Preduzece i kupoprodaja.pdf

7/25/2019 Preduzece i kupoprodaja.pdf

1/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 743

PROBLEM VRAANJA PODUZEA STEENOG NATEMELJU NITAVOG UGOVORA O KUPOPRODAJI

PODUZEA

Prof. dr. sc. Petar Miladin * UDK 347.72.04 Izvorni znanstveni rad Primljeno: rujan 2010.

Danas vie nije sporno da je poduzee predmet pravnog i poslovnog prome-ta, no obrisi, tj. posebnosti tog predmeta jo nemaju sasvim precizne konture. Posebnosti poduzea kao predmeta pravnog prometa dolaze do izraaja prilikomnjegova prijenosa, ali i prilikom njegova vraanja prenese li ga se nitavim ugovo-rom o kupoprodaji, zakupu ili darovanju poduzea. U radu se raspravlja o tome kad na temelju l. 323. st. 1. i l. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima poduzee steeno nitavim ugovorom o kupoprodaji poduzea treba vratitiin na-

tura , a kad umjesto toga treba vratiti vrijednost postignute koristi. Brani se teza da puka mogunost vraanja stvari u sastavu poduzea vindikacijom nije sama po sebi dovoljna kako bi se opravdalo vraanje tih stvari, pa primjereno tome i poduzeain natura . Nemogunost vraanja poduzea kao razlog zbog kojeg vienije mogue vraanjein natura treba, naime, vezati uz poduzee kao poseban predmet pravnog prometa, a ne uz puke stvari i trabine u sastavu poduzea. Nastoji se precizirati kad konkretno poduzee steeno na temelju nitavog ugovora o kupoprodaji poduzea nije mogue vratitiin natura , pa umjesto toga trebavratiti vrijednost postignute koristi. Posebna panja posveuje se problemu vraa-nja dobiti namaknute voenjem poduzea steenog na temelju nitavog ugovora o

kupoprodaji poduzea. Kljune rijei: poduzee, pogon, asset deal, neopravdano obogaenje, nitavost

I. UVOD

U novije vrijeme sve uestalije susreemo se s poduzeem kao posebnimpredmetom pravnog i poslovnog prometa.1 Osim toga, openito raste broj asset

* Dr. sc. Petar Miladin, profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Trg maralaTita 14, Zagreb

1 Vie o poduzeu i o njegovu etabliranju u sustavu domaeg privatnog prava vidi u:


2/42

Petar Miladin: Problem vraanja poduzea steenog na temelju nitavog ugovora...744

deal sporazuma te trgovina pogonom kao dijelom poduzea, a i ti pravni iposlovni fenomeni u najveoj mjeri dijele pravnu sudbinu ugovora o kupopro-daji i zakupu poduzea u najmanju ruku stoga to je uvijek prisutan problemnjihova razgranienja prema ugovorima o kupoprodaji poduzea.2 Asset deal podrazumijeva, naime, prodaju samo pojedinih skupina poslovanja u okvirujedinstvene kategorije poduzea i preporuljivo ga je sklapati kani li kupacsuziti rizike u koje se uputa, posebice ako teko moe sagledati ukupne proda- vateljeve obveze, pa stoga odlui preuzeti samo dio tih ukupnih obveza. Sua- vanje rizika tog tipa nailazi, meutim, na odreena ogranienja. Nije, primje-rice, doputeno iskljuiti ili ograniiti odgovornost kupca poduzea, tj. pogonas naslova odredbe l. 29. Opeg poreznog zakona. Nije, takoer, doputenoiskljuiti obveze koje se tiu zatite okolia ako asset deal obuhvaa prijenos ne-kretnine uz koju se veu ti posebni ekoloki rizici.3 Prodavatelj moe, dodue,obveznopravnom pogodbom osloboditi kupca tih obveza, no taj sporazum neproizvodi uinke prema vjerovnicima s naslova spomenutih trabina. Pritomtreba imati u vidu odgovornost kupca poduzea, tj. pogona i s naslova odredbel. 102. Zakona o obveznim odnosima.

Barbi, J., Pravo drutava, Knjiga prva, Opi dio, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje,Zagreb, 2006., str. 212 i dalje. O problemu vraanja poduzea sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njema-kog prava vidi Ballerstedt, K., Das Unternehmen als Gegenstandt eines Bereicherungsan- spruchs in Geselschaftsrecht und Unternehmensrecht, Festschrift fr Wolfgang Schilling,Berlin, 1973., str. 289; Schwintowski, H.-P., Das Unternehmen im Beireicherungsau- sgleich, 12/1987 JZ, str. 588; Schne, T., Das rechtsgrundlos erlangte Unternehmen - He-rausgabe oder Wertersatz?, ZGR 1/2000, str. 86 i dalje; Schmidt, K., Das Unternehmen als Gegenstandt eines Konkursanfechtungsanspruchs, BB 1988, str. 5; Trendelenburg, H., Asset-Deal-Kaufvertrge Der Bestimmheitsgrundsatz bei der bertragung von Vermgensge- genstnden, Verbindlichkeiten und Vertrgen, MDR 23/2003, str. 1329; Koppenstei-ner, H.-G., Kramer, E. A.,Ungerechtfertigte Bereicherung , 2. izdanje, Berlin, 1988.; La-renz, K., Canaris, C. W., Lehrbuch des Schuldrechts, zweiter Band Besonderer Teil 2.Halbband, 13. potpuno izmijenjeno izdanje, Mnchen, 1994, 67 74; Lorenz,W., u: Horn, N. (ured.),Staundiger Kommentar zum BGB zweites Buch Recht der Schuld-verhltnisse, 812 822, Berlin, 1999.; Lorenz, S., u: Horn, N. (ured.),Staundiger Kommentar zum BGB zweites Buch Recht der Schuldverhltnisse, 812 822, Berlin,2007.

Openito o pojmu poduzea u njemakom pravu vidi Canaris, C. W., Handelsrecht,24. potpuno preraeno i dopunjeno izdanje, Mnchen,2006.; Schmidt, K., Han- delsrecht, 5. izdanje, Berlin, 1999.

2 O asset dealu u smislu prodaje samo pojedinih skupina poslovanja, a ne itavog po-duzea, odnosno pogona, vidi u: Trendelburg, H., op. cit. u bilj. 1, str. 1329. Barbi,J., op. cit. u bilj. 1, str. 234, izjednaava asset deals kupoprodajom poduzea.

3 U tom smjeru i Trendelburg, H., op. cit. u bilj. 1, str. 1330.


3/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 745

Porast spomenutih transakcija rezultat je prodora suvremenih tehnologi-ja u podruje prakse ugovaranja te iskoritavanja sve donedavno nesluenihmogunosti privatnopravne dispozitivnosti koja je sve veim oekivanjimasudionika obveznih odnosa ponudila poduzee te ukupnost stvari universitas rerum kao poseban predmet pravnog i poslovnog prometa. Suvremenetehnologije omoguuju da se u nevjerojatno kratkim rokovima zatvori ugovorna konstrukcija meetarenja iznimno kompleksnim privatnopravnim tvo-revinama poput poduzea, pogona ili nekoguniversitas rerum. Porast asset deal sporazuma i ugovora o kupoprodaji poduzea poiva i na kupevim poreznimprednostima s obzirom na to da on moe raunovodstveno otpisivati pojedinepredmete imovine koje je pribavio kupivi poduzee/pogon. Preporuljivo jeugovorima o kupoprodaji poduzea/pogona alocirati kupovnu cijenu na po-jedinane predmete imovine pribavljene kupnjom poduzea/pogona. Porezne vlasti nisu dodue dune uvaiti ta stajalita ugovornih strana o alokaciji, noone e ih u pravilu barem djelomino uzeti u obzir.4

Poduzee kao samostalan predmet ugovora odraava posebnosti naspramstvari, prava i trabina kao klasinih, uvrijeenih predmeta ugovora. Poduzeeje utoliko privatnopravna potencija klasinih predmeta, sastavnica imovine.Ono nije puka suma stvari i drugih dijelova imovine koje u sluaju nitavosti

ugovora o kupoprodaji poduzea treba vratiti svaki za sebe, nego je rije oustrojenoj cjelini, ivoj organizaciji, koja je radi ostvarivanja gospodarske dje-latnosti svojeg nositelja privatnopravno kadra privui, pa zatim i okupiti no-siteljeve stvari i prava ali i njegova nematerijalna dobra, kao i good will i nakoncu izrasti u sasvim posebnu kategoriju pravnog i poslovnog prometa.5 Po-srijedi je iva organizirana, ustrojena gospodarska i pravna cjelina supstanca,putem koje poduzetnik kao nositelj poduzea nastupa u obveznim odnosima.6 Sadraj poduzea kao jedinstvene, posebne pravne kategorije sasvim jasno ko-rigira i nadopunjuje uvrijeeno shvaanje stvarnopravnog naela specijalnosti,odreenosti konkretnosti, pojedinog objekta pravnog i poslovnog prometa.

Poduzee, kao nesporno pravno zatienu pravnu cjelinu, treba prenijetitako da se svaki pojedini predmet pokretnina, nekretnina, trabina, pravo,pravo industrijskog vlasnitva, vrijednosni papir, poslovni udio u sastavu po-

4 U tom smjeru i Trendelburg, H., op. cit. u bilj. 1, str. 1330.5 U tom smislu sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava i uz na-

voenje odgovarajue njemake sudske prakse vidi Schwintowski, H.-P., op. cit. ubilj. 1, str. 588.

6 Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 221.


4/42


duzea prenese na nain kako je to inae potrebno uiniti kad se zasebno pre-nosi taj pojedini predmet.7 Pravila o vraanju poduzea ovise o tome je li ugovor o prijenosu poduzea nitav ili je, pak, raskinut. Poduzee e se tako vratitis naslova odredbe l. 368. ZOO-a daruje li ga se pa se zatim ugovor o darova-nju raskine zbog daroprimeve grube nezahvalnosti; l. 494. ZOO-a upuuje utom smislu na odredbu l. 368. ZOO-a. Ugovori o kupoprodaji poduzea obi-no stoga iskljuuju kupevo pravo raskinuti ugovor o kupoprodaji nakon to sepoduzee faktino prenese na kupca.8 Ugovornim pogodbama nije, meutim,ni u kojem sluaju doputeno otkloniti primjenu pravila o neopravdanom obo-gaenju doe li do faktinog prijenosa poduzea s naslova nekog nevaljanogugovora.9 Temeljni je problem treba li poduzee steeno bez osnove vratitiinnatura tako da se svaki pojedini predmet (pokretnina, nekretnina, trabi-na, pravo, pravo industrijskog vlasnitva, vrijednosni papir, poslovni udio) usastavu poduzea vrati na nain kako je to inae potrebno uiniti kako bi gadrugi valjano stekao pokretnine predajom, nekretnine uknjibom na temelju vindikacije, prava i trabine cesijom na temelju ugovora kojim se preuzima obveza njihova prijenosa ili, pak, dunik vjerovniku tada treba s naslova pravilao neopravdanom obogaenju naknaditi vrijednost postignute koristi u smisluodredbe l. 323. st. 1. i l. 1111. st. 1. ZOO-a. Problem vraanja poduzeanije sasvim sigurno nikakva masovna pojava, no doe li ipak iznimno do toga,pojavljuju se krajnje zahtjevna i sloena pitanja.

Osobito treba raspraviti kako se s kondikcijskog i vindikacijskog stajalitarazvijaju sluajevi nevaljanog prijenosa poduzea, ponajprije raspolaganja po-duzeem na temelju nitavih ugovora o kupoprodaji i zakupu poduzea. Neo-pravdano obogaenje ne moe se zaobii pogode li osobito teki nedostaci tzv.

asset deal. Uvijek kad iz bilo kojeg razloga izostane mogunost vindikacije, kon-dikcija se namee kao jedini mogui nain otklanjanja nepravednih posljedicanitavosti. Teite i tada treba staviti na utvrivanje to je mogue konkretnijihmjerila prema kojima se prosuuje vraa li se u pojedinom sluaju poduzeesteeno bez osnovein natura , ili se, pak, vraa tako da se naknadi vrijednostkoristi postignute stjecanjem poduzea bez osnove.

7 Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 237.8 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 87: kupeva prava s naslova materijalnih nedo-

stataka poduzea suena su obino na snienje cijene i naknadu tete (vidi l. 410.st. 1. ZOO-a). Ako ugovorom o kupoprodaji iznimno nije iskljueno kupevo pravoraskida, izjavi li se raskid pojavljuju se slina pitanja kao i kod vraanja s naslovapravila o neopravdanom obogaenju.

