PREDSKOLSKO Program Od 3-6 Godina

7/29/2019 PREDSKOLSKO Program Od 3-6 Godina

1/62


2/62

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Zavod za kolstvo2

PROGRAM ZA PODRUJA AKTIVNOSTI U PREDKOLSKOM VASPITANJU IOBRAZOVANJU (OD 3 6 GODINA)

Izdava: Zavod za kolstvo

Urednik: Pavle GoranoviLektorka: Danijela ilasTehnika priprema: Nevena abrilo

tampa: Pobjeda, Podgorica

Tira: 300

Podgorica, 2011.

Program za unapredjenju verziju programa u predkolskom vaspitanju i obrazovanju(3 6 godina) izradila je Komisija za predkolsko vaspitanje i obrazovanje istruni konsultanti po podrujima aktivnostiRadoje Novovi, predsjednikFran Vuljaj, lanDanka Novovi, lanicaMirela epanovi, lanicaPero Vuksanovi, landr Tatjana Novovi, lanicaLjiljana Krkelji, lanicaMilica Radonji, lanica

Itana Kovaevi, lanicaZorica Mini, lanicaNevenka Krui, lanicaFiirija Gui, lanicaIrena Badnjar, lanicaNataa Peri, lanicaGojana urakovi, lanicaVuk Stanii, lan

Struni konsultantiAleksandra Veovi Jezike i govorne aktivnosti

Blaenka Petrievi Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinomMiodrag Brajkovi Fizike i zdravstvene aktivnostiSlobodan Jerkov Muzike aktivnostiMiodrag Vuelji Matematiko-logike aktivnostiDragan Berilai Likovne aktivnosti

Nacionalni savjet za obrazovanje je na sedmoj sjednici odranoj 31. 08. 2011.godine donioProgram za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od3 do 6 godina).


3/62


Zavod za kolstvo 3

SADRAJ

I UVOD................................................................................................5

II FIZIKE I ZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI .......................................7

III MUZIKE AKTIVNOSTI................................................................13

IV JEZIKE I GOVORNE AKTIVNOSTI ...........................................16

V MATEMATIKO-LOGIKE AKTIVNOSTI ....................................19

VI SOCIJALNE AKTIVNOSTI I SAZNANJA U OKVIRU SOCIJALNO-EMOCIONALNOG RAZVOJA ..........................................................25

VII AKTIVNOSTI UPOZNAVANJA SA PRIRODOM I SNALAENJAU IVOTNOJ SREDINI .....................................................................32

VIII LIKOVNE AKTIVNOSTI..............................................................37

IX SREDINA ZA UENJE.................................................................43

X SARADNJA SA PORODICOM......................................................43

XI DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA........................................45

XII SPECIJALIZOVANI PROGRAM ZA DJECU PREDKOLSKOGUZRASTA ENGLESKI JEZIK........................................................56

XIII EVALUACIJA .............................................................................59

XIV LITERATURA.............................................................................59


4/62


Zavod za kolstvo4


5/62


6/62


Zavod za kolstvo6

Principi kojim se rukovodi ovaj program su:

1. Princip demokratinosti i pluralizma (razliiti programi, teoretski pristupi imodeli, razliite metode, izbor sadraja i aktivnosti, fleksibilnija prostorna ivremenska organizacija);

2. Princip otvorenosti programa, autonomnosti i strune odgovornostivaspitaa/vaspitaica i predkolskih ustanova (uvaava specifinostisredine, djece i roditelja, autonomnost ustanove);

3. Princip jednakih mogunosti i uvaavanja razliitosti meu djecom (jednakiuslovi za optimalni razvoj svakog djeteta, individualne razlike u razvoju,ukljuivanje djece sa posebnim potrebama, uvaavanje grupnih razlika uodnosu na socijalno i kulturno porijeklo;

4. Princip mogunosti izbora razliitih programa (prilagoavanje potrebama iinteresovanjima djece i roditelja);

5. Princip potovanja privatnosti i intimnosti (organizacija prostora i vremenakoja djetetu omoguava izraavanje individualnosti tokom razliitih

aktivnosti);6. Princip uravnoteenosti (razvojne karakteristike djeteta, razliiti aspektidjetetovog fizikog i psihikog razvoja);

7. Princip strune utemeljenosti programa (sa aspekta specifinihkarakteristika razvoja predkolske djece, sa aspekta naune utemeljnosti);

8. Princip horizontalne povezanosti (povezivanje razliitih podruja aktivnosti irazliitih aspekata djetetovog razvoja);

9. Princip vertikalne povezanosti (porodica i vrti, veza meu uzrastima i vezavrtia i osnovne kole);

10. Princip saradnje sa porodicom (intenzivnije uee porodica u radu vrtia);11. Princip saradnje sa lokalnom zajednicom;12. Princip timskog planiranja (unutar jedne ustanove ili vie ustanova; izmeu

vrtia i drugih institucija);13. Princip kritikog vrednovanja odnosno evaluacije (na nivou planiranja

pojedinih podruja u vrtiu, sadraja i metoda rada, na nivou prava iobaveza roditelja i svakodnevnih meusobnih interakcija u vrtiu).

Osnovna podruja aktivnosti u programu su:

1. Fizike i zdravstvene aktivnosti;2. Jezike aktivnosti;3. Logiko-matematike aktivnosti;4. Socijalne aktivnosti i saznanja;

5. Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom;6. Likovne aktivnosti i7. Muzike aktivnosti.

Za svako podruje dati su ciljevi i to: otkrivanje i ovladavanje sobom, razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima, otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu.

Pored navedenih ciljeva dati su i tipovi aktivnosti i metodska uputstva za rad.


7/62


Zavod za kolstvo 7

Ova podruja se meusobno preklapaju, dopunjavaju i obogauju razliitim tipovimaaktivnosti.

Pregled tipova aktivnosti dat je u tri cjeline za sva navedena podruja: ivotno-praktine, specifine i kompleksne aktivnosti. Svaki tip se planira na razliitim

nivoima optosti. Za konkretizaciju planiranja vano je da se praksa odvija pokonceptu neposrednog rada datog u koncepciji osnova programa.

II FIZIKE I ZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI

1. Uvod

Predkolsko doba predstavlja period u kojme se postavljaju osnove za formiranjelinosti. To je uzrast u kojem je mogu najvei uticaj sredine. U zavisnosti od

vaspitno-obrazovnih uticaja djeca stiu elementarna znanja i iskustva o ivotu usredini u kojoj ive, humanizuju se i socijalizuju.

Aktivnosti djece predkolskog uzrasta iz oblasti fizikog vaspitanja (za ovaj uzrast -fizike i zdravstvene aktivnosti) su od velikog znaaja za njihov cjelokupni razvoj.Savremeni kontekst u kojem djeca odrastaju uz nove tehnoloke izazove(kompjuterske igrice..) pomjera teite djejih interesovanja i umanjuje potrebu zafizikim aktivnostima to moe negativno da utie na cjelokupan razvoj i ukupnefizike sposobnosti. Iz tih razloga fizike i zdravstvene aktivnosti predstavljaju jedanod znaajnijih faktora podsticanja pravilnog rasta i razvoja. Ono, ujedno, predstavljaizvor zabave i razonode koji zaokuplja djeju panju, te je, stoga, rado prihvaeno

od djece.

Strunjaci za fiziko vaspitanje u svom programskom djelovanju prevashodno sekoncentriu na operacionalizaciju fizikih sposobnosti djece, i na njihovo motorikousavravanje, ali ne bi trebalo, ni u jednom trenutku, da se gubi iz vida da su taljudska obeleja (kao i uspjesi u njihovom transformisanju) u tijesnoj vezi samorfolokim razvojem. Jer, kao to se motorike sposobnosti razvijaju po odreenimprirodnim zakonitostima, tako i bioloki razvoj ima svoje zakonitosti. Tokom cijelogivota procesi izgradnje (anaboliki procesi) i procesi razgradnje (katabolikiprocesi) nalaze se u uzajamnoj vezi, a njihov odnos je razliit u svakom uzrasnomperiodu. Razvoj morfolokih, motorikih i kognitivnih karakteristika je neprekidan,

mada se odvija postepeno i u etapama. Osnovna karakteristika ovog razvoja jeneravnomjernost, i svaki period ima svoje specifinosti. Individualne razlike, koje seispoljavaju kod djece (kao to su razvoj lijezda sa unutranjim luenjem, stepenokotavanja, razvoj zuba, razvoj fine motorike...) pokazuje da izmeu hronolokoguzrasta i odgovarajueg biolokog stepena razvoja kod pojedinih individua ne postojiuvijek usaglaenost. Stepen usklaenosti funkcionisanja odreenih sistemaorganizma mijenja se sa odreenim uzrasnim dobima. Kako su morfoloko-funkcionalne karakteristike osnov za egzistenciju, i za ouvanje i usavravanjemotorikih sposobnosti, navodimo nekoliko informacija o morfolokim ifunkcionalnim karakteristikama djece uzrasta od 3. godine do uzrasta kada djecapolaze u kolu.


8/62


Zavod za kolstvo8

U ovom periodu je vie izraen rast tijela u irinu, nego u visinu. Kosti su mekane ielastine i pored okotavanja, naroito okotavanja dugih kostiju i karlice. Pri krajuovog perioda proces okotavanja je tako izraen da kosti izrazito postaju vre iotpornije. Od roenja pa do kraja ovog uzrasta nema izrazito velike razlike izmeudjeaka i djevojica.

U ovom periodu se sve vie razvijaju krupni miii, i dijete, uglavnom, i najeekoristi tzv. velike pokrete, odnosno nema razvijenu finu i preciznu motoriku, madamu/joj je snaga relativno mala.

Sazrijevanje nervnih elija u ovom uzrastu je vrlo izraeno, ali se i ne zavravakrajem ovog uzrasta. Djeca aktivnu panju mogu da odre do 15 minuta, i to krajemovog uzrasta. Dubina disanja je mala tako da se ventilacija plua obezbjeuje naraun poveane frekvencije disanja.

Treba imati u vidu da razvojne i osnovne karakteristike mogu da budu za svaku

individuu sa posebnim (osobenim) crtama razvoja, i njene talasaste i skokovitekarakteristike bio-psiho-socijalnog razvoja. Ali i svaka uzrasna grupa u okviru jednegodine hronoloke starosti ima svoje zajednike osobine i svojstva. Bio-psiho-socijalne karakteristike razvoja djeteta u okviru hronoloke i bioloke starostipomau u rjeavanju praktinih problema:

ta dijete u okviru odreenog uzrasta ne moe da ini, ta e mu/joj bitipreteko i iznad mogunosti, a ta moe da uradi na nekom uzrastu, kojeaktivnosti, koja postignua moemo oekivati (ako obezbijedimo povoljneuslove);

koje aktivnosti su najcjelishodnije i kako da se organizuje sredina za uenje, sobzirom na materijalne, prostorno-tehnike i higijensko-bezbjednosnekarakteristike u predkolskim ustanovama.

Optimalnim kreiranjem fizikih aktivnosti za djecu na predkolskom uzrastudoprinosimo ravnomjernom razvoju u svim domenima, zadovoljavanju prirodnihpotreba i realizovanju individualnih mogunosti.

