 6.

    12

  • III. Nakon postizanja nivoa minimalnog optimuma (Qmin) preduzee se moe iriti neogranieno bez poveanja ili snienja trokova.Grafikon 7.

    Dovedeno do ekstrema, na grafikonu bi kriva prikazivala situaciju u kojoj bi bilo koja veliina preduzea izmeu veliine minimalnog optimuma i veliine dovoljne za jedno preduzee da monopolizuje industriju bilo jednake efikasnosti.

    14. Navedite kljune faktore koji prema T.Petrin odreuju optimalnu veliinsku strukturu privrede? (str. 81.)

    T. Petrin je dala jedno sve obuhvatno odreenje optimalne veliine strukture: Pod veliinskom strukturom neke privrede podrazumjeva se broj i raspodjela preduzea prema veliini. Postoji niz moguih veliinskih struktura, od najkoncentrovanijih do najdecentralizovanijih.Teoretski su mogue dvije krajnosti:

    u prvoj bi privredna aktivnost u nekoj privredi bila organizovana tako da svaki pojedinac bude samostalna ekonomska jedinica, a

    u drugoj bi sva privredna aktivnost bila usredotoena u jednoj jedinoj organizaciji. U stvarnosti nijedna privreda nije potpuno koncentrisana niti potpuno decentralizovana. Kada se neka privreda odlui za odreenu ekonomsku organizaciju, izmeu datih mogunosti mora izabrati optimalnu. To je pak ona koja pri dotinim proizvodnim faktorima omguuje najveu koliinu proizvoda i kod koje proizvodna struktura odgovara strukturi potreba. Sa trokovnog aspekta, to je mogue kada su trokovi na jedinici uinka u svakoj

    proizvodnji najmanji. Sa aspekta veliine preduzea, to znai da sva preduzea proizvode u tehnoloki

    efikasnom obimu, ili pak vei od njega. Minimalni efikasni tehnoloki obim je onaj kod koga prosjeni trokovi prvi put postaju najnii (grafikon 3.)

    Kada e prosjeni trokovi biti manji, zavisi od stepena razvoja tehnologije pa je taj minimum u razliitim proizvodnjama dosegnut kod razliitih obima preduzea.

    Tehnologija nije jedina, iako je najvanija determinanta optimalne veliinske strukture preduzea odreene privrede. Druge vanije odrednice su:

    broj stanovnika, nivo razvijenosti privrede, veliina domaeg trita,

    stepen diferencije proizvoda, otvorenost privrede, drutveno-ekonomsko uvjerenje, itd.

    13

  • 15. Koja su pitanja u svakom od etri osnovan upitnika Lloyds bank najvanija za evaluaciju novog preduzetnikog poduhvata? (str. 114.)

    Testovi iz Vodia za preduzetnike Lloyds Bank polaze od bogate spoznaje gospoe S. Williams, savjetnice uvene Lloyds Bank, da su anse za uspjeh vee ako budu ispunjena barem dva zahtjeva:

    prvo da ovjek sam realno procjeni sve prednosti i nedostatke kako svoje sopstvene, tako i posla kojim se bavi, te

    drugo, da pravilno procijeni svoju zamisao i trite na kojem eli nastupitiSvaki potencijalni preduzetnik prije svoje konane odluke treba razmotriti sve faktore:

    Jeste li prava osoba za to? Posjedujete li potrebne kvalifikacije? Hoete li moi zaraditi dovoljno za ivot? Da li je vaa ideja najbolja?

    Sve se to moe ispitati kroz sljedea etiri upitnika koja se odnose na: vas, vau porodicu, vae sposobnosti i vae ideje.I. Upitnik: Vi

    Moe li dugo raditi?Jeste li uporni i istrajni?Ako posao preivi pet godina, hoete li nastaviti?Mislite li da moete preivjeti?Ako ste u tekoama, moete li nai orginalno rjeenje?Jesu li za vas problemi svojevrsni izazov?Imate li samopouzdanja?Kako podnosite kritiku?Volite li biti lider kad je to mogue?Uspjevate li nai prave osobe koje vam mogu pomoi?Razlikujete li bitne od nebitnih odluka?

    II. Upitnik: Vaa porodicaVaa porodica moe biti znaajan faktor uspjeha. Ona vam moe pomoi u svim poslovima

    koje bi ste obavljali sami: radu u kancelariji, pomoni poslovi, rjeenje dilema i sl. Jeste li planove za poetak svog posla razmatrali u porodici?Da li je porodica spremna da pomogne ako bude potrebno?Da li je porodica spremna na nesigurnost zaposlenja ili plate?Moe li vaa porodica bez vas obavljati svakodnevne poslove?Zarauje li neko u vaoj porodici na drugi nain, to moe pomoi itavoj porodici?Jeste li radno sagledali sve finansijske tokove u svom domainstvu i usporediti prihode sa rashodima?

    III. Upitnik: Vae sposobnostiOvaj bi upitnik trebao omoguiti da do kraja sagledate ta moete raditi bolje, a ta loije, ili

    ta moete raditi dobro a ta loe. Ako postoje vjetine i sposobnosti s kojima ne raspolaete , to ne znai da ne moete napredovati. Ali to ete morati nadoknaditi na jedan od tri naina:

    - da se osposobite ili potraite savjet od neke agencije,- pokrenete svoj sopstveni posao tako da iskoristite sposobnosti sa kojima sami raspolaete,- koristite profesionalne savjetnike.

    Jeste li ikada vodili poslovne knjige, knjigu prodaje, knjigu blagajne?Da li ste ikada uzimali kredit?Kakvo je vae iskustvo u voenju finansija?Kakvo je vae iskustvo u kontroli prihoda i rashoda?Jeste li koristili raunovodstvene tehnike i kontrole?Znate li kako ete li obezbjediti dugorona finansijska sredstva?

    14

  • Kakvo je vae iskustvo u oblasti reklamiranja, odnosa sa javnou, distribucije proizvoda?Jeste li nekada ranije formirali tim za menadment?

    IV. Upitnik: Vae idejeOvo je prilika da konano provjerite svoje ideje prije nego to uete u formalizaciju svojih

    zamisli i uloite odreena sredstva za poetak svog posla.Jeste li definisali svoje ideje u vezi sa proizvodnjom?Jeste li svoje ideje istraili na tritu?Jeste li istraili osobine svojih potencijalnih kupaca?Jeste li upoznati s gubicima i dobicima na svom segmentu?Znate li u emu se va problem razlikuje od konkurencije?Jeste li testirali mogunost prodaje i jesu li vae procijene realne?Jeste li izraunali cijenu po kojoj se proizvod moe prodavati?Moete li barem priblino utvrditi trokove?Nakon odgovaranja na upitnike, preostaju tri mogunosti:

    1. Da odustanete, jer niste osoba za samostalni posao ili vaa ideja nije dobra.2. Da nastavite sa istraivanjem, pronaete bolju ideju ili se bolje osposobite.3. Krenete dalje u pripreme za pokretanje posla.

    16. Kojim redosljedom i na koji nain se delegiraju ovlaenja preduzetnika na menadent preduzetnike firme? (str. 65.)

    Pravovremeno i kvalitetno delegiranje ovlatenja preduzetnika na menadera je presudno za razvoj i opstanak novoformiranog malog preduzea. Taj proces prema Micheal Gerber-u, prolazi kroz tri faze (preduzetnika faza, faza traenja pomoi i faza gubljenja kontrole) razvoja malog preduzea:

    I. Preduzetnika faza razvoja firmePodrazumijeva se da biznis kao i ljudi treba da rastu, a sa rastom dolaze i promjene. Veina poslova se rukovodi prema onome to eli vlasnik, a to je u suprotnosti sa onim to je potreba biznisa. Ono to eli strunjak koji vodi kompaniju nije rast ili promjena, ve upravo suprotno. On eli mjesto gdje e ii da radi, slobodu da radi to hoe, kada hoe. Ono to eli strunjak osuuje njegov biznis na propast i prije nego to je poeo.