9 Tako i Holzapfel, H.-J., Pllath, R.,Unternehmenskauf in Recht und Praxis, 8. izdanje,

1997., Rbr. 385.


5/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 747

Domaa sudska praksa nije se bavila problemom vraanja poduzea stee-nog bez osnove. Vraanjem poduzea po pravilima o neopravdanom oboga-enju bavila se poredbena njemaka sudska praksa. Iskustva njemake sudskeprakse s tog su stajalita dragocjena, instruktivna, tim vie to se tamo prisutneinjenine opise sluajeva moe bez velike muke zamisliti i u naoj pravnojpraksi. Pouni su primjeri ugovora o kupoprodaji poduzea koji nisu bili va-ljani jer je (sa stajalita hrvatskog prava!)10 prema odredbi l. 185. i l. 186.Obiteljskog zakona manjkalo prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.Tom primjeru odgovara sluaj kad jedan brani drug bez suglasnosti drugogotuuje poduzee koje pripada njihovoj branoj steevini. Za poduzimanje tognesporno izvanrednog posla potrebna je sukladno odredbi l. 251. OZ-a ar- gumentum a contrario suglasnost obaju branih drugova.11 Pravila o vraanjupoduzea ne mogu se zaobii raskine li se ugovor o kupoprodaji poduzeazbog toga to kupac nije o dospijeu platio ugovorenu cijenu.12 Nitava je sastajalita l. 8. st. 4. Zakona o zatiti trine utakmice pogodba kojom se dvaizdavaa meusobno dogovaraju o tome kako e jedan drugome prepustiti nagodinu dana pravo izdavanja svojih dnevnih novina, dok e mu drugi zauzvratplatiti ugovorenu godinju naknadu.13 Takva ugovorna pogodba, koju susre-emo u predmetu BGH ZIP 1991, 420, oito kri prisilnopravno propisanu

zabranu kartelnih dogovora i prema hrvatskom pravu. U tom sluaju bilo jesporno pod kojim je pretpostavkama kondikcijski dunik obvezan vratiti vje-rovniku popis pretplatnika na konkretne dnevne novine, odnosno je li on utom sluaju umjesto vraanjain natura bio obvezan vratiti vrijednost koristikoju je namaknuo tako to se neopravdano obogatio tuim pravom osobno-sti, odnosno vjerovnikovim popisom pretplatnika.14 Taj sluaj snano svjedoio tome kako je problem vraanja prava osobnosti steenog nitavim poslom veoma srodan problemu vraanja poduzea steenog nitavim poslom. I pravaosobnosti i poduzea nikad ne mogu kao predmeti pravnog prometa izgubiti iz vida njihova aktualnog nositelja. Sluaj solarij rjeava naposljetku problem kadkupac solarija za iju se poslovnu nesposobnost nije znalo u trenutku skla-10 Vidi BGH NJW 1952, 1410. Odredba l. 185. OZ-a odgovara odredbi 1822 br. 3

njemakog BGB-a.11 U tom smislu za njemako pravo vidi Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 588.

Odredba l. 251. OZ-a odgovara odredbi 1365 njemakog BGB-a.12 U tom smislu vidi BGH NJW 1978, 1578.13 Vidi BGH ZIP 1991, 420. Odredba l. 8. st. 4. ZZTN-a odgovara odredbi 1 nje-

makog GWB-a.14 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 88.


6/42


panja ugovora o kupoprodaji poduzea zahtijeva od prodavatelja vraanjecijene korak po korak, odnosno usporedo i istodobno s vraanjem poslovnoginventara i robe koja je jo preostala na zalihama solarija.15 Postavlja se pitanjeje li kupac ispunio svoje obveze prema prodavatelju te moe li stoga od pro-davatelja zahtijevati vraanje pune cijene koju je bio platio za poduzee akoje prodavatelju uspio vratiti glavninu pojedinih predmeta u sastavu poduzeakoje je bio stekao naknadno ponitenim ugovorom unato tome to je solarijkao poduzee u meuvremenu poslovno sasvim obezvrijedio. Na sve te spome-nute njemake presude treba se osvrnuti sa stajalita hrvatskog prava.

Odluka o vraanju poduzea u sluaju nitavog ugovora o kupoprodaji po-

duzea mogua je samo kad se precizno utvrdi to je predmet vraanja, odno-sno to konkretno obuhvaa poduzee kao ono to je jedna ugovorna stranaprimila u smislu odredbe l. 323. st. 1. ZOO-a. Nije sporno da poduzee tadatreba vratiti, sporno je, meutim, to je tada dunik tono obvezan vratiti vjerovniku. Vodi li poduzee dunik, treba utvrditi odgovara li to poduzeeonome koje je izvorno bilo preneseno duniku, ili se to poduzee tijekom vre-mena promijenilo u toj mjeri da dunika iskljuivo pogaa obveza vraanja vrijednosti koristi koju je namaknuo dok je bio neopravdano obogaen tuimpoduzeem.16 Fluidnost, tj. promjenljivost poduzea kao pravne kategorije ote-

ava uspostavljanje odnosa izmeu vindikacije i kondikcije, toku prijelazastvarnih prava u obvezna prava.

II. PODUZEE KAO PREDMET VRAANJA

Vraanje poduzea ravna se ponajprije prema temeljnom stvarnopravnomrezonu, kao uostalom i vraanje svih drugih predmeta pravnog i poslovnogprometa. Ne dri li stvar s nekim valjanim naslovom, dunik je u pravilu kaoposjednik obvezan vratitiin natura vjerovniku kao vlasniku sve njegove po-

kretnine i nekretnine taj rezon ne moe se zaobii ni u sluaju vraanjapoduzea kao najkompleksnijeg samostalnog predmeta pravnog i poslovnogprometa. Pokretnine i nekretnine u tuem posjedu vlasnik vraa u naelu vin-dikacijom. Jesu li, meutim, odreene okolnosti kadre iskljuiti vindikacijukao sredstvo vraanja stvari u sastavu poduzea a time posredno i itavogpoduzea steenog na temelju nitavog ugovora o kupoprodaji! unato tome

15 Vidi BGH NJW 1994, 442.16 Vidi u tom smjeru, ali sa stajalita njemakog uenja o apstraktnosti tradicije,

Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 88.


7/42


8/42


ba li ga vratitiin natura ili, pak, naknaditi vrijednost namaknute koristi. Odlu-ku o tome treba donijeti nakon to se rasprave sve okolnosti pojedinog sluajai nakon to se utvrdi identitet stanja poduzea u trenutku sklapanja ugovora okupoprodaji poduzea i u trenutku njegova vraanja. Raskorak u pravilu nijeteko utvrditi ako je rije o pojedinanim predmetima steenim bez osnove.Usporedba nije, meutim, laka ako su bez osnove prenesene skupne stvari(universitas rerum) i prava, posebice prava osobnosti. O tome je, primjerice,rije poniti li se naknadno ugovor o ustupanju nasljednog dijela prije diobe.20 Poduzee kao predmet kondikcijskog zahtjeva u tom smislu poiva na slinomrezonu.

2.1. Poduzee kao samostalan predmet pravnog i poslovnog prometa

Pojam poduzea nije ureen zakonom.21 Sudska praksa i pravna knjievnostmogu samo otprilike odrediti pojam poduzea; on je, naime, snano teleolo-ki determiniran.22 Pojam poduzea moe se dokuiti samo kad se s obzirom

20 Vidi l. 145. ZN-a.21 Tako je i u njemakom, austrijskom i vicarskom pravu. Odredba l. 132. Graan-

skog zakonika Ruske Federacije definira, s druge strane, poduzee ( ) kaopredmet prava imovinski kompleks stavljen u funkciju poduzetnike aktivnosti.Poduzee po toj izriitoj definiciji kao imovinski kompleks obuhvaa sve tipoveimovine stavljene u funkciju poduzetnike aktivnosti, ukljuujui zemljita, zgrade,instalacije, opremu, orue, sirovinu, proizvode, trabine, obveze te, takoer, i svaprava osobnosti koja individualiziraju/karakteriziraju poduzee, njegove proizvode,rad i usluge (tvrtku, trine marke i uslune marke), kao i druga iskljuiva prava,osim ako drukije nije propisano ili ugovoreno.

Taj izvor ide i dalje pa poduzee kao imovinski kompleks smatra nekretninom kojase dade prodati, zaloiti i dati uleasing .

Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 3 I Rbr. 7, preuzima definiciju Juliusa von Gierkeaiz Gierke, J., Sandrock, O., Handels- und Wirtschaftsrecht, 9. izdanje, Band I, 1975., 13 III 1, prema kojoj poduzee oznauje podruje djelatnosti koje nastaje obav -ljanjem poduzetnike djelatnosti, a skopano je s predmetima (stvari, prava, anse,odnosi itd.) i obvezama koje pripadaju tom podruju.

Canaris istie kako se prema vaeem njemakom pravu a tom stanju odgovara i vaee hrvatsko pravo poduzee ne moe prenijeti kao takvo, kao to bi, primje-rice, bilo mogue kad bi se poduzee kao takvo dalo uknjiiti u sudski registar iliregistar poduzea. Stvarnopravno naelo specijaliteta zahtijeva da se svaki pojedinipredmet u sastavu poduzea prenese onako kako je to inae potrebno. U tom smjerusa stajalita hrvatskog prava vidi Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 237 i dalje.

22 U tom smislu vidi Schmidt, K., op. cit. u bilj. 1, str. 63.


9/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 751

na okolnosti svakog pojedinog sluaja ue u trag konkretnom pravnopoliti-kom rezonu. Razliita pravna podruja pravo koncerna, pravo slobodne tr-ine utakmice pridaju poduzeu znaajke koje ne susreemo u privatnom,odnosno trgovakom pravu matinom pravnom podruju poduzea. Kupo-prodaja poduzea i s tim povezana problematika vraanja poduzea vindikaci-jom, odnosno s naslova neopravdanog obogaenja poduzeem, ravna se premastvarnopravnim i obveznopravnim pravilima dakle prema ZV-u i ZOO-u.

Poduzee nije lako definirati kao samostalan predmet stvarnopravnih iobveznopravnih odnosa. Konstrukcije su mnogobrojne. Poduzee u svakomsluaju nije samo puki zbroj pojedinanih stvari i drugih dijelova imovine u

svojem sastavu. Posrijedi je organizirana gospodarska i pravna cjelina ivipravni i gospodarski organizam.23 Dok jedni teite stavljaju na to kako jepoduzee jedinstvena gospodarska cjelina sastavljena od stvari, prava i drugihdobara pravnog prometa, drugi polaze od odluujueg znaenja poduzea kaoorganizacije, tj. ustrojbene cjeline.24

Poduzee je ujedno i jedinstvena i mnotvena kategorija uvijek kad se o nje-mu govori sa stajalita titulusa kao temeljnog obveznopravnog posla i modusakao posla prijenosa. Predmet ugovora o kupoprodaji jest poduzetnikovo podu-zee kao cjelina. Nositelj poduzea moe, dakle, obveznopravno disponirati

poduzeem kao cjelinom. Ugovorom o kupoprodaji poduzea dovoljno je odre-diti da predmet ugovora ini sva aktiva, pasiva te ugovorni odnosi. Jedinstvenoobveznopravno baratanje poduzeem ne umanjuje potrebu da ugovorne stra-ne ve zbog kontrole ispunjenja ugovora o kupoprodaji poduzea poblieodrede poduzee kao predmet ugovora o kupoprodaji.25 Ugovor o kupoprodajipoduzea valjan je pogode li se ugovorne strane o prodaji, odnosno kupnji takoodreenog predmeta jer je ugovorna inidba tada odreena ili barem odrediva.Razumije se samo po sebi da ugovorom o kupoprodaji poduzea nije moguepotpuno precizno obuhvatiti ba svaki pojedini predmet koji se prenosi kupcuzajedno s poduzeem. Poeljno je stoga da ugovorne strane kao sastavni diougovora priloe ovjerovljenu bilancu te da se time precizno dade do znanjakako je prodavatelj otuujui poduzee prenio kupcu sve bilanne obveze iimovinu dakle, sve pokretne i nepokretne stvari koje ine poslovni pogoni i

23 Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 219 i dalje.24 Poblie o tome sa stajalita pravnih koncepcija nama u tom dijelu poredbenog nje-

makog prava vidi u: Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 90 i 91.25 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 91.


