Predsjednik Vlade na sjednici Upravnog odbora Privredne ... · još niže. Eurozonu u 2015. karakteriše rast ekonomije od 1,7 odsto, što je najviše od 2010. Na Zapadnom Balkanu

Velimir Mijuškovićintervju - In Focus MontenegroDržati korak sa konkurencijom

Biljana TripkovićDonator dooExcellent SME znak raspoznavanja uspješnih

Miloš RažnatovićVodovod i kanalizacija doo CetinjePoboljšati položaj komunalnih preduzeća

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 7

-8

Jul

- Av

gust

201

6. Predsjednik Vlade na sjednici Upravnog odbora Privredne komore

Imperativ jedinamizirati

ekonomski rast

IMPR

ESU

M

12 Velimir Mijušković - intervju magazinu In Focus MontenegroKonkurentnost značajan problem naše i ekonomija Regiona

Broj 7-8Jul - Avgust 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Prime Minister at the meeting of the CEM Managing BoardDynamic economic growth is an imperative

Velimir Mijušković, interview for magazine In Focus MontenegroImproving business environment

Milos Raznatovic, CEO of “Water Supply and Sewerage“ CetinjeThe prices of utility services are market category

Biljana Tripkovic, Donator dooApplying highest business standards as a priority

Ana Vlahovic, Head of the Working Group on Chapter 9Financial services and challenges ahead of us

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of Bar

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

9

14

46

62

86

48

54

72

4

Broj 7-8 Jul - Avgust 2016.

Slobodan Radusinović,Zavod za geološka

istraživanja Crne GoreLežišta mineralnihsirovina od javnog

značaja u Crnoj Gori

Samit o Zapadnom BalkanuRestrukturiranje ekonomija najvećiizazov Regiona

SvečanostUručeni sertifikatiExcellent SME

Miloš Ražnatović,izvršni direktor Vodovod i kanalizacija doo CetinjeCijene komunalnih uslugada određuje tržište

Poslovni forum Crna Gora – JordanSaradnja krozinvesticije i trgovinu

Biljana Tripković, Donator dooPrioritet primjena najviših standarda poslovanja

54

82

36

44

72

60

5


Listajući Glasnik...

1978.Standardizacija neophodan uslov kvaliteta

Problem poboljšanja kvaliteta postaje sve složeniji, te se u prvi plan ističe upravljanje kvalitetom na naučnoj osnovi, pisao je Glasnik iz 1978. godine. Privredna komora Crne Gore je i tada bila aktivan zagovornik uvođenja standarda u poslovanje domaćih preduzeća. U njenoj organizaciji je 21. aprila

1978. održano savjetovanje na temu »Standardizacija – neophodan uslov kvaliteta i efikasnog privređiva-nja«.

»Kvalitet proizvoda je po svom značaju i karakteru opštedruštveno i sistemsko pitanje i stalno se radi na njegovom usavršavanju. Pitanje postizanja boljeg kvaliteta nije samo tehnički i iekonomski zadatak orga-nizacija udruženog rada već to postaje prvenstveno stvar društveno-političkih zajednica i cijelog društva. Poboljšanje kvaliteta zahtijeva oslanjanje na naučnu i teorijsku osnovu, u prvom redu na nauku o kvalite-tu proizvoda. Značaj standardizacije za privredu svake zemlje je ogroman. Standardizacijom se podstiče razvoj i unapređenje proizvodnje, prometa usluga i drugih djelatnosti. Primjenom standarda doprinosi se uvođenju reda u oblasti proizvodnje, čime se pospješujeposlovanje preduzeća. U Titogradu se do sada nije organizovano radilo na standardizaciji i realno se nadati da će novi Zakon o standardizaciji doprinijeti da se ovo stanje poboljša«, rečeno je na pomenutom savjetovanju, a prenio je naš časopis.

2003.Italija pomaže crnogorsku poljoprivredu

Italija će podržati razvoj crnogorske poljoprivrede kao i jednogodišnji projekat »Poboljšanja i tehnološke inovacije u mljekarstvu«, pisao je Glasnik iz 2003. godine. Vrijednost projekta je 411 hiljada eura, Italija će u njegovoj realizaciji učestvovati sa 342 hiljade eura, a Crna sa 69 hiljada. Ovaj projekat je prije svega

namijenjen farmerima. Planirana je njihova obuka u Italiji, kao i opremanje pet pilot farmi i jednog centra za otkup mlijeka. Očekuje se da će projekat doprinijeti poboljšanju otkupa mlijeka, podizanju higijenskih standarda kao i unapređenju tehnologije gajenja mliječnih grla.

Za realizaciju projekta zaduženi su italijanski partner Raguza Late čiji su predstavnici Giusepe Bartoluci i Salvatore Leda razgovarali sa crnogorskim ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, prenio je časopis Privredne komore.

6


Predsjednik Vlade na sjednici Upravnog odbora Privredne komore

Imperativ je dinamizirati ekonomski rastPredstavljena Informacija »Ekonomija Crne Gore 2006-2015« - rezultat analiza i istraživanja stručne službe Privredne komore Crne Gore.

Crna Gora je za deset godina od obnove nezavisnosti ostvarila dobar tempo rasta po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,2 od-sto, i u značajnoj mjeri uspjela da relativizuje negativne ek-

sterne uticaje ekonomske krize. Ekonomija koja je bila najmanje razvijena od eks-jugoslovenskih republika, danas je najrazvijenija na Zapadnom Balkanu, ocijenjeno je na sjednici Upravnog odbora Privredne komore održanoj 12. jula 2016. godine, u čijem radu je učestvovao predsjednik Vlade Milo Đukanović.

Na sjednici, koju je vodio predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, predstavljena je Informacija »Ekonomija Crne Gore 2006-2015« koja sadrži pregled stanja u desetogodišnjem periodu u realnom sektoru, cijene i tržište rada, kretanja u monetarnom, fiskalnom i eksternom sektoru, tokove privatizacije privrede, re-forme obrazovanja, zakonodavni okvir i međunarodne integracije. Informacija je rezultat analiza i istraživanja stručne službe Pri-vredne komore Crne Gore, pri čemu su korišćeni zvanični poda-ci Zavoda za statistiku, Centralne banke, kao i drugih relevantnih institucija.

Informacija

Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komo-ri Nina Drakić, predstavljajući Informaciju, kazala je da je bruto domaći proizvod u proteklih deset godina povećan za 67%, prven-stveno zbog visokog priliva stranih direktnih investicija i rasta pri-hoda u sektoru usluga. U strukturi BDP-a sve više učestvuju uslu-ge, dok proizvodni sektori čini 10-12% BDP-a. Smanjuje se učešće državne potrošnje i negativnog salda razmjene sa inostranstvom, a povećava učešće lične potrošnje domaćinstava kao i investicio-ne. Realni sektor karakteriše rast broja privrednih subjekata, kojih je danas 19% više u odnosu na 2006.godinu, te mala i srednja pre-duzeća sve više dobijaju na značaju nakon prestanka rada velikih sistema u ranijim godinama.

- Svi privredni sektori bilježe pozitivne rezultate u protekloj dece-niji. Izdvojila bih rast u sektoru građevinarstva podstaknut poja-čanim investicionim aktivnostima, zatim turizma u kojem su u 2015. godini postignuti najbolji rezultati po svim parametrima, te trgovine koji bilježi stalan rast, i u 2015. godini je ostvario najveći obim prometa – rekla je Drakić.

U sektoru usluga rast prihoda bilježe sektori turizma i transporta. Prihodi u turizmu u 2015. su bili tri puta veći u odnosu na 2006. godinu. Konstantan rast suficita ukupnih usluga u značajnoj mjeri pokriva visok deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom i pozitiv-no utiče na platni bilans zemlje. Crna Gora je, u periodu za nama, bila lider u grupi evropskih zemalja u tranziciji po visini SDI po stanovniku.

U proteklih deset godina ostvareno je 7,3 mlrd.eura priliva stranih direktnih investicija što je očuvalo stabilnost finansijskog sekto-ra i doprinijelo rastu ukupne ekonomske aktivnosti. Priliv SDI je, u periodu 2006-2009. godine, iznosio 30-40% BDP-a, a u periodu 2010-2015. između 15% i 21% BDP-a.

Poslovni ambijent je u proteklih deset godina kontinuirano una-pređivan i sprovedene su brojne aktivnosti na usklađivanju do-maćeg sa evropskim zakonodavstvom. Usvojeno je preko hiljadu zakona od kojih se više od polovine direktno ili indirektno odnosi na privredu. Određene oblasti još uvijek nijesu adekvatno regulisa-ne što stvara barijere poslovanju.

- Projekcije rasta Svjetske banke i drugih međunarodnih instituci-ja potvrđuju da će crnogorska ekonomija i u narednim godinama biti najbrže rastuća među zemljama regiona. Ipak, treba voditi ra-čuna o rizicima, kao što su sporiji rast u eurozoni i svijetu i nesta-bilnost finansijkih tržišta na jednoj, te nelikvidnost privrede, visok nivo loših kredita i nedovoljna dinamika u sprovođenju struktur-nih reformi neophodnih za stabilizaciju finansija i povećanje kon-kurentosti na drugoj strani. U periodu pred nama, kroz nastavak i

7


On smatra da generalno imamo pravo na zadovoljstvo postignu-tim u posljednjih 10 godina. U tom periodu napravljen je ozbiljan pomak, kako kaže, u dobrom smjeru.

- Jer ako je prosječno ostvarena godišnja stopa rasta 3,2 odsto to je dobar rezultat u svakom vremenu i regionu. Ako se ta stopa ostvari u vremenu u kojem je od tih deset godina Evropska unija osam bila u krizi, onda taj pokazatelj dodatno dobija na vrijednosti. Dakle ipak smo uspjeli da u dobroj mjeri relativizujemo negativne eks-terne uticaje i da u Crnoj Gori realizujemo dobar tempo rasta. Taj tempo rasta nas je doveo do kvalitativnog pomaka: jedna ekono-mija koja je bila najmanje razvijena u SFRJ, danas je najrazvijenija na Zapadnom Balkanu. Prije 10 godina smo bili na 30 odsto evrop-skog prosjeka po pokazatelju BDP/stanovniku po kvalitetu kupov-ne moći, a danas smo na između 41 i 42 odsto. Svi pokazatelji su pozitivni za deset godina: zaposlenost porasla po stopi od desetak odsto, prosječna plata je porasla 80 odsto, penzija za više od 100 odsto – kazao je Đukanović.

Dodao je da su razlozi pomenutog uspjeha i u realizaciji strateških prioriteta državne politike usmjerene ka evroatlantskim integra-cijama. U periodu pred nama, kroz nastavak i odlučno sprovođe-nje strukturnih reformi, aktivnosti na unapređenju konkuren-tnosti, kao i povećani interes investitora, zajedno sa pozitivnim dostignućima koje donosi proces integracija u EU i NATO, očekuje se ubrzanje ekonomskog rasta i povećanje životnog standarda građana na nivou razvijenih evropskih država.

Prema njegovim riječima, faktički smo članica NATO, a ostaje samo da tokom narednih nekoliko mjeseci 28 država ratifikuje ono što je, ističe, puni konsenzus članica Alijanse.

- Kada uđemo u strukturu ekonomskog rasta Crne Gore vidi se da je važan impuls dao priliv stranih direktnih investicija od prosječ-no 3,2 odsto godišnje. Još jedan izuzetan pokazatelj je da smo mi prosječno imali 18 do 19 odsto SDI godišnje u odnosu na BDP. Pri-

odlučno sprovođenje strukturnih reformi, aktivnosti na unapređe-nju konkurentnosti, kao i povećani interes investitora, zajedno sa pozitivnim dostignućima koje donosi proces integracija u EU i NATO, očekuje se ubrzanje ekonomskog rasta i povećanje životnog standarda građana na nivou razvijenih evropskih država – rekla je ona.

Riječ premijera

Premijer Đukanović je zahvalio kompanijama – članicama Uprav-nog odbora Privredne komore na doprinosu dinamičnom ekonom-skom rastu i društvenom razvoju. Publikaciju Privredne komore je ocijenio veoma kvalitetnom jer pruža mogućnost da se na je-dnom mjestu stekne uvid o makroekonomskim trendovima koji pokazuju napredak naše ekonomije u prvoj deceniji od obnove nezavisnosti. On je govoreći o međuzavisnosti naše ekonomije od regionalnog i evropskog okruženja iznio stope rasta na Zapadnom Balkanu, EU i eurozoni. On smatra da su globalno gledano, slabi iz-gledi za ubrzanje ekonomskog rasta. Za 2016. godinu globalni rast je projektovan na 3,1 odsto. Slično je i sa EU gdje su projekcije rasta još niže. Eurozonu u 2015. karakteriše rast ekonomije od 1,7 odsto, što je najviše od 2010. Na Zapadnom Balkanu rast u 2015. godini je iznosio 2,1 odsto i dinamičniji je u odnosu na projektovani za-hvaljujući izlasku Srbije iz recesije, kao i rasta ostalih ekonomija Regiona.

Prema premijerovim riječima, ohrabruje što je u 2015. rast u Re-gionu, pored privatne potrošnje i investicija, dijelom podstaknut i rastom izvoza i zato je naglasio važnost nastavka strukturnih re-formi za unapređivanje konkurentnosti. Svjetska banka projektuje rast Regiona u tekućoj godini na 2,6 odsto.

- Prema projekciji Evropske komisije za Zapadni Balkan, najviša stopa rasta BDP se očekuje u Crnoj Gori i to 3,6 odsto – rekao je Đukanović.

8


liv SDI je mnogo više od samog ulaska novca. To je pokazatelj da međunarodna investiciona javnost ima povjerenje u ovu državu. Oni ovdje prepoznaju resurse i mogućnost da oplode kapital kao i ozbiljnost države da reformama na pravnom, bezbjednosnom i ekonomskom sistemu ovu zemlju učini pouzdanom destinacijom za biznis – rekao je on.

I pored dobrih rezultata, premijer smatra da smo još daleko o že-ljenih.

- Ako smo danas na 41 ili 42 odsto od prosjeka razvijenosti EU, po-trebno je da savladamo preostalih 58 odsto što nije jednostavno. Svaki procenat treba žestoko odraditi u svakom preduzeću, naci-onalnoj ekonomiji, društvenom okruženju da bi Crna Gora mogla nastaviti da se dinamično kreće ka zacrtanim ciljevima. Dinami-ziranje ekonomskog rasta ostaje ključni cilj za budućnost. Kao predsjednik Vlade nijesam zadovoljan odličnom stopom rasta od 3,2 odsto u prethodnoj deceniji. Želimo da Crnu Goru uvedemo u društvo razvijenih evropskih zemalja. Ako bi se crnogorska i eko-nomija EU kretale prosječnim stopama kao u prethodne tri godine onda bismo sustigli Evropu 2060 godine, mnogo brže nego što bi to učinio Zapadni Balkan. Zato je imperativ da dinamiziramo rast, pa Vlada radi na tome da godišnja stopa bude između četiri i pet odsto – kazao je on.

Takav cilj temelji na značajnom napretku na globalnom planu u harmonizaciji sa sistemom EU i NATO, što je ohrabrujući signal in-vestitorima. Na domaćem planu smo u značajnoj mjeri obezbjedili konkurentnost ekonomskog sistema.

Premijer je ponovio riješenost da se nipošto ne povećavaju pore-ske stope, a da se očuva stabilnost javnih finansija, te najavio da će krajem ove godine krizni porez na plate biti vraćen sa 11 na devet odsto. Optimizam temelji i na započetim razvojnim projektima, po kojima je Crna Gora najdinamičnija ekonomija regiona.

- U energetici, uz podmorski kabl koji se realizuje, juče smo po-tpuno dokumentaciono finalizovali projekat drugog bloka Ter-moelektrane Pljevlja i uputili Skupštini. U septembru je realno da krene realizacija projekta vrijednog 330 miliona eura u naredne tri godine- rekao je Đukanović, koji je pomenuo i projekte autoputa, regionalnih saobraćajnica, revitalizacije željeznice i aerodroma, vjetroelektrana kao i one u turizmu. Izdvojio je izgledni početak na jesen gradnje rizorta na Plavim horizontima kraj Tivta.

Kao izazove je naveo očuvanje makroekonomske stabilnosti do-vodeći to u vezu sa rastom udjela duga u BDP-u, što je posljedica razvojnih aktivnosti odnosno izgradnje infrastrukture. On je is-takao da Vlada od naredne godine neće tolerisati zaduživanje za finansiranje tekuće potrošnje, već će ono isključivo biti usmjereno na kapitalne projekte.

U kontekstu makroekonomske stabilnosti posebno se osvrnuo na bankarski sektor u Crnoj Gori.

- Bankarski sistem ne korenspondira svojom politikom sa onim što je strategija ekonomskog razvoja i što je ekonomska politika ove zemlje. Nelogično je da su i dalje enormno visoke kamatne stope u odnosu na regionalno i evropsko okruženje. One su takve čak i pošto je nivo loših kredita ozbiljno smanjen sa 16,7 na 11 od-sto. Imamo jako dinamičan rast depozita po stopi od 13, 14 odsto i nesrazmjerno nizak rast kredita po stopi od 1,4 odsto što svjedoči o neaktivnosti banaka. Nemoguće je da razvijemo ekonomiju uko-liko joj ne obezbijedimo krvotok. Našu učinci bi bili mnogo veći

ukoliko bismo obezbijedili bolju korelaciju između politike u ban-karskom sistemu i ukupnih napora koji se ulažu na planu realiza-cije ekonomske politike – ocijenio je on.

Još jedan izazov je, smatra on, vezan za globalnu konkurentnost crnogorske privrede. Da bismo naše biznise postavili da budu konkurenti u EU okruženju moramo imati znanje koje će biti kon-kurentno. Obaveza države je, naglašava on, da reformom sistema obrazovanja stvori uslove za sticanje konkurentnog preduzetnič-kog znanja koji će pomoći da naši biznisi postanu konkurentni.

On je pozvao privrednike da i ubuduće budu partneri Vladi na da-ljem unapređenju poslovnog ambijenta kroz realizaciju struktur-nih reformi.

Riječ privrednika

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je kazao da ve-oma ohrabruju premijerove riječi da je država čvrsto riješena da ulaže u infrastrukturu što je osnovna pretpostavka za razvoj pri-vatnog sektora.

- Svjedoci smo da je izgradnja autoputa tek započela, a da se efekti na građevinski sektor i ostale djelatnosti već osjećaju. Ohrabruje i opredijeljenost države da će eventualno dalje zaduživanje biti u funkciji razvoja infrastrukture a nikako potrošnje, kao i da se ne razmišlja o povećanju poreza. Rast BDP od 67 odsto u posljednjih 10 godina je impozantan, ali ga nije jednako generisao svaki sektor privrede. Zaista je impresivan rast turizma, kao i građevinarstva koje je danas opremljeno da može izvesti najkomplikovanije rado-ve – rekao je on, ističući i razvoj trgovine, prehrambene industrije i saobraćaja.