    U poetku nita vam nije teko da uradite za svoj biznis. Kao strunjak navikli ste da plaate za svoja priznanja. Sva vaa osjeanja vrte se oko vaeg posla, ne moete da prestanete da razmiljate o njemu. Potpuno vas je okupirao; sada preduzetnik ne radi samo posao koji zna, ve i posao koji ne zna kako se radi.

    Ima vie posla nego to vi moete postii. Bez obzira koliko se trudili, jednostavno ne moete sve da stignete. Proizvod poinje da pokazuje znakove pohabanosti. ini se da nita ne funkcionie kao na poetku.

    Rano djetinjsvo preduzea se zavrava kada vlasnik uvidi da biznis vie ne moe da vodi na nain na koji je to ranije inio do tada, i da e, radi preivljavanja, taj nain morati da mijenja.

    II. Faza u kojoj je preduzetniku potrebna pomo voenju firmePreoptereeni vlasnik neizbjeno krene da trai pomo (najee u fazi ranog detinjstva a niko ne zna kad e to da se desi) i to strunu pomo osobe sa iskustvom u biznisu kojim se sam bavi. Istog trenutka kada preda posao drugome, u vlasniku se budi menader, a strunjak privremeno miruje.Vlasnikovim brigama naizgled je doao kraj. Neko drugi e sada brinuti.

    Onda se desi. Muterija nazove da se poali na lo tretman koji je doivjela od jednog od vaih ljudi.

    To je poetak procesa pogoravalja u biznisu. Vlasnik uvia da je mnogo ranije trebao znati da nikome nije trebao vjerovati ve provjerama saradnika i prenoenjem iskustva na njih svesti rizik promaaja i nepovjerenja na minimum.

    Meutim, nije stvar u vaim ljudima. Rije je o tome da vi ne znate jednostavno drugaije da radite. Da bi ste se ponaali drugaije, bie vam potreban itav niz vjetina: vjetina menadera i vjetina preduzetnika. Ali strunjak u vama jo dugo nee dozvoliti da se to dogodi. Haos je posledica nesposobnosti strunjaka da se menja brzo kao to posao zahteva.

    15

  • III. Faza u kojoj preduzetnik poinje da gubi kontroluSvaki biznis u fazi puberteta dosegne taku na kojoj eli da prodre dalje od vlasnikove zone udobnosti granice unutar koje se on osjea sigurnim u svojoj sposobnosti da kontrolie okruenje, a izvan koje poinje da gubi tu kontrolu.

    Po Gerberu postoje samo tri pravca akcije koja mogu da se preduzmu, samo tri puta kojima biznis moe da krene: moe da se vrati u fazu ranog djetinjstva, ili da krene u propast, ili da nastavi ka svijetloj budunosti.

    Jedna od najdosljednijih i najpredvidljivijih reakcija vlasnika biznisa koji je prvenstveno strunjak kada se nae u haosu puberteta, jeste odluka da ponovo postane mali. Vraa se u vrijeme kada je biznis bio jednostavan, u vrijeme ranog djetinjstva. Meutim, sada se tek suoavaju sa neizbjenom istinom. Ne mogu se prestatu bavizi ovim poslom, jer ako prestanu, nee imati zaradu. Ne mogu ga ni prodati kad to ele, jer niko ne eli da kupi obian posao.

    IV. Faza u kojoj treba sprijeiti put u propastBiznis u fazi puberteta ima jo jednu alternativu. On moe da nastavi da raste sve bre i bre, sve dok ga ne ugui njegov sopstevni impuls. Najtraginija od svih mogunosti za biznis u fazi puberteta je ona da vlasnik ostaje u poslu on u stvari samo preivljava. Biznis ga troi kao i mogunost da izgubi. Na kraju, ne eksplodira njegov biznis - ve on.

    Zakljuak: preduzetnik mora na vrijeme shvatiti kada je pravi moment da prenese svoja ovlatenja na kompetentne menadere koji to mogu raditi bolje od njega. On treba da zadri svoju vlasniku kontrolu nad razvojem preduzea, a sam razvoj treba postati zadatak menadera na koje je on prenio svoja ovlaenja.

    V. Faza zrelosti i model preduzetnikove perspektivePrimjeri za treu fazu u rastu kompanije, zrelost, jesu najbolje kompanije na svijetu (Mc Donalds, Gillette, Yohnson & Yohnson, ...). Zreli biznis zna kako treba da se radi tamo gdje se trenutno nalazi i ta mora da uradi da bi dospio tamo gdje eli da ide. Ali zrelost nije neizbjean rezultat prve dvije faze. Navedene kompanije nisu zavrile kao zrele kompanije. One su staratovale kao takve.

    17. ta je biznis plan, koje dijelove treba da sadri prema S.Williams i koja dva segmenta su kljuna? (str. 120, 168.)

    Poslovni plan znai: stavljanje na papir svih dugoronih planova, procjena i ocjena. Kada se jednom saini plan, to ne znai da e on postati i realnost. Najvanije je oslanjati se na svoje najbolje procjene i na sve raspoloive informacije. Po miljenju S. Williams, u planu bi trebalo biti:

    1. Rezime plan, koji ukazuje na najvanije prednosti posla:a) o kakvu je planu rije b) na koje trite se istupac) mogunostid) procjena profita e) koliko je sredstava potrebnof) izgledi za investitora, kreditora

    2. Prolosta) kada ste poelib) rezime prolih rezultatac) koliko su bitni/nebitni proli rezultati

    3. Menadmenta) prolo zaposlenje i rezultati dostignua, a ne samo hronologijab) rezultati drugih koji su radili sa vamac) ima li propusta u menadmentu i kako ete to rijeiti

    16

  • 4. Proizvodi ili uslugea) jednostavni opis, emu sluib) po emu je proizvod posebanc) kratak opis konkurencijed) kako e se proizvod razvijati, koji e novi proizvodi biti uvedenie) jesu li potrebni patenti

    5. MarketingA) Trite

    a) veliina, proli i budui razvojb) analiza trita po sektorima sektori na koje ciljatec) potencijalni kupci: ko, tip i brojd) konkurencija: ko, jaina, pozicija na tritu, odgovor na vae izazove

    B) Podaci o 4P (proizvodnja, promocija, prodaja, cena) a) promocije, reklamab) ko e prodavatic) prednosti proizvodad) kako e se odrediti cijena

    6. Operativni detaljia) gdje je locirana djelatnostb) dobavljaic) osnovna obiljeja radnog procesad) potrebna oprema

    7. Finansijska analizaa) rezime procjeneb) mjesena dobit procjena gubitka za dvije godinec) mogunost profita za tri godined) mjeseni gotovinski tokovi za dvije godinee) prognoze biznisa uspjeha za dvije godinef) poslovne knjige u posljednje tri godineg) prolazne osnove prognozah) prognoza gotovinskih tokova u idue tri godine

    8. Izgledia) ciljevi: kratkoroni i dugoronib) visina i namjera potrebnih sredstavac) mogunost akcionarstvad) izgledi za investitora, kreditore

    Dva najvanija ciljna plana:1. dokazati onima spolja da treba da ulau novac,2. obezbjediti da se posao odvija po skladno planiranom scenariju i da se istovremeno mogu

    preduzeti potrebne akcije, ako stvari ne idu svojim tokom.