10/42


obrtni kapital, trabine i prava.26 Prodavateljeva glavna inidba dade se kon-kretizirati i tako da se ugovoru o kupoprodaji poduzea kao njegov sastavni diopriloi lista pokretnih i nepokretnih stvari, prava i trabina, ukljuivo i obveze,s tim da se ta lista saini u sklopu inventure koju su ugovorne strane zajednoprovele i koja je zakljuena s tono odreenim datumom. Bitno je, naime, dase zna u kojem je trenutku poduzee prelo s prodavatelja na kupca i kakvoje tada bilo stanje zaliha, obrtnih sredstava, nefinaliziranih proizvoda, odno-sno djelomino ili u potpunosti neispunjenih ugovornih inidbi.27 Odudarali trenutak sklapanja ugovora o kupoprodaji poduzea od trenutka faktinogprijenosa poduzea s prodavatelja na kupca, treba voditi rauna o dinaminostipoduzea tako to e se ugovoriti da se na koncu tog razdoblja in prenoenjapoduzea perfektuira dodatnim, konanim inventurnim protokolom koji su-potpisuju obje ugovorne strane, ovjerovljujui tako s konanim uinkom je li uspomenutom razdoblju dolo do korekcije inventurne liste koja je bila priloe-na ugovoru u trenutku njegovoga sklapanja.28 Nebilanne stavke imovine mo-raju se, pak, dovoljno detaljno odrediti ugovorom o kupoprodaji poduzea ilinjegovim dodacima. Posrijedi su nematerijalne imovinske vrijednosti, ugovornii drugi pravni odnosi. Odrediti treba i predmete iz imovine koji su izuzeti odprijenosa poduzea. Prodavatelj je na koncu obvezan ispuniti i svoje uzgredne

ugovorne obveze, kao i svoje obveze obazrivosti. On je, primjerice, obvezanuvesti kupca u poduzee uputiti ga u organizaciju poduzea i upoznati ga sasvojim poslovnim tajnama.29

Poduzee je stvarnopravno gledajui mnotveno. Materijalne i nemateri-jalne vrijednosti obuhvaene poduzeem mogu se prenijeti samo ako se uvaistvarnopravno naelo specijaliteta.30 Odreenost inidbe na prijenos poduzeaouvat e se koristi li se u pravnom i poslovnom prometu prilikom kupopro-daje poduzea uobiajena sveobuhvatna klauzula s pomou koje se na tipi-ziran nain konkretizira stvarnopravna ukupnost cjelokupnog obrtnog kapi-

26 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 91; Trendelenburg, H., op. cit. u bilj. 1, str. 1331,uz navoenje tamo spomenute njemake sudske prakse koja se tie sporazuma ofiducijarnom osiguranju trabina te se stoga razumno u vezi s pitanjem odreenostipredmeta sporazuma primjenjuje na odgovarajui nain i na ugovore o kupoprodajipoduzea te asset dealsporazume openito.

27 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 91.28 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 91.29 Opirnije Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 238. Vidi i Schmidt, K., op. cit. u bilj. 1, str.

141; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 91.30 Vidi Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 Rbr. 1.


11/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 753

tala i ostale imovine koja oznauje poslovne pogone.31 Klauzulu treba sroitis krajnjim oprezom jer svako sveobuhvatno pobrajanje predmeta u sastavupoduzea treba izdrati test stvarnopravnog naela specijaliteta. U suprotnom,dometi te klauzule ostaju u obveznopravnim okvirima. Poeljno je da se pro-davatelj tom klauzulom obvee prenijeti naknadno kupcu predmete u sastavupoduzea koje mu je prodao, ali mu ih grekom nije bio prenio.

2.2. Jedinstveno obveznopravno baratanje poduzeem kao predmetomkondikcijskog zahtjeva

Jedinstveno obveznopravno baratanje poduzeem dolazi do izraaja i kadga se zbog nitavosti ugovora o kupoprodaji poduzea kao ono to je po tojnevaljanoj osnovi primljeno vraa po pravilima o neopravdanom obogaenju,konkretno kao vrijednost koristi namaknute neopravdanim obogaenjem tu-im poduzeem. Rije je o prirodnoj posljedici bitnog naruavanja identitetapoduzea utrnua preih vindikacijskih zahtjeva, odnosno realnog izjalovlje-nja kompliciranom postupku stjecanja poduzea zrcalnog postupka vraanjapoduzeain natura .32 Jedinstveno obveznopravno baratanje poduzeem zahti-jeva da se poduzee sagleda kao poduzetnikom djelatnou ozbiljena i stalnimmijenama podlona ukupnost stvari i prava.33 U poslovanju je ak i samo otu-

enje i pribavljanje poduzea samo vid djelatnosti i financiranja. Ballerstendtu tom smislu s razlogom govori o poduzeu kao neprestanom ivom postupkuobrtanja kapitala.34 Novonabavljene sirovine i roba u neprekinutom lancu za-mjenjuju otuene proizvode. Svako odravanje i osuvremenjivanje poduzeanuno treba voditi rauna o tome da je rije o organizaciji podlonoj stalnimmijenama i da mjere koje idu u tom smjeru ne mijenjaju identitet poduzeakao posebnog predmeta pravnog i poslovnog prometa. Poslovne mjere koje po-kreu i mijenjaju poduzee nune su kako bi se spasio identitet poduzea kaoposebne organizacije, zapravo sam pravni i gospodarski ivot poduzea kao

predmeta pravnog i poslovnog prometa.31 Tako Gnther, u: Mnchener Vertragshandbuch, Bd. III, 3. izdanje, 1993., II 1 Rbr. 21

(1); Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 91. O potrebi krajnje obazrivog pristupa prilikomugovaranja te ugovorne pogodbe vidi Trendelenburg, H., op. cit. u bilj. 1, str. 1334.

32 U njemakom pravnom krugu, gdje vlada generalni koncept apstraktnosti modusakao posla raspolaganja stvarima i pravima, kondikcija je kaoremediumzrcalni, loginiodraz nevaljanosti modusa kao jalove, nevaljane osnove prijelaza poduzea iz pro-davateljeve u kupevu imovinu. Vidi primjerice Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 92.

33 Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 91.34 Tako Ballerstendt, op. cit. u bilj. 1, str. 296.


12/42


Spor o tome treba li poduzee steeno bez osnove vratitiin natura , ili paknaknaditi vrijednost postignute koristi u smislu l. 1111. st. 1. ZOO-a, ne smi-je se nipoto rjeavati tako da se poduzee shvati kao atomizirana, na prostefaktore imovine rastavljena cjelina. Schmidt kae: Ne vraa se poduzee u pr- vobitno stanje poput kakve raritetne zbirke.35 Bit poduzea upravo je u tomeda trpi stalne mijene, da poduzee u trenutku njegova vraanja odudara odpoduzea u asu njegova prenoenja bez osnove, i to tim vie to je vie vre-mena prolo od njegova prijenosa do trenutka isticanja zahtjeva za njegovim vraanjem. Pojedinane promjene u sastavu imovine poduzea ne smiju setumaiti samo na temelju uskog, ograniavajueg shvaanja odredbe l. 1111.ZOO-a. Odredba l. 1111. st. 1. ZOO-a u biti zavarava; ZOO se, naime, nitimoe niti smije procesnopravno mijeati u matinu stvarnopravnu problema-tiku naturalne restitucije u sluajevima kad vlasnik zahtijeva od posjednikada mu vrati njegovu stvar. Izjednaiti kondikciju s vindikacijom neoprostiv jepravni previd. Vlasnik vraa svoje stvari u smislu l. 1111. st. 1. ZOO-a isklju-ivo vindikacijom dakle, s naslova pravila ZV-a. Budui da se, dakle, odredbal. 1111. st. 1. ZOO-a u tom pitanju samo ali ili, pak, samo buni adresata,taj nespretni, nemuti promaaj adresat ZOO-a treba teleolokom redukcijomsvesti u granice zdravog pravnog razuma. On, prema tome, ide na tubu s na-

slova l. 1111. ZOO-a instituta neopravdanog obogaenja samo ako mu iz makojeg razloga otpala vindikacija.U sluaju nitavosti ugovora o kupoprodaji poduzea kupac poduzea du-

an je prodavatelju vratiti sve to je kao poduzee primio na temelju takvaugovora; a ako to nije mogue, ili ako se pravna priroda poduzea opire, tj.protivi vraanju poduzeain natura , ima se dati odgovarajua naknada u nov -cu, utvrena prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke.36 Kljunoje da se prilikom vraanja poduzea ne smije ispustiti iz vida pravnu priro-du poduzea; ona bi, naime, potiho pala u sasvim sporedan plan ako bismopravno cjepidlaei mjerkali samo sastav imovine obuhvaene poduzeem utrenutku njegova prenoenja i u trenutku njegova vraanja. Usko, a k tome izavaravajue stajalite odredbe l. 1111. st. 1. ZOO-a (u dijelu u kojem s obve-znopravnih pozicija toboe govori o vraanjuin natura !) potpuno je slijepo zamnogobrojne i raznovrsne poslovne odluke koje utjeu ne samo na nominalnepromjene u sastavu poduzea, nego su ujedno i nune za samu opstojnost po-duzea kao ivog pravnog i gospodarskog organizma. Posebna pravna priroda35 Schmidt, K., op. cit. u bilj. 1, 6 IV 1., str. 165.36 Vidi l. 323. st. 1. ZOO-a.


13/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 755

poduzea stoga u naelu potiskuje primjenu odredbe l. 1115. ZOO-a. Civil-ni plodovi poduzea jednostavno nisu kategorija na koju smjera odredba l.1115. ZOO-a. Utrak namaknut preprodajom ili pak prodajom vlastite robenije tzv. commodum ex negotiatione.37 Zarada namaknuta planskom uporabompoduzea slui samofinanciranju poslovnog pogona.38 Jednako tako, ni pre-radom sirovina i materijala te doradom grubih proizvoda prvotnom vlasnikutih sirovina i materijala ne pripada pravo na naknadu vrijednosti postignutekoristi s naslova odredbe l. 151. ZV-a, a u vezi s odredbom l. 1111. ZOO-a.39 Cjelovito obveznopravno sagledavanje poduzea stoga potiskuje i u tomsluaju primjenu odredbe l. 1115. ZOO-a, odnosno odredbe l. 151. ZV-a.40

Promijeni li se, dakle, s vremenom konkretan sastav imovine obuhvaenepoduzeem preteitim dijelom ili, pak, u cijelosti to samo po sebi jo ne znaida kondikcijski dunik nije u obvezi vratiti kondikcijskom vjerovniku poduze-e in natura , nego da mu je obvezan vratiti vrijednost koristi namaknute neo-pravdanim obogaenjem za to promijenjeno tue poduzee. Ako je, naime,do tih promjena poduzea dolo u okviru redovitog poslovanja, nije opravdanouskratiti prodavatelju poduzea temeljno pravo da se ponovno domogne svo-jeg poduzeain natura . Promjene tog tipa pogaaju ponajprije obrtni kapitalkao stavku imovine obuhvaene poduzeem. Promjene u sastavu sirovina, za-

liha, potronog materijala, nezgotovljenih proizvoda i dijelom ili u potpunostineispunjenih ugovornih inidbi takoer nisu u tom smislu kadre promijenitiidentitet poduzea kao posebnog predmeta pravnog i poslovnog prometa. Isto

37 Prema vladajuem stajalitu u njemakoj pravnoj knjievnosti utri li kondikcijskidunik pravnim poslom prvotni predmet kondikcijskog zahtjeva, umjesto otuenogpredmeta obvezan je kondikcijskom vjerovniku vratiti vrijednost tim otuenjem na-maknute koristi. Vidi, uz poblie navoenje sudske prakse i pravne knjievnosti,Lorenz, W., op. cit. u bilj. 1. 818 Rbr. 17.

S druge strane, zakonska definicija surogata ne obuhvaa, prema vladajuem staja-litu njemakog prava, tzv. commodum ex negotiatione. Vidi primjerice Larenz, K., Ca-naris, C. W., op. cit. u bilj. 1, str. 266.

38 Tako Ballerstedt, K., op. cit. u bilj. 1, str. 301; Schwintowski, H.-P., op. cit. u bilj. 1,str. 588, 589.

39 Odredbi l. 151. ZV-a odgovarajua odredba 951 njemakog BGB-a izriito u tomsmislu upuuje na pravila o neopravdanom obogaenju, a pritom izriito iskljuujemogunost naturalne restitucije. Prvo pravilo vrijedi u hrvatskom pravu po prirodistvari, a drugo pravilo na temelju odgovarajue primijene odredbe l. 169. ZV-a.

40 Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava konkretno odre-daba 818. st. 1. st. 2. BGB-a, odnosno 951 BGB-a, koje odgovaraju gore spome-

nutim odredbama ZOO-a i ZV-a vidi Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 94.