Vlasnik Mesoprometa Bijelo Polje Hilmija Franca predstavio je ra-zvoj i velike uspjehe svoje kompanije u posljednjih 10 godina. On smatra da je poželjno da Vlada pomogne plasman roba sa sjevera zemlje i dodatno umanji dažbine čime bi se podstaklo veće zapo-šljavanje. Milovan Đuričković je na sličan način predstavio razvoj Aerodroma Crne Gore, i izrazio optimizam zbog podataka o rastu saobraćaja u ovoj godini, naročito u junu i julu. Dragan Bokan, vla-snik kompanije Voli, kazao je da sektor trgovine tokom prethodnih 10 godina imao kontinuirani trend rasta. U 2015. godini ostvaren je promet od 1,242 milijarde eura i preko dva puta je povećan u odno-su na period od prije 10 godina, rekao je on i naveo druge podatke koji govore o razvoju ovog sektora. On smatra da je potrebno izra-diti plan i program zajedničkih mjera Vlade i trgovinskih sistema koji će biti usmjereni ka stvaranju uslova za obimniju i efikasniju proizvodnju i plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda. To-mislav Čelebić vlasnik Čelebić grupe smatra da maksimalnu pa-žnju treba posvetiti rastu zapošljavanja, a sa tim u vezu je doveo neophodnost reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja u pravcu jačanja informatičke pismenosti, poznavanja stranih jezika i prak-tičnih znanja. Vlastimir Golubović vlasnik Veletexa, je ocijenio da bi privrednom ambijentu doprinijelo da se solventnim predu-zećima omogući refinansiranje poreskih obaveza. On je istakao neophodnost da se predstavnicima Privredne komore omogući da budu u radnim grupama pri izradi zakona koji regulišu poslovanje kompanija. Slavoljub Popadić iz Rudnika uglja Pljevlja je mišlje-nja da bi bilo korisno na nivou države definisati pet-šest ključnih projekata čiji će monitoring obavljati Vlada i Privredna komora i analizirati njihovo sprovođenje sa svih aspekata, a da bi oni bili realizovani bez problema.

9


Prime Minister at the meeting of the CEM Managing Board

Dynamic economic growth is an imperative

The publication »Montenegrin economy 2006-2015« was presented – the result of analysis and research of the Chamber of Economy of Montenegro.

In ten-year period since the restoration of independence, Mon-tenegro has achieved a good growth pace at an average annual rate of 3.2 percent, and it has largely managed to relativize the

negative external impacts of the economic crisis. The economy, which was the least developed of the ex-Yugoslav republics, is the most developed in the Western Balkans today. This was said at the meeting of the Managing Board of the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) held on 12th July 2016. The Prime Minister Milo Djukanovic participated in the meeting of the Board.

»Economy of Montenegro 2006-2015« was presented at the mee-ting conducted by the President of the Chamber of Economy of Montenegro Velimir Mijuskovic. The publication contains an overview of the situation in the real sector in past ten years, pri-ces and labor market, trends in the monetary, fiscal and external sector, the privatization trends in the economy, education reforms, the legislative framework and international integration. Informa-tion is the result of expert analysis and research of the CEM Pro-

fessional Service, thereby using the official data of the Statistics Office, the Central Bank and other relevant institutions.

»Economy of Montenegro 2006-2015«

Presenting »Economy of Montenegro 2006-2015«, the Head of the Analysis and Research Department at the CEM Nina Drakic has said that gross domestic product has been increased by 67% for the past ten years, primarily due to high inflow of foreign direct investments and revenue growth in the service sector. There is a growing share of services into the GDP structure, while the share of manufacturing sectors in the GDP amounts to 10-12%. The share of government spending and the negative balance of foreign tra-de are being reduced, while the share of personal and investment household consumption has increased. The real sector is charac-terized by the increase of economic entities by 19% in comparison to 2006, and small and medium-sized enterprises are becoming

10


more important after the closure of large systems in earlier years.

- All economic sectors recorded positive results in the past decade. I would single out the growth in the construction sector enhanced by increased investment activities, then tourism which recorded the best results in 2015 according to all parameters, then trade sec-tor which is characterized by a steady growth, and in 2015 it achi-eved the highest trading volume - says Ms. Drakic.

In the services sector, tourism and transport recorded growth of revenue. Revenues in tourism in 2015 were three times higher than in 2006. The constant growth of surplus in total services sub-stantially covers the high deficit in foreign trade exchange and has a positive effect on the country’s balance of payments. In the previous period, Montenegro was the leader among European co-untries in transition by the amount of FDI per capita. In the past ten years, inflow of FDI amounted to 7.3 billion EUR which preser-ved financial sector stability and contributed to growth of overall economic activity. FDI inflow between 2006 and 2009 amounted to 30-40% of GDP, while in the period 2010-2015 it was between 15% and 21% of GDP.

In the past ten years the business environment was being conti-nuously improved and a number of activities on harmonizing the domestic with European legislation were carried out. Over a thou-sand laws, of which more than half are related to the economy di-rectly or indirectly, were brought. Certain areas still have not been adequately regulated, which creates barriers to business.

- Growth forecasts of the World Bank and other international in-stitutions confirm that the Montenegrin economy will be the fa-stest growing economy among countries in the region in the years ahead. However, we should take into account the risks, such as slower growth in the eurozone and the world and the instability of financial markets on the one hand, and the illiquidity of the eco-nomy, high level of non-performing loans and a lack of dynamics in the implementation of the structural reforms necessary to sta-bilize finances and increase competitiveness on the other. In the period ahead of us, through the continuing and determined imple-mentation of structural reforms, activities on competitiveness im-provement, as well as increased investor interest, along with the positive achievements brought by the process of integration into the EU and NATO, faster economic growth is expected as well as the increase of living standards to the level of developed European countries - she says.

The Prime Minister’s statement

The Prime Minister Mr. Djukanovic has expressed his gratitude towards the enterprises – Managing Board members on contribu-tion to dynamic economic growth and social development. In his opinion, the Publication of the Chamber of Economy of Montene-gro is of high quality, because it provides opportunity to get an in-sight into macroeconomic trends which show the progress of our economy in the first decade since the restoration of independen-ce. Speaking about the interdependence of our economy on regio-nal and European environment, he has presented growth rates in the Western Balkans, the European Union and eurozone. He belie-ves that from the global perspective prospects for faster economic growth are weak. The global growth for 2016 has been projected at 3,1%. The similar situation is in the EU where the growth projecti-ons are even lower. The economic growth in eurozone in 2015 was

1.7%, the highest since 2010. The growth in the Western Balkans was estimated at 2.1% in 2015 and it is more dynamic in compa-rison to the projected one, thanks to emerging of Serbia from the recession as well as the growth of other economies in the Region.

In addition to private consumption and investment it is encoura-ging that in 2015 growth in the region is partially enhanced by the growth of export as well, says the Prime Minister and therefore he emphasizes the importance of continuing with structural reforms to improve competitiveness. The World Bank has projected growth of 2.6 percent in the region in the current year.

- According to forecasts from the European Commission for the Western Balkans, the highest growth rate of GDP is expected in Montenegro - 3.6 percent, says the Prime Minister.

He believes that we have the right to be satisfied with the achieved results in the past 10 years. During this period, a serious progress has been made, as he says, in the right direction.

- Because if the average annual growth rate is estimated at 3.2 percent, this is a good result at any time and region. If this rate is achieved in a decade when the European Union was in the crisis for eight years, then this indicator further gains in value. So we have succeeded in relativizing the negative external influences to a large extent and achieving a good pace of growth in Montenegro. This pace of growth has brought us to a qualitative progress: an economy, which was the least developed in the former Yugoslavia, is the most developed in the Western Balkans today. Ten years ago we were at 30 percent of the EU average according to the GDP/capita - in terms of purchasing power quality, and today we are at between 41 and 42 percent. All indicators have been positive for ten-year period: employment grew at the average rate of ten percent, the average salary increased by 80 percent, pensions by more than 100 percent - says Mr. Djukanovic.

He adds that the reasons for this success also lie in the implemen-tation of the strategic priorities of the state policy aimed at Eu-ro-Atlantic integrations. In the period ahead of us, the continuing and determined implementation of structural reforms, activities on improving competitiveness, as well as increased investors in-terest, along with the positive developments brought by the inte-gration process into the EU and NATO, are expected to accelerate economic growth and increase living standards to the level of de-veloped European countries.

According to him, we are practically a member of NATO, and it still remains that in the next few months, 28 countries ratify, as he says, the full consensus of the Alliance members.

- When analyzing the structure of economic growth of Montene-gro, one can notice that the important impulse has been given by the inflow of foreign direct investment of an average of 3.2 percent per year. Another important indicator shows that the FDI in relati-on to GDP was estimated at an average of 18 to 19 percent per year. FDI inflow is much more than just »entry of money«. This indica-tes that the international investment public has confidence in this country. Here they recognize the resources and the opportunity to increase the capital as well as the seriousness of the state to make the country a reliable business destination through reforms of the legal, security and economic system - he says.

Despite the good results, the Prime Minister believes that we are still far from the desired results.

11


- If today we are at 41 or 42 percent of the EU average development level, it is necessary to overcome the remaining 58 percent, whi-ch is not easy. Each percentage should vigorously be achieved in each company, the national economy, social environment so that Montenegro could continue to move dynamically towards the set goals. Making economic growth more dynamic remains a key objective for the future. As Prime Minister I am not satisfied with the excellent growth rate of 3.2 percent in the previous decade. We want to introduce Montenegro into the society of developed Euro-pean countries. If the Montenegrin and the EU economies were at average rates as in the previous three years, then we could catch up with Europe in 2060, much faster than the Western Balkans. Therefore the imperative is to make growth more dynamic, so the Government is working on achieving the annual rate between four and five per cent - he says.

This objective is based on the substantial progress at the global level in harmonization with the EU and NATO system, which is an encouraging signal to investors. At the domestic level, we have provided the competitiveness of the economic system to a large extent.

The Prime Minister says that the tax rates will not be increased at any circumstances, and the stability of public finances will be ma-intained. He has also announced that later this year the crisis tax on salaries will be returned from 11 to nine percent. His optimism is based on the already initiated development projects, after which Montenegro is the most dynamic economy in the region.

- In the energy sector, along with the project of the undersea cable which has been realized, yesterday we finalized the project of the second block of TPP Pljevlja in terms of documentation and sent it to the Parliament. In September it is realistic to start realization of the project worth 330 million euros over the next three years- says Mr. Djukanovic, who also refers to the projects of highway, regional roads, revitalization of railways and airports, wind farms as well as the projects in tourism. He singled out the construction of resort on the Blue horizons near Tivat which is likely to begin in the autumn.

Maintaining macroeconomic stability remains one of the challen-ges, he says, relating it to an increase in the debt to GDP as a result of development activities or infrastructure construction. He points out that next year the Government will not tolerate borrowing to finance current spending, but it will only be directed to capital pro-jects. In terms of macroeconomic stability, he especially refers to the banking sector in Montenegro.

- With its policy banking system does not correspond with the strategy of economic development and the economic policy of this country. It is illogical that interest rates are still enormously high in relation to the regional and European environment, especially after the level of non-performing loans decreased from 16.7 to 11 percent. We have a very dynamic growth of deposits at a rate of 13, 14 percent and a disproportionately low credit growth at the rate of 1.4 percent, which testifies to the inactivity of banks. It is impos-sible to develop the economy if »life-support system« is not pro-vided. Our effects would be much greater if we provided a better correlation between policies in the banking system and the overall efforts made in the implementation of economic policy - he says.

In his opinion, another challenge is related to the global competi-tiveness of the Montenegrin economy. In order to set our busines-

ses to be competitive in the EU environment, we need to have the knowledge which will be competitive. He adds that the obligation of the state is to create conditions for gaining competitive entre-preneurial skills through the reform of the education system, whi-ch will help our businesses become more competitive. He invites the businessmen to continue to be partners to the Government in the future on further improvement of the business environment through the implementation of structural reforms.

The entrepreneurs have said…

The President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Veli-mir Mijuskovic says that the Prime Minister's statement regarding the country’s resolution to invest in infrastructure is very encou-raging, which is the basic prerequisite for the development of the private sector.

- We are witnesses that the construction of the highway has just begun, and the effects can be noticed in the construction sector and other activities. The commitment of the state that potential further borrowing will be for the purpose of infrastructure deve-lopment and not consumption and that increasing of taxes is not considered at all, is very encouraging. GDP growth of 67 percent over the past 10 years is impressive, but it is not equally generated by each sector of the economy. Growth in tourism is impressive indeed, as well as construction industry, which is equipped to per-form the most complicated work - he says, emphasizing also the development of trade, food industry and transport.

The owner of Mesopromet Bijelo Polje Hilmija Franca presented the development and great achievements of his company in the last 10 years. He believes that it is desirable that the Government provides assistance regarding the placement of goods from the north of the country and further reduces the duties and thus en-courages greater employment. Milovan Djurickovic presented the development of the Airports of Montenegro, and expressed optimi-sm about data regarding traffic growth this year, especially in June and July. Dragan Bokan, owner of Voli, says that the trade sector had a continuous upward trend over the past 10 years. In 2015, the generated turnover was 1.242 billion EUR and over two times hig-her in comparison to the period 10 years ago, he says and presents other data regarding the development of this sector. He thinks it is necessary to develop a plan and program of joint measures of the Government and trade system which will be aimed at creating conditions for more extensive and more efficient production and placement of domestic agricultural products. Tomislav Celebic, the owner of Celebic group believes that the maximum attention should be paid to employment growth, and in this context he spo-ke of the necessity to reform primary and secondary education in strengthening computer literacy, foreign language skills and practical knowledge. Vlastimir Golubovic, the owner of Veletex a.d. says that the economic environment would contribute to pro-viding refinancing of tax duties to solvent companies. He stresses the necessity to allow the representatives of the Chamber of Eco-nomy of Montenegro to be in working groups when drafting laws regulating companies operations. Slavoljub Popadic from Pljevlja Coal Mine thinks that it would be useful to define five or six key projects at the national level whose monitoring will be performed by the Government and the Chamber of Economy of Montenegro and whose implementation will be analyzed in all aspects in order to realize them without problems.

12


Intervju predsjednika Komore magazinu In Focus Montenegro

Konkurentnost značajan problem naše i ekonomija Regiona

Prenosimo intervju predsjednika Privredne komore Crne Gore Velimira Mijuškovića magazinu In Focus Montenegro 2016.

Kakva su Vaša očekivanja od novog samita lidera Zapadnog Bal-kana u Parizu i gde vidite najveći interes Crne Gore u regionalnom povezivanju?

Nakon sastanka predsjednika vlada zemalja Zapadnog Balkana sa kancelarkom Njemačke, avgusta 2014. godine, zatim prošlogodi-šnjeg Samita u Beču, te ovogodišnjeg u Parizu, jasno je da je Zapa-dni Balkan prepoznat kao Region, čiji je napredak i razvoj veoma važan za dalji prosperitet Evrope. Sjetimo se samo zajedničke po-ruke ministara vanjskih poslova Njemačke i Austrije, koji su, uoči održavanja Bečkog samita, izjavili da je EU nepotpuna bez Zapa-dnog Balkana. Slične poruke su se čule i iz Pariza. Na nama je sada odgovornost da izvučemo korist od te njihove spoznaje, a predu-slov tome je posvećenost kvalitetnijem i obuhvatnijem međusob-nom ekonomskom povezivanju. Budući da nam je za ostvarenje tog cilja važna podrška EU, razlog je i da su očekivanja Zapadnog Balkana i Crne Gore, kao njegovog dijela, od Samita u Parizu velika.

Oblasti koje su bile u fokusu Samita su: infrastruktura uopšte (raz-matranje prioritetnih projekata prepoznatih na samitu u Beču, definisanje nove liste i realizacija »mekih mjera«) energetika, sa-obraćaj (prije svega sadržaj Sporazuma o transportnoj zajednici), sredstva za realizaciju projekata i Regionalna kancelarija za sara-dnju mladih.

Crna Gora je bila aktivna u prethodnom periodu kada su u pita-nju posvećenost aktivnostima utvrđenim Berlinskim procesom i sigurno je da će taj kurs biti nastavljen.

Posebno je pozitivno to što se u novonastalim okolnostima, tj. kao posljedica Brexita, Zapadni Balkan neće naći u drugom planu kada

13


Naše kompanije moraju držati korak sa konkurentima iz visoko razvijenih zemalja i po pitanju sticanja novih znanja, uvođenja inovacija, transfera naprednih tehnologija, uvođenja standarda u poslovanje i sličnog.

je riječ o pažnji i posvećenosti Evropske unije. Svakako, jedan od najvećih izazova u pripremama zemalja Zapadnog Balkana za EU je restrukturiranje ekonomija da budu tržišno orijentisane i vođe-ne izvozom te investicijama, umjesto uvozom i potrošnjom, poru-kas je sa Samita. Izgradnja i povezivanje saobraćajne i energetske infrastrukture srž su napora EK da ojača integracije među zemlja-ma Zapadnog Balkana. To znači, fokusiranje na investicije u uspo-stavljanju i unapređenju saobraćajne i energetske infrastrukture, da bi se ojačala konkurentnost Regiona.

Privredna komora Crne Gore je uzela aktivnog učešća na ekonom-skom dijelu Samita, a kao nastavak toga u Budvi ćemo u oktobru organizovati regionalnu konferenciju koja će u fokusu imati Ber-linski proces, što je u Parizu, apostrofirajući njen značaj i najavlje-no.

Šta bi po mišljenju Komore trebalo da budu prioriteti u radu Vlade da bi se očuvao relativno vrlo visok privredni rast u Crnoj Gori?

Crnogorska Vlada i u narednom periodu mora ostati posvećena unapređivanju poslovnog ambijenta. Čitav Region, pa i Crna Gora kao važan preduslov za ostvarivanje rasta prepoznaje posebno strane direktne investicije. To je razlog i da se svi u Regionu trude da ponude najbolje uslove, zbog čega je imperativ biti konkuren-tniji. Smatram da uspjesi dosadašnjih investicija i iskustva onih koji su proširili biznis u Crnoj Gori predstavljaju dobru predispo-ziciju za nova, buduća ulaganja. Ipak, to nije dovoljno, već i dalje treba predano raditi na otklanjanju svih prepreka razvoju biznisa.

Sa druge strane ovo je bitno ne samo zbog stranih, već i domaćih investitora. Svaka dobro planirana investicija, logično, povlačii za sobom niz multiplikativnih efekata i u ekonomskoj i socijalnoj sfe-ri.

Mišljenja sam i da, kako Vlada, tako i lokalne uprave, trebaju biti posvećeni »oživljavanju« poslovnih zona, što je nužna pretpostav-ka ravnomjernom regionalnom, pa i ukupnom razvoju.

Značajan je rad i na državnim razvojnim projektima, prije sve-ga, saobraćajne i druga infrastrukture, na pravi način oslikavaju posvećenost jedne zemlje razvoju. Crna Gora je usmjerena u tom pravcu i rezultati toga će se brzo i vidno prepoznati.

Da li u tom kontekstu velike infrastrukturne radove gledate kao motor budućeg rasta, ili i kao opterećenje za fiskalnu stabilnost?