    18. U emu se sastoji razvojna paradigma informatikog drutva i koje du njegove osnovne karakteristika? (str. 155, 289.)

    Krupne promjene u svijetu voene ubrzanom kompjuterizacijom, uzrokuju stvaranje tzv. informatikog drutva. Informatiko drutvo, sada dominantna razvojna strategija veine ovjeanstva i generalna orjentacija modernog preduzea, ima svoje asiptomatske ciljeve koji se do kraja ne mogu ostvariti.

    Vodee protagoniste njegove izgradnje ine najrazvijenije zemlje, koje su ujedno i najdalje otile u ostvarivanju principa ove aktuelne razvojne strategije. One, po inerciji steene prednosti, zadravaju svjetsku lidersku ulogu, nemeui drugim zemljama odreene standarde. Putem globalizacije i standardizacije se praktino materijalizuje osnove tzv. informatikog drutva.

    Informatiko drutvo predstavlja posljedicu dugug djelovanja savremene trine ekonomije, pa zato ono i ima karakter vodee tehnologije, a ne neke konkretizovane ideologije.

    17

  • Globalizacija obuhvata sferu ukrupnjavanja i usmjeravanja privrednih kretanja preko kojih se vri uticaj na razvoj svjetske tehnologije i ekonomije. Postoji:

    Ekonomska globalizacija predstavlja trend objedinjavanja razvoja svjetske ekonomije preko djelovanja odreenih meunarodnih organizacija (IMF, WB, WTO).

    Tehnoloka globalizacija zasniva se na optem regulisanju materijalizacije naunih saznanja preko kojeg se stvaraju nove tehnologije i vri njihova difuzija u sve vei broj zemalja.

    Standardizacija se svodi na univerzalno normiranje rada i drutvenih odnosa. Postoji: Radna standardizacija - definisanje formi i kvaliteta proizvoda i usluga, unificiranje

    radnih odnosa Standardizacija drutvenih odnosa - selektivno insistiranje na uvaavanju odreenih

    normi ljudskih prava i sloboda izvedenih iz meunarodnih konvencija i konteksta tr. privreivanja.

    Preko tehnikih svjetskih globalizacija i standarda nacija postiu se odreeni pozitivni rezultati koji se ogledaju u tome to se preko njih nesporno doprinosi drutveno-ekonomskom razvoju, naroito manje razvijenih zemalja. Meutim, kroz te procese neminovno slabi suverenitet naroito nerazvijenih zemalja to dovodi do ekonomske i politike dominacije i do opasnosti od jednopolarnog voenja firme.

    Kljunu ulogu u sada uspostavljanim meunarodnim ekonomskim odnosima i izgradnji informatikog drutva ima nauno-tehnoloki razvoj, koji se odlikuje sve dinaminijim razvojem informacionih, generikih i primijenjenih tehnologija. Ove tehnologije od preduzea zahtijevaju da budu fleksibilna i trino konkurentna. Savremeno preduzee je ivotno upueno da svoju tehnologiju adekvatno mijenja i stalno prilagoava trino direktnim promjenama. Ta nova informaciona infrastruktura omoguie i novi tip preduzetnitva, u tome e prevagu imati individualno preduzetnitvo i mala preduzea.Nove razvojne paradigme (Kober)- uspostavljanje nove strategije ekolokog i humanog razvoja savremene civilizacije- ta nova strategija postindustrijskog drutva mora biti dinamina, globalna, integralna i korektnaGlobalne promjene u postindustrijskom drutvu su:- humanizam

    - individualizam

    - standardizacija

    - neformalne grupe

    - okretnutost budunosti

    - simbolini proizvodni faktori (znanje, informacije, komunikacije)

    - informacijsko-trina ekonomija

    - demokratizacija i zatita manjina

    - mrena upravljaka struktura

    - mir i ekologija

    Uvoenjem novih info. tehnologija u preduzee, sve je vie karakteristian pomak sa industrije na obradu info. Tako industrijska preduzea postaju informatika. Nastupa integracija ivota i rada a na kao u industrijskoj epohi. Uspostavlja se veza izmeu radnog i ostalih aspekata ivota.

    Stara deviza rimskog kluba "misli globalno deluj lokalno" postaje vodilja drutvenih aktivnosti.

    18

  • 19. (63) Koja preduzetnika strategija stvara (kreira) potroaa, na koje naine to postie i za svaki nain pokazati po jedan primjer? (str. 289, 61, 55, 65)

    Strategija promjene vrijednosti i karakteristika sama po sebi predstavlja inovaciju. Proizvod ili usluga koje ona nosi sa sobom mogu biti prisutni na tritu due vrijeme a ova strategija mijenja njihovu upotrebnu vrijednost i ekonomske karakteristike i time ih pretvara u neto novo.Ova startegija kreira potroaa, to je krajnji cilj svake poslovne strategije.Ona to ini:

    1. Stvaranjem koristi za klijente - POTA (primjer: u Engleskoj je Roulen Hill 1836. stvorio ovo to danas nazivamo potom.On je predloio da potarina bude ista u cijeloj Velikoj Britaniji, bez obzira na udaljenost na koju se poiljka alje, kao i da se potarina plaa unaprijed, tako to e se na poiljku lijepiti odgovarajua markica.Tako je pota preko noi postala pogodna za funkcionisanje i jeftina).2. Utvrivanjem odgovarajuih cijena - ILETI (milioni ljudi u svijetu su koristili svakodnevo iletove noie za brijanje.ilet nije pronaao aparat za brijanje koji je mnogo bolji od drugih a bio je mnogo skuplji za proizvodnju (to je brija po principu uradi sam).Ono to je ilet uradio bilo je da utvrdi punu cijenu za ono to muterija kupuje, a to je usluga brijanja, a ne da odreuje cijenu onoga to proizvoa prodaje. Kupac je moda platio i vie nego to bi platio da je kupio konkurentski aparat za brijanje ali je to bilo mnogo prijatnije i sigurnije, a mnogo jeftinije od brijanja u berbernici. 3. Prilagoavanjem drutveno-ekonomske realnosti (potroaka realnost) - ETELICE (ameriki farmeri poetkom XIX vijeka nisu raspolagali kupovnom snagom. Meutim, pojavljuju se etelice i mogunost kupovine na kredit, na rate tako da su farmeri mogli sebi da priute i maine). Sve to muterije kupuju mora da odgovara njihovim potrebama.4. Isporukom onoga to za klijenta predstavlja pravu vrijednost - NAMETAJ posljednja od ovih inovativnih strategija isporuuje ono to predstavlja proizvod za proizvoaa. Firma Herman Miller, ameriki proizvoa namjetaja, je prvo poizvodila stolice modernog dizajna.Kada su i drugi proizvoai poeli proizvoditi iste stolice, ova firma se orijentie na proizvodnji i prodaju itavih kancelarija i radionica u bolnicama.Naizad osniva institut za upravljanje sredstvima, koji savjetuje kompanije o rasporedu prostorija za kancelarije i opremu koja je neophodna za odvijanje radnog procesa.Ono to radi kompanija Herman Miller jeste definisanje vrijednosti za potroae,Ona kae svojim potroaima vi moda plaate namjetaj ali ustvari kupujete red, moral i produktivnost.

    20. (59.) Objasniti izvor inovacija nepodudarnost, navesti najvanije vrste nepodudarnosti i za svaku pokazati po jedan primjer! (str. 56.)