14/42


15/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 757

uobiajenog obrasca vraanjain natura koji nuno zrcali kompleksan postu-pak prenoenja poduzea kao posebnog predmeta pravnog prometa.45 BGH jeuvrstio i precizirao to svoje pogreno stajalite u jednom kasnijem predmetuu kojem predmet kondikcijskog zahtjeva nije bio samo puki popis klijentele,nego itavo poduzee (praksa poreznog savjetnika), a u sastavu kojega je bioi popis klijentele.46 Obveza kupca te prakse suzdrati se od trine utakmice sklijentelom koja se nalazi na popisu, a u korist prodavatelja te prakse, u tomsluaju ne iskljuuje mogunost vraanja popisa klijentelein natura jer obveza vraanja popisa klijentele, kao dijela poduzea kojega je nesporno trebalo vra-titi, nije suena na stanje u kojem se popis klijentele nalazio u trenutku kad jepoduzee bilo preneseno bez osnove, nego je dunikova/kupeva obveza vra-anja proirena i na zateeno stanje, ukljuujui dakle i klijentelu koja je u tajpopis naknadno uvedena dunikovom/kupevom poduzetnikom aktivnou.

2.3. Postupovnopravne posljedice

Prepletanje pravne cjelovitosti poduzea i pravne mnotvenosti predmetau sastavu poduzea dolazi nuno do izraaja kad se postavlja tubeni zahtjevza vraanje poduzeain natura . Prodavatelj poduzea ni u kojem sluaju nemoe raunati s tim da e postaviti dovoljno odreen tubeni zahtjev tui liu uture na vraanje poduzea. Nije, primjerice, dovoljno precizan ni petitkojim tuitelj zahtijeva vraanje nekog pogona Y koji je bez osnove stekao po-duzetnik X. Takav tubeni zahtjev treba vratiti na ispravak ili dopunu jer svakatuba treba u smislu l. 186. st. 1. ZPP-a sadravati odreen zahtjev u vezi sglavnim stvarima i sporednim traenjima.47 Uvijek kad se tui na vraanje nekeukupnosti stvari i prava poput poduzea odredba l. 186. st. 1. ZPP-a za-htijeva da se u petitu tube izdvojeno navedu svi pojedini predmeti u sastavu

poduzea. Pri tome ne treba stvar dovesti do apsurda, trebalo bi raspravljatio tubama koje su u tom smislu razumno odreene s obzirom na okolnostipojedinog sluaja.48 Prodavatelj poduzea moe kondemnatornom presudom

45 S tih ispravnih kritikih pozicija prema stajalitu BGH nastupa Lorenz, S., op. cit. ubilj. 1, 818 Rbr. 21.

46 Vidi BGH NJW 2006, 2847.47 U tom smislu generalno u vezi sa sluajevima podnoenja tube suprotno zahtjevi-

ma odredbe l. 186. st. 1. ZPP-a Dika, M.,Graansko parnino pravo, Tuba, VI.Knjiga, Zagreb, 2009., str. 73.

48 Vie o tome Schmidt, K., op. cit. u bilj. 1, str. 5 i 6.


16/42


na vraanje poduzea pribaviti ovrni naslov za vraanje poduzea samo akotubom odredi materijalne i nematerijalne imovinske vrijednosti zavedene uaktivi i u pasivi dakle meu teretima imovine i to ba u onoj mjeri u kojojto treba uiniti kako bi se valjano mogla ispuniti glavna inidba s naslova ugovora o kupoprodaji poduzea prenoenje poduzea s prodavatelja na kupca.49

U cilju to boljeg konkretiziranja tubenog zahtjeva s obzirom na to daje poduzee kao ukupnost stvari i prava podlono stalnim mijenama o kojimatuitelj najee nema veih saznanja poeljno je da prodavatelj poduzeazahtijeva od kupca poduzea da mu poloi raun o stanju poduzea koje onkao tuenik vodi kao svoje, iako ono zapravo pripada njemu. Prodavatelj po-duzea crpi u tom sluaju svoje pravo na obavijetenost prema kupcu poduzeana temelju odgovarajue primijene pravila iz l. 1122. ZOO-a o odnosu gos-podara posla i poslovoe bez naloga. Polaui raun kupac poduzea obvezanje dati prodavatelju poduzea podatke o tome to je jo preostalo od prvotnoprenesenih imovinskih vrijednosti i ime su konkretno one eventualno bilenadomjetene.50 U cilju to boljeg konkretiziranja tubenog zahtjeva prodavatelju poduzea mogu naposljetku posluiti i prilozi ugovora o kupoprodajipoduzea u kojima su za potrebe tog ugovora detaljno navedene imovinske vrijednosti u sastavu poduzea.51 Uzmu li se ti prilozi ugovoru o kupoprodajipoduzea kao polazna toka za rjeavanje spora o tome u kakvom stanju treba vratiti poduzee tuitelju, kupac poduzea kao tuenik obvezan je razjasnitito je od svega toga jo preostalo te to se odonda konkretno promijenilo usastavu poduzea.52 Naloi li se kondemnatornom presudom kupcu poduzeakao tueniku nakon dugogodinjeg parnienja da vrati prodavatelju poduzea/ tuitelju poduzee koje je od njega stekao bez osnove, ovisno o okolnosti-ma pojedinog sluaja katkad je nuno da kupac poduzea/tuenik jo jednomiznova podastre raun o tome u kakvom se stanju tada nalazi poduzee kojeje promjene, naime, poduzee pretrpjelo dok su se stranke sporile.53 Pritom suod koristi u trgovakom prometu uvrijeene tzv. sveukupne klauzule koje jena odgovarajui nain poeljno ugraditi u petit kako on s obzirom na ivah-nost poduzea ponovno ne bi zastario u razdoblju od izricanja presude pa doprovedbe ovrhe.

49 Tako, uz navoenje nama u tom dijelu poredbene njemake sudske prakse, Schne,T., op. cit. u bilj. 1, str. 95.

50 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 95.51 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 95.52 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 95.53 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 95.


17/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 759

Iznimna sloenost petita kojim se zahtijeva vraanje poduzea namee tu-itelju mnogobrojne probleme u dokazivanju. Prodavatelj poduzea/tuiteljdospjet e u nezavidan postupovnopravni poloaj protekne li dulje vrijeme odtrenutka kad je kupac poduzea/tuenik stekao poduzee bez osnove pa doistjecanja zahtjeva za njegovim vraanjem, odnosno do trenutka kad je podu-zee faktino vraeno tuitelju/prodavatelju poduzea.54 U ve spomenutomsluaju dnevne novine pred njemakim BGH-om, objavljenom u asopisuZIP 1991, 420, poduzee je bilo preneseno 1963., a o zahtjevu za njegovim vraanjem odlueno je 1990. dakle, tek nakon 27 godina. Poduzetnici su pre-ma njemakim propisima, kao i prema hrvatskom Zakonu o raunovodstvu,obvezni samo deset godina uvati svoje poslovne knjige, popis inventara ibilance. Zahtijeva li tuitelj da ga tuenik obavijesti o sastavu poduzea kojebez osnove dri u svojim rukama i da mu u tom smislu podastre svoje poslovneknjige i druge za to prikladne raunovodstvene dokumente zahtjev je pucanju prazno ako je tuenik nakon proteka tog roka poistio svoju poslovnu ar-hivu. Tuitelj/prodavatelj poduzea teko tada uope i moe postaviti odreentubeni zahtjev za vraanje poduzea.

Pokae li se na kocu da je kupac poduzea/tuenik obvezan vratiti podu-zeein natura , njegova obveza nije ograniena na vraanje predmeta vezanih

uz obrtni kapital i poslovne pogone koji su preostali i dadu se identificiratiu trenutku vraanja.55 Poduzee treba vratiti prodavatelju poduzea u stanjuu kakvom se nalazi u trenutku vraanja. Kupac poduzea/tuenik duan je vraajui poduzee poduzeti u pravilu iste one inidbe koje je duan podu-zeti prodavatelj poduzea kako bi poduzee prenio na kupca. Poduzee treba vratiti kao ukupnost stvari i materijalnih te nematerijalnih prava poput goodwilla. Pri tome se nipoto ne smije ispustiti iz vida injenicu da poduzee imakarakter organizacije. Vraanje vrijednosti postignute koristi nadomjestit e uodreenom dijelu vraanjein natura ako, primjerice, vie nije mogue vraanjeodreenih unosnih poslovnih odnosa s poslovnim partnerima ili klijentelomjer oni na to ne pristaju. Jednako vrijedi i kad trei uskrate cedirati prodava-telju poduzea trabine koje imaju prema kupcu poduzea. Nema zapreke dase u tom smislu usporedo postave/kombiniraju zahtjev za vraanjein natura i zahtjev za vraanje vrijednosti postignute koristi.56 Uskrate li trei cedirati

54 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 96.55 Tako Schwintowski, H.-P., op. cit. u bilj. 1, str. 588; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 96.56 Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 96, neopravdano zanemaruje taj aspekt odnosa izme-

u tih dvaju spomenutih zahtjeva.


18/42


prodavatelju poduzea trabine koje imaju prema kupcu poduzea, treba poiod toga da kupac poduzea te trabine naplauje u svoje ime, a za raun pro-davatelja poduzea, pa mu je obvezan bez odgaanja prenijeti sve to primipo toj osnovi. Kupac poduzea i dalje e ostati ugovorna strana odreenogodnosa izostane li, s druge strane, mogunost vraanjain natura odreenih obveza/dugova u sastavu poduzea jer vjerovnici ne pristaju na to da prodavateljpoduzea zamijeni kupca poduzea kao njihova ugovornog partnera. Kupacpoduzea ima pravo zahtijevati da mu prodavatelj poduzea namiri sve to jeon u tom dijelu izdvojio.

III. VRAANJE VRIJEDNOSTI KORISTI NAMAKNUTE STJECANJEMPODUZEA BEZ OSNOVE U SLUAJEVIMA KAD PODUZEENIJE MOGUE VRATITI IN NATURA

3.1. Openito

Nije lako utvrditi pod kojim pretpostavkama obvezu vraanja poduzeainnatura nadomjeta obveza vraanja vrijednosti koristi namaknute stjecanjempoduzea bez osnove. U svakom sluaju, treba se drati mjerila je li dunikovo voenje poduzea u tom stupnju izmijenilo njegovu bit da se vie ne moe poiod toga kako je upravo to faktino zateeno poduzee predmet vjerovnikovakondikcijskog zahtjeva.57 Treba, dakle, ocijeniti je li kupac poduzea dao od-luujui poduzetniki peat, pa je stoga zateeno poduzee iskljuivi rezultatnjegovih poduzetnikih nastojanja je li on, drugim rijeima, mahom utkaosamoga sebe, tj. svoju osobnost, u to zateeno poduzee.

Razgranienje vraanja poduzeain natura i vraanja poduzea kroz vrijed-nost namaknute koristi jednostavno se ne da provesti prema zadanim vae-

57 Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 96. U tom smislu sa stajalita odgovarajuih pravila o odgovornosti za nedostatke po-

duzea Barbi, J., op. cit. u bilj. str. 252 i dalje. Barbi u vezi s kupoprodajom poduze-a ispravno zagovara odgovarajuu primjenu pravila o odgovornosti za materijalnenedostatke stvari (l. 400. i sl. ZOO-a). Nedostaci poduzea u tom su smislu onikoji se odnose na poduzee kao cjelinu; nedostaci kojima je uzdrmana gospodar-ska osnova poduzea, odnosno da ono kao cjelina zbog toga nije vie gospodarskisposobno. Barbievo stajalite o odgovornosti za nedostatke poduzea posrednopotkrjepljuje gore izneseno stajalite o tome kad poduzee nije mogue vratitiinnatura s obzirom na to da on podrava njemaku sudsku praksu koja uvelike suzujeprimjenu odredaba o odgovornosti za materijalne nedostatke na sluajeve kad nekinedostatak bez sumnje zadire u svojstvo poduzea.