Svaki ozbiljan i veliki infrastrukturni projekat nosi sa sobom od-ređeni stepen rizika. Vjerujem da je Vlada vrlo analitično sagle-dala sve elemente ugovora, izradila scenarije za moguće situacije i da će se započeti i budući poslovi, na dobrobit svih, uspješno re-alizovati. Kvalitet infrastrukture je ključni faktor za razvoj nacio-nalne ekonomije.

Realizacija tako velikih državnih projekata prije svega podrazumi-jeva fiskalni rizik, ali ako sa druge strane imamo nepobitnu činje-nicu da su oni osnov razvoja, njome se isti opravdava.

Istina, po ovim pitanjima imamo podijeljenih stavova, ali nije ovo ni prvo ni poslednje pitanje koje dijeli političke i druge strukture u

Crnoj Gori, pa se nadam da neće zaustaviti realizaciju kako aktuel-nih, tako ni svih budućih razvojnih projekata.

Šta pokazuju komorske analize o stanju crnogorske privrede, koje grane najbolje posluju i koliko je privredni rast rasprostranjen?

Privredna komora je nedavno izradila analizu »Ekonomija Crne Gore 2006-2015«, kojom su obuhvaćena kretanja u periodu nakon sticanja nezavisonosti. U tom periodu ostvaren je značajan napre-dak u mnogim oblastima. Bilježimo dinamičan rast po prosječnoj stopi od 3,2%, što je više od prosjeka rasta regiona od 1,4%, kao i od evropskog prosjeka koji je bio na nivou od 1%. BDP je u 2015. u odnosu na 2006. godinu povećan za 67%, prvenstveno zbog vi-sokog priliva stranih direktnih investicija i rasta prihoda u sek-toru usluga. U formiranju BDP-a sve više učestvuju usluge, dok se učešće proizvodnih sektora stabilizovalo na 10-12%. Posmatrano po kategorijama potrošnje, takođe je došlo do promjene strukture BDP-a, jer je smanjeno učešće državne potrošnje i negativnog sal-da razmjene roba i usluga, a povećano je učešće lične potrošnje do-maćinstava i investicija. Realni sektor karakteriše rast broja malih i srednjih preduzeća, kojih je danas 19% više u odnosu na 2006. godinu, čime dobijaju na značaju nakon prestanka rada velikih sistema u ranijim godinama. U desetogodišnjem periodu ukupna industrijska proizvodnja bilježi pad učešća u BDP-u zbog pada pro-izvodnje osnovnih metala, dok pojedini sektori prerađivačke indu-strije pokazuju blagi oporavak. Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, kao jedna od strateških grana razvoja, imao je pozitivne rezultate u primarnoj i prerađivačkoj proizvodnji. Ali, nedovoljna povezanost poljoprivrede sa turističkom tražnjom onemogućava veći plasman poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu. Iako rezultati u sektoru šumarstva pokazuju pozitivne trendove i veći obim proizvodnje i dalje ne postoji dovoljan broj prerađivačkih ka-paciteta za veći stepen finalizacije. Snažan rast u sektoru građe-vinarstva podstaknut pojačanim investicionim aktivnostima, prekinut je u periodu krize, nakon čega ponovo bilježi pozitivne trendove. U 2015. godini ostvaren je najveći obim izvršenih građe-vinskih radova, a u narednom periodu zahvaljujući ugovorenim investicijama očekuju se još bolji rezultati. Sektor turizma postiže pozitivne rezultate mjerene svim parametrima i u 2015. godini u odnosu na deset godina ranije broj turista je povećan za 78,9%, broj noćenja za 86,9%, a ostvareni prihodi veći su tri puta. Takođe, i sek-tor trgovine bilježi stalan rast, i u 2015. godini je ostvaren najveći obim prometa.

Visoka uvozna zavisnost i nizak nivo izvoza ranjive su strane do-maće ekonomije, a posljedica su nedovoljne konkurentnosti do-maće proizvodnje. Ipak, konstantan rast suficita ukupnih usluga u značajnoj mjeri pokriva visok deficit u robnoj razmjeni sa ino-stranstvom, što je i dovelo do smanjenja učešća deficita razmjene roba i usluga u BDP-u i smanjenja deficita tekućeg računa platnog bilansa.

U kojim oblastima bi trebalo uložiti dodatne napore da se poveća konkurentnost crnogorske povrede?

Konkurentnost se postavlja kao značajan problem naše, baš kao i svih ekonomija Regiona i svjesni smo da je dostizanje određe-

14


nog nivoa nacionalne privredne konkurentnosti uslov za prisu-stvo i opstanak na jedinstvenom evropskom tržištu. To zahtijeva puno rada i na mikronivou. Naše kompanije moraju držati korak sa konkurentima iz visoko razvijenih zemalja i po pitanju sticanja novih znanja, uvođenja inovacija, transfera naprednih tehnologija, uvođenja standarda u poslovanje i slično. Sve ovo treba da pra-ti i adekvatna radna snaga koja može »nositi« ove promjene. To naravno treba da podrazumijeva dinamična ulaganja uz pretpo-stavku dostupnosti finansijskim sredstvima, kakav ima privreda u EU. U protivnom od razvoja i jačanja konkurentnosti na mikro i makronivou teško da će biti valjanih rezultata.

S toga se sve buduće investicije moraju maksimalno staviti u funkciju podizanja nivoa konkurentnosti. Potrebno je privući in-vestitore koji će adekvatno i valjano valorizovati domaće resursne potencijale, te tako doprinijeti njihovom održivom korišćenju.

Šta domaći i strani privrednici prepoznaju kao glavne prednosti poslovanja u Crnoj Gori a u kojim oblastima treba posebno raditi na unapređenju poslovnog ambijenta?

Prednosti su prihvatljiv zakonski i ekonomski ambijent za investi-tore, prilično liberalni ekonomski i drugi uslovi za preduzetništvo, stimulativan poreski sistem, EURO kao valuta i dr. No, najveći broj njih se žali na sporu administraciju, nerijetko preklapanje nadle-žnosti, neuniformno tumačenje propisa, ponudu radne snage koja je neadekvatna tražnji i sl. Iz ovoga je očigledno da se na poboljša-vanju poslovnog ambijenta treba još predano raditi.

Na koji način Komora doprinosi poboljšanju zakonodavnog okvira i prakse i koliko njen glas uvažavaju nosioci javnih politika?

Komora je kao prirodan partner Vladi uključena u rad njenih broj-nih tijela i savjeta čiji je rad usmjeren na regulatornu reformu, iz-radu propisa i slično, što potvrđuje uvažavanje stavova i glasa pri-vrede. Ovo je važno, posebno uzimajući u obzir činjenicu da živimo u veoma zahtjevnim i osjetljivim vremenima.

S obzirom da predstavljamo ekonomiju u cjelini, nosimo i poseb-nu odgovornost za ekonomski razvoj zemlje, a to je obiman i zaje-dnički posao, dakle i Vlade i privrede.

Prirodno je da privreda očekuje od izvršne vlasti brže rješavanje svih problema, te s toga moram reći da nijesmo uvijek zadovoljni dinamikom, ali smo istovremeno svjesni da neka rješenja treba pažljivije odabirati, što svakako zahtijeva vrijeme. Sistemske stva-ri se ne mijenjaju preko noći, nigdje, pa ni u Crnoj Gori.

Ali, bilo je i prilika kada je država pokušavala da donese neke pro-pise brže nego što je to realno i rezultati su bili loši.

Osim Vlade, ovim zadacima moraju da budu posvećeni Skupština Crne Gore i lokalne uprave, vodeći računa da pri odlučivanju opšti interes bude na vrhu liste prioriteta.

Na koji način Crna Gora može da unapredi svoje kapacitete u obla-sti tržišta rada i obrazovanja?

Komora kao posebno važnu aktivnost prepoznaje i rad na poveća-nju nivoa profesionalne kompetencije, tj. posjedovanja znanja i vještina kadrova potrebnih privredi, budući da privreda sve više ističe ovo kao prepreku povećanju konkuretnosti i adekvatnom odgovoru na izazove otvorenog tržišta. Ključni zadatak u tom di-jelu je povezivanje privrednog i obrazovnog sistema u cilju stvara-nja kadrova potrebnih privredi. Tome ćemo se predano posvetiti u narednom periodu.

President of the CEM,interview for magazine In Focus Montenegro

Improving business environment

15


16


After the meeting of the Prime Ministers of the Western Bal-kans with the German Chancellor in August 2014, then the last year’s summit in Vienna, as its follow-up, it is obvious

that the Western Balkans is recognized as the Region, whose pro-gress and development are very important for further prosperity of Europe, said Velimir Mijušković, the President of CEM.

What do you expect from the new summit of the Western Balkans leaders in Paris and in your opinion in which areas is the greatest interest of Montenegro in regional networking?

Following the meeting of the Prime Ministers of the Western Bal-kans with the German Chancellor in August 2014, then the last year’s summit in Vienna, and this year’s summit in Paris, it is obvi-ous that the Western Balkans is recognized as the Region, whose progress and development are very important for further prospe-rity of Europe. Let us remember the joint message of the ministers of foreign affairs of Germany and Austria, who on the eve of the Vienna Summit said that the EU was incomplete without the We-stern Balkans. Similar messages were heard in Paris as well. Now it is our responsibility to draw advantages from their perception and in order to achieve this we need to be committed to quality and comprehensive mutual economic networking. Since the su-pport of the EU is very important to reach this goal, the Western Balkans and Montenegro, as its part, have very high expectations of the Summit in Paris.

The Summit focused on: infrastructure in general (discussing the priority projects identified at the Summit in Vienna, defining new list and carrying out »soft measures«) energy sector, transport (first of all the content of the Transport Community Treaty), means for the implementation of projects and Regional Youth Cooperati-on Office.

Montenegro was very active in the previous period when it comes to commitment to the activities established through the Berlin process and it is very certain that we will continue to follow this direction.

It is encouraging that due to the new circumstances i.e. as a result of Brexit, the Western Balkans will not be relegated to a position of second importance when it comes to attention and commitment of the European Union. Certainly, one of the greatest challenges regarding the preparation of the Western Balkans countries for the EU lies in restructuring economies to be market-oriented and dri-ven by export and investments rather than import and consump-tion. This message was sent from the Summit. Construction and connecting the transport and energy infrastructure are the core of the EC efforts to strengthen the integration among the Western Balkans countries. This means that focus should be on invest-ments in establishing and improving the transport and energy infrastructure in order to strengthen the competitiveness in the Region

The Chamber of Economy of Montenegro took an active part in the session of the Summit related to the economy. As the follow-up of this, we will organize the regional conference in Budva in Octo-

ber which is to focus on the Berlin process, as announced in Paris, emphasizing its importance.

According to the opinion of your Chamber, what should be the Government’s priorities in order to maintain relatively very high economic growth in Montenegro?

In the forthcoming period, Montenegrin Government needs to remain committed to improving the business environment. The entire Region, including Montenegro, especially recognizes fore-ign direct investment as an important prerequisite for achieving growth. Therefore, everyone in the region should strive to offer the best conditions, so it is imperative to be more competitive. I belie-ve that the successes of previous investments and experience of those who have extended the business in Montenegro are good predispositions for new, future investments. However, this is not enough, but we still need to work hard on removing all barriers to business development.

On the other hand this is important not only because of the fo-reign, but local investors as well. Each well planned investment entails a series of multiple effects within both the economic and social spheres.

In my opinion, the Government and local authorities should be committed to »reviving« business zones, which is a necessary pre-requisite to balanced regional and even overall development.

The work on national development projects, primarily transporta-tion and other infrastructure, which properly reflect the commit-ment of a country to development, is very important. Montenegro follows this direction and the results will then be quickly identified and noticeable.

In this context, do you see the great infrastructure projects as the engine of the future growth or the burden to fiscal stability as well?

Each serious and big infrastructure project carries a certain level of risk. I believe that the Government has carefully analyzed all elements of the Agreement, prepared different case scenarios for the possible situations and that the initiated and future activiti-es will be successfully carried out for the benefit of everyone. The quality of infrastructure is the key factor for the development of the national economy.

The realization of such big state projects primarily entails fiscal risk. If on the other hand we have the undeniable fact that these projects are the basis of development then it is justified. It is true that we have conflicting opinions on these issues, but this is ne-ither the first nor the last issue which divides political and other structures in Montenegro. Therefore, I hope that it will not stop the realization of the current and all future development projects.

What do the Chamber analyses show on the state of Montenegrin economy? Which industries do provide best business results and to what extent has the economic growth been spread?

The Chamber of Economy of Montenegro has recently prepared

The work on national development projects, primarily transportation and other infrastructure, which properly reflect the commitment of a country to development, is very important.

17


an analysis »Economy of Montenegro 2006-2015«, which covers trends in the period after the restoration of the independence. In this period, significant progress has been made in many areas. We have recorded the dynamic growth at an average rate of 3.2%, whi-ch is higher than the average growth of 1.4% in the region as well as the European average, which was at the level of 1%. In compa-rison to 2006, GDP in 2015 increased by 67%, primarily due to the high inflow of foreign direct investments and revenue growth in the service sector. The share of service in the formation of GDP is increasing, while the share of the manufacturing sectors has sta-bilized at 10-12%.

From the point of consumption categories, there has also been a change in the structure of GDP, since the share of government spending and the negative balance of trade in goods and services have reduced, and the share of personal household consumption and investments have increased. The real sector is characterized by the growth of small and medium enterprises, which increased by 19% in comparison to 2006, thus gaining in importance after the closure of large systems in earlier years. In the ten-year peri-od, the share of total industrial production recorded a decrease in GDP due to the decline in production of basic metals, while some sectors of the manufacturing industry showed a slight recovery. Agriculture and food industry, as one of the strategic sectors, had positive results in the primary and manufacturing production. But the insufficient connection of agriculture with tourism demand prevents greater placement of agricultural products in the dome-stic market. Although the results in the forestry sector have shown positive trends and a higher volume of production, there are still not enough processing capacities for a higher level of finalization. Strong growth in the construction sector, enhanced by increased investment activities, was stopped during the crisis, after which it recorded positive trends again. In 2015, the largest volume of completed construction works was recorded and we expect even better results in the future thanks to the arranged investments. The tourism sector achieved positive results in all parameters and in 2015 compared to a decade earlier, the number of tourists increased by 78.9%, the number of overnight stays by 86.9% and achieved revenues increased three times. Also, the trade sector has recorded a steady growth and the greatest volume of traffic was recorded in 2015.

The high dependence on import and low level of export are vul-nerable sides of the domestic economy, and a consequence of the lack of competitiveness of domestic production. However, the con-stant growth of total services surplus substantially covers the high deficit in foreign trade exchange, which led to a reduction in share of the deficit of goods and services in GDP and reduction of the current deficit in the payments balance.

In which areas should the additional efforts be made in order to increase the competitiveness of Montenegrin economy?

Competitiveness is set as a significant problem of our economy, as well as all the economies in the region, and we are aware that reaching a certain level of national economic competitiveness is a requirement for the presence and existence on the single Europe-an market. It requires a lot of work at the micro level as well. Our companies need to keep up with competitors from highly develo-ped countries in terms of acquiring new knowledge, innovation, transfer of advanced technologies, introduction of standards in business etc. All this should be accompanied by adequate labo-

ur force which can »carry« these changes. Of course, this should imply a dynamic investment assuming the availability of funds, such the economy in the EU has. Otherwise, the development and strengthening the competitiveness at the micro and macro level will hardly lead to good results. Therefore, all future investments need to be put into the function of raising the level of competitive-ness to the utmost degree. It is necessary to attract investors who will adequately and properly valorise domestic resource potentials and thus contribute to their sustainable use.

What do domestic and foreign entrepreneurs recognize as the main advantages of doing business in Montenegro and in which areas should the business environment be improved?

The advantages include acceptable legal and economic enviro-nment for investors, rather liberal economic and other conditi-ons for entrepreneurship, stimulating tax system, the euro as the currency etc. However, most of them complain about the slow ad-ministration, often overlapping jurisdictions, non-uniform inter-pretation of regulations, labour supply which is inadequate to the demand, etc. Therefore it is evident that we need to work harder on improvement of the business environment.

How does the Chamber contribute to the improvement of the legi-slative framework and practices? To what extent is its voice heard by the holders of public policies?

The Chamber as a natural partner to the Government is involved in the activities of its many bodies and councils whose work fo-cuses on regulatory reform, creation of regulations etc, which is confirmed by acknowledging attitudes and voice of the economy. This is important, especially considering the fact that we live in a very demanding and sensitive times.

Since we represent the economy as a whole, we bear a special re-sponsibility for the economic development of the country as well, and it's comprehensive and joint work of both the Government and the economy.

It is natural that the economy expects from the executive autho-rity to solve all problems faster, and therefore I have to say that we are not always satisfied with the dynamics, but at the same time we are aware that some solutions must be carefully selected, which certainly requires time. Systemic matters do not change overnight anywhere, not even in Montenegro.

But there were also occasions when the state tried to bring some legislation faster than it was realistic and the results were bad. In addition to the Government, the Parliament of Montenegro and lo-cal self-governments should also be committed to these tasks as well, taking into account that the general interest is at the top of the priority list when making decisions.

How can Montenegro improve its capacities in labour market and education?

As particularly important, the Chamber identified activities on increasing the level of professional competence, i.e. possessing knowledge and skills of the staff which the economy needs, sin-ce the economy is becoming to emphasise this as an obstacle to increasing the competitiveness and adequate response to the challenges of the open market. A key task in this section is to link economic and educational system in order to create the human resources necessary to the economy, which we will be committed to in the forthcoming period.

18


Komoravijesti

Formirati bazu prometovanih nekretnina

Odbor uduženja banaka i drugih finansi-jskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 5. jula 2016. godine, raspravljao je o značaju i primjeni baze podataka nekretnina. Raz-motrene su informacije o makroekonom-skim kretanjima u zemlji i stanju na tržištu osiguranja, te usvojen Izvještaj o stanju na tržištu kapitala Crne Gore za prvi kvartal ove godine.

Odbor je donio Odluku o obrazovanju Gru-pacije osiguravajućih društava za životno osiguranje.

Predrag Nikolić, REV, vođa grupe za pro-cjenu imovine NLB Banke AD i predsjednik UO Crnogorskog udruženja procjenjivača, kazao je da je formiranje baze podataka prometovanih nekretnina jedan od poslo-va koji Crnu Goru čekaju na putu ka EU, te da mu je potrebno što prije pristupiti. On je naveo dobar primjer Slovenije u čijoj se bazi nalaze podaci o godini izgradnje i re-noviranja objekata, što implicira ne samo vrijednost predmetne nekretnine, već i po-rez koji treba da se plati, kao i o planskoj namjeni zemljišta – da li je građevinsko, zelena površina ili poljoprivredno.