    Sistemska inovacija sastoji se od svrsishodnog i organizovanog traganja za promjenama tako da se one u okviru sistematske analize mogunosti takvih promjena mogu prihvatiti kao ekonomske ili socijalne inovacije. Sistematska inovacija na svoj specifian nain znai i kontrolisanje, po

    Drakeru, 7 izvora inovativne mogunosti:1. neoekivanost2. nepodudarnost3. inovacije zasnovane na potrebi nekog procesa4. promene u strukturi privrede ili trita 5. demografske6. promene u opaanjima, raspoloenjima i znaenjima7. nova saznanja (nauna ili nenauna)

    Prva tri izvora nalaze se u okviru samog preduzea, odnosno u okviru sektora proizvodnje ili sektora usluga.Oni su u osnovi samo naznake.

    Drugi set izvora inovativne mogunosti (tri izvora) obuhvata promjene van preduzea.

    19

  • NEPODUDARNOST

    Nepodudarnost (jedan od prva etiri izvora) je neslaganje izmeu: onoga to jeste i onoga to bi trebalo da bude ili, izmeu onoga to jeste i onoga to svako (ili veina) pretpostavlja da jeste.

    Nepodudarnost je simptom mogunosti za inovacije, ona nagovjetava postojanje neke vane greke a to je poziv za inovaciju. Ona je jasno vidljiva.Postoji nekoliko vrasta nepodudarnosti:

    1) nepodudarnost izmeu ekonomskih realnosti jedne privredne djelatnosti (ili sektora javnih usluga).

    Sluaj mini - eliane: u ratu radi dobro, a u mirnodopskim uslovima ne iako trite elika raste.

    2) nepodudarnost izmeu realnostui jedne privredne djelatnosti (ili sektora javnih slubi) i pretpostavke o njoj.

    npr. prekookeanski brod smatran je umiruim (1950 godine); prognoze su govorile da e biti zamjenjen vazdunim transportom.Brodarstvo se koncentrisalo na ekonominost brodova dok su u plovidbi na moru ili se nalaze u tranzitu izmeu dvije luke. Meutim brod je kapitalno dobro; pravi najvee trokove kada nisu u upotrebi.

    Rijeenje: odvojiti utovar od leanja tereta. Pravite utovar na kopnu, koncentriite se na trokove broda dok ne radi a ne na one dok radi.

    3) nepodudarnost izmeu napora jedne privredne djelatnosti i vrijednosti oekivanja njihovih muterija

    TV prijemnik nije samo obina roba stvar za siromane muterije.To za njega predstavlja prozor u novi svijet, moda i prozor u itav novi ivot.

    4) interna nepodudarnost u okviru ritma ili logike samog procesa W. Konor je uspio da nae sredstvo za ouvanje koje je enzim (koji rastvara ligament prilikom

    operacije oka) produilo ivot na polici bez unitavanja njegovog potencijala.S tim pronalaskom hirurzi nisu vie morali da mjenjaju ritam procesa rada prilikom operacije (jer su do tada primjenjivali mnogo stresniji proces prije koritenja tog enzima).

    21. (61.) Koja tri glavna fokusa postoje za inovaciju zasnovanu na znanju; koje firme i na koji nain su ili primjenjivale (str. 49, 81)

    1) Koncentracije panje na razvoj kompletnog sistema = Edvin Leud Polaroid koji e imati dominantan poloaj u sektoru. To je upravo bilo ono ro je IBM uradio, u svojim ranim godinama kada je izabrao metod da ne prodaje kompjutere nego da ih izdaje u zakup svojim muterijama (koje je snabdevao softverima, programima)

    2) Drugi jasno izraen fokus jeste trini fokus. To je Dipon uradio sa najlonom.On nije prodavao najlon; on je stvorio trite potroaa najlona: za ensku pletenu robu i ensko donje rublje, trite za automobilske gume koje koriste najlon.

    3) Trei fokus je pokuaj da se zauzme strateka pozicija putem koncentrisanja na kljunu funkciju.Tako je upravo mislio Pfizer u SAD u kada je vrsto odluio da se koncentrie na ovladavanje procesom fermentacije, to mu je zaista i omoguilo da osvoji od poetka vodeu poziciju kod pencilina.

    20

  • 22. Kako je menaderski tim LEXMARK a definisao formulu za uspjene promjene u preduzeu? (str. 234)

    Preduzee LEXMARK poznato po kvalitetnim tampaima, poelo je ostvarivati proizvodne i poslovne uspjehe tek nakon to su pogoni za proizvodnju tampaa i odgovarajueg potronog materijala odvojeni od glomaznog IBM-a i prodati. Fabrike, razvojni i istraivaki centri koji su bili u sastavu IBM-a nisu mogli brzo i uspjeno pratiti promjene koje je nametalo svjetsko trite.

    Osnivanje nove firme 1991. godine sa velikim dugogodinjim IBM tehnolokim sistemom bilo je jedino ispravno rijeenje.

    Vrlo mlad i motivisan menaderski tim definisao je formulu uspjene promjene:

    VIZIJA + VJETINA+ PODSTICAJ + RESURS + AKCIONI PLAN = promjena

    1. vizija = konfuzija2. vjetina = zbunjenost3. resurs =frustracija4. poticaj = tromost5. akcioni plan = lo start

    Leksmark menaderski tim rukovodio se sledeim naelima: svi smo mi jedan tim svako mora raditi da bi se ostvarila vizija napustiti stare paradigme individualna inicijativa radnici rade za svog efa konkurencija unutar firme timski rad ef radi za i sa radnikom kooperativnost vozi bez straha osposobljenost, uvjebanost, podrka i uzajamna pomo

    Za uspjean timski rad, prema menaderima firme treba upotrebiti ovaj recept: svima u timu moraju biti jasni ciljevi mora postojati plan unapreenja svima moraju biti jasne uloge svakog lana tima koristi se jasna govorna komunikacija dobro definisana procedura donoenja odluka uravnoteeno uestvovanje u radu tima koristiti nauni pristup i znanja

    23. Koja je razlika u ocjeni sposobnosti ekonomske nauke da predvia rezultate preduzetnikog poduhvata izmeu M. Friedmana i F. Machlup-a? (str. 247)

    Sposobnost ekonomske nauke da predvia rezultate preduzetnikog poduhvata ima prednost u dvije bliske koncepcije: 1) jedna posmatra princip maksimizacije kao pretpostavku ponaanja2) a druga kao element metodologije.

    Poto je teko provjeriti stepen simplifikacije koja ostvaruje pretpostavka maksimizacije profita da bi se procijenila validnost teorije , potrebno je osloniti se na njenu sposobnost predvianja. naime ako se ona pokae kao dobra, a da pretpostavka nije statistiki provjerena moe se zakljuiti da se preduzetnik ponaa kao da tei maksimalnom profitu.

    21

  • On pri tom postupa slino kao igra bilijara koji uspjeno ostvaruje serije pogodaka na koje djeluju njemu nepoznati fiziki zakoni.Tu koncepciju max. profita brani M Friedman:

    Sposobnost teorije firme da predvia, zasnovana na principima maksimizacije, ini se da je manje znaajna i manje univerzalana nego to misli Friedman. Ova ogranienja objanjavaju pojavu alternativnih teorija, koje u nekim domenima za razliku od modela maksimizacije omoguavaju bolja predvianja:

    npr. teoretiar se ne moe zadovoljiti modelom koji je zasnovan na oigledno netanim pretopostavkama, ak i ako nam one obeavaju neka odreena prihvatljiva predvianja. Naime, u tom sluaju model ne objanjava posmatrane pojave.

    F. Meklop kao kriterijum validnosti uzima sposobnost predvianja, i to ne samo zbog tekoa na koje se nailazi prilikom empirijske provjere realizma principa max profita ve i zbog beskorisnosti takve provjere.

    I zaista namjena teorije firme nije da predvia realno ponaanje preduzetnitva.Ona treba da omogui da se objasne i predvide uticaji promjene varijable (nadnice i kamatne stope na trine cijene).