19/42


20/42


anjain natura i vraanja vrijednosti postignute koristi.61 Prodavatelj poduzeane moe zaokrenuti svoj petit prema vraanju postignute koristi iz l. 1111.st. 1. ZOO-a ako je poduzee pod vodstvom kupca poduzea zapalo u ozbiljneposlovne tekoe. Kupac poduzea ne moe, s druge strane, ustrajati na tomeda svoju obvezu podmiri vraanjem vrijednosti postignute koristi, i to samozbog toga jer je poduzee steeno bez osnove poslovno prosperiralo tek podnjegovim vodstvom.62

3.2. Objektivna nemogunost vraanja poduzea

a) Upropatavanje poduzea

Poduzee uglavnom nije objektivno mogue vratiti upropasti li ga se kaoposeban predmet vraanja. Upropatavanje poduzea je, dakle, najvaniji slu-aj kad ga nije mogue vratitiin natura u smislu odredbe l. 323. st. 1. ZOO-a. Posrijedi je fizika eliminacija poduzea kao posebnog predmeta pravnogprometa. O nemogunosti vraanja poduzea treba se raspravljati sa stajalitanitavog ugovora o kupoprodaji poduzea, titulusa, neovisno o pravilima stvar-

noga prava.63

Odredbe l. 2. st. 3., l. 6. st. 1. i l. 152. ZV-a, posebice, nisuprikladne za rjeenje problema vraanja poduzea. Pristupi li se problemu vra-anja poduzea s uskog stvarnopravnog stajalita, jasno je da ponajprije sluajupropatavanja poduzea pokriva nemogunost vraanja onoga to je primlje-no u smislu l. 323. st. 1. ZOO-a u vezi s poduzeem kao posebnim predme-tom vraanja, a to za posljedicu ima da se poduzee umjestoin natura vraaodgovarajuom naknadom u novcu u smislu l. 323. st. 1. ZOO-a, odnosnotome odgovarajuom vrijednosti postignute koristi iz l. 1111. st. 1. ZOO-a.

Dva reprezentativna primjera pomau pojasniti o emu je ovdje rije.64 Sa-stoji li se, primjerice, poduzee od tvornice koja je sagraena na nekom zemlji-

61 Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 98, vraanje vrijednosti postignute koristi funkcional-no odmie od vraanjain natura kad pred izraz vrijednost postignute koristi stavljaizraz obeteenje ( Abfindung ) umjesto ispravnog izraza vraanje. U tom se smislu no-motehniki istie i izraz naknaditi vrijednost postignute koristi na kraju odredbel. 1111. st. 1. ZOO-a.

62 Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 98.63 Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Schne, T., op. cit.

u bilj. 1, str. 98.64 Primjere navodi Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 98 100.


21/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 763

tu zemljite je uvijek mogue vratiti, i to neovisno o tome koja je sudbina po-godila proizvodne pogone. Problem vraanja poduzea nije prikladno rjeavatistvarnopravnim rezonom po kojem pojam nekretnine, dakle estice zemljinepovrine, osim zemljita obuhvaa i sve druge stvari ponajprije zgrade kojesu trajno spojene s tim zemljitem.65 Vlasnik zemljita protee svoje pravo primjereno tom stvarnopravnom rezonu i na zgradu kao bitan dio zemljitakoji se ne da od njega fiziki odvojiti, a da ne bude time uniten.66 Ne moese, meutim, ni u kojem sluaju izjednaiti poduzee sa zemljitem. Pojampoduzea ne iscrpljuje se u pojmu zemljita. Ovisno o okolnostima pojedinogsluaja zemljite je puko mjesto obavljanja poduzetnike djelatnosti. Kupacpoduzea kadar je prodati zemljite koje je bilo u sastavu poduzea steenogbez osnove i prebaciti proizvodne pogone na neku novu lokaciju. Ako je takvoprebacivanje poslovanja bilo opravdano s objektivnog poduzetnikog stajali-ta, prodavatelj poduzea nema u smislu l. 323. st. 1. ZOO-a zahtjev zanaknadu vrijednosti zemljita u novcu koje je prvotno bilo u sastavu poduzea,nego zahtjev za vraanje poduzea koje se vodi na tom novom zemljitu.67

Prodavatelj ispunjuje svoje inidbe iz ugovora o kupoprodaji poduzea po-duzme li sve to je potrebno kako bi kupcu pribavio poduzee kao ivi pravnii ekonomski organizam. Poduzetnika aktivnost/djelatnost glavna je karakteri-

stika svakog poduzea. Poduzetnikovim uputanjem u poduzetniku aktivnostproizvodna sredstva i radna snaga stavljaju se u funkciju ostvarivanja dobiti.Razumije se samo po sebi da se prenoenje poduzea kao ivog organizma zr-calno odraava na vraanje poduzea steenog bez osnove stoga njega u tomsmislu takoer treba vratiti kao pravnu i ekonomsku cjelinu putem koje njegovnositelj nastupa na tritu. Poduzme li imatelj poduzea sve to je potrebnokako bi se trajno upustio u poduzetniku aktivnost, poduzee, ako je to ika-ko mogue, treba sauvati kao organizaciju prisutnu u gospodarskom ivotu,neovisno o tome to je u pojedinom sluaju steeno bez osnove. Zastane li du-lje nositelj poduzea sa svojom poduzetnikom aktivnou nepovratno kopnipoloaj poduzea u trinoj utakmici, zauvijek se gube njegove prokrvljene veze s klijentelom i poslovnim partnerima. Privremeno, sezonsko mirovanjepoduzetnike djelatnosti primjerice tijekom godinjeg odmora ne mijenja,

65 Vidi l. 2. st. 3. i l. 6. st. 1. ZV-a.66 Vidi l. 6. st. 1. i l. 152. st. 1. ZV-a. U tom smislu sa stajalita odredbama ZV-a

odgovarajuih odredbi 93, 94 i 946 BGB-a Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 99.67 U tom smislu sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Schne,

T., op. cit. u bilj. 1, str. 99.


22/42


meutim, karakter poduzea. Preostanu li eventualno i nakon duljeg mirova-nja neke stvari i prava u sastavu poduzea, prije je rije o kakvoj nepovezanojgomili stvari koje po inerciji plutaju u pravnom i poslovnom prometu. Ti osta-ci ostataka vie ne pokazuju nikakvu slinost sa ivim poduzeem. Uspostav -ljanje poduzetnike aktivnosti moe se izjednaiti s prenoenjem poduzea jerse tada svi bitni predmeti vezani uz poslovne pogone i obrtni kapital, vade izjednoga poduzetnika i jo ivi prebacuju drugome poduzetniku.68 Rije je opropasti poduzea kao posebnog predmeta pravnog i poslovnog prometa istro-i li ga se, iskoristi li ga se dakle do krajnjih granica, tako da se iz njega isiesva zdrava supstanca.69

Spomenuta rasprava ne sukobljava se sa stajalitem koje je njemaki BGHizrazio u predmetu solarij.70 U tom predmetu usvojen je kondikcijski zahtjevte je doputeno vraanje neto kupovne cijene uz istodobno vraanje inventarai preostalih zaliha robe solarija u kojem je u meuvremenu dakle nakon toje solarij kao poduzee prenesen bez osnove kupcu zamrla svaka poduzet-nika aktivnost. injenini opis tog sluaja bio je snano obiljeen poslovnomnesposobnou kupca poduzea. BGH je ispravno otklonio tuiteljev zahtjevda mu tuenik vrati vrijednost koristi koju je namaknuo koristei u meuvre-menu ugaeno poduzee te stoga nije primijenio saldo teoriju.71

Likvidacija/steaj nositelja poduzea nije isto to i gaenje poduzea. Do-noenje odgovarajue odluke u skladu sa strogo propisanim pretpostavkamaZTD-a, odnosno SZ-a o likvidaciji/steaju nositelja poduzea drutva sogranienom odgovornou, dionikog drutva, javnog trgovakog drutva, ko-manditnog drutva i gospodarskog interesnog udruenja ne rezultira samapo sebi prestankom svake poduzetnike aktivnosti. Zapoinjanjem likvidacij-skog/steajnog postupka mijenja se samo cilj zbog kojeg je osnovano trgovakodrutvo kao nositelj poduzea. Cilj vie nije usmjeren k stjecanju dobiti putempoduzea, nego k tome da se unovi imovinu u sastavu poduzea. Poduzetni-ka djelatnost, tj. aktivnost, esto se nastavlja potpuno istim intenzitetom i usteajnom postupku. Posebice je esta sanacija poduzea nakon to se otvoristeajni postupak protiv nositelja poduzea jasno je da tada radi provedbesteajnog postupka treba intenzivirati, a ne zatomiti poduzetniku aktivnoststeajnog dunika kao nositelja poduzea. Odluka o tome je li mogue vratiti

68 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 99.69 U tom smjeru i Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 IV Rbr. 55.70 O tom sluaju vidi BGH NJW 1994, 2021.71 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 100.


23/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 765

poduzee ne ovisi stoga neposredno o pravnom statusu nositelja poduzea za odluku nije bitno to se zapravo zbiva s nositeljem poduzea kao pravnimsubjektom; posluje li on redovito ili je, pak, u steaju ili likvidaciji. Odluujueje stoga poduzima li se i dalje poduzetnika aktivnost s pomou predmeta kojisu preostali u sastavu imovine nositelja poduzea.72 Otvori li se, meutim,protiv nositelja poduzea steajni ili likvidacijski postupak, pojaava se ulogakriterija koji govore u prilog obustavljanju/gaenju poduzetnike aktivnosti.73 Ti kriteriji moraju u svakom sluaju biti jasni svim nepristranim treim osoba-ma. Indicij o tome mogu je obustavi li, primjerice, steajni dunik odnose sasvojom klijentelom tako da otkloni njihove daljnje narudbe. Poduzetnikojaktivnosti, tj. djelatnosti, oito je kraj otue li se u steajnom postupku poslov -ni pogoni, a namaknuti se novac ne stavi u funkciju odravanja poduzea naivotu, nego se razdijeli steajnim vjerovnicima ili, pak, razlunim ili izlunim

vjerovnicima. 74

b) Subjektivna nemogunost vraanja poduzea

Odredba l. 323., odnosno l. 1111. st. 1. ZOO-a izjednauje sluajeveobjektivne i subjektivne nemogunosti vraanja. Vraanjein natura , pravno

gledajui, nije mogue stekne li tko poduzee bez osnove na temelju nitavogugovora o kupoprodaji poduzea, pa ga zatim otui u cijelosti ili, pak, otuipredmete u njegovu sastavu. Okolnosti tada potvruju da kupac poduzea nijekadar vratiti poduzeein natura , pa stoga nije obvezan ponovno pribaviti kon-dikcijskom vjerovniku poduzee kao predmet kondikcijskog zahtjeva.75

3.3. Je li kondikcijski dunik obvezan vratiti in natura i preinaenopoduzee?

Vraanjein natura u smislu odredbe l. 323., odnosno l. 1111. st. 1. ZOO-a nije mogue ni kad kondikcijski dunik preinai poduzee koje je stekaobez osnove. Zakljui li se suprotno, kondikcijski vjerovnik ne bi dobio natrag

72 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 100.73 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 100.74 U tom smislu i Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 101.75 Tako Larenz, K., Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, str. 274; Schne, T., op. cit. u bilj. 1,

str. 101.


24/42


predmet to ga je izvorno izgubio bez osnove, nego bi se neopravdano domo-gao rezultata posebne dunikove poduzetnike aktivnosti, tj. djelatnosti.76 Utom smislu i na vraanje poduzea treba na odgovarajui nain primijenitirezon odredbe l. 148. st. 3. ZV-a.77 Nije, meutim, lako precizno odrediti kadtreba baratati kategorijom preinaenog poduzea. Pritom nema velike koristiod puke fraze po kojoj su okolnosti pojedinog sluaja presudne za odluku otome je li promjena stvari ili skupnih stvari uzrokovala nemogunost vraa-nja poduzea.78 Njemaka sudska praksa iroke ruke potvruje da promjenepredmeta kondikcijskog zahtjeva dovode do nemogunosti vraanjain natura .Raspravljalo se ponajprije o problemu promjene predmeta kondikcijskog za-htjeva u sluajevima graenja na tuem zemljitu koje je steeno bez osnove.Vraanje zemljitain natura nije dodue iskljueno ako je na zemljitu i nanjemu podignutim graevinama dolo do znatnijih radova koji su u konanicipoveali vrijednost samog zemljita. Sudska praksa otklonila je i samu mogu-nost vraanja zemljitain natura kad je kupac poduzea obavljajui graevin-ske radove na zemljitu prodavatelja poduzea stvorio gospodarski gledanoneto potpuno drukije tako to je, primjerice, na zemljitu sagradio tvornicuu koju su bili vrsto ugraeni poslovni pogoni.79 Vraanje tada nije moguejer bi se pod njim razumjelo vraanje neke druge, a ne dune inidbe.80 Daju-i prednost kondikcijskom zahtjevu za vraanje vrijednosti postignute koristipred zahtjevom za vraanjein natura , BGH81 ipak u konanici stavlja teite naodnos izmeu vrijednosti zemljita i vrijednosti graevina podignutih na tomzemljitu, a ne na to je li se primjerice sauvao gospodarski karakter parcelekao zemljita na kojem je ionako bila predviena izgradnja graevina poput tekonkretne tvornice.82

76 Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 589; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 101.77 Ako je netko tue stvari preradio tako da je time nastala nova stvar osobite

umjetnike ili druge kulturne vrijednosti koja bi propala povratom u prijanje stanjepreraenih stvari, tada on ima pravo zahtijevati da sud odlui da se ne dopustiuspostava prijanjeg stanja, odnosno rastavljanje stvari. Tako sa stajalita l. 148.st. 3. ZV-a odgovarajueg 950 BGB-a Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 589.