- Zašto banke trebaju da budu zaintereso-vane za jedan ovakav projekat? Stambene nekretnine (recimo stanovi) su obavezni za reprocjenu prema regulativi CBCG na sva-ke tri godine. Reprocjene rade ovlašćena lica koja te usluge naplaćuju. U tom dijelu NLB je u Crnoj Gori, na osnovu unutrašnje inicijative, pristupila načinu projekcije sta-tističke metode u reprocjenama stambenih prostora – stanova. Grubi proračun nam daje pretpostavku da će ušteda primjenom statističke metode na bazi izvještaja koji će uraditi renomirana firma, koja za to ima reference, u naredne 4 godine biti iznad

130,000.00 €. Radi se o pionirskom projektu – rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, baza podataka prometovanih nekretnina bi podrazumije-vala da sve banke mogu, na osnovu stvar-nih pokazatelja indeksa kretanja cijena na tržištu, primijeniti statističku metodu, bez značajnih troškova za bilo koju od banaka, a u isto vrijeme će CBCG kao regulator ima-ti bolju i jasniju poziciju u dijelu kontrole ove oblasti. Poreska uprava će moći da na osnovu kvalitetne baze pristupi naplati po-reza na način koji će biti značajno drugačiji od dosadašnjeg.

- Projekat formiranja baze je vrlo komple-ksan i traži učešće više institucija. Najbolje bi bilo da država stane iza projekta kroz je-dnu od svojih institucija. Baza je dovoljno kvalitetna, koliko je unos podataka u bazu kvalitetan, za što je neophodno kontrolno tijelo, koje treba da identifikuje anomalije koje se dešavaju na tržištu, prije svega u kupoprodajama nekretnine gdje je eviden-tan pokušaj utaje poreza. Formiranje jedne ovakve baze podataka je od krucijalnog značaja i za procjenitelje, kao i za kontrolu njihovog rada, kako od strane CBCG, tako iz ugla struke i kontrolnih tijela koji kroz zakonski okvir treba da srede ovu oblast – zaključio je Nikolić.

Učesnici u raspravi su se saglasili sa po-trebom formiranja ovakve baze a naglasili su da inpute treba tražiti od Uprave za ne-kretnine koja je u posjedu svih relevantnih podataka za ovu oblast.

Predstavljen projekat MINATURA 2020

Projekat „Razvoj koncepta evropskog za-konodavnog okvira za ležišta mineralnih

sirovina - MINATURA 2020“ predstavljen je na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, 8. jula 2016. godine.

Projekat je predstavio Slobodan Radusino-vić iz Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore, koji je objasnio da je riječ o jednom od prvih projekata u našoj zemlji finansira-nom kroz program Evropske komisije Hori-zon 2020 za istraživanje i inovacije. Proje-kat je započet 1. februara 2015. godine, traje do kraja 2018, njime rukovodi Agencija za međunarodnu mineralnu politiku MinPol iz Austrije, dok je Zavod za geološka istra-živanja Crne Gore jedan od partnera.

- Krajnji cilj projekta MINATURA 2020 je razvoj koncepta i metodologije za definisa-nje i buduću zaštitu ležišta mineralnih si-rovina od javnog značaja, kako bi osigurali njihovo optimalno korišćenje u budućnosti i uključili ih u usklađeni okvir evropske regulative – objasnio je Radusinović, do-dajući da je jedan od ciljeva i formulisanje preporuka za uključivanje ovih ležišta u prostorno planiranje, kroz odgovarajući za-konodavni okvir.

- U Crnoj Gori je istraživano 28 vrsta mi-neralnih sirovina, a eksploatisano 15. Eko-nomski značaj imaju 23 vrste mineralnih sirovina. U Registru je 446 ležišta i pojava mineralnih sirovina u Crnoj Gori. Odobre-no je 31 eksploataciono polje, povšina pod koncesijama iznosi 6.324 hektara, što je 0,46 odsto teritorije države, dok je površina perspektivnih terena za ova istraživanja

19


1.100 kilometara kvadratnih, odnosno osam odsto Crne Gore – rekao je Radusinović.

Prema njegovim riječima, procijenjena vrijednost dosadašnje proizvodnje najzna-čajnijih mineralnih sirovina u Crnoj Gori, uzimajući njihove današnje cijene, iznosi: crvenog boksita - 600 miliona eura, cinka - 250 miliona, olova - 100 miliona, ukrasnog kamena - 80 miliona, tehničkog kamena - 250 miliona, cementa - 130 miliona, i uglja - 1,7 milijardi eura.

- Kako bi na najbolji način koristili naše mineralne resurse potrebno je izraditi pro-storno plansku dokumentaciju kojom bi se obezbijedio pristup prostorima za istraži-vanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Njih treba koristiti planski i bez ugrožava-nja potreba budućih generacija. Ležišta mi-neralnih sirovina koja se mogu eksploati-sati i potencijalna područja za istraživanje potrebno je procijeniti u odnosu na druge mogućnosti upotrebe prostora (zaštićeni prostori, poljoprivreda, šumarstvo, staništa flore i faune, druga ekološka pitanja, priori-teti za razvoj infrastrukture itd) – zaključio je on.

Dr Ratomir Stanić, tehnički direktor Rudni-ka uglja Pljevlja, iznio je stav da je projekat izvanredan materijal koji treba da pruži podlogu da se u Crnoj Gori počne razmi-šljati o planskom korišćenju mineralnih sirovina, definisanju kapaciteta i načinu davanja koncesija.

- Neophodno je napraviti početni dugoroč-ni plan razvoja eksploatacije mineralnih sirovina, definisati ležišta, uraditi projek-tnu dokumentaciju da bismo mogli kontro-lisati koncesionare koji većinom loše kori-ste naša ležišta – smatra Stanić.

Diskusija je zatim nastavljena u pravcu značaja energetike, neiskorišćenosti hidro potencijala i projektu izgradnje vjetroge-neratora na Krnovu. Predsjednik Odbora Luka Jovanović je prokomentarisao da je područje Krnova idealno za ovakav proje-kat zbog meteoroloških karakteristika ovog područja.

- To je potencijal energije koji bi bilo šteta ne koristiti – smatra Jovanović.

Sekretar Odbora Ranko Vukmirović je s tim u vezi najavio da će Komora pokušati da u septembru organizuje okrugli sto na kojem bi učestvovali predstavnici francusko-au-strijskog konzorcijuma Akuo Energy SAS – Ivicom Consulting koji realizuje pomenuti projekat.

Odbor je usvojio informaciju da je u periodu između dvije sjednice, 31. maja 2016, formi-rana Grupacija naftnih kompanija, za čijeg predsjednika je izabran Dragan Nikolić iz Jugopetrola AD.

Međunarodni menadžment nakon preuzimanja od inostrane kompanije

Seminar »Međunarodni menadžment na-kon preuzimanja od strane inostrane kom-panije« organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 7. jula 2016. godine.

Predavač međunarodnog biznisa i mena-džmenta, dr Nikola Perović sa Higher Colle-ges of Technology (HCT) u Dubaiju, govorio je o promjenama u strategiji, marketingu, finansijama, proizvodnji i ljudskim resur-sima nakon međunarodne akvizicije, kori-steći tri od 16 poslovnih slučajeva iz našeg regiona koje je obradio u knjizi »Međunaro-dni post-akvizicijski menadžment«.

- O međunarodnim akvizicijama se obično govori u kontekstu neuspješnih privati-zacija. Međutim, cilj ovog seminara je da predstavi pozitivne primjere, one kompani-je iz Regiona koje su se razvile nakon što ih je preuzeo strani vlasnik – pojasnio je on.

Prema njegovim riječima, osnovni razlozi neuspješnih akvizicija su nedostatak si-nergije, suviše visoka cijena, nekvalitetna dijagnostička studija, loš menadžment i arogancija izvršnog direktora.

- Suština akvizicije je da se poveća efika-snost kupljenog preduzeća, a ne da se ona sprovede čisto kupovine radi. U SAD je čest slučaj kupovine novih kompanija radi uvećanja matične, umjesto da ona »organ-ski« raste. Potrebno je da akviziciji prethodi kvalitetna dijagnostička studija sa aspekta finansija, tržišta, radnih odnosa i rizika, koja treba da pokaže da li je kompanija zdrava ili ne. Loš menadžment je u do 70 odsto slučajeva glavni uzrok propalih akvi-zicija – objasnio je Perović.

Post akvizicione promjene u kupljenim kompanijama trebalo bi, prema njegovim riječima, da budu: fokus biznisa na osnovnu

djelatnost, širenje korporativne kulture, in-tegracija sa kompanijom kupcem, poveća-na uloga menadžment hijerarhije i otvo-renost u komunikaciji između zaposlenih i menadžera. Takođe, one obuhvataju po-većanje finansijske i kontrole troškova, kao i planiranja, rast profita, veću kontrolu kva-liteta i primjenu marketing principa i istra-živanja, savremeniju logistiku, redukciju broja zaposlenih, promjenu menadžmenta, veće korišćenje IT, intenzivniju obuku, stro-žiji izbor kupaca i dobavljača i drugo.

- Fokusiranje na osnovnu djelatnost je bitno, jer se tako postiže konkurentska prednost i racionalizacija troškova kroz si-nergiju sa kompanijom kupcem. Transfer korporativne kulture mora uvažavati spe-cifičnosti zemlje porijekla target kompa-nije, kao i mikro kulture nje same. Marke-ting principi treba da budu usmjeravajuća poluga razvoja kompanije i upravo zato su marketing promjene bile ključne u većini kompanija – objasnio je predavač.

Seminar je bio namijenjen direktorima preduzeća, direktorima sektora marke-tinga, prodaje, proizvodnje, finansija, HR, razvoja, preduzetnicima-investitorima, te menadžment konsultantima (fokusiranim na organizacione promjene). Polaznici su aktivno učestvovali u radionicama koje su bile sastavni dio seminara.

Posjeta predsjednika Komora Drača i Lješa

Predsjednici Privrednih komora Drača i Lješa, Andrea Xhvara i Pashko Palokaj, posjetili su Privrednu komoru Crne Gore 29. avgusta 2016. godine.

Tom prilikom su sa generalnim sekretarom Komore Pavlom D. Radovanovićem i ruko-vodiocem sektora za projekte Slavicom Pa-vlović razgovarali o unaprijeđivanju sara-dnje kao i o mogućnostima koje se pružaju komorama kroz implementaciju projekata koji su finansirani uglavnom iz fondova Evopske unije. Tokom sastanka je iskazano zadovoljstvo zbog mogućnosti da se kroz projektne prijedloge unaprijedi saradnja komora i proširi djelokrug njihovih usluga.

Sagovornici su saglasni da Forum komora Jadransko-jonske regije predstavlja dobar vid saradnje i zajedničkog nastupanja pre-ma različitim donatorima, te da doprinose proširivanju aktivnosti organizacija koje zastupaju privredu i svojom djelatnošću utiču na povećanje konkurentnosti privre-dnih subjekata.

20


- Pristupili smo izmjeni carinskih propisa, kojima smo sistema-tizovali odredbe na način kao u novom carinskom zakonu EU, a veće izmjene će biti u Uredbi za sprovođenje Carinskog zakona kojim ćemo pristupiti čim on stupi na snagu. Najvjerovatnije da pojedine odredbe koje budu u uredbi neće biti jedno vrijeme pri-mjenljive, jer još nemamo IT rješenje koje mora da podržava tran-zitni postupak a koji se, shodno propisima EU koje mi prenosimo u našu legislativu sprovodi, isključivo elektronski – rekla je ona.

Evropska unija je Crnoj Gori kroz IPA odobrila sredstva da kreira potrebno IT rješenje što je proces koji će trajati najmanje dvije i po godine, a započeće u 2017.

Vujisić je dodala da se izmjene Zakona odnose i na pojedine od-redbe o statusu robe i sprovođenju tranzitnog postupka, te da su uklonjene neke do sada uočene greške. Izmijenjene su i odredbe koje se odnose na ovlašćenog privrednog subjekta u skladu sa zahtjevima EU.

Privrednici su se interesovali da li će izmjenama Zakona biti pred-viđene jedinstvene garancije za sve carinske postupke. Predstav-nik Zetatransa, Darko Globarević, saopštio je da ovo preduzeće raspolaže sa preko 10 različitih garancija i da je takva praksa ote-

Predstavnicima Ministarstva finansija i Uprave carine ukazano je na poteškoće u poslovanju u Slobodnoj zoni Luke Bar, sa naglaskom na iznos nadoknade za poslovanje .

Odbor udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore je, na sjednici održanoj 26. jula 2016. godine, razmotrio Predlog iz-mjena i dopuna Carinskog zakona.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Radovan Radulović, koji oci-jenio da su pomenute izmjene zakona »goruća i najinteresantni-ja tema za budući rad špeditera«, te je zahvalio na učešću u radu predstavnicima Ministarstva finansija i Uprave carina Mitru Baj-četi i Tatjani Vujisić.

- Osnov zbog kojeg smo mijenjali zakon je put Crne Gore i Uprave carina ka implementaciji NCTS (Novog kompjuterizovanog tran-zitnog sistema u kojem su 28 članica EU, EFTA zemlje, Turska i Makedonija). U tom smislu morali smo da mijenjamo određene od-redbe koje se odnose na obezbjeđenje, tranzit i status robe i uskla-dimo ih sa Carinskim zakonom EU koji je u maju stupio na snagu – rekao je Bajčeta.

Tatjana Vujisić je naglasila da je jedan od uslova pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji primjena konvencija o zajedničkom tranzitu kao i olakšicama u trgovini robom. Uslovi koje moramo ispuniti odnose se na zakonodavstvo, organizaciju Uprave carina, kadro-vsku popunjenost, izradu svih potrebnih instrukcija i IT rješenja.

21


Špediteri

Razmatran Predlog izmjena Carinskog zakona

žavala poslovanje. Nova rješenja predviđaju dvije garancije - jednu za tranzitni postupak i drugu za ostale postupke i carinska skla-dišta, što je prema njegovim riječima prihvatljivo, jer pojednosta-vljuje proceduru. Članovi Odbora su ocijenili da će uvođenje NCTS sistema značajno umanjiti aktivnosti špeditera na graničnim prelazima, jer će robu pratiti garancija izdata na njenoj polazišnoj tački, pa se ona ne mora izdavati tokom tranzita. Kvalitetnom je ocijenjena i novina uvođenja ovlašćenog primaoca, što će poje-dnostaviti carinske postupke, i ojačati povjerenje između carine i špeditera. Špediteri smatraju da izmjenama zakona treba defini-sati šta znači izvršenje carinske deklaracije »odmah«, što ostavlja prostor za različita tumačenja. Zato je neophodno precizno defini-sati vrijeme ovog izvršenja, poput prakse u EU, gdje ono iznosi oko 20 minuta, ukoliko su ispravna carinska dokumenta. Branislav Zenović, iz Zenšped, ukazao je na potrebu preciznog definisanja odgovornosti prilikom prijavljivanja robe, kao i prilikom utvrđi-vanja dužnika za naknadno obračunati carinski dug. Špediteri su saglasni da ni u jednom od ova dva slučaja oni ne bi trebalo da snose odgovornost. Carinskom organu robu prijavljuje npr. brodar, dok u drugom slučaju špediter polaže svoju garanciju za obraču-nati carinski dug, a ne za mogući carinski dug koji bi bio utvrđen

eventualnom naknadnom kontrolom.

Pored sugestija i komentara na predlog izmjena i dopuna, članovi Odbora su informisali Ministarstvo finansija i Upravu carina na nelogičnosti prilikom implementacije propisa koji se odnose na zaštitu prava intelektualne svojine, kao i na poteškoće u poslova-nju u Slobodnoj zoni Luke Bar, posebno istaknuvši iznos nadokna-de za poslovanje u slobodnoj zoni.

U raspravi su takođe učestvovali Veljko Rondović, Industriaimpex, Vladimir Karanikić, PGS Montenegro, Hasan Kolar, Jadroagent, Saša Simonović, Knjaz.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović rezimirala je sjednicu riječima da je učešće u radu predstavnika Ministarstva finansija i Uprave carina pravi primjer dobre saradnje institucija i privrednika, te podsjetila na težnju poslovnog sektora da što više bude uključen u izradu propisa i time doprinese njihovom kvali-tetu.

Predlozi i sugestije špeditera na prezentovani tekst izmjena i do-puna Carinskog zakona, biće dostavljeni Ministarstvu finansija i Upravi carina.

22


Trgovina

Zakon o zaštiti potrošača teško primjenljiv

Odbor udruženja trgovine, na sjednici 20. jula 2016. godine, razmotrio je Informaciju o poslovanju u ovom sektoru za period januar – maj, kao i primjenu Zakona o zaštiti potro-

šača.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Stevan Karadaglić, a u nje-nom radu su, pored članova Odbora udruženja, učestvovali po-tpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, i predstavnici Uprave za inspekcijske poslove - Nada Đurđić, glavna tržišna inspektorka, te tržišni inspektori Marina Janković i Mladen Koljenšić.

Informacija o poslovanju

Sekretarka Odbora Nina Drakić, predstavljajući Informaciju, kaza-la je da je ostvareni promet u trgovini na malo u periodu januar - maj 2016. godine je iznosio 452,8 miliona eura i veći je 3,7% u od-nosu na isti period 2015. Od toga je najveći promet ostvaren u maju i to 101,2 miliona eura. Posmatrajući promet po djelatnostima, po-daci pokazuju da je najveći rast od 19,8% u maju 2016. godine, u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ostvaren u trgovini hranom, pićem i duvanom, zatim u trgovini farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima 8,3%, te ostaloj trgovini na malo, u specijalizovanim prodavnicama 4,8%, navodi se, između ostalog u informaciji.Prosječna bruto zarada u sektoru trgovine za prvih pet mjeseci 2016.godine iznosi 511 eura i u odnosu na 2015. godinu bilježi rast od 1,4%. U sektoru trgovine, u prosjeku je bilo zaposleno 35.630, što je za 0,3% manje u odnosu na isti period 2015. godine kada je u sektoru trgovine bilo 35.744 zaposlenih – navela je Drakić.Ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom za period januar-maj 2016. godine iznosila je 890,7 miliona eura što predstavlja rast od 15,1% u odnosu na isti period prethodne godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 115,2 miliona eura, što je za 6% u odnosu na uporedni period, a uvezeno za 775,4 miliona eura, odno-sno, više za 16,6% od uporednog perioda.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,9% i najniža je od do sada zabilježene. Razlozi za ovako nisku pokrivenost uvoza izvozom mogu biti u realizaciji uvoza za potrebe izgradnje auto-puta od čega dio opreme može biti naknadno vraćen (privremeni uvoz).

U cilju unapređenja poslovanja u sektoru trgovine u narednom pe-riodu neophodno je nastaviti aktivnosti usmjerene na suzbijanje nelagalnog poslovanja posebno u dijelu neprijavljivanja zaposle-nih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti, te u slučaju izbjegavanja prijavljivanja prihoda. Treba takođe intenzivirati aktivnosti na izmjeni postojećih i donošenju novih zakonskih i podzakonskih akata u cilju unapređenja uslova za poslovanje privrednih subjekata u ovom sektoru.