2. Ciljevi

Ciljevi fizikih i zdravstvenih aktivnosti djece prdkolskog uzrasta su zadovoljenjeosnovnih bio-psiho-socijalnih potreba za kretnim aktivnostima i igrom; razvoj iouvanje kretnih potencijala djece; razvijanje i formiranje pravilnog stava i odnosaprema fizikom vaspitanju, i stvaranje trajne navike za zdravim stilovima ivota ipotrebe da se fizike aktivnosti ugrade u svakodnevni ivot i kulturu ivljenja uopte.

a) Otkrivanje i ovladavanje sobom

Dijete: usvaja, razvija i uvruje navike line higijene, higijenskog naina ivota,

brine o higijeni sredine u kojoj ivi;


9/62


Zavod za kolstvo 9

razvija navike kretanja, a pomou njih ovladava prostorom, spontano seizraava pokretom, izraava vlastita emocionalna stanja (zadovoljstvo iradost...);

ispoljava samoinicijativnost i samostalnost u rjeavanju odreenih zadatakaprema mogunostima u razliitim situacijama;

steene navike i vjetine kretanja primjenjuju u razliitim situacijama iuslovima; kreativno izraava doivljaje pokretom uz ritam (bez muzike i uz muziku); razvija navike za svakodnevnim kretanjem, kretnom igrom, njegujui

potovanje reda, samokontrolu i sloenije oblike saradnje meu djecom; upoznaje sopstveno tijelo, njegov izgled i funkcije pojedinih dijelova tijela

(razvoj lateralizacije); primjenom fizikih vjetina rjeava jednostavne ivotne situacije i stie

pozitivnu sliku o sebi i vlastitim mogunostima; usvaja i primjenjuje navike pravilne ishrane.

b) Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima, i o okruenju

Dijete: razvija saradnju i prijateljstvo sa drugom djecom i odraslima, usvaja osnovne

norme ponaanja i reda u igri i ivotu; usvaja i primjenjuje osnovna pravila kolektivnog i bezbjednog naina kretanja

(u etnji, saobraaju...); snalazi se u vrtiu (radna soba, holovi.., dvorite) i u blioj okolini (park, put od

stana do vrtia i obratno, neke ustanove u okruenju...); saznaje o osobenostima pojedinih zanimanja kao i ustanovama u kojima se

organizuju aktivnosti za brigu o zdravlju; upoznaje vane ljude, ustanove, klubove iz domena fizike kulture i sporta.

c) Otkrivanje svijeta i izgraivanje saznanja o njemu

Dijete: usvaja i primjenjuje navike i vjetine samopomoi bitne za uslove ivota i rada

koji ga oekuju u koli; stie emocionalnu i fiziku samostalnost prilikom organizovanog odlaska na

izlet, letovanja, zimovanja...; razvija interesovanje za sportske manifestacije

stie osnovne pojmove i predstave o sportskim institucijama, udruenjima,klubovima, objektima, disciplinama, rekvizitima...;

razvija ljubav prema odreenom sportu, klubu, sportisti; usvaja pravila odreene igre sporta, kao i pravila fer ondosa u igri, stie

nova prijateljstva; razvija duh kohezije i solidarnosti (brani boje svoga kluba); upoznaje se sa prirodnim potencijalima za bavljenje fizikim aktivnostima iz

blieg okruenja (parkovi, ume, staze, rijeke, jezera...) i razvija ljubav premaprirodi.

Posebnu panju treba posvetiti higijeni ishrane, gdje se, prije svega, misli na

normalno unoenje energetsko-gradivnih prehrambenih sastojaka u ishrani (ugljeni


10/62


Zavod za kolstvo10

hidrati, bjelanevine, masti, vitamini i oligoelementi), kako bi se preventivnopreduprijedila sve vea pojava prekomjerne mase tijela djece i predkolskog ikolskog uzrasta, odnosno u nekim sluajevima i do pojave prevelike mravosti(pothranjenosti).

3. Tipovi aktivnosti

a) ivotno-praktine aktivnosti

Svakodnevne ivotne situacije nude mnotvo prilika za primjenu i usavravanjerazliitih fizikih aktivnosti kod djece na predkolskom uzrastu: kreiranje odgovarajuih prilika za aktiviranje djeje prirodne, spontane potrebe

za kretanjem; kreiranje aktivnosti razliitog karaktera i dinamike, uspostavljanje balansa

izmeu mirnih i dinamikih aktivnosti;

unapreivanje samostalnosti pri svakodnevnim ivotnim radnjama: hranjenje,oblaenje...; upoznavanje karakteristika saobraajne situacije gde se djeca kreu, gdje se

smije igrati, bezbjedno kretati; dramatizacija saobraajnih situacija i njihovo predstavljanje na saobraajnom

poligonu; primjena odreenih pravila ponaanja prilikom etnje na ulici; upoznavanje sa moguim neeljenim situacijama i opasnostima u igri,

kontaktu sa drugim ljudima; vjebe osamostaljivanja u saobraaju (odlazak djece do nekog mjesta u

blizini, do parka, kue, kole, u kojem odrasli imaju samo kontrolnu ulogu,

vodei ra

una o bezbjednosti); etnje na otvorenom vazduhu i u prirodi;

razgovori o iskustvima steenim zahvaljujui ovim aktivnostima.

b) Specifine aktivnosti

Razliite motorne igre.Prirodni oblici kretanja sa elementima atletike Trudi se, bie prav i zdrav(hodanje, tranje, skakanje, penjanje, provlaenje, kotrljanje, odravanje ravnoteeprilikom kretanja, utiranje, udaranje i voenje lopte i drugo).Elementarna gimnastika ta moje tijelo moe da uradi sa vjebama za razvojtjelesne spretnosti (bacanje i hvatanje, bacanje kotrljanjem, guranje, vuenje ipotiskivanje.Upranjavanje sloenih vjetina (vonja tricikla, trotineta i bicikla, sankanje, skijanje,elementarni oblici sporta, organizovano postavljanje i kretanje).Vjebe za razvoj pojedinih miinih grupa (za razvoj ramenog pojasa, za razvojlenih miia, za razvoj trbunih miia, za razvoj miia stopala i nogu i za razvojgrafomotorike).Igre Hajde sa mnom da igra(primarne pokretne igre, pokretne igrolike vjebe,tematske pokretne igre, takmiarske pokretne igre i elementarne sportske igre Izmeu dvije vatre...).Korienje prirodnih staza i prepreka.


11/62


Zavod za kolstvo 11

Penjanje, puzanje i provlaenje.Formiranje navike za odravanje pravilnog poloaja tijela prilikom sjedenja, stajanja,hodanja i vrenja odreenih radnji (naroito za stolom) i predupreivanjeporemeaja motorike i tjelesnih deformiteta posebno kimenog stuba i stopala.

c) Kompleksni tipovi aktivnosti

Aktivnosti koje se proimaju sa drugim oblastima i cjelovitije potpomau djejirazvoj: plesne aktivnosti Rjenik pokreta (tematski plesovi, plesovi uz muziku

pratnju, nae narodne igre i plesovi, plesovi drugih naroda i disko-plesovi, kojizahtijevaju prostije oblike kretanja i koji su prikladni i odgovaraju ovomuzrastu);

vjebe kojima se unapreuje funkcija ulnih organa: vida (opaanje boja,oblika, dimenzija, konfiguracija, poloaja i pravaca kretanja u prostoru), sluha

(opaanje jaine zvuka, pravca iz koga dolazi i visine), dodira (opaanjetemperature i prepoznavanje osobina materije dodirom), mirisa (obinih mirisa

i mirisa cvijea, odnosno parfemskih mirisa) i ukusa (osnovnih); odlazak na izlete; posjete sportskom centru, klubu...; sve vjebe se izvode kroz prikladne elementarne i djeje igre, bez i uz

korienje raznih rekvizita (lopte, palice, unjevi, vijae, obruevi, marame,igrake,...), bez i uz korienje muzike;

aktivnosti pasivnijeg karaktera: praenje sportskih manifestacija, razgovor osportskim dogaajima, nekadanjim sportovima i vanim deavanjima poputolimplijada i sl..

4. Didaktiko-metodika uputstva i preporuke

Fiziko vaspitanje, kao i fizike i zdravstvene aktivnosti djece u predkolskomuzrastu, je struno-pedagoki proces gdje se individualno i kolektivno razvijaju ipodiu na vii nivo i usavravaju kretne aktivnosti djece, naroito prirodni oblicikretanja, kretno-tehnika znanja, umjea, vjetine, pravilne tehnike kretanja, istvaraju navike zauzimanja, dranja i uvanja pravilnog stava tijela u sjedenju,stajanju i kretanju, obezbjeuje zabava i razonoda, afirmie pojedinac i kolektiv. Oveaktivnosti, takoe, svojim ciljem, zadacima, razliitim organizaciono-metodskimoblicima rada i programskim sadrajima doprinose skladnom bio-psiho-socijalnomrazvoju djeteta, jaanju zdravlja, smanjenju negativnog uticaja nedovoljnog kretanja(hipokinezija), dugotrajnog sjedenja, kao i oblikovanju moralno-voljnih, kulturnih ikarakternih crta linosti djeteta.

U uvodnom dijelu, odnosno u odreenju fizikih i zdravstvenih aktivnosti ovogprograma istaknuto je da realizacija programskih ciljeva doprinosi da dijeteindividualno, u paru, u grupi i u kolektivu zadovoljava svoje bioloke, psiholoke,socijalne i kulturne potrebe za kretanjem, razvija i usavrava kretne sposobnosti iobezbjeuje zabavu i razonodu.


12/62


Zavod za kolstvo12

Osim navedenog, stvara navike da u buduim periodima ivota bogati i upotpunjujeslobodno vrijeme bavei se fizikim aktivnostima, odnosno sportskom rekreacijom,plesom i folklorom, kao i to da se zdravim nainom ivljenja sauva od moguihtetnih uticaja i pogrenog naina ivljenja.

S obzirom da su cilj i zadaci fizikih i zdravstvenih aktivnosti vrlo sloeni i da se,najveim dijelom, ostvaruju svakodnevno, kroz interdisciplinarni pristup u radu, trebaih dobro osmisliti, pripremiti i realizovati. Radi toga, svakodnevni rad treba da bude uskladu sa savremenim didaktikim i metodikim zahtjevima, ali i u skladu saciljevima programa.

Djetetu, u okviru programskih aktivnosti, treba obezbijediti da se kroz igru, i njenapravila, slobodno kree, mijenja pravac kretanja, poloaje tijela, da bira igrake isredstva za igru, ali da ne ugrozi svoju bezbjednost i bezbjednost drugog djeteta,kao i da ne naruava socijalnu sredinu.

Za realizaciju programskih ciljeva vaspitai/vaspita

ice koriste razli

ite savremenenastavne metodske postupke i strategije, to zavisi od prostorno-tehnikih i

higijenskih uslova rada, uzrasta djeteta i njegovih fizikih sposobnosti i mogunosti,kao i od organizacionog oblika rada u toku ovih aktivnosti. Program fizikih izdravstvenih aktivnosti, po svojoj koncepciji, zahtijeva da vaspita/vaspitaica imasavremeni didaktiko-metodiki pristup, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju ikreativnu aktivnost, i na osavremenjavanje tehnologije radnih procesa u njegovomtoku.

Vaspita/vaspitaica treba da organizuje individualni pristup djetetu, rad u manjimgrupama (po mogunosti homogenim grupama s obzirom na uzrast i motorikesposobnosti), frontalni oblik rada, igru u formalnim i neformalnim grupama, istog imjeovitog uzrasta.

U okviru ovih aktivnosti potrebno je organizovati razliite oblike i vrste igara,dramatizacije i druge oblike djejeg izraavanja. Znaaj igara je viestruk, jerzadovoljava djeju potrebu za kretanjem, utiu na razvoj fizikih sposobnosti i naovladavanje novim oblicima, umjeima i tehnikama kretanja, utiu na razvoj panje,pamenja, miljenja, mate, uspostavljanje emotivnih veza, razvijanje znatielje iistraivanja okruenja, razvijanje smisla za humor, kreativnsti, intelektualnih vjetina,podstiu razvoj samopouzdanja... Dijete kroz igru ui da potuje odreena pravilaigre i ponaanja, disciplinuje se i socijalizuje, izraava svoje emocije, oslobaa sestraha od neuspjeha, mada je svako dijete uspjeno prema svojim sposobnostima i

uspjeh je za ovaj uzrast relativna procjena.