78 Meutim, vidi u tom smislu Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 590.79 O ustaljenoj njemakoj sudskoj praksi u tom smjeru vidi Lorenz, W., op. cit. u bilj. 1,

818 Rbr. 21.80 Tako Lorenz, W., op. cit. u bilj. 1, 818 Rbr. 21.81 I taj je drugi zahtjev prema njemakom pravu zbog tamo prisutnog naela apstrak -

tne tradicije samo varijanta kondikcijskog zahtjeva. Rasprava vrijedi, dakle, naodgovarajui nain i za hrvatsko pravo, a ne doslovno.

82 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 100.


25/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 767

Tom zacrtanom smjeru BGH moe se spoitati da nije u skladu sa stvar-nopravnim naelom iz l. 6. ZV-a83 po kojem dio stvari koji se ne moe odnje odvojiti, a da ne bude time uniten on ili sama stvar (bitni dio), ne moebiti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije to drugo odre-eno.84 Na temelju te odredbe moglo bi se, naime, zakljuiti da bi se kupacpoduzea u sluaju preinaavanja poduzea mogao pozvati na trokove koje jepritom izdvojio, i to sa stajalita opeg kondikcijskog prigovora po kojem nijeobvezan vratiti ono za to nije vie neopravdano obogaen u trenutku vraa-nja.85 Drugim rijeima, kondikcijski dunik ima pravo uskratiti kondikcijskom vjerovniku vraanje predmeta kondikcijskog zahtjeva sve dok mu kondikcijski vjerovnik ne namiri trokove za koje s opeg stajalita instituta neopravdanogobogaenja treba umanjiti njegovu obvezu s naslova neopravdanog obogae-nja. Pokae li kondikcijski vjerovnik jasno svoju spremnost da obeteti kon-dikcijskog dunika za te trokove, vie ne postoji razlog da po toj osnovi kon-dikcijskom vjerovniku izmakne predmet njegova kondikcijskog zahtjeva jer jesmisao supsidijarno postavljenih zahtjeva u l. 323. st. 1., l. 1111. st. 1. ZOO-a da se zatiti vlasnika, kondikcijskog vjerovnika, a ne da se dade bilo kakvogpovoda samovolji, tj. privatnopravnim manevrima kondikcijskog dunika.86

Nije uvjerljivo ni stajalite njemake sudske prakse niti njihova kritika sastajalita odredbe l. 6. ZV-a. Oba ta stajalita polaze, naime, s preuskih stvar-nopravnih pozicija.87 Neopravdano se zatire kompleksna obveznopravna pri-roda poduzea okrnji li ga se ili rastavi u postupku nastupanja nitavosti ugovora o kupoprodaji poduzea na puke binarne stvarnopravne imbenike. BGHupravo to ini kad izjednauje poduzee kao predmet kondikcijskog zahtjevasa zemljitem tako to poduzeu nastoji pridruiti sve one imovinske vrijed-nosti koje mu pripadaju, tj. gravitiraju. BGH pritom gubi iz vida da se po-slovna zemljita uvijek mogu vratitiin natura , pa stoga prihvati li se stajalitekoje zagovara BGH praktiki nikad ne bi bilo u smislu l. 323. st. 1. ZOO-a

mogue vratiti poduzee kao poseban predmet pravnog prometa. Kritika prak -se BGH sa stajalita odredbe l. 6. ZV-a a nju je ponajprije artikulirao Lieb

83 Vidi odgovarajuu odredbu 946 BGB-a.84 U tom smjeru sa stajalita odredbi l. 6. ZV-a odgovarajueg 946 BGB-a Lieb, M.,

op. cit. u bilj. 1, 818 BGB-a Rbr. 31.85 U tom smjeru sa stajalita izriite odredbe 818 st. 3. BGB-a Lieb, M., op. cit. u bilj.

1, 818 BGB-a Rbr. 31.86 U tom smjeru sa stajalita hrvatskom pravumutatis mutandis odgovarajue odredbe

818 st. 2. BGB-a Lieb, M., op. cit. u bilj. 1, 818 BGB-a Rbr. 31.87 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 103.


26/42


nije uvjerljiva jer je vraanje poslovnih pogona i obrtnog kapitalain natura istotako u pravilu uvijek mogue. Institutu neopravdanog obogaenja i vindikacijestrana je, k tome, i konstrukcija prema kojoj kondikcijski vjerovnik moe tobo-e birati ovisno o tome kako se postavi prema zahtjevu kondikcijskog duni-ka za naknadu trokova koje je imao u sluaju preinaavanja poduzea hoeli zahtijevati vraanje poduzeain natura ili vraanje vrijednosti postignutekoristi. Za odluku o tome treba li poduzee vratitiin natura takoer je potpunonebitno je li vjerovnik kadar i je li u stanju preuzeti i nastaviti voditi poduzeekoje je dunik stekao bez osnove.88 Dopusti li se drukije stajalite, prihvaa se

de facto de lege lata nepostojee pravo vjerovnika da sam odlui o tome hoe lizahtijevati vraanjein natura ili kroz vrijednost postignute koristi.89

Svaka rasprava o tome pod kojim pretpostavkama preinaavanje poduzeaobjektivno rezultira nemogunou njegova vraanjain natura treba poi odtoga je li pojedino preinaeno poduzee vrijednosno gledajui u istoj ravninis upropatenim poduzeem.90 Samo u strogo ogranienim sluajevima preina-avanja poduzea doi e do vraanja vrijednosti postignute koristi nautrb vraanja poduzeain natura . Preinaeno poduzee ukupno gledajui nesmije vie imati nikakve slinosti s poduzeem koje je kondikcijski dunikprvotno bio stekao bez osnove na temelju nitavog ugovora o kupoprodaji po-

duzea. Samo korijenske promjene strukture, tj. organizacije poduzea kadresu opravdati nemogunost vraanja poduzea kao predmeta pravnog prometa sui generis. Promjene identiteta poduzea kao predmeta pravnog prometa nisuprisutne ve na temelju puke injenice da je od prijenosa poduzea bez osnove dakle od trenutka sklapanja nitavog ugovora o kupoprodaji poduzeapa do trenutka vraanja kondikcijski dunik dulje vodio to poduzee na vlastitu odgovornost.91 Zahtjev za vraanje poduzeain natura preokree seu zahtjev za vraanje vrijednosti postignute koristi stjecanjem poduzea bezosnove samo u sluajevima temeljitih kvalitativnih promjena u podruju po-duzetnike aktivnosti, tj. djelatnosti.92 Ulaganja u odravanje i razvoj nipotonisu znak preinaavanja poduzea, prije je posrijedi snaan indicij o zdravompoduzetnikom zadravanju ve uspostavljenog identiteta poduzea. O tome

88 Tako Lorenz, S., op. cit. u bilj. 1, 818 Rbr. 21.89 Tako Lorenz, S., op. cit. u bilj. 1, 818 Rbr. 21.90 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 103.91 O suprotnim stajalitima u njemakoj pravnoj knjievnosti o kojima se i on kritiki

izjanjava vidi Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 104.92 Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 591; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 104.


27/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 769

je li sauvan identitet poduzea odluuje se usporedbom prvotno prenesenogpoduzea bez osnove i aktualnog poduzea koje se vodi u trenutku kad jekondikcijskom duniku istaknut zahtjev za njegovim vraanjem. Pri tome tre-ba posebno imati u vidu faktine odnose s klijentelom i poslovnim partneri-ma kojima je ponajprije proeta svaka poduzetnika aktivnost. Poduzetnikaaktivnost, tj. djelatnost, moe se korjenito izmijeniti, a da pritom formalnisastav poduzea ostane bitno isti, kao i u trenutku kad ga je dunik prvotnostekao bez osnove. Pojedina trgovaka drutva obvezna su individualiziratipredmet svojeg poslovanja, odnosno poduzea u statutu ili u drutvenom ugovoru l. 173. st. 3. to. 2., l. 388. to. 3. ZTD-a.93 Usmjerenost pojedinogdrutva prema postizanju zajednikog cilja svojih lanova snano je povezanas predmetom poduzea tog konkretnog drutva. Statutom propisane poslovnedjelatnosti puko su sredstvo za ostvarivanje tog zajednikog cilja, predmetapoduzea. Zajednikim ciljem, odnosno predmetom poduzea, opisuje se ugrubim crtama okvir poduzetnike aktivnosti, tj. djelatnosti. Individualiza-cija predmeta poduzea statutom, odnosno drutvenim ugovorom, u praviluotvara velik prostor slobode za irenje ili suavanje poduzetnike aktivnosti,tj. djelatnosti. 94 Promjena predmeta poslovanja u smislu predmeta poduzearedovito je jak indicij o tome da se poduzee korjenito, tj. kvalitativno prei-nailo.95 Tada nije, meutim, nuno posrijedi promjena identiteta poduzea usmislu odredbe l. 323. st. 1. i l. 1111. st. 1. ZOO-a. Tvrtka je ime pod kojimtrgovac nastupa na tritu, pa njezina promjena u pravilu ne dovodi i do pro-mjene poduzea. Otui li, meutim, trgovac svoju tvrtku, on zajedno s njomemora otuiti i bitni preteiti dio svojeg poduzea l. 23. st. 1. ZTD-a patada u pravilu dolazi i do promjene identiteta poduzea onog trgovca koji jeotuio svoju tvrtku. U tom je sluaju posrijedi ak i snaniji indicij o tome dase promijenio identitet poduzea u odnosu na onaj koji se susree u sluajupromjene predmeta poslovanja.96

Canaris zastupa stajalite po kojem prodavatelj zemljita ima interes damu se zemljite kao predmet vraanja vratiin natura unato tome to je kupaczemljita poveao njegovu vrijednost tako to je u zemljite kao primarni pred-

93 3 st. 1. AktG-a propisuje da je dioniko drutvo trgovako drutvo i kad predmetnjegova poduzea nije obavljanje gospodarske djelatnosti. Vidi 3. st. 1. Br. 2.GmbHG-a i 23 st. 3. Br. 2. AktG-a.

94 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 104.95 Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 591; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 104.96 Suprotno tome Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 591; Schne, T., op. cit. u

bilj. 1, str. 104, 105.


28/42


met vraanja uloio znatna sredstva, podiui na zemljitu primjerice tvornicu.Prodavatelj zemljita ima tada pravo na vraanjein natura unato tome to unaelu ima i obvezu da kupcu zemljita podmiri spomenute trokove koji supoveali vrijednost zemljita kao primarnog predmeta zahtjeva za vraanje,odnosno unato prigovoru po kojem ima pravo otkloniti vraanje u dijelu zakoji nije vie neopravdano obogaen. Dok ne podmiri te obveze, prodavateljzemljita ne bi u naelu mogao zahtijevati da mu se predmet njegova zahtijeva

vrati in natura . Rjeenje tada treba traiti i na temelju analogije s odredbom l.1085. ZOO-a o odnosu izmeu zahtijeva za uspostavu prijanjeg stanja i na-knade tete. Kupac zemljita bio bi primjereno tome obvezan vratiti vrijednostpostignute koristi samo ako tetne posljedice na njegovoj strani, a koje bi bileskopane s vraanjemin natura , ne bi bile ni u kakvom odnosu s prednostimakoje bi prodavatelj zemljita time sebi pribavio.97 Canaris ne razgraniuje vra-anjein natura prema vraanju vrijednosti postignute koristi s pomou pret-postavki koje su usko vezane uz objektivnu nemogunost vraanja predmetazahtjeva in natura . Vraanje vrijednosti postignute koristi nadomjeta vraanjein natura uvijek kad nije razumno, primjereno ili opravdano oekivati vraanjein natura . Kupac poduzea stoga nije obvezan vratiti poduzeein natura ak iako je to objektivno mogue, ali to ukupno gledajui ne bi bio opravdano jer

se u smislu odredbe l. 323. st. 1., l. 1111. st. 1. ZOO-a narav onoga to jeispunjeno dakle pravna priroda poduzea prenesenog bez osnove! protivi vraanju.98 Objektivna nemogunost vraanjain natura izjednaena je, dakle,sa sluajevima kad se pravna priroda predmeta vraanja protivi vraanjuinnatura . Na istom tragu je i rezon pravila l. 1085. st. 4. ZOO-a o redoslijedupopravljanja tete uspostavom prijanjeg stanja i naknadom tete. Naknada unovcu dosudit e se, naime, oteeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti pojedi-nog sluaja ne opravdavaju uspostavu prijanjeg stanja.99 Taj rezon provlai seitavim ZOO-om, posebice odredbama l. 369. i l. 373. ZOO-a koje u strogozacrtanim okvirima gospodarsku nemogunost granicu podnoljivosti veza-nosti preuzetim inidbama izjednauju s pravnim preprekama/smetnjama,tj. s pravnom nemogunou.100 Meu okolnostima pojedinog sluaja koje ne

97 Tako Larenz, K., Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, str. 273.98 Tako Larenz, K., Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, str. 273, sa stajalita odredbi l. 323.

st. 1. ZOO-a u tom dijelu odgovarajueg 818 st. 3. BGB-a.99 Tako Larenz, K., Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, str. 273, sa stajalita odredbi l.