Predsjednik Odbora Karadaglić je prokomentarisao da svi pokaza-telji poslovanja u trgovini imaju uzlaznu putanju izuzev pokrive-nosti uvoza izvozom. Prema njegovim riječima, sektor opterećuju isti problemi iz godine u godinu, a to su naplata potraživanja, blo-kada računa, koncentracija dugova, siva ekonomija, visoke takse na lokalnom nivou, nedovoljno edukovana radna snaga i nedosta-tak finansijskih sredstava.

Zakon o zaštiti potrošača

Poteškoće u primjeni Zakona o zaštiti potrošača, koji je usvojen u januaru 2014. godine, posebno su prisutne kod trgovaca bijelom

tehnikom, električnim aparatima, odnosno trgovaca neprehram-benim proizvodima, istaknuto je na sjednici. I pored inicijative da predmet sagledavanja budu i pripremljeni predlozi za izmjenu i dopunu ovog Zakona, članovi odbora nijesu bili u prilici da o nji-ma budu informisani i da od predstavnika nadležnog ministarstva dobiju odgovore.

Mirjana Nikčević, Tehnomax, konstatovala je da je u Zakonu o zaštiti potrošača potrebno definisati šta znači saobraznost, a šta garancija. Glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić je kazala da je saobraznost proizvoda označava njegovu ispravnost, dok je garancija nešto što potrošaču daje trgovac kao dodatnu povolj-nost. Nikčević je međutim kazala da oni tumače saobraznost kao usklađenost karakteristika proizvoda sa onim koje su navedene u specifikaciji, tako da je potrebno taj pojam zakonski definisati. Ona je takođe istakla da u Zakonu nedostaju termini servis i ovlašćeni serviser, a smatra i da je njime potrebno urediti i to kada kupac ima pravo na zamjenu reklamiranog proizvoda za novi, a kada na po-pravku. Potrebno je definisati i kraće garantne rokove za zamjen-ske proizvode, u odnosu na propisane za nove artikle, te odrediti ih i za potrošni materijal.

23


Nedostaci u tekstu Zakona ostavljaju prostor za zloupotrebe naročito u vezi sa zamjenom proizvoda u roku od 90 dana, smatraju trgovci.

Miodrag Šupeljak iz Eurotehnike MN ukazao je da kupci vraćaju ispravne proizvode koji im se ne dopadaju, pozivajući se na ino-stranu praksu, pa smatra da Zakon o zaštiti potrošača mora urediti ovo pitanje. Prema njegovim riječima, potrošači sve češće zloupo-trebljavaju manjkavosti ovog zakona.

Želimir Kapor, Telenor, ocijenio je da je Zakon manjkav naročito u članovima 46. i 47. te da ostavlja prostor za brojne zloupotrebe naročito u vezi sa zamjenom proizvoda u roku od 90 dana. Smatra da njime nije dobro utvrđen rok u kojem treba odgovoriti kupcu na njegov prigovor u vezi sa neispravnim proizvodom te da on treba da iznosi 15 dana. Takođe, mišljenja je da podnošenje prigovora treba da bude isključivo u pisanoj formi.

Žarko Glušica iz Neckoma založio se za smanjenje, kako je istakao, visokih kazni za trgovce propisanih ovim zakonom. Ističe da je potrebno da Inspekcija više koristi mjere ukazivanja na propuste trgovaca, nego što restriktivno djeluje.

Gospođa Đurđić je kazala da se lično zalagala da se kazne iz-jednače sa propisanim u Zakonu o prekršajima. Odgovarajući na primjedbe privrednika u vezi sa zloupotrebom Zakona, da kupci

reklamiraju uređaje namijenjene za kućnu upotrebu koji su se po-kvarili jer su korišćeni u komercijalne svrhe, Đurđić je pojasnila da je Zakon o zaštiti potrošača specifičan jer štiti potrošača kao fizičko lice, a ne preduzetnike, odnosno privredne subjekte. Sa sta-novišta inspekcijskih organa pružila je odgovore na postavljena pitanja i saopštila spremnost da po pojedinim oblastima tržišnog nadzora održe edukacije kako bi se Zakon što uspješnije primije-nio.Smatra da je neophodno da izmjene budu dostavljene Privre-dnoj komori da bi kroz sugestije privrednika tekst Zakona o zaštiti potrošača bio unaprijeđen, a sve u cilju lakše primjene.

- Izmjene Zakona su u postupku i pravi je trenutak da naše pri-mjedbe pošaljemo Ministarstvu ekonomije. Zato tražimo da nam Ministarstvo što prije uputi tekst izmjena da bi smo organizovali još jednu sjednicu na ovu temu – rekao je Karadaglić.

Pod tačkom tekuća pitanja, Odbor je informisan o nedavno odr-žanom Forumu javnih nabavki, čiji je jedan od zaključaka da se privrednici moraju više uključiti u izradu novog zakona koji regu-liše ovu oblast, a čije je donošenje najavljeno za prvi kvartal 2017. godine.

24


Sjednica koordinacionog odbora EEZŽS

Predstavljen Akcioni plan energetske efikasnosti

Treći akcioni plan energetske efikasnosti za period 2016-2018 predstavljen je u Privrednoj komori na sjednici Koordinaci-onog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sre-

dine, 8. jula 2016. godine.

Akcioni plan energetske efikasnosti (APEE) za period 2016-2018. godina je pripremilo Ministarstvo ekonomije i usvojila Vlade 30. juna 2016. godine. Ovaj dokument je usaglašen sa strožijim zah-tjevima inoviranih EU direktiva u oblasti energetske efikasnosti. Istovremeno, predstavlja sveobuhvatni vodič za sprovođenje poli-tike energetske efikasnosti na strani finalne potrošnje energije za naredni trogodišnji period, kao i izvještaj sa detaljnim prikazom aktivnosti sprovedenih u prethodnom periodu i ocjenom ostvare-nih ušteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u prethodnom akcionom planu.

U ime Otvorenog regionalnog fonda za jugoistočnu Evropu za energetsku efikasnost GIZ, Jasna Sekulović je kazala da oni u okviru ovog fonda kroz razne aktivnosti i projekte u Jugoistočnoj Evropi posljednjih devet godina podržavaju mreže različitih orga-nizacija koje se bave energetskom efikasnošću.

- Posebno me raduje da je Crna Gora prva pripremila Akcioni plan energetske efikasnosti.Ovaj dokument je veoma dobro pripremljen i sadrži dosta informacija – rekla je Sekulović. Ona je pohvalila Direktorat za energetsku efikasnost, posebno direktne učesnike u izradi ovog dokumenta Milorada Burzana i Božidara Pavlovića.

Dragica Sekulić, generalna direktorica Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije je kazala da APEE ima četiri glavna cilja, bazirana na prioritetima Zakona o efikasnom korišće-nju energije. Riječ je o implementaciji Zakona kompletiranjem i unapređenjem regulatornog i poboljšanjem institucionalnog okvi-ra, zatim o podizanju svijesti o novim zakonskim zahtjevima i do-

broj praksi u oblasti energetske efikasnosti kod institucija javnog sektora, lokalnih samouprava, velikih potrošača, profesionalnih organizacija i ostalih. Predviđeno je poboljšanje statističkog i mo-nitoring sistema u oblasti energetske efikasnosti, te implementa-cija mjera za uštedu energije sa prepoznatljivim rezultatima.

Ukupno je 19 mjera energetske efikasnosti koje su u APEE i podije-ljene su na zgrade, domaćinstva, usluge, transport, energetske su-bjekte i horizontalne mjere. Karakteristično je da je nova direktiva osim finalne potrošnje energije obuhvatila i sektore proizvodnje, distribucije i prenos energije.

U okviru EE mjera namijenjenih sektoru zgrada Ministarstvo vidi šansu za saradnju sa Privrednom komorom, posebno pri obuci stručnih lica za energetske preglede kao i u primjeni pravilnika po pitanju EE zgrada, naročito nakon početka procesa energetskog sertifikovanja.

U okviru mjera za domaćinstva aktivnu ulogu privrede vide u pro-mociji energetskog označavanja uređaja za domaćinstvo. Nosioci ovih aktivnosti: su ministarstva ekonomije i finansija, jedinice lo-kalne samouprave, Uprava za inspekijske poslove, posebno Trži-šna inspekcija, dobavljači i distributeri uređaja.

Donijeta su dva pravilnika koji se odnose na veš mašine, sijalice, uređaje za klimatizaciju a do kraja godine će se donijeti još četiri pravilnika (televizori, sijalice, rashladne uređaje i mašine za pra-nje suđa). Aktivnu ulogu privrede vide u dijelu edukacije privredni-ka koji se bave uvozom i prodajom ovih uređaja u cilju informisa-nja šta moraju da ispoštuju, kao i sa tržišnom inspekcijom koja je dužna da sprovodi ove mjere.

- Namjera nam je da proširimo lepezu projekata energetske efika-snosti namijenih građanima – kazala je Sekulić.

25


Ukupno je 19 mjera energetske efikasnosti u APEE i podijeljene su na zgrade, domaćinstva, usluge, transport, energetske subjekte i horizontalne mjere.

Ona je članove Odbora je informisala da je na nedavno održanom pariskom samitu odobreno 50 miliona eura za projekte EE. Očeku-je se da će sredstva preko komercijalnih kredita doći u Crnu Goru.

- Privredna komora i Odbor EEZŽS su pravo mjesto za promociju, kako bi što više privrednika pronašlo svoj interes da učestvuje u realizaciji ovih projekata –rekla je ona.

Novina u ovom Planu su EE mjere koje se odnose na sektor tran-sporta. Kroz projekat IPA 2011 ME je započelo izradu APEE u tran-sportu i realizaciju pilot projekata. Ministarstvo očekuje podršku Komore pri uvođenju komponente EE prilikom planiranja infra-strukturnih projekata u sektoru transporta, kao i sagledavanje ušteda energije i drugih benefita. Kroz projekat će se dobiti meto-dologija za sagledavanje energetskih ušteda uvođenjem različitih infrastrukturnih rješenja u sektoru saobraćaja (npr. zeleni talas, organizacija javnog prevoza).

U narednom periodu radiće se na pripremi pravilnika o energet-skom označavanje guma.

Horizontalne EE mjera odnose se na razvoj osnovnog legislativ-nog, regulatornog i institucionalnog okvira za EE u Crnoj Gori; do-nošenje planskih dokumenata za EE; uspostavljanje statističkog i monitoring sistema za EE; razvoj energetskog menadžmenta u javnom i sektoru komercijalnih usluga te industrijskom; info kam-panju unapređenja EE; jačanje edukacije i sprovođenje stručnih obuka u oblasti EE; uvođenje regulatornog okvira za eko dizajn proizvoda koji utiču na potrošnju energije.

Zaključila je da je naglašena potreba za aktivnijim uključenjem relevantnih privrednih subjekata u realizaciji aktivnosti predviđe-nih APEE, te da Komora definiše efektne mehanizme podrške.

Jelena Janjušević, UNDP, kazala je da u okviru programa Centra

za održivi razvoj, koji zajednički sprovode sa Vladom, postoji niz aktivnosti razvoja niskokarbonskog turizma – projekat Beautiful Cetinje i unapređenje EE u zgradama koje imaju kulturnoistorijski značaj.

UNDP je informisao Odbor o projektu Izrada policentričnog plana održive urbane mobilnosti za Bokokotorskom zalivu i Cetinje. On daje sveobuhvatan prikaz saobraćaja u Bokokotorskom zalivu i Cetinju, po metodologiji EU. Ovo je prvi takav plan u regionu. Plan može poslužiti kao model drugim opštinama, naročito u javnom gradskom prevozu.

Božidar Pavlović je informisao Odbor da je u toku izrada studije za korišćenje obnovljivih izvora energije u sektoru transporta, nakon čega će biti izrađen i APEE u ovom sektoru.

Mladen Bajković, ETG grupa je pohvalno govorio dokumentu i o pokretanju ESCO koncepta. Smatra da je o ovoj temi potrebno or-ganizovati niz radionica i okruglih stolova i u to uključiti što više privrednika.

Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković je afirmativno govorio o dokumentu i kazao da će ova asocijacija učestvovati u edukacijama i dati pun doprinos da se plan sprovede.

- U okviru Komore imamo mogućnost da prezentiramo velikom broju privrednika različite teme, pri čemu su privrednicima jako interesantne one o finasijskim podsticajima malim i srednjim pre-duzećima. Potrebno je napraviti paket koji bi sadržao finansijske ponude za MSP, poput ranijih koji su postojali za građane – riječi su Zlokovića.

Dragan Žinić je informisao Odbor o preduzetim aktivnostima ve-zanim za inicijativu da se termika fasade ne obračunava u bruto stambenu površinu.

26


Mala i srednja preduzeća

Kako poboljšati konkurentske sposobnosti

Predloženo je obezbjeđenje povoljnijeg pristupa finansiranju, razvoj nedostajućih finansijskih instrumenata, unapređenje tržišta kapitala, pojednostavljenje administrativnih procedura, unapređenje poslovnog ambijenta kroz konkurentan i predvidljiv poreski sistem i drugo.

Poboljšanje konkurentskih sposobnosti malih i srednjih pre-duzeća bilo je u fokusu Odbora udruženja MSP Privredne komore Crne Gore na sjednici održanoj 6. jula 2016. godine.

O ovoj temi izlaganje je imao sekretar Odbora Veselin Dragićević, a predstavnice Ministarstva ekonomije Nataša Batrićević i Renata Milutinović su prezentovale dva pilot programa koji se odnose na unapređenje inovativnosti i modernizaciju industrije.

Odboru su kroz izlaganje Mirka Blečića predstavljeni programi finansijske pomoći Investiciono razvojnog fonda za 2016, dok je Jelena Đedović, predstavnica Tehnopolisa iz Nikšića upoznala čla-nove sa tim inovaciono-preduzetničkim centrom čije je otvaranje

najavljeno za seprembar.

O biznis zonama Podgorice govorio je Vladimir Pavićević iz Sekre-tarijata za razvoj preduzetništva Glavnog grada, dok je sertifikat SME Excellent predstavio Srđa Vujošević iz Privredne komore.

Unapređenje konkurentnosti

Sekretar Odbora Dragićević je kazao da uspješan razvoj konku-rentnog sektora MSP je osnov za stvaranje održivog ekonomskog rasta i zapošljavanja. Mala i srednja preduzeća su generator eko-nomskog rasta, jer obezbjeđuju: visoku efikasnost poslovanja, rizik

27


poslovanja prebacuju na stranu preduzetnika, brže se prilagođa-vaju zahtjevima tržišta, imaju niže troškove poslovanja i cijene proizvoda ili usluga, veća je mogućnost za specijalizaciju, u tehno-loškom smislu se najbrže adaptiraju na nove uslove, sa socijalnog stanovišta su snažan izvor novog zapošljavanja. Mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori čine 99% ukupnog broja kompanija, uče-stvuju sa 60% u BDP-u i 67% u ukupnoj zaposlenosti. Sektor MSP pokazuje tendenciju rasta, posmatrano po broju preduzeća i zapo-slenih.

- Uspješna ekonomija zahtijeva da preduzeća budu produktivna i konkurentna. Unapređenje konkurentnosti ekonomije koja dugo-ročno treba da doprinese održivom ekonomskom rastu i razvoju, zahtijeva kontinuirano unapređenje poslovnog ambijenta i spro-vođenje strukturnih reformi, kao i dodatni napor privrednih subje-kata na uvođenju i korišćenju novih tehnologija i inovacija, razvoj novih proizvoda, podizanje kvaliteta proizvoda, jačanje izvozne orjentacije – rekao je Dragićević.

U cilju poboljšanja konkurentskih sposobnosti MSP predlaženo je obezbjeđenje povoljnijeg pristupa finansiranju, razvoj nedo-stajućih finansijskih instrumenata, unapređenje tržišta kapitala; pojednostavljenje administrativnih procedura; unapređenje po-slovnog ambijenta kroz konkurentan i predvidljiv poreski sistem kao i nefinansijske podrške, razvoj i obezbjeđivanje potrebnih savjetodavnih usluge i obuke; uvođenje i primjena međunarodnih standarda, razvoj klastera; bolje korišćenje sirovina, orijentacija ka razvoju proizvodnje koja će omogućiti supstituciju uvoza; snažnija promocija izvoza i uključivanje u međunarodne lance dobavljača; usmjeravanje privrede na razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću, resursna efikasnost i kreiranje novih izvora ekonom-skog rasta (pametna specijalizacija); uvođenje poreskih podsticaj-nih mehanizama za ulaganje u istraživanje i inovacije; podsticaji za direktne investicije; unapređenje okvira za razvoj poslovne in-frastrukture: biznis zone, tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, kao i odgovarajući sistem infrastrukture kvaliteta, naučno-istraži-vačka i infrastruktura za razvoj e-uprave; usaglašavanje proizvo-dnje sa međunarodnim standardima poslovanja; podsticanje ino-vacija; pružanje finansijske i nefinansijske podrške za inovacije; razvoj аktivnih mjerа zаpošljаvаnjа, unaprijeđenje fleksibilnosti nа tržištu rаdа, razvoj kvalifikacija koje su u skladu sa potrebama privrede; povezivanje visokog obrazovanja i privrede, uspostavlja-nje modela cjeloživotnog učenja i podizanje preduzetničko-inova-tivnog karaktera obrazovanja; jačanje dostupnosti konsultantskih usluga.

U uslovima stalne potrebe za prilagođavanjem savremenim tren-dovima na tržištu i unapređenjem konkurentske sposobnosti, MSP treba da uvode promjene u svom poslovanju. Jedan od najefika-snijih načina za uvođenje promjena jesu inоvаciје. Program po-drške uvođenju inovacija za MSP u prerađivačkoj industriji, koji je predstavila Nataša Batrićević iz Ministarstva ekonomije, ima cilj poboljšanje inovativnih sposobnosti malih i srednjih preduzeća u prerađivačkoj industriji kroz podsticanje korišćenja konsultan-skih usluga za unapređenje inovativnosti i konkurentnosti. Ovaj pilot program je usaglašen sa Strategijom razvoja prerađivačke in-dustrije 2014 -2018 čiji su osnovni ciljevi povećanje zaposlenosti i konkurentnosti, jačanje izvoznih mogućnosti i rast BDP.

Ukupan Budžet opredijeljen za realizaciju pilot programa finansi-jske podrške malim i srednjim preduzećima u prerađivačkoj in-dustriji je 30.000 eura, a maksimalan iznos opravdanih troškova

po preduzeću iznosi 2.500, bez PDV. Javni poziv za učešće u ovom programu je otvoren do 25. jula 2016. godine.

Imajući u vidu značaj industrije za povećanje bruto dodate vrije-dnosti, zaposlenosti, izvoza, ujednačavanja regionalnog razvoja i strukturnog usklađivanja privrede, namjera Vlade Crne Gore je da, u narednom periodu, nastavi da podržava razvoj ovog sektora pri-vrede kroz usvajanje različitih podsticajnih mjera. Pilot program podrške za modernizaciju industrije, koji je predstavila Renata Milutinović, doprinijeće realizaciji ciljeva definisanih Strategijom razvoja prerađivačke industrije 2014 – 2018.