    Preduzee je samo karika koja omoguava da se u logikom procesu, pree sa uzroka na posljedicu.

    Pretpostavka max profita se koristi zbog metodolokih razloga, jer omoguava praktinu primjenu diferencijalnog rauna.

    Za Friedmana validnost teorije proizilazi iz njene sposobnosti da predvia a po Meklop-u, teorija firme koja se zasniva na max profitu nema univerzalni domen. Zbog toga treba predvidjeti alternative koje e razmatrati sve one probleme koje ova teorija ne moe da rijei.

    24. Kakvu ulogu imaju inovativne grupe, a kakvu preduzet. timovi u preduzetnikom upravljakom podsistemu? (231. str.)

    misija: uvoenje novog naina korienja resursa u preduzeu i nainu razmiljanja u celokupnom poslovanjuciljevi-kreiranje preduzetnikih poduhvata sa kojima e se ostvariti konkurentna prednost na tritu,-obezbjetiti brzu oplodnju kapital,-visok rast standarda zaposlenih i -otvoriti nove poslove za radnike koji su privremeno zaposlenizadaci su stvaranje ideje za:

    uvodjenje poslovnih inovacija, pronalaenje novih trita, stvaranje novih potreba kod kupaca, novih proizvoda i usluga, drugaiji raspored korienja resursa, formiranje novih poslovnih jedinica, saradnja i pomo rukovodstva u realizaciji preduzetnikih poduhvata.

    Inovativne grupe i preduzetniki timovi su sastavni dio preduzetnikog upravljakog podsistema koji je integralni dio poslovnog sistema preduzea.

    Inovativne grupe: Predsjednik vijea za preduzetnitvo je odgovoran da i grupa profunkcionie, poziva kreativne radnike da se ukljue u rad grupe, saziva prvu sjednicu, a dalje vodjenje grupe preuzima kordinator koga izabere grupa. Njegova uloga je da usklauje i povezuje rad inovativnih grupa, razmenjuje iskustva, i reava probleme. Najee koriste metode bazirane na otvorenoj diskusiji: brainstorming, delphi, morfoloka. Broje 5-7 lanova.

    Preduzetniki timovi: Za vee i sloenije ideje treba formirati preduzetniki tim koji, u saradnji sa spoljnim i unutranjim strunim slubama treba da preduzetniku ideju dovede do realizacije. Formira ga direktor preduzea. Uz tim se formira posebna sluba za razvoj i uvanje intelektualne svojine. Takva sluba se u svetu naziva Business security, a glavna uloga je sakupljanje i obrada to veeg broja informacija. Broji 8-10 lanova.

    22

  • 25. Koje su osnovne razlike u organizaciji izmedju velikih i malih preduzea?(224. str.)

    Velika preduzea organizuju vei broj samostalnih funkcija nego to to ine mala preduzea, a kojima pojedine funkcije mogu da obavljaju spoljne institucije (naroito istra. rad, uvoz, izvoz).

    Kod malih preduzea preovladava proizvodni proces sa karakteristikama pojedinane proizvodnje, dok je kod velikih preduzea prisutna masovna i serijska proizvodnja.Mala preduzea imaju pliu i jednostavniju organizacionu strukturu za razliku od velikih koji imaju dublju i sloeniju organ. strukturu.

    Velika preduzea treba da primjene decentralizaciju kao neophodan proces. Zbog veih finansijskih sredstava vea preduzea e u svojoj organizaciji imati posebne slube za istraivanje i razvoj, to nije sluaj s malim preduzeima.

    Specifinosti malih i velikih preduzea s obzirom na formalizaciju, decntralizaciju i sloenost:

    VELIKO PREDUZEE MALO PREDUZEE1. Organizacija je u veoj mjeri

    formalizovana2. Decentralizacija organizacije 3. Vertikalna sloenost4. Horizontalana sloenost

    1. Organizacija u manjoj mjeri formalizovana

    2. Centralizacja organizacije3. Vertikalna jednostavnost 4. Horizontalana jednostavnost

    26. Kakva je razlika izmedju novanog i nenovanog vredovanja zaposlenih? ( 210. str.)

    Pri vrednovanju zaposlenih, raunovodstvo kadrovskih potencijala se koristi novanim i nenovanim mjerilima. I jedna i druga su namjenjena za vrednovanje zaposlenih kao pojedinca i zaposlenih kao cijeline.Rezultati nenovanog vrednovanja su lako primjenjivi:

    1. pri donoenju poslovnih odluka, za koje nisu potrebne novane informacije 2. kao zamjena za novano vrednovanje, npr. rangiranje zaposlenih 3. kao najava (predvidjanje) za novano mjerenje vrijednosti zaposlenih, odnosno kao njena

    korekcija.Kod novanog vredovanja zaposlenih pokuava se vrednovati:

    1. znanje i iskustvo zaposlenih 2. efikasnost u radu zaposlenih3. potencijali zaposlenih4. znanje zaposlenih5. subjektivno oekivanje koristi

    Modeli nenovanog vrednovanja su: Miigenski, Flamholzov i Oganov model.

    Nenovani model vrednovanja zaposlenih, odreuje poznate (naune) i organizacione sposobnosti. Te promjenljive sigurno nisu novano izraene, ali je na osnovu njihovih kvalitativnih promjena ipak mogue izvesti zakljuke o poveanju, odnosno smanjenju vrijednosti zaposlenih u preduzeu.

    U poreenju sa nenovanim, novano vrednovanje zaposlenih je meu istraivaima pobudilo mnogo veu panju. Novac je ipak zajedniki imenilac, koji veoma olakava meusobno uporeivanje teko mjerljivih ekonomskih kategorija.

    23

  • Modeli novanog vrednovanja su:- Klasini modeli su:

    - model nedokazanog priznatog modela- model korigovane sadanje vrijednosti- model kapitalizacije istorijskih trokova- model nadoknadivih trokova- model oportunih trokova- model diskontovanih plata

    - Savremeni modeli su:- model odnosa trine i knjigovodstvene vrijednosti- model Q- model izraunate neopredmeene vrijednosti.

    27. Objasniti odnos izmeu agenatai principala po pitanju rizika i grafii predstaviti optimalnu podjelu rizika izmeu njih! (273 str.)

    Ugovori izmeu principala se razlikuju po: distribuciji nagraivanja distribuciji rizika

    Kod distibucije rizika postoje 2 sluaja: kad principal preuzima rizik (kod fiksne plate) kad agent snosi rizik

    - Ugovor o nadnici - podrazumeva fiksnu platu- Ugovor o renti - podrazumeva uplate minus dogovorena fiksna plata

    Ukoliko i principal i agent imaju neutralana stav prema riziku, smatra se da je najbolja struktura nagraivanja; tzv. ugovor o renti koji prua agenstu maximum podsticanja za snoenje rizika.

    Ukoliko agent nema sklonosti ka riziku onda je neophodan trade off (nagodba) izmeu njega i principala, kojim e agent (putem veeg oekivanog prihoda) biti podstaknut da snosi vei rizik.

    Na grafikonu je prikazan optimalan ugovor za principala koji ukljuuje podjelu rizika izmeu njega i agenta

    GRAFIKON 8.

    U uslovima kada je principal neutralan a agent nema sklonosti ka riziku, agent snosi rizik koji je jednak V2,a aprincipal rizik koji je jednak V1- V2.

    Ako se izvri poreenje izmeu situacija kojima su svojstvene simetrine, odnosno asimetrine informacije kao na grafikonu 9, gdje kriva CS predstavlja rijeenje principalnog problema u sluaju informacione simetrije; to je prvo najbolje rijeenje a kriva CA rijeenje tog problema kad postoji informaciona asimetrija, odnosno drugo najbolje rijeenje. Razlika izmeu prvog i drugog najboljeg rijeenja je prouzrokovana nemogunou praenja skrivenih akcija (tj. tzv. moralnim hazardom)

    24

  • GRAFIK 9.