Pod igrom (engl. game, play; franc. jeu; njem. Spiel, rus. igra), se podrazumijevaljudska aktivnost koju ne pokree, odnosno ne motivie njen krajnji rezultat, veuivanje, pozitivne emocije i raspoloenje koje se doivljava u njenom toku. Unajoptijem smislu, igra je ona ovjekova neproizvodna djelatnost, gdje motiv nijeprevashodno u njenom rezultatu, nego u njenom procesu. Razliiti teoretiarikulture, fizike kulture, umjetnosti, religije, sociolozi, psiholozi, etnolozi,... u svomprouavanju fenomena igre, podijelili su ih, uglavnom, na igre: nadmetanja,takmienja izmeu pojedinaca i grupa (agonistike); igre mimikrije pretvaranje,preruavanje, oponaanje iluzija da subjekt (dijete) postaje neka druga, u igri

izmiljena linost, predmet, ureaj, biljka, ivotinja; elementarne igre


13/62


Zavod za kolstvo 13

psihomotorike aktivnosti simbolikog oponaanja naina kako lovi ovjek, ivotinja,borba uroenim prirodnim nainima kretanja tijela, korienje pribora, igraki orua i oruja, nadovezujui se na odreivanje pojma i sutine igre, gdje seispoljavaju razna emotivna stanja, inteligencija, stavovi, ponaanja i miljenja uskladu sa moralnim uzorima; sportske igre fudbal, rukomet, odbojka, koarka,

vaterpolo, ragbi i dr.; narodne igre, kola i plesovi i klasini i savremeni latinoameriki plesovi.

Ovakav pristup u primjeni fizikih i zdravstvenih aktivnosti za djecu predkolskoguzrasta je interdisciplinarnog karaktera.

U realizaciji ovih aktivnosti treba iskoristiti i saradnju sa ljudima razliitih zanimanja iiskustava (ljekari, sportisti, glumci, saobraajni policajac...). Takoe, preporuuje seblia saradnja i uee roditelja u kontaktima sa vaspitaem/vaspitaicom ipredkolskom ustanovom u cilju afirmacije djeteta i proirenja veze izmeuporodice, vrtia i drutvene sredine.

Preporuuje se da se koriste: demonstracija pokreta i kretanja vaspitaa/vaspitaice,skice, crtei, fotografije, kinogrami, kompleti CD-a za muziku pratnju kretanja, igarai plesova.

U okviru ivotno-praktinih i spontanih aktivnosti, predkolska ustanova ivaspita/vaspitaica organizuju posjete izlobama, pozorinim predstavama zadjecu (ili gostovanje glumaca), nekim sportskim utakmicama i takmienjima, tomoe da zainteresuje djecu, a moe organizovati i kolektivna ljetovanja i zimovanjadjece, ako za to postoje uslovi i roditelji pokau posebno interesovanje, to bi bilo odposebnog znaaja za socijalizaciju i osamostaljivanje djeteta.

Razvijanje i formiranje trajnih zdravstveno-higijenskih navika, takoe, pripadajuovom tematskom podruju. Tu se podrazumijeva ne samo odravanje line higijene iredovnog vjebanja u istoj sredini, u cilju nadoknade sve izraenije hipokinezije,ve i ukupnog reima zdravog ivota i rada (nain ishrane, pravilan reim rada iodmora, dovoljno spavanja...).

III MUZIKE AKTIVNOSTI

1. UvodPredkolski uzrast je period intenzivnog razvoja muzikih sposobnosti. Iako dijeteposjeduje muzike potencijale i aktivan je uesnik u sopstvenom muzikom razvoju,veoma je vaan pravovremeni i stimulativni uticaj sredine. Muzike aktivnosti upredkolskim ustanovama treba da budu briljivo planirane i prate interesovanje irazvoj svakog djeteta. Pratiti muziku aktivnost djeteta znai uoiti inicijativu, kako:doivljava, pjeva, igra (plee), kreativno izraava. U muzikim aktivnostima kroz igrudijete upoznaje svoje mogunosti, stvara sopstveni nain muzikog izraavanja ireprodukovanja, izraava osjeanja, potrebe, interesovanja i kreativne mogunosti.Muzika ima znaajnu ulogu u podsticanju kognitivnog, jezikog, emotivnog,socijalnog i motornog razvoja.


14/62


Zavod za kolstvo14

Krajnji ciljevi ovog podruja aktivnosti su: razvijanje muzikalnosti, stvaranjepozitivnog odnosa prema muzici, sudjelovanje u individualnom i grupnommuziciranju i oblikovanju muzikog ukusa.

2. CiljeviOtkrivanje i ovladavanje sobom

Dijete: uoava i doivljava razliite zvukove i tonove; usvaja i reprodukuje brojalice i jednostavne pjesme; izraava muziki doivljaj (pokret, likovne aktivnosti, razgovor); prepoznaje pravilno odsvirane ili otpjevane pjesme (melodije); kreativno se izraava kroz muzike aktivnosti; muziki se izraava sviranjem na djejim instrumentima;

razvijan samopuzdanja pri javnim nastupima.

Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima

Dijete: upoznaje raznovrsnost muzikog izraavanja druge djece i odraslih; potuje pravila kolektivnog muziciranja (pjevanje, sviranje i igranje uz muziku); proiruje muziko iskustvo sluanjem razliitih vrsta muzike (instrumentalne,

vokalne) u izvoenju djece i odraslih.

Upoznavanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu

Dijete: upoznaje se sa muzikim instrumenatima; upoznavje se sa tradicionalnom i umjetnikom muzikom; upoznaje se sa muzikom kulturom Crne Gore.


ivotno-praktine i spontane aktivnosti

Ove aktivnosti obuhvataju: sluanje razliitih vrsta muzike: umjetnike (vokalne, instrumentalne, vokalno-

instrumentalne), tradicionalne i zabavne; uenje i interpretacija brojalica i pjesama (minimum trihord tri tona); korienje melodija kao najave odreenih aktivnosti; izvoenje jednostavnih pokreta i kretnji uz muziku.

Specifine aktivnosti

Ove aktivnosti obuhvataju:

uvjebavaju korektno sviranje na djejim instrumentima;


15/62


Zavod za kolstvo 15

uvjebavanje da pjevaju intonativno precizno; uvjebavanje i izvoenje jednostavnih plesnih, tradicionalnih i umjetnikih

igara.

Kompleksni tipovi aktivnosti

Kompleksne aktivnosti podrazumijevaju: uvjebavanje muziko-scensko-plesnih cjelina; uvjebavanje tradicionalnih muziko-scensko-plesnih cjelina; uvjebavanje programa za javne nastupe; praenje kulturnih deavanja: pozorine predstave, koncerti; posjete muzikoj koli.

4. Metodska uputstva

Muzika ima motiviuu funkciju i podsticajno djeluje na raznovrsna iskustva uenja irazvijanje itavog spektra sposobnosti i vjetina, uz to omoguuje uenje kroz igru,zabavu i zadovoljstvo. Muziko obrazovanje za djecu od 3 do 6 godina treba daobuhvata tri komponente aktivnosti: sluanje, pjevanje i pokret.

Rano oblikovanje navike sluanja muzike, njegovanje muzikog opaaja i razvijanjasposobnosti estetskog procjenjivanja i izraavanja poveava optu osjetljivostdjeteta kada je u pitanju estetska vrijednost. Djeci predkolskog uzrasta sluanjemuzike predstavlja zadovoljstvo, zato im je potrebno pruiti bogat muziki sadraj.

Djeca koriste sopstveno tijelo za praenje muzike, a potom eksperimentiu sa

razliitim namjenskim i pravljenim instrumentima, koji je potrebno da budu dostupni,kako bi ih spontano koristila kad za to izraze elju. Time razviju svjesnost o razliitim

zvukovima, ritmovima i kreiraju njihove zvukove na djejim instrumentima, uz tovano je omoguiti da slobodno odgovaraju na muziku kroz pokret i gest.

Djeca predkolskog uzrasta rado uestvuju u muzikim aktivnostima kao to jepjevanje, uz to brzo usvajaju pjesme i uivaju u njihovom reprodukovanju. Vano jenapomenuti da imaginacija i kreativnost predstavljaju neodvojivu komponentumuzikih aktivnosti, tako da vano da spontano muziko i zvuno izraavanje budestimulisano tokom cijelog predkolskog razdoblja. Ne treba insistirati na formalnimstrategijama poduavanja, na tetu intuitivnog reprezentovanja muzike djejekomponovanje i improvizovanje. Muziko stvaralatvo djece se razvija kroz malemuzike razgovore, stvaranje brojalica, vokalnih kratkih melodija, instrumentalnekratke fraze za izvoenje na posebno napravljenim instrumentima, udaraljkama i sl.

Muzika, takoe, predstavlja vedru osnovu za raznovrsne aktivnosti koje se odvijaju upredkolkim ustanovama tokom dana. Muzika se moe upotrijebiti u uspostavljanjudnevnih rutina, reda, oputanja, najavljivanja drugih aktivnosti, npr. pjesmedobrodolice u vrti, pjesme kao pratilac odreenih fizikih i rekreativnih aktivnosti,kao znak da je dolo vrijeme predvieno za odmor, obavljanje nekih dnevnihrutinskih radnji ili za odlazak kui.


16/62


Zavod za kolstvo16

Vano je koristiti muziku i muziko izraavanje kao nain izraavanja razliitihemocionalnih doivljaja djece i time podsticati emocionalno opismenjavanje jo odnajranijeg uzrasta koristei muziku kao medijum.

Podravajui inicijativu djece, vaspita/vaspitaica treba da osmisli muzike

aktivnosti kao izraz djeijih potreba i interesovanja. Potrebno je uspostaviti balansizmeu oblika rada koje iniciraju djeca i onih koje iniciraju odrasli. Svojompermanentnom podrkom, vaspita/vaspitaica kod djece osnauje samopouzdanjepri izvoenju nekih radnji kao to su sviranje, pjevanje, pratei pokreti.

Resursi za realizaciju

Nastava se izvodi u odgovarajuem veem, osvijetljenom i zvuno izolovanomprostoru, u kome treba da budu, pored standardnih uila: klavir (pijanino, sintisajzer, klavir-knjiga itd.), Orfov instrumentarijum (5 do 10 kompleta),

audio-vizuelna sredstva (kompjuter, TV, CD-plejer, DVD plejer, zvuni stub...), muzika literatura,

fonoteka.

IV JEZIKE I GOVORNE AKTIVNOSTI

1. Uvod

Govor je osnovno sredstvo za uspostavljanje komunikacije, samoizraavanja i razvoja.Proces usvajanja i razvijanja govora odvija se u svakodnevnim ivotno-praktinim i uposebno planiranim aktivnostima. Govor se usvaja i razvija kroz aktivnu jezikupraksu.

2. Ciljevi

Otkrivanje i ovladavanje sobom

Dijete:

proiruje i obogauje rijenik; izraava elje i potrebe kroz upotrebu odgovarajuih rijei; razvija fluentnost u jezikom izraavanju; funkcionalno upotrebljva i razumije znaenja priloga; razvija sposobnost jasnog i razumljivog iskazivanja sopstvenih postupaka,

iskustava, doivljaja i ideja; razvija govorno stvaralatvo; usvaja vjetine kulturnog ponaanja (persiranje, molim, hvala, izvolite i slino); usvaja vjetine tenog, razgovjetnog i razumljivog govora.


17/62


Zavod za kolstvo 17

Razvijanje odnosa i izgraivanja saznanja o drugima

Dijete: razvija sposobnost uspostavljanja funkcionalne, dvosmjerene, verbalne

komunikacije sa drugima;

razvija sposobnost aktivnog sluanja; razvija fluentnost izraavanja pri javnim nastupima pred grupom djece i

odraslih; usvaja razliite oblike neverbalne komunikacije; primjenjuje vjetine kulturnog ponaanja u ophoenju sa drugima; primjenjuje vjetine tenog, razgovjetnog i razumljivog govora u komunikaciji

sa drugima.

Otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu

Dijete: usvaja nazive predmeta i pojava iz neposreddnog okruenja; opisuje, objanjava predmete, dogaaje i pojave iz neposrednog okruenja; trai odgovore o pojavama i procesima iz svijeta koji ga okruuje; uoava i iskazuje razlike i slinosti izmeu predmeta i pojava koji ga okruuju; upoznaje se sa jednostavnim, narodnim i umjetnikim vrstama knjievnosti

(bajke, brzalice, basne, recitacije, prie, razbrajalice, zagonetke i slino).



Svakodnevni boravak djeteta u vrtiu treba koristiti za aktiviranje funkcionalneupotrebe jezika. Najpogodnije za to su ivotno-praktine situacije u kojima dijetetreba da je u aktivnoj komunikaciji i interakciji sa odraslima i djecom, to je odposebnog znaaja da dijete ovlada govorom.

Naveemo neke: razgovor o pravilima koja postoje u vrtiu; uee djece u procesu donoenja pravila ponaanja u radnom prostoru; komunikacija sa odraslima prilikom hranjenja, oblaenja, svlaenja itd.; imenovanje predmeta koje svakodnevno koriste (pribor za jelo, igrake itd.);

Imenovanje pojava iz neposrednog iskustva; uestvovanje u donoenju odluka o izboru teme iz svakodnevnog ivota i

rada; uvjebavanje izgovaranja rijei, glasova i glasovnih skupova, prepoznavanje da se neki glasovi ponavljaju vie puta u rijei; postavljanje pitanja o svakodnevnim situacijama u komunikaciji sa odraslima i

sa djecom; spontano prianje o svojim doivljajima i deavanjima u vrtiu i van njega; voenje razgovora sa vaspitaem/vaspitaicom o tome ta ih interesuje, ta

ele, opisivanje svakodnevnih dogaaja i iskustva; razgovor djece i vaspitaa/vaspitaice o tome ta su vidjeli, doivjeli i zapazili

prilikom dogovorenih etnji i posjeta ...


18/62


Zavod za kolstvo18


U vrtiu se organizuju i specifine aktivnosti koje se realizuju posebno ili ukombinaciji s drugim tipovina aktivnosti. Ovim aktivnostima eli se podstaikomunikativna, informativna i simbolika funkcija govora. U tom cilju organizuju se:

neverbalne igre: igre oponaanja, igre prepoznavanja, uoavanja iimenovanja;

igre u kojima kombinuju verbalnu i neverbalnu komunikaciju: igre gegalice,taunaljke, cupaljke, uspavanke, brojalice...;

prianje, voenje razgovora o dogaajima, doivljajima, crtanim i djejimfilmovima, bajkama, basnama, pozorinim predstavama;

razglednje, imenovanje i opisivanje predmeta i radnji razglednjem slikovnica,fotografija, asopisa, djejih (ilustrovanih) knjiga, dejjih enciklopedija;

igre sluanja, doapni, prenoenja poruka, sluanje para; igre za bogaenje djeijeg rjenika, kroz uvoenje novih rijei, traenje novih

rijei za odre

ene predmete; gledanje djeijih filmova, crtanih filmova, pozorinih komada, u izvoenju

djece ili odraslih; sluanje bajki, pria sa kaseta; prianje prepriavanje dogaaja, doivljaja, pria, bajki, basni, crtanih

filmova, pozorinih predstava; recitovanje umjetnikih, narodnih i djeijih stihova i pjesmica; organizovanje dramatizacija pria, bajki, basni, igrokaza.

Kompleksne aktivnosti

Govorne aktivnosti u kombinaciji sa ostalim tipovima aktivnosti iz razliitih podrujaine kompleksne aktivnosti. One obino traju due, neprekidno ili s prekidima ufazama, realizuju se u saradnji sa roditeljima i drugima. Najee su to radnjevezane za:

stvaranje slikovnica, djeijih asopisa, stripova; formiranje biblioteke, individualne, grupne ili u vrtiu; izrada scenskih djela, dramatizacija tekstova iz djeije knjievnosti i javno

predstavljanje pred grupm djece i/ili odraslih; izrada panoa za roditelje razliitog karaktera: informativnog, obavjetajnog; korienje i izrada foto pria propraenih tekstom; organizovanje radionica za popravku slikovnica, igraaka, lutki, maski...;

snimanje razliitih aktivnosti djece, vaspitaa, roditelja na audio i videokasetama.


Govor je socijalna kategorija i najbolje se ui upotrebom komuniciranjem. Trebakoristiti svakodnevne ivotno-praktine situacije kao prirodan okvir za razvojkomunikacije, a realizacija planiranih aktivnosti treba da bude sastavni dio sa


19/62


Zavod za kolstvo 19

ostalim aktivnostima bez naroitog poduavanja, ve sa ciljem podsticanja nakorienje ili upotrebu ponuenog.

Vaspita/vaspitaica treba da:

obezbjeuje prijatnu podsticajnu atmosferu u kojoj djeca rado komuniciraju,druei se ili igrajui govorne igre; organizuje prostor za govor i komunikaciju tako da je zaklonjen i dovoljno

otvoren i privlaan za djecu; posmatra, prati, uporeuje, tumai reakcije djece i podstie ih, postavlja

pitanja sa novim, teim zahtjevima; utvruje stepen komunikacijskih sposobnosti djece i planira grupne i

individualne aktivnosti; bira sadrajna sredstva koja su bliska djeci njihovim interesovanjima i

mogunostima; omoguava djeci da govore o svojim iskustvima, slua ih, prati pogledom,

postavlja razumljiva pitanja; organizuje situacije u kojima dijete moe da govori pojedinano ili dakomunicira sa veim ili manjim grupama;

partner je u komunikacijskim aktivnostima i koristi razliite verbalne ineverbalne podsticaje da ohrabri dijete;

u radnoj sobi je model jasnog, laganog, razgovjetnog, preciznog govora; postavlja otvorena pitanja i pravovremeno odgovara na djeija pitanja; obezbjeuje razliite situacije u vrtiu ili van njega sa razliitim govornim

partnerima: stari-mladi, poznati-nepoznati, sa ljudima razliitih zanimanja; uvaava individualne govorne mogunosti svakog djeteta, ima razumijevanja

za razvojne tekoe na putu ovladavanja govorom i posebno strpljivo radi sadjecom koja zaostaju u govornom razvoju;

potuje i karakteristike i lokalnog govora djeteta i roditelja, strpljivo i paljivonudei im rijei kljievnog govora;

podstie stvaralaki rad, njeguje istraivake sklonosti, organizuje govorneradionice i podstie rjeavanje problem situacija;

ohrabruje i podstie ostalu djecu u realizaciji specifinih aktivnosti.

V MATEMATIKO-LOGIKE AKTIVNOSTI

1. UvodSusret sa matematikim i problemskim aktivnostima poinje ve od prvih saznanja osebi i svijetu oko sebe. Prvi kontakti sa predmetima u okruenju, svojim tijelom isredinom, podstiu razvoj matematikog miljenja. Dijete poinje da uoava,prebrojava, uporeuje, razvrstava, grupie, premjerava, imenuje, opisuje, oznaavasimbolima Otkrivajui odnose u svijetu oko sebe i svoje odnose sa okolinom,dijete razvija misaone sposobnosti, razvija racionalan pristup rjeavanju problema,uporeuje naine rjeavanja problema i uporeuje rezultate.

U procesu razvijanja poetnih matematikih pojmova primarnu ulogu ima praktina,

verbalna i misaona aktivnost samog djeteta. Ove pojmove dijete moe izgraditi


20/62


Zavod za kolstvo20

samo apstrahujui iz vlastitog iskustva. Jedino ono samo sebi moe da otkrije oblikepredmeta, kvantitativne i prostorne odnose, da ih apstrahuje i istovremeno daizgrauje logiko-matematike strukture. To mu niko ne moe prenijeti, taj je procespostepen, relativno spor, ali on se moe i ubrzati ako se djetetu obezbijediodgovarajue iskustvo, kako u pogledu kvantiteta tog iskustva tako i u pogledu

kvaliteta. Zato proces razvoja poetnih matematikih pojmova mora biti procesaktivnog konstruisanja znanja, proces stalnog razvoja kognitivnih struktura. to jeiskustveni materijal bogatiji, adekvatniji je i dati pojam.

Matematika je vezana za svakodnevni ivot, te je pri kultivisanju djetetovog duha iintelekta nezamjenljiva. Prema tome, ona je sastavni dio djetetovog ivota.

Ovakve situacije spontano se pojavljuju u ivotu djece i mogu biti koristan povod imotiv za sticanje kompleksnih iskustava i saznanja.

Sa navedenim aktivnostima dijete se susree u vrtiu. Svakodnevne aktivnosti treba

da podstaknu razvijanje spretnosti, iskustva inicijative i vjetina za stvaranjeprimjenljivih matematikih znanja.

Primjenom matematikih aktivnosti, treba podsticati izazove za rjeavanje praktinihproblema i situacija i ohrabriti dijete da bude istrajno i kreativno. Za sadraje koji ebiti korieni za analiziranje, procjenjivanje i uporeivanje mogu se upotrijebitirazliiti predmeti, pojave i materijali.

2. Ciljevi


Dijete: upoznaje i imenuje predmete i pojave iz neposredne okoline; razvija opaanje,

panju, pamenje i miljenje; uoava slinosti i razlike, razdvaja bitno od nebitnog, strukturira sopstveno

iskustvo; razvija sposobnost shvatanja i primjene znakova i simbola kojima se

predstavljaju stvari i pojave; razvija sposobnost uoavanja vremenskih intervala i relacija; razvija sposobnost uoavanja i percepcije prostora i razumijevanje prostornih

relacija u odnosu na sebe; razvija vjetine rjeavanja problema koristei vie pristupa i mogunosti; razvija vjetinu uporeivanja veliina po suprotnostima.

Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima

Dijete: stie vjetinu saradnje sa drugom djecom i sa odraslima u rjeavanju razliitih

problemskih situacija i njihovo procjenjivanje sa aspekta zajednikidogovorenih kriterijuma;

slua i uvaava miljenja drugih i razvijanje nezavisnosti sopstvenog miljenja;


21/62


Zavod za kolstvo 21

uestvuje u organizovanju aktivnosti za veu grupu djece; razvija sposobnosti otkrivanja i razumijevanja odnosa meu predmetima,

pojavama, osobama itd.

Otkrivanje svijeta i izgraivanje saznanja o njemu

Dijete: razvija sposobnost uoavanja i razumijevanja znakova i simbola iz

neposredne sredine (imena ulica, saobraajni znaci, mape, planovi i sl.); uestvuje u ivotnim situacijama u kojima je potrebna primjena matematiko-

logikih znanja; upoznaje se sa tradicionalnim igrama i igrakama koje podstiu intelektualni

razvoj.



Matematika je vezana za svakodnevni ivot, te je pri kultivisanju djetetovog duha iintelekta nezamjenljiva. Prema tome, ona je sastavni dio djetetovog ivota. Zaostvarivanje ciljeva potrebno je organizovati razliite aktivnosti kroz interakciju sadrugima.

Prethodno navedeni ciljevi se mogu realizovati kroz sljedee predloene aktivnostikoje e vaspita/vaspitaica prilagoditi aktuelnoj temi, interesovanjima djece,raspoloivim sredstvima, prostoru, mogunostima djece...:

Podstiui prirodnu radoznalost djece, uz posmatranje objekata u neposrednojokolini i manipulisanje poznatim predmetima i materijalom, obraati panju djece nanjihove osobine (boju, veliinu, namjenu i sl.).

Kroz raznovrsne aktivnosti, a naroito kroz igru, obraati djeci panju na razlikemeu predmetima (veliina, boja, oblik). U manjim grupama predmeta uoavati iizdvajati one koji su po neemu slini.

Motivisati djecu da simbolima oznaavaju svoje stvari u okolini (simbol na krevetiu,torbici).

Uoavati, posmatrati i imenovati prirodne grupe predmeta i pojava kao to su hrpelia, kamenje, jato ptica, buket cvjetova, gomila grana itd.

U igri ili u praktinoj djelatnosti stavljati elemente u ogranien prostor (obru, tanjir,korpicu i sl.)