1085. st. 1. ZOO-a u tom dijelu odgovarajueg 251 st. 2. BGB-a.100 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 104.


29/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 771

opravdavaju uspostavu prijanjeg stanja, vraanjein natura u smislu l. 1085.st. 4. ZOO-a (teleolokom analogijom taj rezon treba na odgovarajui nainprimijeniti i na l. 323. st. 1. ZOO-a) treba imati u vidu i sluajeve gospodar-ske nemogunosti u smislu l. 369., l. 373. ZOO-a. Nije u pravilu opravda-no nametnuti kupcu poduzea obvezu vraanja poduzeain natura ako je onkorjenito preinaio poduzee koje je prvotno bio stekao bez osnove. U tomsluaju prvotno steeno poduzee preobrazilo se dunikovim poduzetnikimnaporima/aktivnostima u sasvim drukiji predmet pravnog prometa; prvotnosteeno poduzee nestalo je stoga s pravno relevantnog restitucijskog horizon-ta, pa ga vie nije ni mogue vratitiin natura .

IV. OVISNOST PRAVILA O VRAANJU O USTROJU PODUZEA

4.1. Problem vraanja poduzetniki monokulturalno ustrojenog/organi-ziranog poduzea

Nema veih tekoa kako se postaviti u postupku vraanja poduzea prei-

nai li se korjenito poduzetniki monokulturalno orijentirano poduzee koje jeprvotno bilo steeno bez osnove pa to rezultira obvezom vraanja vrijednostipostignute koristi umjesto primarnom obvezom vraanja poduzeain natu-ra. injenini opisi triju predmeta iz nama u tom dijelu poredbene njemakesudske prakse potvruju spomenuto stajalite.101 O preinaavanju poduzea utom smislu rije je, primjerice, dogradi li se obinu gostionicu u hotel, prena-mijeni li se tvornicu alkohola u tvornicu vijaka te izgradi li se na mjestu parnepilane potpuno novu tvornicu. Poduzee je preinaeno i kad novinski izdavapone umjesto dnevnih novina izdavati tjednik.102 U svim tim pobrojenim pri-mjerima podruje poduzetnike aktivnosti korjenito se promijenilo. Uinjenje, naime, za identitet poduzea kljuan zaokret jer poduzee ne slui vieobavljanju prvotno zacrtanih poduzetnikih inidbi. Budui da poduzee sluiobavljanju potpuno drukijih inidbi, tj. poduzetnikih aktivnosti, mijenja se injegov identitet. O tome je li poduzetnik/kupac poduzea naciljao poduzeemkoje je stekao bez osnove potpuno novu trinu niu precizno svjedoi to to

101 Primjere vidi u: Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 106.102 Tako Schwintowski, H. P., op. cit. u bilj. 1, str. 591; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str.

106.


30/42


31/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 773

nike djelatnosti nije u tom sluaju znak nikakvog radikalnog zaokreta s prijeuspostavljene poduzetnike aktivnosti. Rije je o poduzetnitvu svojstvenojposlovnoj ekspanziji; trine zakonitosti jednostavno sile poduzetnike na tokako bi oni uope i mogli opstati na tritu.108 irenje poduzetnike aktivno-sti na nova trita nije u pravilu indicij o tome da se preinailo prvotno bezosnove steeno poduzee te da je stoga ukinuta prvotna obveza kondikcijskogdunika da poduzee vratiin natura , odnosno nastanak obveze vraanja vri-jednosti postignute koristi. Ovisno o okolnostima pojedinog sluaja ishod, tj.zakljuak moe na koncu biti i drukiji. Kvalitativno preinaavanje poduzea,tj. podruja poduzetnike aktivnosti, treba prihvatiti ako temeljna djelatnost,odnosno poduzetnika aktivnost koja potjee jo iz vremena dok je prodavatelj vodio poduzee, samo neznatno sudjeluje u ukupnim godinjim poslovnimrezultatima; ako, dakle, potpunu prevagu u tom smislu odnose poduzetnikeaktivnosti to ih je poeo, a zatim i razvio kupac poduzea. Isto vrijedi i kadkupac poduzea ue u potpuno nova poslovna podruja te tako snano diver-sificira poduzee koje je u trenutku kad ga je bio stekao bez osnove bilo podu-zetniki monokulturalno orijentirano.109 Kvalitativno preinaavanje poduzea,tj. podruja poduzetnike aktivnosti, posrijedi je i kad prvotno poduzetnikidiversificirano poduzee kupac poduzea s vremenom preustroji u potpuno

specijalizirano, monokulturalno poduzee.110

4.3. Problem vraanja poduzea poduzetniki ustrojenog/organiziranogkao konglomerat pogona

Taj isti princip treba primijeniti i u sluaju poduzea s vie konglomerantnoustrojenih/organiziranih pogona.111 Vie ne dolazi u obzir, primjerice, vraanjeprvotno bez osnove steenog poduzea ako kupac poduzea proiri poslov -ne sadraje same benzinske postaje koju je zajedno s pripadajuim ureajimastekao bez osnove tako da u njezinu sklopu otvori auto praonicu te kiosk saivenim namirnicama i tiskom.112 Tada u pravilu nije mogue rastaviti iliodvojiti prvotno bez osnove steeno poduzee jer je ono u meuvremenu

108 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 107.109 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 107.110 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 107.111 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 107.112 Primjer daje Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 107.


32/42


kupevom poduzetnikom aktivnou na uskom prostoru postalo pogon kojije organski srastao s ostalim u meuvremenu poslovno stasalim pogonima pro-davateljeva jedinstvenog konglomerantno organiziranog/ustrojenog poduzea.I u ovom sluaju odluka o tome treba li poduzee vratitiin natura ili ga paktreba vratiti kroz vrijednost postignute koristi ovisi o tome je li kupac svojomaktivnou promijenio identitet prvotno bez osnove steenog poduzea. Kva-litativno preinaavanje poduzea, tj. podruja poduzetnike aktivnosti, trebaprihvatiti ako temeljna djelatnost, tj. poduzetnika aktivnost koja potjee joiz vremena dok je prodavatelj poduzea vodio poduzee, samo neznatno sudje-luje u ukupnim godinjim poslovnim rezultatima; ako, dakle, potpunu prevaguu tom smislu odnose poduzetnike aktivnosti to ih je poeo, a zatim i razviokupac poduzea ustrojivi/organiziravi poduzee kao konglomerat pogona.

V. SADRAJ ZAHTJEVA ZA NAKNADU, TJ. VRAANJE VRIJEDNO-STI POSTIGNUTE KORISTI

Zahtjev za naknadu vrijednosti postignute koristi u smislu l. 323. st. 1.,l. 1111. st. 1. ZOO-a lakonski se oznauje kao novano obeteenje.113 Prena-glasi li se izraz naknada u smislu da ga se doslovno shvati kao obeteenje nije dalek zakljuak po kojem bi primarna obveza vraanjain natura poprimilazaobilazno elemente obeteenja, ime bi se potmulo, bez ikakvog opravdanja,kondikciju navrnulo na obeteenje. Oba zahtjeva ciljaju u konanici na obve-zu vraanja dunikova neopravdano steenog bogatstva, a ne na tobonju du-nikovu odgovornost zbog vjerovnikova osiromaenja. Smisao izraza naknadatreba traiti u tome da je vrijednost postignute koristi ekvivalent vraanjuinnatura , tj. njegov puki nadomjestak. U biti je samo novac ekvivalent vraanjupredmetain natura . Izraz obeteenje ini nejasnim smisao zahtjeva iz l. 323.st. 1., l. 1111. st. 1. ZOO-a.

Kondikcijski dunik obvezan je u naelu, sukladno l. 1115. ZOO-a, vra-titi in natura , ili pak vraanjem vrijednosti postignute koristi, kondikcijskom vjerovniku plodove, koristi i druge pogodnosti koje je namaknuo dok je bezosnove vodio njegovo poduzee. Tim plodovima pripadaju, na temelju odgovarajue primjene l. 8. st. 4. ZV-a, i prinosi koji se ostvaruju koritenjempoduzea. Vrijednost tih prinosa odmjerava se u smislu odredbe l. 1111. st.

113 Tako sa stajalita odredbama l. 323. st. 1., l. 1111. st. 1. ZOO-a odgovarajueg

818 st. 2 BGB-a Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 108.


33/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 775

1. ZOO-a, sukladno kamati koja bi se bila namaknula da se poduzee dalo uzakup.114 Dvojbeno je ima li kondikcijski dunik pravo suprotstaviti zahtjevukondikcijskog vjerovnika za vraanje poduzea prigovor da vie nije neoprav -dano obogaen za njegovo poduzee. Prigovor treba u naelu otkloniti u vezi snitavim ugovorima o zakupu poduzea, a uvaiti u vezi s nitavim ugovorimao kupoprodaji poduzea.115 Poteni kondikcijski dunik ako, dakle, premanjemu nije istaknut zahtjev za vraanje ima pravo suprotstaviti zahtjevu kon-dikcijskog vjerovnika za vraanje poduzea svoje zahtjeve za naknadu trokovas naslova odredbe l. 1116. ZOO-a, pod pretpostavkom da te trokove nije iz-dvojio iz imovine poduzea koje je stekao bez osnove, nego iz svoje izvorneimovine. Kondikcijski dunik nema pravo umanjiti svoju obvezu vraanja zaiznos trokova koje potrauje s naslova l. 1115. ZOO-a prema kondikcijskom vjerovniku ako ima obvezu vratiti poduzeein natura a ne vratiti vrijednostpostignute koristi. Taj dunikov prividni pravni hendikep treba otkloniti takoda se sukladno naelu sinalagmatinosti prizna duniku pravo da vjerovnikuuskrati vraanje poduzea sve dok mu on jasno ne potvrdi svoju spremnost damu istodobno naknadi trokove na koje ima pravo s naslova l. 1115. ZOO-a.116

Dobit koju je kondikcijski dunik crpio iz poduzea ne pripada pojmovimapogodnosti i koristi jer nije rije ni o stvarnopravnim niti o civilnopravnim

plodovima, pa ni o koristima/pogodnostima koje bi kondikcijski dunik nama-knuo neopravdanim koritenjem tueg poduzea u smislu odredbe l. 1111.st. 1. i l. 1115. ZOO-a.117 Zahtjev za vraanje dobiti ne moe se konstruiratini analognom primjenom odredbi ZV-a o vraanju koristi i pogodnosti u slu-ajevima kad dobit nije namaknuta upravo zbog osobne poslovne umjeno-sti i aktivnosti kondikcijskog dunika.118 Poduzetnik pa tako i kondikcijski

114 Sa stajalita odgovarajuih odredbi njemakog prava vidi Canaris, C. W., op. cit. ubilj. 1, 8 IV Rbr. 57; BGH NJW 1978, 1578.

115

Sa stajalita odgovarajuih odredbi njemakog prava vidi Canaris, C. W., op. cit. ubilj. 1, 8 IV Rbr. 58.116 U tom smislu vidi i Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 IV Rbr. 59.117 Sa stajalita odgovarajuih odredbi njemakog prava vidi Canaris, C. W., op. cit. u

bilj. 1, 8 IV Rbr. 60.118 U tom smislu, meutim, sa stajalita odgovarajuih odredbi njemakog prava BGH

NJW 1978, 1578. S tom sudskom praksom suglasan je i Schmidt, K., op. cit. u bilj.1, 6 IV. 1. Kritiki o toj sudskoj praksi Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 IV 4.Rbr. 61.