Program obuhvata sufinansiranje opravdanih troškova nabav-ke opreme do 20% za preduzetnike, mikro i mala privredna dru-štva, odnosno do 10 % za srednja privredna društva, bez poreza na dodatu vrijednost. Preostala potrebna sredstava do 70% za mala privredna društva odnosno do 60% za srednja privredna društva obezbjeđuju se kroz kreditni aranžman sa Investiciono-razvojnim fondom Crne Gore. Raspoloživa sredstva za ovaj program u 2016. godini su 100.000 eura.

IRF

Investiciono-razvojni fond Crne Gore AD je za 2016. godinu pla-nirao značajna finansijska sredstva za pružanje podrške crno-gorskim preduzetnicima. Mirko Blečić je kazao da je plan IRF da plasira ukupno 100 miliona eura kroz kreditne linije koje će biti usmjerene na četiri ciljne grupe, i to razvoj preduzetništva, kroz podršku posebnim ciljnim grupama (mladi u biznisu, start up pre-duzeća, inovativna i istraživačka preduzeća, podsticanje online i ICT biznisa, žene u biznisu, poljoprivredni proizvođači, klasterska proizvodnja, osobe sa invaliditetom, nezaposlena lica sa fakultet-skim obrazovanjem i slično); podršku postojećim mikro malim i srednjim preduzećima, kroz podsticaj njihovog daljeg rasta i ra-zvoja, sa posebnom pažnjom na prioritetne sektore crnogorske ekonomije (turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda i proizvodnja hrane, proizvodnja, usluge, ICT i slično); podršku postojećim mikro malim i srednjim preduzećima, kroz održavanja i/ili poboljšanja likvidnosti preduzeća (kratkoročna kreditna sredstva, refinansi-ranje postojećih kreditnih sredstava, faktoring finansiranje, trajna obrtna sredstva i slično); podršku infrastrukturnim projekatima, projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja i projektima iz oblasti energetike i energetske efikasnosti.

Tehnopolis

Glavni ciljevi projekta Tehnopolis je prema riječima Jelene Đedo-vić su uspostavljanje saradnje između naučnoistraživačke zaje-dnice i privrede, razvoj novih i već postojećih kompanija, promo-cija preduzetništva i inovacija, integrisanje lokalnih ekonomskih potencijala u svrhu zapošljavanja mladih.

IPC TEHNOPOLIS d.o.o. je mjesto za podršku razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća u Opštini Nikšić. Prevashodno je riječ o pre-duzećima čije se poslovanje bazira na naučno-istraživačkom radu, razvoju i implementaciji novih tehnologija, odnosno djelatnosti koje imaju visok potencijal rasta, a u skladu sa strateškim cilje-vima Crne Gore. On pruža usluge biznis consultinga, a u bliskoj budućnosti i kancelarijski, laboratorijski i konferencijski prostor a takođe radi na promociji i razvoju preduzetništva.

28


Tarik Zaimović, Bild studio

Gdje je mjesto Crnoj Gori u globalnoj IT industriji?

29


Direktor Bild Studija Tarik Zaimović u intervjuu Dnevnim novinama odgovorio je na pitanja vezana za IT industriju u Crnoj Gori i pravcima u kojima bi se ona mogla kretati u

budućnosti.

Kako biste opisali IT scenu u Crnoj Gori? Šta su najveća ograniče-nja, a gdje ima najviše potencijala?

Blago rečeno, naša IT scena je potpuno neiskorišćena. Crnogorsko IT tržište je dijelom pokriveno od strane regionalnih firmi, jer mi nemamo firme koje su u stanju da im kvalitetno pariraju. Samo od novca koji se iznosi iz države možemo da zaposlimo vise od 100 IT stručnjaka. U državi nemamo velike i ozbiljne firme koje su izvozno orijentisane, samim tim i konkurentne na regionalnom i globalnom tržištu.

Najveći poslodavac u IT industriji je država i uglavnom je teško doći do takvih poslova, posebno za male firme i firme u razvoju. Iz raznih istraživanja i analiza koja se tiču pronalaženja države koja je pogodna za investiciju i outsourcing u IT-u, može se zaključiti da Crna Gora nije najpoželjnije rješenje.

Crnu Goru zaobilaze, jer ima najmanji broj razvojnih IT inženjera u odnosu na broj zaposlenih na tržistu rada, kao i najmanji broj IT razvojnih firmi u odnosu na region, a pogotovo u odnosu na Istočnu Evropu. Ne postoji nijedan vodič, analiza, istraživanje ili materijal koji promoviše IT industriju Crne Gore, dok u regionu i Istočnoj Evropi možete naći gomilu toga, plus, veliki broj ozbiljnih sajmova, konferencija, IT udruženja, start-up centara i zajednica, investicionih fondova, biznis inkubatora, co-working prostora, IT stručnih praksi i takmičenja, IT instituta, web sajtova i raznih dru-gih organizacija koje promovišu i razvijaju IT industriju u njihovim zemljama.

Kako ocjenjujete šanse za ulaganja u ovu oblast i zbog čega smo manje konkurentni od zemalja regiona?

Nedovoljno smo prisutni privredno, institucionalno i promotivno, a to u realitetu znači da je vrlo mala mogućnost da će ijedan ozbi-ljan investitor ili firma odlučiti da investira ili outsource-uje svoj IT razvoj u našu zemlju, jer bi to bila rizična investicija. Pod ozbiljnim investitorima i firmama podrazumijevam one koji zapošljavaju više od stotinu IT stručnjaka i koje prihoduju više miliona eura. Za razliku od država regiona, u koje se na ovaj način sliva ogroman kapital, u Crnoj Gori ne postoji nijedna takva investicija ili firma. Naše trzište rada broji oko 300 do 500 razvojnih IT inženjera što je otprilike broj zaposlenih u dvije ozbiljne softverske firme u re-gionu.

Naše procjene su da ćemo za 3 do 5 godina biti na sadašnjem nivou država iz regiona. Pod tim podrazumijevam kvalitet IT obrazova-nja i kadra, kvalitet i broj IT firmi, praćenje i kreiranje trendova, ponudu softverskih usluga i proizvoda, strukturu i kvalitet IT trži-šta, IT infrastrukturu i IT strategiju razvoja i njeno sprovođenje. Si-tuacija u regionu, sistemski i institucionalno, nije previše bolja od crnogorske, ali su njihove IT firme samoinicijativno složnije i or-ganizovanije. Biznis barijere rješavaju mnogo efikasnije nego mi.

U kojoj mjeri je veličina tržišta presudna za definisanje trendova u oblasti informacione tehnologije?

Naše tržište je veoma malo, te većina firmi radi isključivo s ciljem ostvarenja sopstvenih interesa, ne vidjevši benefit udruživanja i rada za zajedničke, veće ciljeve. Jedan od većih problema je što je mali broj firmi koje razvijaju softver. Veliki broj njih rade imple-

mentaciju tuđeg softvera koji je obično regionalni ili internacio-nalni, što znači, da i u tom dijelu izvozimo novac.

Treba istaći da su zemlje regiona značajno u zaostatku u odnosu na zemlje Istočne Evrope, koje uvoze ogromne količine novca pu-tem IT industrije. One njihove probleme rješavaju, a šanse iskori-štavaju sistemski i na institucionalnom nivou, pa je normalno što je IT industrija u njihovim zemljama u eksponencijalnom rastu po, gotovo, svim parametrima. Isto tako, zemlje Istočne Evrope zna-čajno kasne za zemljama Zapadne i Sjeverne Evrope, dok ovi ka-sne za Amerikom. Naravno, ovakvo stanje se može i treba gledati kroz prizmu velikih šansi i mogućnosti.

IT industrija u našoj državi poslednje tri godine bilježi rast i pred-viđa se da će se taj rast nastaviti. Svakako, to nije dovoljan rast kao u pomenutim državama i ne omogućava nam da sistemski ri-ješimo glavne probleme, a to su izvoz i sopstveni razvoj ozbiljnih softverskih rješenja. Rast bi sigurno bio značajno veći kada bi bio propraćen odgovarajućom reakcijom institucija i privrede. Ako ne budemo razvojno i izvozno orijentisani bićemo osuđeni na stagna-ciju. Stagnacija u IT-u znači sigurno propadanje industrije na duže staze.

U čemu se, ipak, ogledaju potencijali?

U narednom periodu se predviđa da će i dalje biti aktuelan trend outsource-ovanja IT razvoja. Naša najveća prednost u odnosu na sve pomenute države, a pogotovo zemlje regiona i Istočne Evrope, je što smo značajno cjenovno povoljniji i imamo, trenutno, neza-pošljen veliki broj akademaca koji su završili tehničke fakultete, a koji uz adekvatnu edukaciju mogu da budu konkurentni na regi-onalnom i globalnom tržištu. To potvrđuje i nekoliko manjih ino-stranih firmi koje odskora imaju svoja predstavništva u Crnoj Gori.

Procjene su da će do 2017. godine u Evropskoj uniji nedostajati pre-ko 900.000 IT stručnjaka dok je taj broj u Americi, Kanadi, Australiji i razvijenim zemljama Bliskog Istoka značajno veći. To je velika mogućnost za našu privredu koju uopšte ne iskorištavamo, niti, u ovom momentu, strateški planiramo. Dovoljno bi bilo da samo u Evropi iskoristimo dio jednog promila trenutne IT tražnje i mogli bi bez problema da zaposlimo na stotine IT profesionalaca od ino-stranog novca.

Evidentno je da imamo nevjerovatno sposobne i pametne mlade ljude koji su obrazovnim sistemom pogrešno usmjereni, a koji su, po potencijalu u određenim segmentima, bolji od mladih ljudi iz susjednih i evropskih država.

Navešću naš primjer: Bild Studio, kao mala firma koja dolazi iz dr-žave sa niskim stepenom IT razvoja, kao firma u kojoj je prosječna starost zaposlenih 26 godina, pokazala je da kvalitetom i znanjem može da parira čak i najvećim firama na svjetskom IT tržištu. Sa ponosom mogu istaći da smo izabrani u konkurenciji inostranih firmi, među kojima je bila jedna od 20 najboljih outsourcing firmi u svijetu, a koja zapošljava 1.500 IT stručnjaka za razvoj enterprise ITSM sistema. Softvere koji razvijamo za našeg partnera iz Šved-ske, već drugu godinu, koristi preko 2.000 internacionalnih kli-jenata, među kojima su svjetski brendovi poput: Nitenda, Burger King-a, Jagermeister-a, 80% švedskih opština, veliki broj evrop-skih univerziteta i mnogi drugi. Prihod od ovog projekta, u našoj agenciji zapošljavaja 25 mladih profesionalaca.

Da imamo 20 sličnih ili boljih firmi u državi, kao što ih ima na sto-tine u regionu, bez ikakvih problema bi mogli da uvozimo dese-

30


tine miliona eura i da zaposlimo nekoliko stotina ljudi sa gotovo minimalnim investicijama. Glavnica investicije u našoj industriji je znanje i iskustvo, a dok je za rad, u većini slučajeva, potreban samo kompjuter sa internetom. Firme iz regiona su pokazale da to mogu. Ne vidim nijedan razlog zašto i mi ne bi mogli. Za sis-temsku promjenu ovakvog stanja nam ne trebaju teške mehaniza-cije, putevi, zgrade, hoteli, marine, već, prvenstveno, par ozbiljnih razvojnih projekata na institucionalnom i privrednom niovu koje imaju za cilj da se generiše traženo i deficitarno znanje koje će biti preneseno na postojeće IT preduzetnike, stručnjake, studente, srednjoškolce i osnovce.

Brojni komparativni podaci pokazuju da crnogorsko društvo u ve-likoj mjeri zaostaje u odnosu na evropski prosjek kada je riječ o informatičkoj pismenosti šire populacije. Šta su razlozi zbog kojih danas čak i mnogi fakultetski obrazovani pojedinci i dalje ne po-znaju, na primjer, ni osnove Office paketa?

Glavne razloge uvijek tražim u postojećim sistemima i institucija-ma i dijelom u privredi. Ovo je tema koja je više puta ispričana od strane stručnjaka koji su više informisani i koji o ovoj temi suge-rišu godinama, pa neću reći ništa novo što već veliki dio javnosti ne zna.

Ovakvo stanje nije vezano samo za informatičku pismenost već za skoro svaku profesiju. Suštinski problem se svodi na nepove-zanost između kadrovske potrebe privrede i nemogućnosti obra-zovanja i institucija da tu potrebu prepoznaju i naprave institu-cionalni i obrazovni sistem koji će ”proizvesti kadar”, koji će biti koristan na tržištu rada. Upravo zbog toga, danas imate veliki broj svršenih studenata koji nakon završetka fakulteta imaju malu vri-jednost na tržištu rada. Nedostaje im praktično znanje, počevši od profesionalne mejl komunikacije preko najjednostavnijih zadata-ka, kao, na primjer, veliki broj ekonomista ne zna kako se pravi faktura, ponuda, putni nalozi, osnovni finanijski i marketing izvje-štaji, analize, planovi i slično. Još je gora situacija sa korišnjem softverksih alata koji su danas neizostavni dio rada na velikom broju pozicija u privredi.

Sa kojim se ograničenjima, kada je riječ o profesionalnom kadru za nove pozicije, najčešće suočavate?

Kao agencija koja zapošljava moderne profesije, kao što su: UX dizajner, UI dizajner, Web Traffic specijalista, IT Project Manager, SEO specijalista, Front-end engineer, Back-end engineer, System Architect i mnoge druge, suočavamo se sa ogromnim problemima u poslovanju gdje smo primorani da sami “proizvodimo kadar“, što naravno košta, povećava rizik u poslovanju i smanjuje nam kon-kurentnost na regionalnom i globalnom tržištu.

Sve navedene profesije su u regionu i svijetu deficitarne i predviđa se da će taj trend rasti narednih godina, dok na našem tržištu za veliki dio pomenutih pozicija nemate tržište rada, a da ne pričam o obrazovnom sistemu koji ne pokušava da ih stvori. Ovo su samo neke od profesija za koje, ukoliko ste stručni i imate iskustva, teo-retski je nemoguće da ostanete bez posla, a pored toga su i dobro plaćene. Studenti u ovoj situaciji nose najmanju krivicu jer je malo ljudi koji im ove stvari sugerišu, počev od roditelja, profesora, pri-vrede i institucija, ali to ne znači da oni sami nisu odgovorni za situaciju kojoj i oni doprinose.

Nikad ranije nije postojala veća mogućnost za lakšim sticanjem znanja nego sad, putem razvoja tehnologija i interneta. Samo je potrebna volja, vrijeme i ništa drugo. Mali je broj studenata koji je

svjestan cjelokupnog sistema i ogromnih mogućnosti i koji samoi-nicijativno rade da steknu dodatno praktično i korisno znanje koje će valorizovati na budućem radnom mjestu. U ovakom sistemu veliku odgovornost imaju i roditelji koji obično pritiskaju djecu da samo završe fakultet, a ih ne usmjeravaju da pored fakulteta ste-knu praktična i korisna znanja koja su im bitnija od diplome. Po-slodavci danas traže osobe koje mogu odmah da počnu sa radom, a ne svršene studente koje trebaju iznova da uče.

Šta onemogućava kvalitetno stvaranje stručnog IT kadra u Crnoj Gori?

Veliki broj stručnih i sposobnih svršenih studenata i profesiona-laca bira privredu za rad, prije nego obrazovne institucije, zbog toga što u obrazovnim institucijama ne mogu da napreduju i imaju male plate. Na taj način sistemski onemogućavate da proizvodite stručan kadar. Sve ostalo je posledica. Ukoliko nemamo jasnu in-stitucionalnu i obrazovnu strategiju djelovanja, stručne i sposobne ljude na ključnim pozicijama koji će je sprovoditi, stvaramo loš sistem. Zbog svega toga, obrazovni sistem nam je loš i neefikasan.

Dovoljno je da u svakoj obrazovnoj instituciji imamo više od 30% sposobnih i stručnih profesionalaca koji žele da unaprijede sistem i dobićemo nevjerovatne rezultate i prosperitet na svim poljima.

Svi smo upoznati koliko bitnu ulogu u društvu i privredi imaju dobri i stručni nastavnici i profesori. Naša agencija sigurno ne bi postojala, bar ne u ovoj formi kao sad, da nijesmo imali sreću što su nas stručni nastavnici i profesori prepoznali i pomogli našem privatnom i profesionalnom razvoju.

Na čemu je potrebno raditi kako bi se kadrovska situacija na do-maćem IT tržištu unaprijedila?

Ono na čemu treba raditi kako bismo poboljšali situaciju, jesu stručne prakse koje se obavljaju u privredi, tj. u najboljim privre-dnim društvima, i to uvesti kroz sve segmente obrazovanja, počev od osnovnog do akademskog. Po meni, to bi trebalo uvesti kao oba-vezne predmete i u mnogo većoj dinamici.

U poslednje dvije godine aktivno organizujemo stručne prakse koje traju tri mjeseca. Primijetili smo nevjerovatne rezultate. Uz adekvatan plan i program i intezivni praktični rad i učenje, za tri mjeseca je moguće osposobiti za rad čak i osobe koji nisu u našoj struci i nemaju predznanje.

Od devetnaest praktikanata koji su pohađali naše prakse, šesna-est je zapošljeno, kako kod nas, tako u ostalim firmama. Ovo nije model koji smo mi smislili, već smo ga “posudili” od uspješnih privrednika iz regiona i svijeta. Ovakav način edukacije je uveliko praksa u svijetu.

Elektronsko poslovanje, nabavka adekvatnog hardvera i softve-ra, kao i ulaganje u njihovo unapređenje, pokazali su se ključnom komponentom kada je riječ o racionalizaciji troškova brojnih pre-duzeća, no mnoga i dalje odbijaju da “troše novac” na ove stavke. Mijenja li se svijest o tome i na koji način je moguće doprinijeti da promjena pristupa u ovoj oblasti bude brža?

Svaka firma koja u narednih par godina ne digitalizuje svoje po-slovne procese i koja ne bude pratila trendove u tehnologiji u svim segmentima, a pod tim podrazumijevam: finansije, menadžment, marketing, nabavku i prodaju, biće osuđena na propast. Dovoljno je da donesete par loših odluka vezano za tehnologiju i za maksimal-no godinu dana uništite firmu bilo koje veličine. Najbolji primjer

31


za to su gigantske firme poput Nokia-e i Motorola-e koje su skoro propale.

Veliki broj preduzeća tehnologiju smatra troškom a ne investici-jom za održiviji, sigurniji i profitabilniji biznis. Tehnologija je po-stala toliko moćna, da adekvatnom implementacijom IT rješenja u svim organizacionim jedinicama firme, dobijate višestruke be-nefite.

Navešcu samo neke od krupnijih koji su se odrazili na poslovanje agencije koju vodim: automatizacija i centralizacija poslovnih pro-cesa, smanjenje administracije i birokratije, lakša i brža komuni-kacija sa dobavljačima i klijentima, lakši i brži pronalazak potenci-jalnih kupaca, lojalniji klijenti, predviđanje prodaje, iskorišćenost kapaciteta, veća efikasnost proizvodnje, veća vidljivost i povjere-nje brenda, brži i kvalitetniji pronalazak kadra realnija i preciznija slika finansijskog poslovanja i bolji uvid u aktivnosti konkurencije.