U prirodnim nenametnutim situacijama obraati panju djece na broj neega topredstavlja njihovo blisko, neposredno iskustvo (dvije ruke, dvije noge, dva depa,jedna vrata i sl.). Nenametljivo imenovati broj. U strukturiranoj sredini stavljati djecuu situaciju da stvaraju skupove (jedan cvijet, dva cvijeta, vie cvjetova, jedna


22/62


Zavod za kolstvo22

dugaka traka i dvije dugake trake i sl.). Bez forsiranja izraivati pojam prirodnogbroja jedan, dva, tri, etiri i pet.

Uzimajui kao mjeru dio tijela ili slino, stvarati u igri situacije u kojima e djecazakljuivati da rezultat mjerenja zavisi od onog ko mjeri: (korak vaspitaa/vaspitaice

je dui od djeijeg, pa je i rezultat mjerenja razliit).

Uoavanje veliine predmeta vriti u svim svakodnevnim aktivnostima.

Uoavati predmete raznih geometrijskih oblika (blokovi iz geometrijskih garnitura,CD-ovi, dugmad, broevi,saobraajni znaci) kod kojih je debljina slabo izraena, apovrine ravne.


Specifine aktivnosti su vezane za prirodu oblasti.

Stvaranje grupa predmeta na osnovu razliitih kriterijuma (potpunije razvijanjesaznanja o pripadanju odnosno nepripadanju nekog predmeta elementa datojgrupi/skupu).

Razvijati interes za kvantitativne odnose: uoavati i izdvajati 1 vie i mnogopredmeta, izraivati razumijevanje pitanja koliko i formirati pojmove jedan, vie(vie od 1), puno(mnogo), nijedan; razvijati pravilnu upotrebu rijei jedan imnogo.

Uporeivati dva skupa koji imaju isti broj elemenata procjenjivanjem od oka ipostupkom pridruivanja. U sljedeoj fazi dodavanjem jo jednog elementa samojednom skupu od ekvivalentnosti stvarati neekvivalentnost i konstatovati odnos.

Uporeivati ekvivalentne skupove pri emu su elementi jednog izrazito vei odelemenata drugog skupa i naglaavati tu ekvivalentnost (velikih lutaka ima isto toliko znai jednako kao i malih). Uporeivati skupove iji su elementi razliitorasporeeni i putem pridruivanja utvrivati njihovu ekvivalentnost.

Formiranje pojmova jednako, manje, vie.

Zapaati brojnu jednakost skupova koje ine predmeti razliiti po veliini.

Uoavanje i imenovanje prostornih odnosa kad je predmet u mirovanju, i to: odnosi...je gore..., ...je dolje..., ...je ispred..., ...je iza..., ...je ispod..., ...je iznad......je pored...

Odreivanje veliine, uoavanje slinosti i razlika, izdvajanje pojedinih svojstavapredmeta (veliina, boja, oblik, upotreba).

Reati predmete u rastue i opadajue nizove na osnovu razlika u pogledu datogsvojstva (veliina, debljina, boja, oblik), nalaziti dijelove niza koji nedostaju, otkrivatipoetak i kraj niza.


23/62


Zavod za kolstvo 23

Klasifikacija i grupisanje predmeta i opisivanje zajednikog svojstva, pronalaenjeizuzetaka koji ne odgovaraju nijednoj grupi.

Podsticati oslobaanje djece od uticaja neposredne percepcije na procjenukvantitativnih odnosa i razvijati posredne, zrelije naine procjenjivanja.

Uoavanje i imenovanje geometrijskih oblika i tijela (krug, trougao, kvadrat, valjak,lopta, kocka...).

Prepoznavanje vremenskih intervala na osnovu orijentira u svakodnevnom ivotu:dan-no, jutro-vee, podne, dani u nedelji, godinja doba.

Iskustvo manipulisanjem, uporeivanjem i provjeravanjem i saznanja o mjernimjedinicama duina-irina; mjeri duinu od oka, pedljom, stopom, korakom, kanapom istandardnom mjernom jedinicom metrom; mjeriti teinu postupkom praktine radnje:lako-teko, uporeivanjem i razumijevanjem razlike strukture materije koja se mjeri

(kamen, gvo

e, drvo, plastika, vuna, pijesak, brano, pahuljice, stiropor).Kompleksni tipovi aktivnosti

Ovo je kombinacija aktivnosti koje potiu iz vie razliitih oblasti i veliki dio realizacijeove oblasti treba da bude utkan u sve druge aktivnosti koje zahtijevaju intelektualnesposobnosti.

Postepeno razvijanje panje, istrajnosti, urednosti i odgovornosti.

Kroz likovni izraz predstaviti okolinu.

Rjeavanjem zagonetki otkrivati i pravilno imenovati predmete i pojave iz okoline.

Upoznavati se sa pojmovima: red, kolona, grupa, hrpa, gomila, jato, krdo, stado,opor.

Usvajati pjesme i recitacije o brojevima.

U okviru likovnih aktivnosti dijete ima priliku da procjenjuje veliinu onoga to jenacrtano, duinu linije, koliinu vode i boje, nijanse boja, proporciju.

Kroz realizaciju muzikih aktivnosti poput brojanja plesnog koraka (jedan naprijed

dva nazad), udaranja ritma, odreivanja na koju se stranu treba okrenuti, visine,duine i jaine tona podsticati razvoj matematikih sposobnosti.

U toku rada u drugim vaspitno-obraziovnim oblastima (na primjer, fizikomvaspitanju) ne pokazivati samo pokrete nego imenovati i pravac kretanja (naprijed,nazad), poloaj u koji se stavlja rekvizit (ispred sebe, na glavu i sl.), kojom rukom ilinogom se ini pokret. U okviru likovnog vaspitanja takoe predstavljati i imenovatiprostorne odnose (obojiti prostor izmeu cvjetova zelenom bojom i sl.)

U realizaciji fizikih aktivnosti djeca se reaju u formacije, parove, mjere duinuskoka, brzinu, provizorno procjenjuju daljinu, dubinu i visinu.


24/62


Zavod za kolstvo24

Posmatranje objekata u neposrednoj okolini i manipulisanje poznatim predmetima imaterijalom obraati panju djece na njihove osobine, boju, veliinu, namjenu.

Crtanje ablonima, slaganje etona u obliku kruga, trougla, kvadra i nalepljivanjeistih u raznim veliinama (praviti interesantne slike sunce, maca, meda, pile,

ovjek...) na razliitim podlogama.


Realizacija postavljenih ciljeva treba da se odvija po svim centrima interesovanja ida bude u korelaciji sa ostalim podrujima aktivnosti. Tokom vaspitno-obrazovnograda djeci treba omoguiti da to vie istrauju i na taj nain dolaze do saznanja(ovladaju vjetinama). Matematike aktivnosti treba da podstaknu primjenu razliitihstrategija za rjeavanje problema. Dijete ima uroenu motivaciju da ui i saznaje.

Ui kad za to ima lini razlog i kada ono to ui za njega/nju ima znaenje. Uenje jeproces izgraivanja a ne usvajanja znanja. Za dijete je igra, kao oblik interakcije,posebno znaajna aktivnost i specifian i efikasan oblik uenja. Proces uenja kodpredkolske djece jeste specifian uenje je esto ogranieno kontekstomdeavanja, usputno i sluajno, manje svjesno, sa manjim sposobnostimaverbalizovanja, skromnijim mogunostima logikog zakljuivanja, ali sa velikimmogunostima pamenja u svim situacijama i tokom cijelog dana.

Zato je potrebno da vaspita/vaspitaica prihvata djeije greke kao komponente upodsticanju napredovanja djece. Za svako rjeenje problema vaspita/vaspitaicamora djetetu pruiti podrku (verbalne i neverbalne nagrade).

Vaspita/vaspitaica: kod djece podstie unutranju motivaciju aktivnostima koje su im zanimljive,

ali ne i previe lake; dijete stavlja u poziciju da opaa, uporeuje, imenuje, otkriva, opisuje, ispituje,

izdvaja, rastavlja, sastavlja; organizuje sredinu iji su sadraji usmjereni ivotnim situacijama i razvojem

individualnih sposobnosti; stvara podsticajnu sredinu u kojoj e dijete da ui oslanjajui se na sopstvena

iskustva i saznanja; stavlja dijete u situacije u okviru kojih radi samostalno, postavlja pitanja,

istrauje, rjeava problemske situacije koje treba da imaju dovoljno poznatihelemenata i moraju biti malo iznad djetetove sposobnosti kako bi dijetestimulisali da otkrije nain mogueg rjeavanja;

mora biti sposoban/na da pojedinaan problem uprosti ili usloi, zavisno odnivoa sposobnosti djece;

podstie proces razumijevanja pojmova i razvija sposobnosti, a radost otkriapreputa djeci;

ima na umu da djeca ponekad imaju iskustva sa odreenim stvarima ilipojmovima ali ne znaju naziv (npr. skup, elemenat skupa...) . S druge stranenaue odreeni broj pojmova iako zapravo ne znaju da ih koriste ili nemajuformiran pojam (npr. brojevi);


25/62


Zavod za kolstvo 25

budi potrebu za sticanjem novog iskustva ili slinog, ve poznatog saznanja(pronalaenje greaka, lavirint);

omoguava djetetu da ui na njemu svojstven nain, usklaen sa njegovimmogunostima;

omoguava djeci da za rjeavanje jednog, istog problema koriste razliite

materijale i puteve; paljivo daje uputstva, postavlja pitanja koja su jasna i odreena, daje kratak i

jasan odgovor, ne rjeava problem umjesto djece, nije ni previesugestivan/na ni previe pasivan/na;

iste problemske situacije se mogu rjeavati na praktinom planu, na modelu,uz pomo simbolikog predstavljanja. Vaspita/vaspitaica e odreeniproblem uprostiti ili usloniti zavisno od mogunosti djece.

VI SOCIJALNE AKTIVNOSTI I SAZNANJA U OKVIRU SOCIJALNO-

EMOCIONALNOG RAZVOJA

1. Uvod

Dijete je dio socijalnog konteksta unutar kojeg ivi, raste i djeluje. Tempoindividualnog razvoja je pod uticajem socijalnog okruenja.

Ulazei u svijet odraslih, dijete ui da se drutvo u kome odrasta sastoji od mnotvauloga, drutvenih grupa i pravila koja vladaju unutar njih.

Da bi postala dio zajednice u kojoj ive, djeca moraju uspostavljati veze sa drugima i

postajatilanovi razli

itih grupa. Zato ih moramo u

iti kako da, slijede

i svoj li

nirazvoj, bogate svoju sposobnost stupanja u odnose sa drugima i sposobnost

ulaenja u interakcije sa sredinom.

2. Ciljevi


Dijete: razvija proces separacije od roditelja i usmjerava se prema

vaspitau/vaspitaici,

naputa egocentrinu poziciju, ui da odlae i zadovoljava svoje potrebe na socijalno prihvatljiv nain u

skladu sa uzrastom (postepeno naputa princip zadovoljstva u skladu saprincipom realnosti),

razvija svoja osjeanja i potrebe, ispoljava ih i upoznaje ih na verbalan ineverbalan nain,

ui razumijevanje tuih osjeanja i potrebe na neverbalan i verbalan nain, razvija sposobnost da obrazloi odreeni izbor, suoava se sa svojim frustracijama i nainima njihovog prevazilaenja, istrauje svoje granice kao i svijet oko sebe, koristi se simbolikom igrom i prostom imitacijom kako bi na taj nain

ovladavalo realnou, realnim odnosima i svojim oekivanim potrebama.


26/62


Zavod za kolstvo26

Razvoj socijalno-emocionalnih odnosa i saznanja o drugima

Dijete ima potrebu da uestvuje u igri i kolektivnim aktivnostima i ui ulogu odraslih usvom ivotu. Tako ono razvija socijalne kompetencije, odnosno sposobnost efikasnekomunikacije, razumevanja sebe i drugih, prihvatanja moralnih normi, emocionalne

regulacije i prilagoavanja normama.