Njemaka sudska praksa doputa da se kondikcijskom vjerovniku vrate prinosi kojisu svojstveni poduzeu, a uskrauje mu pravo na prinose koje je kondikcijski du-

nik namaknuo svojom vlastitom poduzetnikom aktivnou.


34/42


dunik privreuje, tj. ostvaruje dobit obavljajui u pravilu pravne poslove.Dobit je commodum ex negotiationete stoga ne pripada dijelu imovine koji je usmislu odredbe l. 1111. st. 1. ZOO-a kadar bez osnove prijei iz imovine kon-dikcijskog vjerovnika u imovinu kondikcijskog dunika. Tome treba pridodatida posebnosti dunikove poduzetnike aktivnosti poput preuzimanja rizika,pregleda poslovnih prilika, sposobnost donoenja poslovnih odluka i njihoveprovedbe nisu ni priblino zatiene uputi li se kondikcijskog dunika dasvoju pravnu zatitu u tom smislu potrai s naslova odredbe l. 8. st. 6. ZV-a.119 Trokovi poduzetnike ingenioznosti jednostavno nisu mjerljivi sa stajalitaodredbe l. 8. st. 6. ZV-a. Nije ni najmanje sporan rezon po kojem kondikcijski vjerovnik ima pravo participirati u prilikama za ostvarivanje dobiti ako su onebile imanentne poduzeu u trenutku kad je ono bez osnove pripalo kondikcij-skom duniku.120 Do tog cilja treba, meutim, doi tako da se visina zahtjevaza naknadu, tj. vraanje vrijednosti postignute koristi koji je kondikcijskidunik obvezan namiriti s naslova odredbe l. 1111. st. 1. ZOO-a utvrdi sobzirom na okolnosti pojedinog sluaja i sex post stajalita, odnosno upravo zato poduzee i uz znanje o tome kako e se dalje razvijati poslovanje i kako e

119 Kritiki o toj sudskoj praksi sa stajalita odredbi l. 8. st. 6. ZV-a odgovarajuojodredbi 102. BGB-a Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 IV 4. Rbr. 61. Odredba l.8. st. 6. ZV-a propisuje: Tko je duan predati plodove neke stvari ili prava, ovlatenje zahtijevati naknadu trokova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ihimao dobar gospodar, ali nikada vie od vrijednosti plodova koje je duan predati.

120 U predmetu BGH NJW 1978, 1578, B je S-u prodao benzinsku crpku sa zemlji-tem. S je pao u steaj prije nego to je platio cijenu. B je raskinuo ugovor i zahtije- vao vraanje poduzea jer S nije ispunio svoju glavnu ugovornu inidbu. Postavilose pitanje je li S osim zemljita i ostatka poduzea bio duan vratiti i koristi koje jeu meuvremenu privrijedio putem poduzea. BGH je potvrdio obvezu vraanju i utom dijelu jer je smatrao da su te koristi pripadale poduzeu, a ne S-u kao njegovunositelju. U ovom sluaju namaknuta dobit nije, naime, bila vezana uz osobu S, pa

je BGH u konanici ispravno presudio da tu dobit treba vratiti B-u. U predmetu BGHZ 63, 365, K je B-u dao u zakup svoj poslovni pogon Amanda prenoite s barom i bordel. Postavilo se pitanje je li B zbog nitavosti tog ugovora zbog njegove suprotnosti moralu osim pogona bio duan vratiti i koristi koje jeu meuvremenu privrijedio putem tog pogona. BGH je otklonio obvezu vraanjadobiti koja je bila namaknuta obavljanjem nemoralnih djelatnosti vezanih ponaj-prije uz prostituciju, ali je istodobno priznao K-u pravo na vraanje prinosa kojibi taj zakupljeni pogon, objektivno gledajui, bio donosio da se u njemu obavljalaneka doputena djelatnost. BGH objektivni prinos poduzea prosuuje sa stajalitaanalogne primjene odredbi 990, 987 BGB-a. Njima sa stajalita hrvatskog pravaodgovaraju odredbe l. 165. st. 6. ZV-a.

Poblie o tim sluajevima u: Schmidt, K., op. cit. u bilj. 1, 6 IV. 1.


35/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 777

se ubudue kretati dobit.121 Treba stoga zakljuiti kako se dobit namaknuta usklopu dunikova neopravdanog obogaenja tuim, vjerovnikovim poduzeem vraa samo posredno, i to po pravilima o objektivnim prinosima poduzea.Stoga je u naelu rije o zakupnini, odnosno o odgovarajuoj naknadi za kori-tenje poduzea, koju bi objektivno gledajui dunik inae bio duan namiriti vjerovniku kao imatelju poduzea.122

Visinu novanog iznosa koji treba vratiti s naslova l. 323. st. 1., l. 1111. st.1. ZOO-a utvruje se objektivno.123 Vrijednost poduzea odreuje se u pravilumetodom prinosa. Pobornici suprotne subjektivne teorije vrijednost poduzeautvruju na temelju dunikovih individualnih odnosa, uputajui se pritom u

istraivanje toga koje je sve pogodnosti dunik konkretno namaknuo time toje poduzee stekao bez osnove. Pristup problemu s tog stajalita nije uvjerljivjer je zahtjev za naknadu vrijednosti postignute koristi neposredan rezul-tat instituta neopravdanog obogaenja, a ne tobonjeg instituta neopravda-nog osiromaenja. Visina zahtjeva za naknadu vrijednosti postignute koristiutvruje se sa stajalita kondikcijskog dunika, a ne sa stajalita kondikcijskog vjerovnika. Subjektiviziranje pojma vrijednost postignute koristi ponajprijemijea neopravdano obogaenje s onim to se konkretno, trenutano nalazi udunikovoj imovini, a u njoj se zateklo tako to je dunik baratao onim to je

prvotno bio stekao bez osnove, za to se, dakle, neopravdano obogatio. Obve-za da se naknadi vrijednost postignute koristi usmjerena je, meutim, na onoto je dunik bio prvotno stekao bez osnove, za to se, dakle, neopravdanoobogatio s tono odreenog vremenskog stajalita. Subjektiviziranje pojma vri-jednost postignute koristi iskrivljeno postulira tobonju obvezu kondikcijskogdunika da kondikcijskom vjerovniku naknadi sve koristi koje je namaknuoza itavo vrijeme dok je bio u obvezi s naslova neopravdanog obogaenja, tj.stjecanja bez osnove. Dobit koju je kondikcijski dunik crpio iz poduzea nepripada pojmovima pogodnosti i koristi jer nije rije ni o stvarnopravnim nitio civilnopravnim plodovima, pa ni o pogodnostima koje bi kondikcijski duniknamaknuo neopravdanim koritenjem tueg poduzea.124

Vrijednost postignute koristi treba tono vremenski odrediti. Visina zahtjeva za vraanje vrijednosti postignute koristi, pa i sam zahtjev, ovisi o tome koji

121 Tako Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 IV 4. Rbr. 61.122 U tom smjeru i Ballerstedt, K., op. cit. u bilj. 1, str. 300; Schwintowski, H. P., op. cit.

u bilj. 1, str. 593; Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 IV Rbr. 62.123 Larenz, K., Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, str. 275.124 Canaris, C. W., op. cit. u bilj. 1, 8 IV Rbr. 60.


36/42


je trenutak mjerodavan za njegovo utvrivanje. Pritom treba poi od trenutkakad se kondikcijski dunik bez osnove domogao odreene tue vrijednosti.125 Zahtjev za vraanje vrijednosti postignute koristi iz l. 323. st. 1., l. 1111.st. 1. ZOO-a ima pomonu funkciju u odnosu prema primarnom zahtjevu za vraanjemin natura . Ako je stoga vraanje predmeta to ih je dunik prvotnostekao bez osnove naknadno postalo nemogue, vrijednost postignute koristitreba vratiti s obzirom na trenutak kad je nastupila nemogunost, a ne s ob-zirom na prijanji trenutak kad je vjerovnik stekao prema duniku zahtjev zapovrat.126 Jednako vrijedi i kad je vraanje predmeta to ih je dunik prvotnostekao bez osnove naknadno postalo nemogue jer je dunik naknadno otuiote predmete steene bez osnove. Prvotni zahtjev za vraanjein natura preobra-zuje se u zahtjev za vraanje vrijednosti postignute koristi tek u trenutku kaddunik otui predmet to ga je stekao bez osnove, pa stoga nema nikakvog ra-zloga da se obveze u vezi s tim zahtjevom duniku nametnu s obzirom na pri-janji trenutak stjecanja bez osnove.127 Ako poduzee vie nije mogue vratitiin natura jer ga je dunik preinaio nakon to ga je stekao bez osnove, vraanje vrijednosti koristi namaknute stjecanjem poduzea bez osnove utvruje se sobzirom na trenutak kad je poduzee preinaeno.128

S tim u vezi treba istaknuti jo jedan problem koji prijeti kondikcijskom

duniku da dospije u poloaj poput onoga izmeu dvaju mlinskih kamena.129 Prilikom odreivanja sadraja obveze s naslova neopravdanog obogaenja du-nikov pravni poloaj (s vremenskog stajalita!) prosuuje se u pravilu premarazliitim odredbama ZOO-a. Ako je kondikcijski dunik bio poten prije negoto je podignuta tuba zbog stjecanja poduzea bez osnove, obvezan je podu-zee vratiti prema l. 323. st. 1., l. 1111. st. 1. i l. 1115. ZOO-a. Na temeljutumaenja odredbe l. 1115. ZOO-a proizlazi da je poteni kondikcijski du-nik obvezan vratiti plodove i platiti zakonske zatezne kamate od dana podno-enja zahtjeva, odnosno tube za povrat. Preinai li poteni kondikcijski du-nik poduzee koje je stekao bez osnove prije nego to pone litispendencija,125 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 108. Koppensteiner, H.-G., Kramer, E. A., op.

cit. u bilj. 1, str. 181, polaze pritom od trenutka kad su voeni posljednji usmenipregovori.

126 Lorenz, S., op. cit. u bilj. 1, 818 Rbr. 31; Larenz, K., Canaris, C. W., op. cit. u bilj.1, 72 III. 5. a), str. 282; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 109.

127 Lorenz, S., op. cit. u bilj. 1, 818 Rbr. 31; Larenz, K., Canaris, C. W., op. cit. u bilj.1, 72 III. 5. a), str. 282; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 109.

128 Schwintowski, H.-P., op. cit. u bilj. 1, str. 591; Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 109.129 Tako Schne, T., op. cit. u bilj. 1, str. 109.


37/42

Zbornik PFZ, 61, (2) 743-784 (2011) 779

uivat e privilegij s naslova opeg kondikcijskog pravila po kojem je obvezan vratiti samo ono to mu je kao potenom kondikcijskom duniku preostalo utrenutku vraanja. Poteni kondikcijski dunik obvezan je, dakle, vratiti vri-jednost koristi koju je namaknuo tako to je tue poduzee stekao bez osnovesamo ako je u trenutku kad je nastala njegova kondikcijska obveza i daljefaktino bio neopravdano obogaen.130 Meutim, i dalje je mogu zahtjev za vraanje vrijednosti postignute koristi gospodari li poteni kondikcijski dunikloe poduzeem koje je stekao bez osnove.131 Poteni kondikcijski dunik i utom je sluaju obvezan vratiti poduzeein natura , on nije obvezan sukladnol. 323. st. 1, l. 1111. st. 1. ZOO-a vratiti poduzee kroz vraanje vrijednostipostignute koristi pritom i on uiva privilegij s naslova opeg kondikcijskogpravila po kojem je obvezan vratiti samo ono to mu je kao potenom kondik -cijskom duniku preostalo u trenutku vraanja. Poteni kondikcijski dunikima pravo osloniti se na to da je pogoranje stanja u kojem se nalazi poduzeesteeno bez osnove rezultat ugovorom o kupoprodaji dogovorenog naina ba-ratanja poduzeem. Gospodari li nepoteni kondikcijski dunik loe poduze-em koje je stekao bez osnove, on je sukladno l. 1115. ZOO-a obvezan vratitiplodove i platiti zakonske zatezne kamate odnosno vratiti vjerovniku koristza koju je umanjio vrijednost poduzea od trenutka kad je doznao za to da

je u kondikcijskoj obvezi, a najranije od trenutka kad je poduzee stekao bezosnove ako je ve tada bio nepoten. Poteni kondikcijski dunik ne snosi, zarazliku od nepotenog kondikcijskog vjerovnika, nikakve obveze kad u prav -nom prometu barata tuim poduzeem ili sa stvarima

Documents

Preduzece i kupoprodaja.pdf