    U uslovima neizvjesnosti na mogu se anticipirati sve promjene, pa se formuliu odgovarajua oekivanja. Tako je Neu, postavivi statiki model za firmu u uslovima savrene konkurencije, doao je do sledeih zakljuaka:

    za firme nesklone riziku, output u uslovima neizvjesnosti je manji od onoga u uslovima izvjesnosti

    neutralan stav prema riziku daje za rezultat identian output u obje situacije, dok kada je rije o

    firmi sklonoj riziku njen output je vei u uslovima neizvjesnosti.

    28. Koja je vrsta inteledensa potreban za kreiranje preduzetnikih poduhvata strateki i zato slui cost-benefit analiza? (str. 306, 314.)

    Cost-benefit analiza vodi rauna o tome kakvi su efekti preduzetnikog poduhvata, odnosno nove investicije na irem drutvenom planu.Ona polazi od stava da individualni interesi ne moraju biti podudarni sa drutvenim. Zato se prilikom svake znaajne investicije mora voditi rauna o drutvenim koristima i trokovima dobijanja nekog dobra.Za procjenu drutvene koristi i trokova osnovno je poznavanje dvije kategorije:

    - potroaki viak- oportunitetni troak

    1. Potroaki viak polazi od toga da se korist nekog dobra moe ocijeniti preko spremnosti potroaa da plati vei iznos novca od tekue trine cijene samo da bi doao u posjed tog dobra.To je razlika izmeu maksimalnog iznosa koji su potroai spremni da plate za neko dobro ili uslugu i stvarno plaene cijene.

    GRAFIK 11.

    Ako drutvo raspolae koliinom q1 nekog dobra, potroai su spremni platiti za poslednju jedinicu cijenu p1 i ona e vaiti za cijelokupnu koliinu na tritu. Ako bi koliina bila manja, potroai bi bili spremni platiti veu cijenu. Najvia cijena koju bi platitli O-A. Ako bismo sabrali OABq1 i od njega oduzeli OP1Bq1 dobili bismo P1AB.OAB q1 ukupan iznos koji su potroai spremni da plateOP1 Bq1 stvarno plaeni iznos P1AB potroaki viak.2. Oportunitentni troak jednog preduzetnikog poduhvata su proputene koristi nekog drugog projekta koji nije mogao biti realizovan usljed opredjeljenja za prvi.

    25

  • Cost-benefit analiza eli da izrazi drutvene preferencije izmeu alternativa, pa e zato s jedne strane izraunati koristi investiranja u projekat, a s druge strane e kao trokove ukljuiti proputeno poveanje koristi na osnovu projekta B, u koji se nije moglo investirati usljed ogranienosti sredstava.

    Kod CBA treba imati u vidu da se koristi i trokovi mogu protezati u duem periodu sve dok traju efekti neke investicije i ne moraju biti ravnomjerni od jednog do drugog vremenskog perioda. Zato ih moramo svesti na uporedive veliine diskontovanjem.

    = (Bi - Ci) / (1+r)i > 0gdje je 1 / (1+r)i diskontni faktor.

    Znanje, odnosno ljudski resdursi koji kreiraju novi pristup razvoju presudni su. Osnovna alatka pri tome je strateki intelidens.

    29. ta je elektronski toak poslovanja i emu on slui u savremenom poslovanju? (str. 295, 291)

    Osnovni razlog postepenog uvoenja elektronskog poslovanja u firmama jeste postepeni razvoj automatizacije poslovnog procesa. Za automatizaciju bilo kojeg poslovnog procesa potrebno je ispuniti dva uslova:

    - prvo opis svih radnih mjesta po poslovnim procesima koji se automatizuju mora biti definisan; odnosno mora postojani pisani dokument u elektronskom obliku u kome se nalazi spisak zadataka za svako pojedinano radno mjesto.

    - drugi uslov je postojanje opisa tokova informacija izmeu radnih mjesta za svaki poslovni proces ili scenario poslovnog procesa.E - Business Wheel (toak elektronskog poslovanja opisuje najbitnije procese elektronskog poslovanja)Sastoji se iz 7 dijelova koji okruuju klijenta kao polaznu osnovu svih savremenih poslovnih procesa. Scenario elektronskog poslovanja sastoji se iz dva osnovna dijela: strategije elektronskog poslovanja i primjene elektronskog poslovanja (operativni proces).Strateko operativno poslovanje ine:

    1. filozofija, strategija i poslovi elektronskog poslovanja

    2. e marketing i e PR

    3. informaciona i komunikaciona infrastruktura

    Operativno elektronsko poslovanje ine:1. e proizvodnja i e proizvodi

    2. e tehnologija

    3. distributivni lanac

    4. elektronska zatita i pravo

    Kada govorimo o koncepciji e toka potrebno je naglasiti da se strategijama elektronskog poslovanja definiu svi poslovni procesi koji imaju za krajnji cilj zadovoljstvo klijenta i profit firme. Meutim, da bi se ostvario cilj elektronskog poslovanja, potrebno je kreirati i voditi operativne procese koji u sutini ine elektronsko poslovanje.

    26

  • 30. Prikazati ematski organizacionu strukturu preduzetnike firme i objasniti odnose izmeu najvanijih poslovnih funkcija preduzea uz pomo PAEI sistema! (str. 201, 198, 199)

    Za preduzetniku firmu je karakteristika da njena organizaciona struktura podstie kreativnost i preduzetniki duh. Ako se razlike u orijentaciji pojedinih polsovnih funkcija pokau linijama razliite duine to izgleda ovako:

    EMA (str.201)

    Orijentacija svakog od ovih sektora najbolje se moe opisati ako se koriste 4 uloge menadmenta: postizanje (P); administriranje (A); preduzetnitvo (E)i integrisanje (I).

    Sektor prodaje je usko orijentisan na zadovoljavanje potreba kupca tj. postizanje, a to zadovoljavanje treba da bude efikasno to je u funkciji administriranja, pa e stil biti PAei. Isti izbor stila postae i u sektorima proizvodnje i personalnog odjeljenja.

    Marketing sektor je orijentisan na potrebe kupaca tj. na postizanje, ali u sklopu kreativnih rijeenja i na preduzetnitvo. Tako je stil koji e odgovarati ovom sektoru PaEi, koje vjeno odgovara projektnom odjeljenju, sektoru za istraivanje i razvoj, finansijskom odjeljenju ili sektoru za razvoj strunjaka.

    Za sektor raunovodstva primjenjuje se znak administriranja ali je potrebno i preduzetnitvo (stil pAEi), se primjenjuje i u pravnoj slubi i u sektoru za kompjutersku obradu podataka.Najvei broj nesuglasica i konflikata koje moraju uskladiti imaju:

    - prodajni sektor sa marketing sektorom- proizvodni sektor i sektor za istraivanje i razvoj i sektor za projektovanje i konsalting

    proizvoda- raunovodstveni, pravni i sektor obrade podataka sa svim ostalim sektorima- personalni i sektor za razvoj kadra.

    31. Grafiki prikazati i objasniti normalne faze prvog dijela ivotnog ciklusa preduzea (od faze stvaranja do stabilnosti) kao i patoloka odstupanja u pojedinim fazama izraena uz pomo PAEI sistema! (str. 38, 39)

    Prema Adiesu preduzee ima ivotni ciklus slian ljudskom organizmu. Na krivu ivotnog ciklusa presudan uticaj ima preduzetnitvo.