Dijete: razvija socijalne i kulturne vjetine koristei se jezikom, ui da svoja osjeanja izraava rijeima, otkriva znaenje govora tijela u razumijevanju sopstvenih i tuih osjeanja, razvija afirmativan odnos meu djecom i odraslima, razvija osjeanja prema drugima, razvijaju iskustvo sopstvenog emocionalnog izbora u druenju, ui pregovaranje u socijalnim situacijama (da se igra pravilno i poteno), ui pravila kao i posljedice njihovog krenja,

ovladava efikasnom saradnjom u zajednikim aktivnostima, preferira djecu koju prihvata za druenje,

poinje shvatati znaaj drutvenog odbacivanja najee kroz pravila igre, ui da dijeli sa drugima, prepoznaje osjeanja drugih, podrava i oponaa vane odnose, razvija polni identitet i radoznalost prema seksualnim razlikama, razumije ulogu odraslih u svom ivotu, razvija vjetine i znanja o komunikacijskim mogunostima (likovna

komponenta, grafika, verbalna, komunikacija kroz gestove i mimiku kao iznanja o drugim tehnolokim mogunostima).

Otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu i socijanih kompetencija

Da bi djeca mogla da sarauju sa okolinom, postepeno razumiju sebe i svojuokolinu, utiu na nju i kasnije je aktivno mijenjaju, moraju upoznati blie drutvenookruenje, a istovremeno stei uvid u svoje prirodno okruenje i iru drutvenusredinu .

Dijete: razvija samopotovanje i potovanje prema drugima, prihvata razliitosti kao mogunost uenja i pozitivnog emocionalnog i

socijalnog iskustva,

usvaja pravo jednakih mogunosti za svu djecu bez obzira na njihove fizike,emocionalne, mentalne, etnike, vjerske, socijalne i kulturne razliitosti,

prihvata u svom ponaanju razliitosti kao dio svakodnevne realnosti, razvijaju empatiju, odnosno saosjeanja prema drugome, ui da konflikte rjeava na kreativan nain, proiruje iskustva i produbljuje razumijevanje drutvene i kulturne stvarnosti, upoznaje razliite uloge koje ljudi i institucije drutva imaju i otkriva da ono to

osoba zapravo jeste esto biva razliito od onoga to joj odreena uloganamee,

upoznaje i usvaja pravila zajednikog ivljenja u grupi, u predkolskoj ustanovii u drugim drutvenim grupama,


27/62


Zavod za kolstvo 27

shvata osnovne drutvene pojmove i pojave (rad, igra, novac, brak,roditeljstvo, raanje),

upoznaje svoju i druge kulture i civilizacije (ivotne navike, tradicije,vjerovanja, obiaje, praznike...), to prua osnovu za potovanje razliitosti iza meusobnu toleranciju,

uoava da se ljudi i okolina, drutvo i kultura mijenjaju s vremenom, razvija sposobnost prosuivanja i odluivanja u skladu sa uzrastom i

individualnim razlikama, ui da odlae zadovoljenje svojih potreba, razvija vjetine samopomoi.


1. ivotno-praktine i spontane socijalne vjetine i aktivnosti

Svaka situacija u predkolskoj ustanovi, poev od momenta kada roditelj ulazi sadjetetom u vrti, pa do momenta kada dolazi po njega i preuzima ga odvaspitaa/vaspitaice, jeste situacija u kojoj dijete stie nova emocionalna iskustva,socijalna iskustva i znanja, kao i moralne stavove, kroz uee u razliitim socijalnimaktivnostima koje se baziraju na prethodnom iskustvu i znanju.

Upoznavanje novog djeteta sa vaspitaem/vaspitaicom na nain koji ide u susretdjeijim potrebama.

Pruiti sigurnosti djetetu da ono moe u svakom momentu biti otvoreno premaodraslom.

Podsticati dijete da postavlja pitanja time to e na njih dobijati primjerene odgovore.

Omoguiti dijetetu da se upozna sa prostorom da bi se osjealo prijatno.

Dijete ui kako se ukljuiti u grupu.

Demonstriranje verbalnih i neverbalnih znakova prihvatanja, njihovo razumijevanje ikorienje u toku grupne aktivnosti.

Uee u spontanim razgovorima po pitanjima vlastitog postojanja, roenja, smrti,

ivotnim ciklusima, razgovor o imenima (da li volim svoje ime ili svoj nadimak).

Kroz grupne igre razvijati prihvatajui i podsticajan odnos prema djeci i odraslima.

Podsticanje i korienje pravila ponaanja.

Razvijamo odnose meuzavisnosti: ne moemo jedni bez drugih u igrama,sportskim aktivnostima, umjetnikim kreacijama.

Spontano nastale probleme u interakciji djece i odraslih moemo koristiti dapokaemo modele kreativnog rjeavanja sukoba i pruanja mogunosti traenja

alternativa u datim situacijama.


28/62


Zavod za kolstvo28

Stvaranje uslova da dijete svoje potrebe zadovolji na primjeren nain kroznekonfliktnu komunikaciju, potovanje pravila i uloga.

Uenje potovanja granica (ta se oekuje od djeteta, a ta odvaspitaa/vaspitaice, odnosno ta je moja, a ta tvoja uloga).

Stimulaciju izraavanja osjeanja i prepoznavanja osjeanja.

Podsticati sve modele socijalno prihvatljivog ponaanja meu djecom i odraslima jeroni slue kao modeli poistovjeivanja.

Kanalisanje tzv. loih osjeanja na socijalno prihvatljiv nain (reci da se uje, anemoj da vriti).

Sprjeavanje bilo koje vrste konflikta razdvajanjem djece i naknadnimobjanjavanjem i pruenjem anse na miran nain.

Aktivnosti u kojima dijete sagledava konflikt iz tueg ugla i ui promjenu pozicije ukonfliktu.

Djeci omoguiti drutvene igre kroz koje ui kako da vlada pozicijom gubitnika, ovdjese misli na uenje djeteta kako da prihvati poraz, kako da ga "rijei" i vrati se ponovou igru.

Djeci je to najlake pokazati na vlastitom primjeru.

Smatra se da predkolska ustanova treba svoj djeci da prui ansu ovladavanjasljedeim socijalnim vjetinama:

pratei spontano odvijanje redovnih aktivnosti u vrtiu: spremanje hrane,ienje, opravke polomljenog namjetaja i slino, djeca upoznaju specifinuradnu sredinu koja ini njihovo blisko okruenje;

kroz svakodnevne spontane kontakte sa zaposlenima u vrtiu djeca seupoznaju sa raznim profesijama: vaspita/vaspitaica, medicinska sestra,psiholog, pedagog, logoped, kuvar, spremaica, domar, loa;

upuivati djecu da se prema prostoru u kojem borave odnose s ljubavlju ipotrebom za njegovim urenjem i tako razvijaju higijensko-radne navike;

djeca se upuuju na shvatanje znaaja meuzavisnosti ivog svijeta i okoline;

uenje praenja deavanja u prirodnom i drutvenom okruenju iprilagoavanje tim situacijama.

2. Specifine aktivnosti Strukturirane iskustveno-edukativno aktivnosti

Osnova za izvoenje specifinih aktivnosti jeste edukativno iskustveni rad iji je ciljsticanje iskustva i znanja na emocionalnom, saznajnom i socijalnom nivou. Djetetu

predkolskog uzrasta treba dati mogunosti da izgrauje kooperativne odnose kroz


29/62


Zavod za kolstvo 29

zajednike aktivnosti iji je cilj uee sve djece koja izvode tu aktivnost. Cilj je dasvako dijete ima jednako vanu ulogu u ostvarivanju zajednikog zadatka. Pri tometreba imati na umu da se ne doputa razvijanje takmiarske atmosfere: ko je najbolji,najbri itd, nego se akcenat stavlja na to da svako ima svoj doprinos aktivnosti i daje u tom smislu vaan.

U okviru ovog cilja mogle bi se organizovati specifine aktivnosti.

Igranje uloga sa razliitim temama (separacija, pravila, drugarstvo, odnos roditelj dijete, odrasli dijete...).

Prianje pria uz upotrebu lutki i igraaka koje e pomoi djetetu da odigra svojekonflikte, a odraslima da ih razumije i usmjeri na razvojno prihvatljiv nain.

Gluma osjeanja (podsticanje da se pokretom i mimikom odglume zadata stanja iosjeanja); crtanje osjeanja i razliitih doivljaja.

Kreirati aktivnosti u kojima djeca ue po modelu (imitacija). Strukturiranje i upotrebapravila nekonfliktne komunikacije na nivou koji dijete moe da razumije.

Vaspitai/vaspitaice razgovaraju sa djecom pojedinano ili u grupi, o problemimakoji ih mue, njihovim eljama i potrebama, miljenju o odreenim situacijama,tajnama...

U aktivnostima koje se odvijaju u grupi dijete uvjebava: odlaganje svojih potreba,eka na red, dijeli sa drugima, eka da vaspita/vaspitaica bude slobodan/slobodnada mu/joj posveti panju, eka da doe vrijeme za igre napolju.

Omoguiti djetetu da uestvuje u raznim oblicima dramske igre, gdje e biti u prilicida stavljajui se u poziciju drugoga, vie puta odigrava istu problem-situaciju i takolake i bre povrati sigurnost i emotivnu stabilnost.

Aktivnosti kooperativne komunikacije (pravljenje zajednike prie, crtanjezajednikog crtea, logike igre, igre memorije, tangram, pazle i sl.).

3. Kompleksni tipovi aktivnosti

Upoznavanje sebe i sticanje socijalno-saznajnih sposobonosti, moe se realizovati

preko tipova aktivnosti koje potiu iz drugih oblasti: likovno-socijalno-saznajne aktivnosti: radovi posveeni predstavljanju sebe,

svojih misli i osjeanja, izrada svog zatitnog znaka, crtanje tijela na velikompapiru, otiskivanje dijelova tijela, crtanje onoga to je najljepe na djetetu; ja ubudunosti ili u prolosti;

vaspita/vaspitaica pomae djetetu da prepozna i opie svoje trenutnoraspoloenje uz pomo muzike koju bira i boj koje koristi za slikanje;

jeziko-socijalno-saznajne aktivnosti: itanje i analiza literarnih djela kojaposjeduju likove sa kojima djeca mogu da se identifikuju i steknu nekeinterakcijske strategije, pravljenje grupne prie, prianje malih improvizovanihpria iz sopstvenog ivota, pravljenje intervjua sa lanovima porodice, igre

slovima i slino;


30/62


Zavod za kolstvo30

organizovanje pozorinih predstava i priredbi uz puno uvaavanje djejih idejau izboru pjesme, pokreta, kostima, scene;

motoriko-socijalne aktivnosti: zajedniko savladavanje prepreka, formiranjegrupa na zadati broj, takmiarske sportske igre i druge koje razvijaju osjeanjapravde , pripadnosti grupi i identifikaciju sa svojom grupom;

upoznavanje djece sa nekadanjim nainom ivota ljudi preko umjetnikihdjela iz perioda koji elimo upoznati: slika, knjiga, filmova...

Upoznavanje sa crnogorskom i drugim nacionalnostima preko pjesama i igara kojesu im svojstvene.

Saradnja sa drutvenim institucijama u cilju otkrivanja i upoznavanja novih uloga udrutvu.


Dijete odreuje tempo upoznavanja i prihvatanja nove sredine pri emu se odraslaosoba trudi da bude otvorena za razliitosti, tolerantna i spremna da kontroliesituaciju prema socijalno prihvatljivim kriterijumima i individualnim potrebama djetetai roditelja.

Imati fleksibilan stav u odnosu na adaptaciju djeteta u novom okruenju to ezavisiti od individualnih osobenosti djeteta, roditeljskih preporuka oko eventualnihspecifinih porodinih i drugih okolnosti (odnosi u porodici, zdravstveno stanje ...)kao i faze boravka djeteta u vrtiu.

Prihvatiti djetetovo stanje i osjaanja.