Promjene u oblasti tehnologije omogućavaju vam da donosite bolje i manje rizične odluke, da budete konkurentniji na tržištu i da imate profitabilniji biznis. Upravo zbog toga, za šest godina po-slovanja nijednom se nije desilo da nismo zabilježili rast po svim parametrima (promet, plate, profit, profitna marža, broj zaposlenih, asortiman usluga i proizvoda, udio u tržištu i slično).

U poslednje vrijeme crnogorska privreda primjećuje značaj IT-a za njihovo poslovanje, ali nedovoljno. Takve stvari se mogu promi-jeniti primarno edukacijom svih kadrova na ključnim pozicijama, na šta je djelimično dat odgovor u prethodnim pitanjima. U Crnoj Gori i svijetu postoji mnogo veb sajtova, knjiga, vebinara, konfe-rencija, sajmova, online i drugih kurseva, gostujućih predavanja i okruglih stolova koji aktivno pričaju na ovu temu, a na kojima se može naučiti i primijeniti mnogo toga.

IT i finansije su neodvojive oblasti, međutim, u Crnoj Gori je i dalje malo primjera na poslovnoj sceni na kojima se vidi povećanje ROI. Šta je moguće uraditi da bi se ovo promijenilo?

Jedan od ključnih parametara rasta naše agencije jeste digitaliza-cija finansija. Uveli smo praćenje finansija na dnevnom, nedjelj-nom, mjesečnom, kvartalnom i godišnjem nivou. Sve to, zahvalju-jući softveru i softverskim alatima iz kojih generišemo finansijske izvještaje, analize, planove i projekcije. Na osnovu toga, kreiramo kratkoročnu i dugoročnu strategiju preduzeća i donosimo gotovo sve odluke.

Zahvaljujući softverima, tj digitalizaciji sektora za finansije, u sva-kom momentu znamo: bilanse stanja i uspjeha naše i svih osta-lih kompanija na tržištu, projekcije i strukturu prihoda, rashoda i profita za prethodne i buduće kvartale u tekućoj godini, tok novca (cash flow), presjek potraživanja i dugovanja zajedno sa spornim potraživanjima, procenat naplate u odnosu na potraživanja, odstu-panja od godišnjeg finansijskog plana, koeficijent zaduženosti, li-kvidnost i bonitet naše i svih ostalih kompanija na tržištu, profitnu maržu za svaku tip usluge i profitnog centra, finansijski kapacite-te sektora i njihovu popunjenost, sudske sporove i blokade naših klijenata i svih ostalih kompanija na tržištu, rizike u poslovanju i mnoge druge finansijske informacije.

Bez ovih informacija, mislim da je teško voditi bilo kakvu firmu u bilo kojoj industriji. Kao što sam i prethodno pomenuo, ove stvari se mogu promijeniti primarno edukacijom ključnih kadrova i na-ravno, nakon toga, digitalizacijom sektora za finansije. Na interne-tu postoji veliki broj softvera, od kojih su mnogi povoljni, a neki čak

i besplatni, koji služe za tu svrhu.

Naša agencija, za finansije koristi kombinaciju sljedećih softvera: Quickbooks, JIRA Atlassian, Boniteti.me, Tempo planner, folio i ti-mesheets, Excel

U domaćem poslovnom okruženju primjećuje se kriza middle me-nadžmenta. Šta su uzroci, a šta moguća rješenja ovog problema?

Middle menadžment je vezivno tkivo između top menadžmenta, low menadžmenta, ako postoji u organizaciji, i proizvodnje. Kod nas je situacija je sledeća: imate lokalne preduzetnike koji obično rade u top menadžmentu, a koji nisu namjenski školovani za te pozicije, već su iskustvom ili sticajem okolnosti došli na te pozi-cije. Pored toga imate i uvezeni top menadžment koji je školovan na ozbiljnim stranim fakultetima i koji većinom zna kako se posao profesionalno obavlja. Sa druge strane, middle menadžment je u velikom broju firmi nestručan.

Veoma je malo dobrih stručnjaka u gotovo svim industrijama i granama privrede počev od turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede, finansija, IT-a, marketinga i slično. Situacija nije puno bolja ni sa lokalnim top menažmentom. Većinom se taj posao svodi na ope-rativni, a ne na razvojni menadžment. Uzroke i moguća rješenja sam već naveo u odgovorima na prethodna pitanja. Kontinuirana edukacija i znanje je rješenje za apsolutno sve probleme.

Aktivnosti Bild Studija koje sada želite da najavite.

Strategija i plan djelovanja naše agencije je da budemo 100% iz-vozna kompanija. Trenutno, aktivno radimo na sprovođenju tog plana, zajedno sa našim inostranim partnerima. Primarni cilj je da proširimo svoja djelovanja na tržišta Amerike i Sjeverne i Zapadne Evrope.

Što se tiče kadra, u oktobru očekujemo jedno veliko pojačanje u na-šem top menažmentu. Svjesni smo da ako mislimo da djelujemo regionalno i globalno, naš middle i top menažment treba značajno da se poboljšaju, i aktivno radimo na tome.

U saradnji sa Univerzitetom Donja Gorica dobili smo IPA projekat povodom stručne prakse za moderne profesije, koja ima za cilj da obuči najbolje studente koji su za njih zainteresovani. Nakon za-vršetka stručne prakse, kao i do sad, vrlo je vjerovatno da ćemo dio praktikanata zaposliti kod nas ili kod naših lokalnih partnera. U prethodna 3 mjeseca našu praksu su, pored lokalnih studenata, pohađali i studenti iz Turske i Velike Britanije, a od oktobra očeku-jemo jednog studenta iz Argentine.

U septembru, Bild Studio će podržati realizaciju projekta “Konti-nuirani profesionalni razvoj nastavnika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”, koji realizuje Ministarstvo prosvjete Crne Gore u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje i Privre-dnom komorom, kroz organizovanje dvonedjeljne obuke za razvoj veb sajtova za dva nastavnika/ce iz srednje elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” u Podgorici.

Paralelno sa svim pomenutim aktivnostima, aktivno tražimo inve-stitora za par softverskih proizvoda koje smo počeli da razvijamo.

To su samo neke od aktivnosti koje su sada u fokusu. U Bild Studiju se mnogo toga dešava na dnevnom nivou, pa bi bilo nezahvalno da te aktivnosti nabrajam.

32


Švedska Savana novi vlasnik Mola

Švedska kompanija Savana kupila je šo-ping Mall of Montenegro i hotel Ramadu u Podgorici od Gintašmonta, podružnice tur-skog Gintaša, pišu Vijesti.

Švedska kompanija, čiji je osnivač Veselin Mijač porijeklom iz Crne Gore, platila je tr-govački centar i hotel 24 miliona eura.

Kako je objavio londonski portal The Low-yer, za realizaciju transakcije pribavljena je saglasnost hipotekarnih povjerilaca, uklju-čujući Međunarodnu finansijsku korpora-ciju (IFC) i slovenačku NLB banku.

Savanu je u ovom poslu zastupala beograd-ska advokatska kancelarija »Stanković i partneri«, kao i podgorička advokatska kancelarija »Kastratović«. Gintaš je zastu-pao advokat Milorad Janjević, a IFC Harri-sons Solicitors.

E-portal je objavio da je švedska firma ku-pila, ne samo nepokretnosti, veći i poslova-nje hotela i tržnog centra, što je neobično i kompleksno imajući u vidu da se ta vrsta transakcija obično realizuje kupovinom kapitala.

Transakciju je odobrila Agencija za zaštitu konkurencije Crne Gore. Akvizicija obu-hvata prenos nepokretnosti, transfer za-poslenih, pokretne imovine i cjelokupnih poslovnih operacija, uključujući hotelske rezervacije i prenos ugovora o zakupu tr-žnog centra, pribavljanje odobrenja za oba-vljanje hotelske djelatnosti i prenos ugovo-ra o osiguranju, prenosi Mina business.

Od tunela Sozina za 11 godina 83,6 miliona eura

Kompanija Monteput, koja gazduje tune-lom Sozina, od otvaranja tunela 2005. godi-ne, od putarine je prihodovala 83,6 miliona eura, saopštio je izvršni direktor kompanije Osman Nurković.

- Lani je prihod od putarine bio 7,8 miliona eura. Od 1. januara do 15. avgusta ove godi-

ne prihodovano je 5,95 miliona, što je 14,4 odsto više nego u istom periodu 2015. godi-ne - kazao je Nurković za Pobjedu.

On je dodao da je u 11 godina od otvaranja kroz tunel prošlo 24 miliona vozila.

- Dnevno u prosjeku prođe 5.940 vozila, dok je ove godine dnevni prosjek bio 7.658 vo-zila - rekao je Nurković i dodao da je za 20 dana u avgustu kroz Sozinu prošlo 265.040 vozila, čime je prihodovano 821.087 eura.

U odnosu na isti period prošle godine, ostvaren je rast vozila od 3,95 procenata, dok je prihod veći za 4,5 odsto.

Nurković je naveo da je Monteput u prošloj godini, kao i u svim prethodim ostvario po-zitivan rezultat u poslovanju.On je naglasio da je od otvaranja tunela do kraja prošle godine za tekuće i investiciono održavanje Sozine i prilaznih saobraćajnica uloženo 4,56 miliona eura.

- Od ukupnog prihoda od 83,6 miliona eura, u prethodnih 11 godina, u državni budžet je do sada po osnovu poreza na dobit uplaće-no 2,33 miliona eura, po osnovu PDV-a 11,72 miliona eura, dok je po osnovu poreza i do-prinosa uplaćeno 6,2 miliona eura, dok je prenešena dobit u državni budžet u iznosu od 15,98 miliona eura - precizirao je Nurko-vić.

Otplaćeno 17,4 miliona kreditaVlada se 2004. godine, kako bi završila tunel, zadu-žila za 24 miliona eura.

- Kredit još nije isplaćen. Godišnja rata je dva miliona eura i isplaćuje se iz redovnih prihoda Monteputa. Do sada je otplaćeno 17,4 miliona eura - izjavio je Nurković.

Potpisan akcionarski ugovor sa A2A

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić po-tpisao je 29. avgusta 2016. u ime Vlade ak-cionarski ugovor između Crne Gore i ita-lijanske kompanije A2A u Elektroprivredi (EPCG).

Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da su novi akcionarski ugovor, koji će biti na snazi do 31. decembra ove godine, potpisali

Kavarić i Oreste Bramanti u ime A2A.

- Nakon što ga je usvojila Vlada, novi ak-cionarski ugovor je u julu dobio podršku i crnogorskog parlamenta. Akcionarski ugo-vorom u EPCG u potpunosti su zaštićeni svi interesi Crne Gore, prije svega kroz proje-kat izgradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, koji će realizovati EPCG bez državnih garancija - navodi se u saopšte-nju.

Ustanovljeno je, kako je objašnjeno, pravo preče kupovine koje podrazumijeva da je A2A u obavezi da obavijesti Vladu o even-tualnoj namjeri da proda akcije, sa jasnim informacijama ko je kupac i pod kojim uslovima.

- Država će, ako joj kupac ne odgovara, is-koristiti pravo preče kupovine. Pravo preče kupovine ostaje na snazi i kada istekne ugovor. Takođe, A2A se odriče arbitraže, dok će EPCG i država imati pravo na zah-tjev za naknadu štete u slučaju krivičnih procesa i odgovornosti koje nastaju iz njih - rekli su iz ministarstva.

U slučaju nastanka okolnosti koje utiču na realizaciju novog ugovora ili njegovog iste-ka, vrijednost izlazne opcije po kojoj Vlada preuzima sve akcije koje A2A ima u EPCG je 250 miliona EUR u sedam godišnjih rata. Nakon aktiviranja put opcije, A2A je u oba-vezi da ne blokira odluke koje predlaže dr-žava, a prevashodno odluke u vezi sa dru-gim blokom TE - dodaje se u saopštenju.

Iz ministarstva su dodali da A2A dobija pravo na upravljanje, odnosno predlaže menadžere, a njihovo imenovanje je mo-guće tek ako personalna rješenja dogovori sa Vladom.

Turisti iz Holandije poslije 30 godina se vraćaju u Crnu Goru

Srazmjeran odnos cijene i kvaliteta u turi-stičkoj ponudi, povećan broj kulturnih i za-bavnih manifestacija, kao i poboljšana avio dostupnost doprinijeće dobrim rezultatima ove sezone, smatra direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak--Kukavičić.

Turistički poslenici su se, kako je navela,

Crna Goravijesti

33


potrudili da i ove godine odnos cijene i kva-liteta bude srazmjeran, kako u pansionskoj tako i u vanpansionskoj ponudi.

- Imamo izraženo interesovanje sa tržišta Skandinavije i Zapadne Evrope, a primje-tan je i porast interesovanja sa tržišta Veli-ke Britanije i Francuske koji tradicionalno posjećuju Crnu Goru najviše u periodima pred i postsezone. Tu je i tržište Njemač-ke, gdje se nalazi veliki potencijal, navela je Radak-Kukavičić u ovomjesečnom Turi-stičkom biltenu.

Prema njenim riječima, u Crnu Goru su se ponovo vratili Holanđani, a TUI Holandija je nakon 30 godina počeo da uvodi čarter letove ka našoj zemlji.

- Sa tog tržišta bilježimo dvocifrene stope rasta, odnosno, oko 60 odsto više turista iz Holandije za prvih pet mjeseci u odnosu na uporedni period. Postoji i veća zaintereso-vanost dalekih tržišta, pored Kine, a intere-sovanje su iskazali turoperatori iz Izraela, Koreje i Irana“, rekla je Radak-Kukavičić, pišu Dnevne novine.

Usaglašena cijena za drugi blok Termoelektrane Pljevlja

Škoda Praha obavezala se da realizuje pro-jekat izgradnje drugog bloka Temoelektra-ne (TE) Pljevlja po cijeni od 324,5 miliona eura, u skladu sa usaglašenim ugovorima i parametrima koji su traženi tenderom, saopšteno je iz Elektroprivrede, prenosi MINA.

Kako se navodi u saopštenju, Radni tim za implementaciju projekta drugog bloka TE, koji čine predstavnici Vlade, EPCG, Rudni-ka uglja i Škoda Prahe, usaglasili su finalnu cijenu za projekat.

Iz EPCG su kazali da se Škoda obavezala da realizuje projekat izgradnje drugog bloka TE po toj cijeni u skladu sa usaglašenim EWA i EPC ugovorima, odnosno ugovorima o uslugama izrade Glavnog projekta i o iz-vođenju radova.

»Škoda Praha se obavezala da će ponuđe-

nim tehničkim rješenjem ispoštovati garantovane uslove standarda EU za PC tehnologiju sagorijevanja uglja u drugom bloku. Predviđene su savremene najbolje raspoložive tehnike (BAT), koje uključuju sve mjere čišćenja otpadnih gasova u skla-du sa odgovarajućom direktivom«, kazali su iz EPCG.

Češka kompanija je, kako su dodali iz EPCG, potvrdila da ta ponuda obuhvata i postro-jenje za selektivnu katalitičku redukciju oksida azota (SCR) u slučaju definisanja još rigoroznijih međunarodnih strandarda ukoliko se pojave u budućnosti.

Iz EPCG su podsjetili da je u junu 2013. godi-ne proslijeđeno 13 pozivnih pisama za do-stavljanje ponuda, uz definisanje tehničkih i komercijalnih parametara i uslova ostva-rivanja partnerskog odnosa za taj projekat.

»Poslije intenzivnih međusobnih razgovo-ra i razjašnjenja, do kraja oktobra iste godi-ne prispjelo je ukupno devet ponuda čijom se evaluacijom, na bazi unaprijed utvrđe-nih kriterijuma u aprilu prošle godine ko-načno došlo do najpovoljnije preliminarne ponude – češke kompanije Škoda Praha, vrijedne 338,5 miliona eura«, dodaje se u saopštenju.

U prethodnom periodu je, kako su saopšti-li, preliminarno ponuđena cijena dostigla nivo od 359,4 miliona eura od Škode Prahe i 349,2 miliona eura od predstavnika crno-gorskog Radnog tima.

»Uzimajući u obzir navedeni zahtjev Ra-dnog tima za dodatne radove i još kvalite-tnije uslove, iskazane u nacrtima ugovora i prilozima, konačan predlog ukupne cijene je usaglašen u četvrtak čime je umanjena početna cijena za oko 25 miliona eura«, precizirali su predstavnici EPCG.

Nakon usvajanja međudržavnog sporazu-ma Crne Gore i Češke i zvanične potvrde ugovora dvije strane, Radni tim će sva po-trebne dokumenta proslijediti Odboru di-rektora na odobravanje.

U septembru probijanje tunela Jabučni krš

Građevinska operativa kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CBRC) narednog mjeseca bi trebalo da počne pro-bijanje tunela Jabučni krš, jednog od naj-zahtjevnijih objekata na četvrtoj dionici autoputa od Uvača do Mateševa.

Građevinski inžinjer Almira Hasanović kazala je za Pobjedu da se uskoro očekuje

veća dinamika radova na tom dijelu gradi-lišta.

- Ministarstvo održivog razvoja i turizma je izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju tunela Jabučni krš. Taj tunel ima dvije tu-nelske cijevi, desnu u dužini od 1,35 hiljada metara i lijevu dužine 1,45 hiljada metara - navela je Hasanović.

Prethodni period je, kako je dodala, isko-rišćen za pripremne radove. Gradili su se prilazni putevi kao i smještajni objekti u blizini gradilišta kako bi se po potrebi or-ganizovao rad na gradilištu bez prekida, u tri smjene.

Početkom avgusta su završena geološka bušenja kojima je riješen problem zemlji-šta.

- Prethodna geodetska dokumentacija je bila neprecizna zbog toga što je nastala aviosnimanjem, pa su se na projektovanim trasama pojavili geološki problem - rekla je Hasanović, prenosi Mina.

Inžinjerske ekipe CRBC-a su prethodnih mjeseci utvrdili nove i stvarne geodetske podloge prema kojima će biti izmještena trasa na pojedinim tačkama autoputa kroz Jabuku. Time su stvoreni uslovi da se kom-pletira projektna dokumentacija na toj di-onici.

Dinamiziranje radova spremno očekuju i crnogorski građevinari koji su dobili sagla-snost od Ministarstva saobraćaja da budu angažovani kao podizvođači.

Saglasnosti su dobili podgoričke kompani-je Geo Max Group, Inter prospekt i Entesis, Institut Sigurnost, Geo projekt, Hidrokop, Gratum L, Beton Montenegro, Bemax, Mon-tenegro petrol, Cijevna komerc, Čelebić, Tošković, Indel inžinjering, Civil Engineer, Mediks, nikšićka preduzeća Ramel, Explo-ring i Ening, danilovgradska kompanija Jawel Crna Gora i bjelopoljska Geotehna.