    GRAFIK!

    27

  • 28

  • U ranim fazama elementi preduzetnitva su stalno prisutni i to firmu ini mladom i vitalnom. Organizacija je fleksibilna i njeno ponaanje je pod kontrolom. Ve u fazi stabilnosti dolazi do gubljenja preduzetnikog duha i organizacija poinje da stari. Vie nije fleksibilna i zapada u krizu poslovnih rezultata.

    Kako organizacija mijenja svoj poloaj u ivotnom ciklusu, tako su joj potrebni drugaiji stilovi voenja. Osnovne komponente stilova vostva: Postizanje P, administriranje A, preduzetnitvo E i integrisanje I. Dominantna komponenta u pojedinim stilovima se oznaava velikim slovom, a ako nije malim.

    Stadijum UDVARANJA zahtjeva vostvo koje kreativno razmilja, a potom stvara preduzee. Mora biti orijentisano na akciju i pri tom da ne gubi svoju viziju PaEi (postizanje preduzetnitva).

    Stadijum DOBA POVOJA stil PaEiStadijum GO-GO - stil pAEi u toku go-go stadijuma potrebno je preduzetnitvo i

    administracija da hladezahuktalost go-goorganizacije da se ne bi opteretili.U ADOLESCENCIJI treba uvesti A, ali kompaniju rastzaju konflikti za koje se treba

    pobrinuti. Da bi se prelo u Top formupotrebno je uvesti stil pAeI.Prelazak u TOP FORMU trai da se povea I, gubi se preduzetnitvo E kao dio organizacione

    kulture pa vostvo mora da ga obezbjedi. Zato stil vostva koji je neophodan da bi se ostalo u top formi je paEI.

    Kada organizacija napusti top formu gubi fleksibilnost (E). Funkcionalni stil koji e usporiti propadanje u STABILNOSTI je PaEi, koji se razlikuje od istog stila u doba povoja.

    Ono to moe da izazove starenje preduzea da izazove da se ono ponaa patoloki, a ne normalno je vostvo koje nije funskcionalno za potrebe preduzea u odnosu na poziciju u ivotnom ciklusu. U stabilnosti i aristokratiji i kasnim stadijumimam preduzee se stalno oslanja na A, a potrebni su mu preduzetnici E i I ljudi.

    32. Paralelno navesti najvanije sistemske karakteristike socijalistikog, kapitalistikog i preduzenikog drutva! (str 351, 353)

    Sistemska svojstva Bive socijalistiko drutvo

    Sadanje kapitalistiko drutvo

    Nastupanje preduzetnikog

    drutva1. OSNOVNI KONCEPT DRUTVA

    drutvo je dobro zatvorena organska

    tvorevina u kojoj sve mora biti vrsto

    povezano

    drutvo je jedna visoko indiferencirana tvorevina sposobna da

    opstaje uz znatne neuravnoteenosti

    drutvo je jedna asocijacija ljudi sa

    izraenom inicijativom za

    individualnou i razliitim potrebama

    2. FUNKCIJE DRUTVENOG PORETKA

    odravanje socijalnog mira

    max blagostanje vlasnika kapitala

    max blagostanje veine lanova

    drutva3. DOMINANTNI INTERESI

    cjelokupne drutvene zajednice

    legitimni interesi vlasnika kapitala

    Prioritetni interesi su interesi preduzetnika, a zajedniki interesi

    drutva osiguravaju se njihovim

    povezivanjem4. centralna sfera drutva i drutvene figure

    politikapolitiari

    ekonomijakapitalisti

    preduzetnitvopreduzetnici

    5. legitimni uesnici u politikom drutvu

    Politiari na funkcijama i

    vladajua koalicija

    Dravljani i njihove institucije i

    organizacije za politiko djelovanje

    Slobodni graani i njihove asocijacije za drutveno djelovanje

    29

  • 6. organizacija snaga drutva

    drava poslovne organizacije (preduzea)

    preduzetnike jedinice, pojedinci i

    firme7. preokupacija vlasti odravanje

    uspostavljenog poretka

    usklaivanje interesa lanova i grupa u

    drutvu

    stvaranje preduzetnike klime

    8. kljune institucije vlasti

    Izvrna vlast, upravlja drutvom na bazi

    predpostavljene volje naroda

    Na demokratskim izborima

    uspostavljaju se institucije

    zakonodavstva, izvrne i sudske vlasti

    Jaaju nevladine organizacije i druge

    slobodne asocijacije i neformalni oblici

    drutvenog djelovanja

    9. model dobrog lana drutva

    Lojalni podanik Graanin koji djeluje na pravno regulisan

    nain

    Preduzetnici i kreativni pojedinci u

    svim oblastima drutvenog ivota i

    rada

    10. osnovni svojinski status dobra

    drutvena svojina osim dobara u linom

    posjedu

    dobra imaju poznatog vlasnika sa zakonski ureenim pravima i

    obavezama

    participacija pojedinaca o vlasnitvu i upravljanju

    proizvodnom imovinom drutva.

    11. osobine ekonomskog poretka

    odluivanje o upotrebi drutvene imovine i raspodjelai efekata je centralizovano

    odluivanje o upotrebi vlasnikih dobara je ekonomsko decentralizovana i fleksibilna

    resursi se nastoje optimalno

    kombinovati i u to veoj mjeri kreirati

    12. odnos prema inovacijama

    inovacije uvode nadleni

    vano sredstvo za realizaciju interesa vlasnika kapitala

    svi akteri u poslovnim djelatnostima imaju slobodu da unose

    inovacije13. osobine kulturnog poretka

    ohrabrivanje konformizma, tenja za ograniavanjem

    individualnosti

    pragmatino miljenje i ponaanje kod ljudi se cijeni ozbiljnost,

    predanost radu

    ohrabrivanje tenje za inovacijom,

    kreativnou, podsticanje

    individualne akcije

    33. Koja su to kljuna sastavna elementa kod tehnolokih parkova, a koje kod klastera? (str. 370)

    Tehnoloki park je novi oblik preduzetnike infrastrukture. U njemu su dovedeni u funkcionalnu vezu:

    - fizika infrastruktura (zgrade i drugi ureeni poslovni prostori)- nauka (istraivaki centri, laboratorije)- novi poslovni subjekti (nova mala preduzea, finansisjko raunovodstveni servisi).

    Prvi nauni park osnovali su na Stenford univerzitetu 50 tih godina talentovani pojedinci koji su radili u laboratorijama i istraivaim centrima. Osnovno obiljeje naunog parka je u tome to stvara ambijent preduzetnitva visoke uspjenosti i kvaliteta. U Evropi su se nauni parkovi pojavili tokom 70 tih (nauni park Kembrid).

    30

  • Dvije znaajne okolnosti du doprinijele razvoju parkova posebno u Evropi: Prva okolnost je to to se shvatilo da je znaajno obezbjediti vienamjensku fiziku

    infrastrukturu od strane drave. Partnerstvo se sastojalo od :

    1. univerziteta ili istraivakog centra2. regionalne vlade ili grada3. agencija za razvoj ili fondacija

    Druga znaajna okolnost vezana je za praksu u Francuskoj gdje se razvila koncepcija tehnopola.Posljednja faza ovog smjera razvoja naunih parkova je formiranje tehnopolisa ili

    tehnogradova gdje se novi grad formira oko jednog ili vie naunih parkova.

    Klasteri: Rije klaster potie od eng. rijei cluster to znai groz ili jato slinih ili komplementarnih malih preduzea okupljenih oko zajednikih slubi za poslovne transakcije, distribuciju, izvoz, marketinku promociju i dr.

    U ovom udruenju klasteru se pokree razvoj malih i srednjih preduzea na lokalnom i regionalnom nivou.