Olakati strahove koje dijete ima pri polasku u vrti na nain to e se znati i datidozvola da se dijete bavi njemu poznatim aktivnostima i isticanjem vanostinjegovog mjesta i uloge u kolektivu.

Prilikom procjenjivanja bilo kojeg dostignua djeteta, potrebno je oslanjati se napozitivne aspekte linosti, uvijek govoriti ta sve dijete moe, u cilju sticanjapozitivnih osjeanja u odnosu na sebe. Podravajui dijete u onome to je kod njegapozitivno, potenciramo pozitivne osobine i oblike ponaanja, a razvijajui pozitivnuinterakciju djetetu ukazujemo potovanje.

Podrku ostvarujemo osmijehom, dodirom, odobravanjem, pohvalom, bodrenjem,obezbijeivanjem uspijenog ishoda aktivnosti i sl., a pozitivnu interakcijurazvijaemo i uvrivati obraajui se djetetu imenom, dajui prednostindividualnom obraanju nad grupnim, govorei u visini djetetovih oiju, sluajui tanam djeca govore i reagujui na njihov govor. Vano je takoe da ispunjavamoobeanja, iskreno cijenimo djeji rad, doputamo djeci mogunost da podijele svojrad i svoja interesovanja sa drugima, da koristimo djeje ideje i sugestije, i da ihonda za to pohvalimo.

Vaspita/vaspitaica treba da obezbijedi razliite aktivnosti kroz koje e djeca

vjebati sopstvene sposobnosti. Svako dijete moe da postigne uspjeh u nekom


31/62


Zavod za kolstvo 31

domenu. Pri tumaenju postignutih rezultata, djecu treba vie orijentisati nastvaranje kompetencije u razliitim domenima i sposobnostima, nego podsticatitakmiarsku atmosferu u grupi.

Djeci treba pomoi da uoe relativnost statusa kojima nas ljudi procjenjuju: neko je

najbolji u ovome, ali je zato u drugoj djelatnosti neko drugi prvi, probati razliite vrsteaktivnosti je isto toliko vano kao biti dobar u neemu.

Svakom djetetu treba dati osjeaj autentinosti i neponovljivosti. Djeca treba dazavole sebe i da prihvataju sve svoje pozitivne i negativne aspekte. Posebnu panjutreba pokloniti emotivnim doivljajima i stavu koji ih prati.

Treba preduzeti sve mjere da se dijete meu vrnjacima osjea dovoljno sigurno iprihvaeno tako da poeli da sa njima razvija prijateljske odnose. Djeca koja sustekla pozitivnu sliku o sebi, koja su prihvatila svoju ulogu i stekla povjerenje usopstvene mogunosti, kao i odreenu sigurnost u kontaktima sa drugima, bolje se

osjeaju i uspjenije uspostavljaju socijalne odnose sa svojom okolinom.

Neverbalne i verbalne poruke koje vaspita/vaspitaica emituje utiu na formiranjedjetetove slike o sebi i slue kao model odnosa i komunikacije sa drugima.

Djeca e oponaati vaspitaa/vaspitaicu unosei promjene u repertoar svogsvakodnevnog ponaanja. Stoga svaki dobar vaspita/vaspitaica mora kontrolisatisvoje verbalne a naroito neverbalne poruke, i truditi se da ih u svakom momentuuskladi.

Vaspita/vaspitaica prua model za odreenu vrstu razumijevanja, potovanja ibrinosti, koje elimo da djeca razviju i pokau u odnosu na drugu djecu. Kvalitetpotovanja koje djeca vide moe biti kljuni faktor u razvoju djejeg samopotovanjai temelj za razvijanje odnosa u koje dijete stupa sa drugom djecom.

U cilju razvijanja pozitivne socijalne klime u grupi, odrasli se mogu smijati i aliti sadjecom jer djeca uivaju i pozitivno reaguju na humor koji je u skladu sa njihovimgodinama. Zajedniki smijeh podstie topao i prijateljski odnos izmeu djeteta ivaspitaa/vaspitaice podstiui partnerski odnos u radnoj sobi.

Poto je domen ljudskih relacija veoma osjetljiv, povezan sa emocijama imogunou loeg tumaenja odreenih situacija, vaspita/vaspitaica mora bitiuvijek spreman/na da prui neophodnu podrku djetetu koje gubi povjerenje u sebe i

da zatiti pojedinca u sluaju grupnih pritisaka.


32/62


Zavod za kolstvo32

VII AKTIVNOSTI UPOZNAVANJA SA PRIRODOM I SNALAENJAU IVOTNOJ SREDINI

1. UvodDjeca na predkolskom uzrastu imaju naglaenu potrebu da, koristei razliitesaznajne postupke, upoznaju i istrauju prirodnu i drutvenu okolinu u kojoj ive. Saaspekta razvojnih mogunosti, oni ve posjeduju mnoge pretpostavke od kojih polaziova oblast: postavljaju mnotvo pitanja, vole da testiraju granice realnosti, pravehipoteze o svemu to ih okruuje.

Ovo podruje aktivnosti treba da djetetu na odgovarajui nain priblii i demistifikujenepoznate fenomene i prui priliku da samo ispituje, istrauje, rjeava praktineprobleme, upoznaje i stvara nove odnose sa svojom okolinom. Krajnji cilj je sticanjesvijesti o tome da dijete svojim postupcima i prijedlozima, moe da mijenja i uvasvoju neposrednu okolinu i utie na kvalitet ivljenja u njoj. Takoe cilj ove oblastijeda djeca upoznaju sebe, svoju prirodnu i drutvenu sredinu i da, u svakom pogledu,razviju sposobnosti neophodne za odgovoran odnos prema njoj. U okviru ove oblastirazraujemo kljune problemske cjeline: uspostavljanje zdravog odnosa djeteta prema samom sebi i uvanje

zdravlja; uspostavljanje odgovornog odnosa prema drugima (neposredni drutveni

odnosi i odnos prema zajednici); postavljanje temelja za ulazak u svijet nauka (kako prirodnih, tako i

drutvenih); razvijanje ljubav prema prirodi i estetskog doivljaja prirode;

razvijanje odgovornog odnosa prema prirodi i okruenju; osnaivanje ekoloke svijesti kod djece i razvijanje ekoloke misli i ekoloke

kulture; razvijanje konstruktivnog odnosa prema aktivnostima ovjeka i njegovim

uticajima na prirodu.

Dijete otkriva i upoznaje svoje tijelo, shvata nunost uvanja zdravlja, razvija svojuspretnost I motoriku kroz odgovarajue aktivnosti. Pratei promjene u prirodi Isopstvenom razvoju, dijete saznaje vie o ciklinosti (roenje, rast i razvoj, staranje ismrt) i potrebi prilagoavanja prirodnim promjenama. Djeca se vjebaju uprepoznavanju karakteristika godinjih doba i njihovog uticaja na ivi svijet i

usavravaju saznajne tehnike, kao to su posmatranje, uoavanje, uporeivanje iklasifikovanje.

Putem eksplorativnih aktivnosti i malih eksperimenata, dijete upoznaje prirodneprocese i pojave. Eksperimentie sa toplotom - hladnoom, svjetlou - tamom,teinom, zvukom i tako otkriva uporedljivost stvari, upoznajui se sa fizikim ihemijskim osobinama razliitih materijala.

Djeca upoznaju ivotinje i biljke, uslove ivota i njihovu uzajamnu povezanost i nauzavisnost od njih. Postepeno uoavaju neke aspekte razlika izmeu ivog i neivog.Da bi razvili pozitivan odnos prema ivotinjama, potrebno je da djeca bolje upoznaju


33/62


Zavod za kolstvo 33

njihove potrebe, navike, specifine osobine i razvijaju pravilan i odgovoran odnosprema njima.

Ukoliko djeci omoguimo da posmatraju biljke u naem kraju, da prate njihov rast ipromjene kroz smjenu godinjih doba, da ih uzgajajaju u svojoj kui/vrtiu, djeca e

nauiti ta je biljkama potrebno za ivot (svjetlost, voda, zemlja, prostor..).

Kroz razliite aktivnosti, razgovor, posmatranje i uenje po modelu odraslih, dijeteusvaja uvjerenje da vlastitim zalaganjem za ouvanje sredine, doprinosikvalitetnijem ivotu u njoj. Na taj nain dijete i razvija konstruktivan odnos premaprirodi i okruenju. Djeca ue da prirodu i okruenje samo dijelimo sa drugim ivimbiima, i da smo samo dio tog svijeta a ne izvan ili iznad prirode ili okruenja.Saznaju da prirodni resursi voda, energija, hranljive materije nijesu neograniene ida njima treba tedljivo i odgovorno raspolagati. Djeca ue, razvijaju i njeguju kulturuponaanja, odnosa prema svojoj okolini, prema svojim drugarima i drugim ivimbiima iz okoline.

2. Ciljevi

Sticanje temeljnih znanja i iskustava o sebi, i drugim ivim biima

Dijete: upoznaje sebe, svoje tijelo, njegove dijelove i njegovu funkciju, i tako uoava i

shvata tjelesne slinosti i razlike izmeu ljudi; upoznaje razlike i slinosti meu svojim srodnicima i svojim drugarima; upoznaje i uporeuje sva iva bia;

ui, razvija i njeguje kulturu ponaanja i uvaavanja li

nosti djeteta i rodneravnopravnosti;

saznaje da se iva bia razmnoavaju, ive i umiru; upoznaje kako dijete nastaje, razvija se u tijelu majke, rodi se i raste; otkriva i saznaje meusobnu zavisnost svih ivih bia; upoznaje naine na koje mogu prouavati iva bia posmatranjem,

korienjem rune lupe itd.; saznaje ta mu je potrebno za ivot i jaanje zdravlja; stie i razvija navike njege tijela.

Otkrivanje, upoznavanje i uporeivanje ive i neive prirode i zajednikog

sadejstva

Dijete: otkriva i upoznaje svoju neposredno i ire okruenje i sebe kao njegov dio; otkriva i uporeuje promjene koje se deavaju oko njega; otkriva raznolikost ive i neive prirode, njihovu povezanost; otkriva i upoznaje svojstva tijela, predmeta i materija; otkriva i upoznaje funkcije predmeta i maina koje nas okruuju; uvjebava da koristi razliite tehnike stvari i razvija interesovanja za njih; upoznaje se sa prirodnim pojavama; poinje da shvata redoslijed dogaanja, kada se neto desilo i gdje;

doivljava vrijeme kao trajanje nekog deavanja i upoznaje mjerenje vremena.


34/62


Zavod za kolstvo34

Shvatanje vanosti prirode i njenog ouvanja za ovjekov opstanak

Dijete: saznaje da ureenje prostora i predmeti u njemu imaju svoju namjenu i

mjesto;

upoznaje uzajamnu zavisnost izmeu ivih bia, ive i neive prirode; otkriva i upoznaje uticaj ovjeka na okolinu i zapaa promjene nastale u njoj

kao rezultat ljudskog djelovanja; saznaje kako samo utie i kako drugi ljudi utiu na prirodu, kako je moe

zatititi i ouvati; otkriva da na njegovo zdravlje utie okolina i ono samo; razvija naklonost, kreativnost, estetski doivljaj prirode i odgovoran odnos

prema prirodi i okruenju; upoznaje naine nastanka i odlaganja otpada i njegovog ponovnog korienje

(reciklai); shvata nastajanje otpadnog materijala i vanost njegovog recikliranja;

shvata lini doprinos (pravilnim odlaganjem otpada, odravanjem okoline islino) i moe dati sopstveni doprinos ouvanju prirode;

upoznaje i razvija odgovoran i ekonomian odnos prema prirodi, prirodnimmaterijalima i materijalnim vrijednostima;

stvara predstavu o planeti Zemlji; otkriva i upoznaje pojave na nebu; upoznaje se sa vremenskim pojavama; otkriva i upoznaje svojstva vode i drugih tenosti, materijala i uporeuje ih; otkriva znaaj vode, vazduha i svjetlosti kao izvora ivota; otkriva i upoznaje svojstva zvuka, njegovo nastajanje i irenje; stie znanja o kopnenom, vodenom i vazdunom saobraaju i osnovnim

prevoznim sredstvima koja se koriste u njima; upoznaje osnovna pravila saobraaja za aktivno uestvovanje u njima.


Svakodnevni ivot donosi sa sobom mnotvo aktivnosti koje su usmjerene nakontakt sa sredinom i prirodom koja nas okruuje: dijete svakodnevno posmatrapojave u prirodi, fizika svojstva i funkcije predmeta koji ga okruuju; rjeavapraktine probleme sa kojima se suoava; vodi brigu o cvijeu i ljubimcima koji senalaze u njegovoj/njenoj dnevnoj sobi.

ivotno-praktine spontane aktivnosti

iva bia i aktivnosti:

izleti i posjete razliitim mjestima, na primjer uma, livada, oblinje bara,mravinjaka, gradskog ili seoskog naselja, farme, itd.);

eksperimentisanje sa hranom i njenim sastojcima; pravi razliite mjeavine materija pijeska i vode, brana i vode, mijea razliite

napitke i slino; saenje, posmatranje rasta biljaka, sakupljanje razliitog sjemenja i lia,

pravljenje herbarijuma;


35/62


Zavod za kolstvo 35

sakupljanje biljnih ostataka i pravljenje komposta; posmatranje i briga o ivotinjama iz oblinje okoline; aktivnosti vezane za brigu o sopstvenom zdravlju; razgledanje enciklopedija, sakupljanje sliica, prave razliite tematske panoe; izrada maketa i nacrta svoje neposredne okoline.

Aktivnosti vezane za iru okolinu (ivu i neivu prirodu i zajednikosadejstvo):

posmatranje i razgovaranje o tome ta nas okruuje sunce, zvijezde,vazduh, zemlja, voda;

eksperimentisanje sa svjetlou i sjenkom; zemljom i vodom; sakupljanje ianaliziranje razliitih uzoraka tla; kamenia, zemlje, uglja, vrsta drveta;

posmatranje kretanja u razliitim sredinama vodi, vazduhu, kopnu; upoznavanje saobraajnih sredstava, ponaanje na ulici i voenje rauna o

sigurnosti i bezbjednosti;

ure

enje iienje sobe i dvorita, sa

enje sadnica;

izrada razliitih predmeta uz korienje potencijalnih otpadaka (kesa, ljuski,daica i sl.);

upoznavanje djece sa oznakama pomou kojih ljudi obiljeavaju zdravu hranu,dobru igraku, opasnost i sl.

Aktivnosti vezane za podruje materije i energije:

eksperimenti sa vodom, vazduhom, magnetizmom, zvukom, bojom; posmatranje prirodnih pojava; posjete mjestima u kojima ljudi neto grade ili istrauju (gradilita, fabrike,

stolari, laboratorije, itd.); posmatranje, analiziranje, izazivanje i predvianje jednostavnih promjena koje

se dogaaju u djetetovoj neposrednoj okolini; otkrivanje uobiajenih i novih funkcija maina koje nas okruuju (usisiva,

mikser, kompjuter, friider itd.); sticanje jednostavnog manuelnog iskustva: popravka i izrada igraaka,

rezanje i lijepljenje razliitog materijala itd.).


radionice sa ekolokim sadrajima; formiranje ekolokog kutka za kreativno predstavljanje razliitih ekolokih

tema; aktivnost pravilnog odlaganja i razvrstavanja otpada; upoznaju i sakupljaju materijal za izlobe pod nazivom npr: Zatitimo

ugoenu vrstu, Moj ljubimac, ta bi bilo kada bi bacali otpad svuda i nasvakom mjestu, Kako koristimo dnevnu svjetlost, da li tedimo vodu?,Sauvajmo prirodu reciklaa, Zato jedem?, Kako i odakle crpimoenergiju, Moj jelovnik za sjutra, ta se deava ako stalno jedem slatkie,ako ne volim da jedem ribu itd.

Prati realizaciju ogleda Kako biljke diu, Kruenje (prljave) vode itd. uestvuje u kulturnim manifestacijama sa priama i recitacijama sa porukama

o zdravom i istom okruenju.


36/62


Zavod za kolstvo36

Kompleksni tipovi aktivnosti

Ova oblast posebno je povezana sa oblau socijalno-saznajnih, kulturnih imatematiko-logikih aktivnosti. Mnoge aktivnosti treba da se realizuju objedinjene.Takoe, postoji povezanost i sa svim ostalim oblastima: eksperimenti sa zvukom

zadiru u podruje muzike; eksperimenti sa bojama i linijama u likovno i sl. Takveaktivnosti mogue je grupisati u eksperimentalne radionice, posveene istraivanjuodreene tematike. Aktivnosti koje angauju vie vrsta oblasti mogle bi, na primjerbiti:

izleti i posjete u istraivake svrhe; radionica: istraivanje svojstava predmeta i fizikih pojava; pravljenje istraivake radionice (kutak u sobi); radionica: likovna, muzika, ritmika; planiraju se razne aktivnosti (prvi dan u vrtiu, druenje sa mamama, druenje

sa tatama, druenje sa glumcima, ljekarima, muziarima, slikarima, dan

proljea, jeseni, zime, dan ale, dan muzike, pozorita itd.; planiraju se razne manifestacije (zavrna sveanost, igre bez granica, dan

ekologije, veliki proljeni karneval, dan planete, zemlje i drugi specifinidatumi, manifestacije djeijeg stvaralatva folklor, recital itd.);

posjeivanje bioskopskih i pozorinih predstava; postavke izlobi dejih radova; uee na raznim likovnim konkursima; saradnja sa lokalnim medijima itd.


Sluajni interes djece za odreene pojave moe biti odlian povod da se neto izove oblasti naui. Uloga vaspitaa/vaspitaice nije da prenosi znanja i informacije osvijetu, nego da pomogne djetetu da razvije sposobnosti i vjetine potrebne zasnalaenje u njemu. Da bi mogao/la fleksibilno da isplanira svoj rad i organizujeindividualizovane aktivnosti sa djecom, vaspita/vaspitaica treba da budeobavijeten/a o razliitim podrujima i injenicama o kojima djecu poduava: ivimbiima, planetama, ovjeku i njegovoj sredini, itd. Djeca ue kroz igru i po modeluodraslih, pa se oekuje da vaspita/vaspitaica i sam/a vodi rauna o svojoj sredini,o biljkama i ivotinjama, unutranjem i spoljanjem okruenju i sl.

Prirodne pojave i fizike zakonitosti se saznaju postepeno kroz djeju aktivnuparticipaciju i primjenu odgovarajuih saznajnih postupaka. To znai da je potrebnoomoguiti djetetu da povezuje nove pojmove i informacije sa onim to ve zna.Organizovanje spontanih iskustava na novi nain, uz uvoenje zanimljivih ipovezanih sadraja e pomoi djeci da uoptavaju, postepeno doivljavaju fiziku isocijalnu sredinu posredstvom novih pojmova. Dijete saznaje kroz sopstvenuaktivnost, u skladu sa vlastitim uzrasnim, razvojnim i iskustvenim nivoom. Stoga,vaspita/vaspitaica omoguava djeci da na oigledan nain, uvianjem uzrono-posljedinih veza, rjeavanjem jednostavnih problemskih situacija kroz izvoenjeogleda, samostalno, u paru ili u grupi, otkrivaju svijet, veze, pojave i procese uokruenju. Formiranje pojmova u ovom periodu poinje time to djeca sumirajurazliita iskustva, sagledavaju slinosti i razlike izmeu tih iskustava, povezuju u


37/62


Zavod za kolstvo 37

grupe pojava i daju im nova znaenja. Kroz interakciju sa okolinom dijete ui o: ivimbiima, prirodnim pojavama, materijalnom svijetu.

Uloga vaspitaa/vaspitaice je da djecu podstakne na razmiljanje, da dajesmjernice i nedirektivna uputstva u sredini koja provocira djeju radoznalost i

aktivnost.

Djetetu obino nedostaje informacija o mnotvu pojava koje ga okruuju. Ono oelektricitetu, zagrijevanju, kruenju vode u prirodi ili neto slino, ne eli da saznajeapstraktno, kao o naunim pojavama ve spontano kroz jednostavne, ivotno-praktine situacije. Djetetu treba odreeno iskustvo vezano za tu problematiku da birazumjelo svijet u kome se kree. Jedino na taj nain vaspita/vaspitaica pomaedjeci da nesistematizovani, slabo organizovani svijet spontanih znanja organizuju uureeni sistem pojmova.

Iskustvo koje dijete stie treba da bude raznovrsno, a vaspita/vaspitaica to

omoguava kroz prilike za: manipulativne i ekspresivne aktivnosti, oglede,razgovore, posmatranja, eksperimente, posjete, dijafilmove, praktina iskustva,

kontakte sa ljudima odreenih zanimanja, itd. Zbog toga radna sredina treba dabude paljivo aranirana i omogui djeci slobodu kretanja, dostupnost i preglednostmaterijala za igru, interakciju i uenje. U primjereno organizovanoj sredini djecamogu slobodno da koriste vodu, zemlju, i slino. Sredstva za eksperimentisanjetreba grupisati u jednom dijelu sobe ili ustanove. Treba da postoji i dovoljan brojlupa, magneta, cjevica i drugih sredstava koje e djeca koristiti.

Kroz primjenu odgovarajuih oblika, metoda i sredstava rada, u prostoru vrtia,neposrednom i irem okruenju, vaspitai/vaspitaice podstiu razvoj stvaralakihsposobnosti kod djece, pruaju im dodatne podatke o odreenim temama, kaopodsticaj za uenje ali i prilike da se zabave. Kreativnost i autonomijavaspitaa/vaspitaice se projektuje kroz slobodu izbora tema, aktivnosti, mjestarealizacije, vremenske dinamike, organizaciju sredine...Takoe, vaspitai treba dabudu otvoreni i odgovorni prema razliitim potrebama djece, prilagoavajui immetode uenja, aktivnosti, centre interesovanja.

VIII LIKOVNE AKTIVNOSTI

1. UvodKroz likovnu umjetnost dijete ispoljava stvaralake mogunosti. Likovne aktivnostipodstiu osjeanja, angauju matu, vizuelne predstave i razvijaju ulni senzibilitet.Kroz njih dijete dolazi u dodir sa bogatstvom materijala, upoznaje tehnike, postupke,otkriva nove naine upotrebe materijala, poinje da razumije svijet umjetnosti.Igrajui se materijalom dijete dobija pokretaku snagu, to ga zaokuplja i angaujemu intelektualne i emotivne potencijale. Likovne aktivnosti ue djecu odgovornosti,izboru, saradnji i izgraivanju kriterijuma. Kroz njih dijete ispoljava slobodu,samostalnost, neposrednost, originalnost i spretnost. Stvaralatvo se kod djeceispoljava kroz igru. Svoje stvaralake sposobnosti dijete neprestano iskuava uvijeksa novim arom i njemu svojstvenim spontanim rjeenjima.


38/62


Zavod za kolstvo38

2. Ciljevi


Dijete: razvija ulnu osjetljivost (ula vida, dodira, sluha, mirisa); razvija optu motornu spretnost, spretnost ruke, vizuelnu i motornu

koordinaciju, posebno koordinaciju oka i ruke; razvija sposobnost opaanja, panje, pamenja, miljenja i govora; bogati emocionalni razvoj (izraavanje emocija, oslobaanje od emocionalne

napetosti, sticanje svijesti o svojim moima, osjeanje zadovoljstva, osjeanjauspjeha...);

razvija socijalne vjetine, stavove i ponaanja (razvijanje kulturno- higijenskih ielementarnih radnih navika, samostalnosti, istrajnosti, samopouzdanja,saradnje, razumijevanja i potovanja drugih...).

Razvijanje

Documents

PREDSKOLSKO Program Od 3-6 Godina