    To je noviji oblik povezivanja malih preduzea u poslovnu mreu kako bi se postigao sinergetski poslovni efekat. Taj efekat treba da omogui konkurentske sposobnosti malih i srednjih preduzea kako bi ona mogla izai uspjeno na svijetsko trite.

    Razvoj klastera je vrlo sloen proces pa za njegovo osnivanje i opstanak potrebna je saradnja firmi koje se kandiduju za takav oblik organizovanja, predstavnika vlasti, finansijske institucije i dr. organizacija.

    Svrstavaju se u razliite vrste po principu: djelatnosti (klaster proizvodnje namjetaja); teritorijalnom principu (lokalni, regionalni, transnacionalni); stepenu primjene informacionih tehnologija (virtuelni).

    34. Kroz koje faze evolucije je bilo potrebno da proe savremeni preduzetniki inkubator? (str. 374, 358, 368)

    Preduzetniki inkubatori su se kao samostalne profitne i neprofitne organizacije pojavile u razvijenim privredama 80tih godina kao reakcije na deavanja u 70tima (naftni ok i nove tehnologije).Ciljevi:pomo u osnivanju malih preduzea i njihovom poslovanju u poetkupodsticanje ek. razvoja na lokalnom nivouUloga je da omogui:

    kapital i finansijska sredstva poslovni prostor i ostalu potrebnu dokumentaciju meusobne kontakte kupaca i dobavljaa

    Zahtevaju posebna znanja i znaajna materijalna sredstvaOsnivanje je slino osnivanju novog preduzea tj. zahteva:

    primenu odreene tehnologije angaovanje sredstava (obino kredita) koritenje naputenih poslovnih prostora zbog oskudice u finansijama.Proces evolucije PI od organizacije koja se bavi izdavanjem poslovnog prostora u org. koja osniva nova preduzea bio je rezultat sledeih faktora:

    tehnologija se prenosi uglavnom pomou ljudi raspoloivost tehnologije skoro da nema granice visok stepen komercijalno neiskoritenih teh.inovacija vodio je ka istraivanju procesa

    transformacije korisne teh.ideje u korisnu upotrebu pripremiti projekat do kraja pripremiti info o tritu

    31

  • Od nastanka PI do danas razvile su se 2 osnovne vrste PI: PI koji se povezuju sa adaptacijom starih ili praznih prostorija u nove prostore za proizvodno

    poslovne namene PI sa stragegijom novih proizvoda

    U savremenom svetu se javljaju sledee vrste PI koje imaju strategiju novih preduzea: dravni inkubatori inkubatori korporacija inkubatori franizinga univerzitetski PI

    35. Navedite i objasnite najvanije teorije M. Portera za poveanje konkurentnosti nacionalne privrede? (str. 400)

    Porter je pokuao objasniti izvore stalnog prosperiteta drave u modernoj globalnoj ekonomiji. On tvrdi da bogatstvom upravlja produktivnost ili vrijednost stvorena po danu rada, po uloenom dolaru kapitala i po iskoritenoj jedinici fizikih resursa u dravi.

    Poboljanje produktivnosti drave prema Porteru zavisi od: istovremenog unapreenja stepena sofisticiranosti strategije kompanije i kvaliteta poslovnog okruenja u dravi.

    Napredak prema njemu, zavisi od: unapreenja i specijalizacije lokalnih faktora proizvodnje, od sofostikovanja domae potranje u dravi i naina kako se lokalnim proizvoaima pomae da previde meunarodne potrebe i

    odgovore na njih. podsticanja lokalnog rivalstva u veoma naprednim konkurentnim dimenzijam i od izgradnje klastera povezanih firmi i industrija koje se meusobno podravaju.

    Porter u svojoj teoriji o konkurentskoj prednosti nacije tvrdi da je od velike vanosti da vlada jedne zemlje svoje djelovanje zasniva na 7 obrazaca:

    1. izbjegavanje pretjeranog oslanjanja na prirodne faktore prednosti2. poboljanje razumjevanja potreba svjetskog trita3. spoznaja relativnog konkurentskog poloaja zemlje4. prepoznavanje situacije kada se treba napredno integrisati na irem podruju5. unapreenje saradnje izneu firmi koje ine poslovni lanac6. prevazilaenje pasivnog odbrambenog stava prema spoljnoj konkurenciji7. izbjegavanje paternalizma u privredi

    36. U emu se sastoje i u kakvoj su meusobnoj vezi I i IV naelo meunarodnogp-tva? (str. 380)

    Naelo I: Preobrazi hijerahiju u interne preduzetnike jediniceUmjesto da posmatramo organizacione jedinice kao sektore, odjele i druge hijerahijske

    koncepte; logika internih trita rekonstruie proizvodne, administrativne i sve ostale jedinice u njihove preduzetnike ekvivalente interna preduzea.

    HP poznat je po svom preduzetnikom shvatanju koji jedinice smatra odgovornim za rezultate ili im daje iroke proizvodne slobode, ime se pojaava kontrola i sloboda radi postizanja dviju odgovornih snaga:1. osigurana je odgovornost za rezultate za sve jedinice2. potaknut je procvat kreativnog preduzetnitva

    Vano je dati svim jedinicama slobodu voenja poslovnih transakcija i unutar i izvan preduzea.

    32

  • Preduzee Sajprs Semikonduktor je jedan od najboljih primjera internog trita. Svaka poslovna jedinica posebna je korporacija sa svojim sopstvenim nadzornim odborom, i sve jedinice pomoi od proizvodnih ispostava do ispitnih centara prodaju svoje usluge proizvodnim jedinicama.

    Naelo IV: Posluj brzinom misli uz pomo IT-aUmjesto tradicionalne organizacije stalnih zaposlenih koji rade od 9 do 17 asova unutar

    odreenih prostora nekem zgrade, privredna organizacija je promjenljivi sklop privremenih saveza meu preduzetnicima koji rade zajedno s bilo kojeg mjesta koritenjem svjetske mree globalnih informacionih mrea.

    Preduzea poput Boinga i 3M sada koriste interaktivne telekonferencije, smanjujui vrijeme potrebno za dovrenje tipinog projekta za 90 %.

    Agencija za oglaavanje u Los Anelesu ejt Dej pretvorila je svoje kancelarije u centre za susrete i zabavu, za povremeno okupljanje zaposlenih, jer svako radi iz svoje kue preko kompjuterske mree.

    41. Koje su osnovne razlike teorije preuzetnitva:41.1. Teorija preduzetnitva: J.Schumpeter-a, W.J.Baumol-a i

    J.Sundbo-a. (str. 29, 30, 47.)

    Jedan od najpoznatijih sledbenika umpeterove teorije inovacija je Sandbo (tvorac Teorije inovativne organizacije). Tri osnovne paradigme teorije inovacija istorijske se smjenjuju i povezuju neposredno sa konkretnim pitanjima razvoja trgovine i industrije tokom razliitih talasa.Tri paradigme se odnose na tri bazine teorije inovacija i nazvane su:

    1. preduzetnika paradigma (izrazito je procesualna) - sagledava inovacije kao rezultat napora pojedinca

    2. tehnoloko-ekonomska (najracionalnija teorija) - polazi od tehnologije kao osnovne razvojne determinante

    3. strateka paradigma (obuhvata svojstva obe) - ovu teoriju karakterie trina orijentacija kompanije, strateki proces planiranja za kompaniju...

    1. i 3. govore o svim tipovima inovacija a 2. samo o inovacijama proizvoda i procesa

    Strateka paradigma sadri objanjenje za inovativno ponaanje kompanije u savremenim uslovima. Povezanost sa smjenjivanjem dugih ta