Na taj način će se realizovati klauzula ugo-vora o projektovanju i izgradnji autoputa koja podrazumijeva da 30 odsto ukupne vrijednosti investicije realizuju domaći građevinari.

34


telekomunikacije i Svjetski ekonomski forum, Svjetska banka, jer nas visoko rangiraju i po stepenu razvoja informacionih i komu-nikacionih tehnologija, prioritetni pravci razvoja informacionog društva u Crnoj Gori su bolja dostupnost širokopojasnog interneta, da do 2020. godine svaki pojedinac i kompanija budu u mogućnosti da dobiju ovakav pristup, rješavanje problema nedostatka kadrova u saradnji sa univerzitetskom zajednicom, istakao je Lazović.

Na sastanku je ukazano na problem deficita stručnjaka za softver-ski inženjering, web dizajn i informacionu bezbjednost. Takođe, kroz promocija elektronskog poslovanja potrebno je motivisati privredu da radi na e-poslovanju i jačanje lokalnog IT tržišta. Po-trebno je naći modus da se pomogne crnogorskom sektoru infor-macionih tehnologija.

Sandra Veličković upoznala je prisutne da će Strategija krajem jula biti proslijeđena Vladi na usvajanje.

- Javna rasprava se završava 4. jula. Već radimo na izvještaju sa javne rasprave. Ovaj sastanak je pokazao da razmišljamo na sli-čan način, što je dobro. Problemi sektora koje ste istakli prepozna-ti su u Strategiji - naglasili smo i da je IT sektor fragmentiran, te da primat imaju kompanije koje se bave hardverom u odnosu na softveraše, i da moramo stroriti uslove za razvoj lokalnog ekosis-tema- naglasila je, uz napomenu da je svaka sugestija u funkciji unapređenja dokumenta dobrodošla.

Potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović razgovarao je 1. jula 2016. godine u Privrednoj komori sa njenim potpredsjednikom

Ivanom Saveljićem i predstavnicima Odbora udruženja ICT o una-pređenju Nacrta strategije razvoja ove oblasti do 2020. godine.

Sastanku su prisustvovali mr Sandra Veličković, sekretarka Mini-starstva i koordinator radne grupe za izradu Strategije, kao i Ste-van Ljumović, generalni direktor za razvoj elektronske uprave.

Predstavnici Odbora za ICT istakli su da je Strategija u metodolo-škom smislu kvalitetnija od prethodnih te da treba dodatno pozi-cionirati IT sektor u njoj. Naglašena je zainteresovanost za izradu godišnjih akcionih planova za implementaciju Strategije što je od strane potpredsjednika Lazovića ocijenjeno kao dobra inicijativa.

Potpredsjednik Lazović je istakao da je za Crnu Goru 2020. godina veoma značajan datum u smislu integracionih procesa, u smislu jedne nove faze ekonomskog rasta, a ono što je naša obaveza je da tom ekonomskom rastu doprinosi i informaciono komunikacione tehnologije i IT. Informaciono društvo nije samo obaveza Ministar-stva za informaciono društvo i telekomunikacije, nego i univerzi-tetske zajednice, NVO, IT asocijacija, Privredne komore i ostalih subjekata i građana.

- Pored toga što smo u razvoju informacionog društvo napravili određene iskorake, a to su nam potvrdili i Međunarodna unija za

Sastanak sa potpredsjednikom Vlade

Mogućnosti razvoja ICT do 2020. godineUkazano na problem deficita stručnjaka za softverski inženjering, web dizajn i informacionu bezbjednost.

35


Poreska uprava Crne Gore

Obaveza ažuriranja registarskih podataka poreskih obveznika

Poreska uprava je, u skladu sa preporukama međunarodnih partnera i planiranim radnim zadacima, započela važan po-sao ažuriranja baze podataka o poreskim obveznicima, čime

će biti omogućena preciznija evidencija kao osnovni preduslov za komunikaciju i praćenje regularnosti poslovanja poreskih obve-znika i preduzimanje daljih aktivnosti iz nadležnosti ovog organa.

Ažuriranje baze podataka predstavlja sveobuhvatnu aktivnost koja obuhvata detaljnu analizu sve dostupne evidencije, anali-tičkih računa i stepena poreske discipline pojedinačnih poreskih obveznika, ali i prijavljenih registracionih podataka o istima, i to kroz dvosmjernu komunikaciju između Poreske uprave i poreskih obveznika.

Provjerom dostupnih kontakt podataka utvrđeno je da veći dio is-tih, a naročito brojevi kontakt telefona i adresa poslovanja i oba-vljanja djelatnosti, uprkos zakonskoj obavezi, nije ažuriran, zbog čega je nemoguće uspostaviti inicijalnu komunikaciju sa pore-skim obveznicima, saopštavaju iz Poreske uprave Crne Gore.

Zakon o poreskoj administraciji propisuje prava i obaveze pore-skog organa i poreskih obveznika sa aspekta prijavljivanja i izmiri-vanja poreskih obaveza, a istim je, u članu 33, propisano da i su po-reski obveznici dužni da o svim promjenama koje nastanu u toku poslovanja, a odnose se na upisane podatke u registar, obavijeste poreski organ, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. Sem

toga, član 105 istog Zakona predviđa da će se zbog nepoštovanja pomenute zakonske odredbe primjenjivati kaznene mjere u vidu novčane kazne u iznosu od 1.000 do 15.000 eura za poreske obve-znike - pravna lica, odnosno novčane kazne u iznosu od 500 do 6.000 eura za poreske obveznike – preduzetnike, koji ne obavijeste poreski organ o promjenama koje se odnose na podatke upisane u poreski registar u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.

Imajući u vidu odredbe Zakona o poreskoj administraciji poreski inspektori će prilikom kontrola i provjera regularnosti poslovanja poreskih obveznika preduzimati mjere za sankcionisanje ukoliko se utvrdi i ovaj vid nepoštovanja propisanih zakonskih obaveza.

Poreska uprava podsjeća i poziva sve poreske obveznike da kroz JPR obrazac u najkraćem roku prijave nastale izmjene registraci-onih podataka, uključujući adresu sjedišta obavljanja djelatnosti i broj kontakt telefona.

Uspostavljanje baze podataka sa ažurnim i tačnim informacijama o poreskim obveznicima predstavlja strateški cilj Poreske uprave, koja će omogućiti komunikaciju sa poreskim obveznicima, radi njihovog upoznavanja sa pravima i obavezama koji proističu iz poreskog zakonodavstva i dalje jačanje odnosa povjerenja i dvo-smjerne komunikacije između ove institucije i poreskih obvezni-ka.

36


Svečanost u organizaciji Komore i COFACE-a

Uručeni sertifikati Excellent SME

Privredna komora Crne Gore, u sara-dnji sa bonitetnom kućom COFACE, organizovala je 8. jula 2016. godine u

Dvorcu Petrovića svečano uručivanje ser-tifikata Excellent SME Montenegro malim i srednjim preduzećima koja su ostvarila dobre finansijske rezultate u poslovanju i zadovoljile druge postavljene kriterijume.

Riječ je o sertifikatu koji promoviše izvr-snost malih i srednjih preduzeća, poveća-va transparentnost funkcionisanja tržišta, omogućava bolju vidljivost kompanije sa dobrom poslovnom praksom, obezbjeđuje sigurnije poslovanje, dokazuje kredibilitet nosilaca, ali i olakšava put do novih poslo-va.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je kazao da se ova aso-cijacija, uočavajući da uspješne biznise tre-ba intenzivnije promovisati i u njih što je

moguće više ulagati, u saradnji sa agenci-jom Coface iz Francuske, specijalizovanom za oblast osiguranja potraživanja, od sredi-ne novembra prošle godine uključila u sis-tem sertifikacije kakav se realizuje u deset zemalja Evrope, a u kojem je do sada umre-žen veliki broj malih i srednjih preduzeća. Komora se i ovim projektom opredijelila za sveobuhvatnu promociju malog i srednjeg biznisa, baš kao što akcijom Dobro iz Crne Gore promoviše kvalitetne proizvode.

- Danas u Crnoj Gori imamo 173 preduzeća nosilaca sertifikata, koji su iskazali ukupan godišnji prihod od oko 450 miliona eura, raspolažu kapitalom od blizu 300 miliona, ostvaruju više od 25 miliona eura profita i zapošljavaju blizu 5000 radnika. Dokazani dobar bonitet temelj je za veću kredibil-nost kod poslovnih partnera i predstavlja uštedu vremena i novca kod zaključivanja i realizacije poslovnih aranžmana – rekao

U Crnoj Gori je 173 preduzeća nosilaca sertifikata, koji su iskazali ukupan godišnji prihod od oko 450 miliona eura, raspolažu kapitalom od blizu 300 miliona, ostvaruju više od 25 miliona eura profita i zapošljavaju blizu 5000 radnika.

je Mijušković

On je kazao da je cilj projekta isticanje uspješnih privrednih subjekata, kao i nji-hovo povezivanje sa takvim preduzećima u Crnoj Gori i inostranstvu. Njime je pred-viđeno da se najmanje jednom godišnje sastaju nosioci SME Excellent znaka, čime preduzeća iz Crne Gore imaju mogućnost neposrednog povezivanja sa najboljim kompanijama u zemljama koje su u ovom projektu.

Predsjednik Komore je izrazio zadovoljstvo što su nosioci sertifikata u ovom projektu i aktivnostima Privredne komore prepozna-li mogućnost za unapređivanje poslovne saradnje u zemlji i inostranstvu, kako su u nedavnom istraživanju i saopštili.

-Osim ovog razloga za uključivanje u pro-jekat, saopštili ste da vam u poslednjih šest mjeseci najizraženije opterećenje u

37


poslovanju predstavlja siva ekonomija, te da smatrate veoma važnim i korisnim učešće na poslovnim forumima koji vam omogućavaju i olakšavaju poslovno po-vezivanje, baš kao i pohađanje edukativ-nih aktivnosti koje Komora organizuje. U modernom poslovanju stalna je potreba za promjenama i prilagođavanju tržišnim zahtjevima. Privredna komora Crne Gore znajući da savremeni zahtjevi tržišta na-meću drugačiji pristup vođenju i razvoju biznisa, osim stalnog angažovanja na una-pređivanju poslovnog ambijenta, usmjere-na je ka efektuiranju kvaliteta kojeg dobri privredni subjekti posjeduju. Organizovali smo ovu svečanost u čast vama koji svojim kvalitetom poslovanja u najširem smislu te riječi doprinosite da kao društvo ulažemo u budućnost naše zemlje – kazao je Velimir Mijušković.

Potpredsjednik Vlade prof. dr Vujica Lazo-vić izrazio je zadovoljstvo što prisustvuje dodjeli Excellent SME sertifikata koji sta-vlja akcenat na najbolje među nosiocima crnogorske ekonomije, a to su preduzetnici.

-Zdravi ekonomija, kompanije i društvo su ciljevi kojima teži Crna Gora kao zemlja koja se još bori sa problemima u ekonom-skom i razvojnom smislu, a ovo što su vaše kompanije uradile je pravi primjer kako i kuda traba da idemo – rekao je Lazović.

Naglasio je da se danas ne postavlja pitanje da li graditi preduzetničko društvo, nego kako obezbijediti najbolji institucionalni okvir i podsticaj za razvoj preduzetništva, navodeći to kao Vladinu obavezu.

- Imajući u vidu da mala i srednja predu-zeća čine preko 90 odsto ukupnog broja kompanija u Crnoj Gori, jasno je da maksi-malnu pažnju i podsticaje treba usmjera-vati upravo prema njima. Stvaranje kulture za podsticanje preduzetništva i inovacija najbolji je put za ubrzani ekonomski razvoj – kazao je on.

Upravo s tim u vezi, nastavio je, Ministar-stvo za informaciono društvo i telekomu-nikacije, u saradnji sa IRF, pokrenulo je kre-ditnu liniju namijenjenu za mala i srednja preduzeća, start-up kompanije, studente kojima bi dominantne bile usluge informa-cionog društva ili bi se temeljile na koncep-tu online poslovanja.

- U tom smislu ovaj online ili elektronski sertifikat koji dobijate predstavlja pose-ban doprinos ovim našim stremljenjima i naporima. Ulaskom u sferu elektron-skog poslovanja i neograničenih internet

mogućnosti, potreba za identifikacijom i razlikovanjem dobrih od loših preduzeća postaje sve jače izražena. Izdavanjem ser-tifikata kao što je Excellent SME Montene-gro od strane Privredne komore Crne Gore, otvara se još jedna od mogućnosti za veću uspješnost i prepoznatljivost crnogorskih kompanija na globalnom tržištu. Izdatih preko 170 sertifikata za kratko vrijeme trajanja projekta dokazuje naglašenu že-lju i potrebu preduzetnika da se uključe u porodicu Excellent SME, međusobno lakše prepoznaju i to ne samo u Crnoj Gori nego u svih deset zemalja u kojima funkcioniše projekat – istakao je Lazović.

Vlada, zaključio je on, u svakoj prilici pro-moviše pro preduzetničku državnu politi-ku.

-Preduzetništvo je više od samog biznisa i želje da se kreira proizvod ili usluga, već proces kroz koji, stvarajući profit za sebe, vi kao privrednici ulažete u budućnost našeg društva. Želim vam uspjeh u daljem po-slovanju i mnogo inovacija – riječi su po-tpredsjednika Vlade.

Regionalni direktor kompanije COFACE Đorđe Živanović istakao je da se ponose činjenicom što kroz ovaj projekat rade na promociji crnogorskih kompanija i stvara-nju uslova za unapređenje njihovih rezul-tata.

- Naš cilj je podsticaj razvoja poslovnog ambijenta na domaćem tržištu. Želimo da osnažimo privredu Crne Gore, ali i da po-boljšamo plasman crnogorske robe i usluga u inostranstvu. Prepoznavanjem uspješnih kompanija pomažemo regionalnu promo-ciju – rekao je on.

I on je istakao značaj toga što se projek-tom umrežavaju mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je projekat Excellent SME pokrenut je u svim zemljama regiona.

- U tom poslu vezali smo se za najbolje. Tako je u Crnoj Gori naš strateški partner za izdavanje sertifikata Privredna komo-ra Crne Gore, dok je IT partner kompanija Connet. Naš zajednički zadatak jeste da sertifikujemo najuspešnija mikro, mala i srednja privredna društva. One kompanije koje načinom na koji posluju to i zaslužuju – rekao je on.

Živanović je objasnio zašto je važan ovaj sertifikat.

- Prije svega zbog toga što od njega svi ima-ju korist, ne samo vlasnici sertifikata, već i klijenti i poslovni partneri. Naime, prati-

mo nosioce koji potvrđuju kreditni rejting, povećavaju kredibilitet u očima klijenata i poslovnih partnera, dok istovremeno kli-jentima smanjujemo poslovni rizik i omo-gućavamo da lakše, brže i sigurnije donesu poslovnu odluku. Dakle, povećavamo tran-sparentnost tržišta i omogućavamo predvi-dljivo poslovanje usklađeno sa evropskim zakonodavstvom – naglasio je direktor CO-FACE, kompanije koja posluje u 99 zemalja i ima više od 40.000 klijenata u svom portfo-liju, dok je broj kompanija za koje su radili analizu poslovanja veći od 65 miliona.

U ime nosilaca sertifikata Excellent SME, organizatorima svečanosti je zahvalio iz-vršni direktor kompanije Veletex Miloš Golubović.

Prema njegovim riječima, potreba za prov-jerom boniteta privrednih društava u Crnoj Gori postoji odavno, a najviše je izražena tokom poslednjih nekoliko godina kada je problem likvidnosti i naplate potraživanja dostigao zabrinjavajuće razmjere.

- Crnogorskim kompanijama, prvenstveno onim uspješnim, nedostajao je instrument kojim bi na brz i transparentan način prov-jerili bonitet novih, pa i postojećih poslov-nih partnera i na taj način, u jednom dijelu, smanjili rizik donošenja određenih poslov-nih odluka. Sertifikat Excellent SME nakon manje od godinu dana od svog nastanka, pokazuje sve predispozicije i potencijal da postane jedan takav instrument i važan alat u svakodnevnom poslovanju – kazao je Golubović.

On je naglasio da je samo posjedovanje ovog sertifikata velika čast koja predstavlja i svojevrsno članstvo u »klubu uspješnih« kompanija u cijelom regionu.

- Poslovanje time postaje lakše i brže, uspješne kompanije postaju vidljivije je-dne prema drugima što direktno doprino-si ostvarivanju kako poslovnih kontakata, tako i konkretno - povoljnijih komercijal-nih uslova, a sve usled smanjenog rizika donošenja odluka. Stoga, ovim putem bih se iskreno zahvalio Privrednoj komori Crne Gore i kompaniji Coface koji su uz kontinu-iranu podršku crnogorskom biznisu uspjeli da obezbijede još jedan instrument za si-gurnije poslovanje – rekao je direktor Ve-letexa.

U muzičkom dijelu programa nastupio je duo gitara Srđan Bulatović i Darko Nikče-vić. Koktel je realizovan u saradnji sa Sre-dnjom stručnom školom »Sergije Stanić« i zdravom hranom »Piper’’s Green«.

38


Forum o javnim nabavkama

Godina primjene novih zakonskih rješenjaPrivredna komora će i dalje zastupati interese ponuđača u okviru radnih grupa i koordinacionog tijela, te organizovanjem javnih rasprava i razmjenom iskustava uticati da se nacrt novog zakona, kada bude pripremljen, uskladi sa interesima i ponuđača i naručilaca.

Forum na temu »Godina dana primjene novih zakonskih rje-šenja u oblasti javnih nabavki - prednosti i nedostaci« odr-žan je 18. jula 2016. godine u hotelu Podgorica.

Organizatori skupa bili su Uprava za javne nabavke Vlade Crne Gore, Koordinaciono tijelo za praćenje sprovođenja Strategije ra-zvoja javnih nabavki, Privredna komora Crne Gore i Mreža za afir-maciju nevladinog sektora.

U fokusu su bile izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, godinu dana nakon što je počela njihova primjena, te priprema za početak izrade novog akta kojim bi se zakonodavstvo u ovoj obla-sti u punoj mjeri uskladilo sa evropskom pravnom tekovinom, uz uvažavanje potreba jačanja konkurentnosti privrede i ekonomič-nosti sistema javnih nabavki u Crnoj Gori.

Direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević podsjetio je da je Vlada u decembru prošle godine donijela Strategiju razvoja javnih nabavki, čiji su ciljevi poboljšanje ovog sistema kroz stal-no nadgledanje i sprovođenje neophodnih regulatornih promjena,

ojačan pristup javnim finansijama, povećanje transparentnosti i protoka informacija, praćenje aktuelnih trendova kroz novi paket direktiva koji se odnosi na ohrabrivanje i korištenje zelenih, dru-štveno-odgovornih i inovativnih nabavki i podrška malim i sre-dnjim preduzećima.

- Primjena pokazuje da je koncept dobar, ali određena zakonska rješenja treba bolje definisati. U dosadašnjoj praksi pokazala su se kao nedovoljno kvalitetna rješenja u vezi sa oglašavanjem u dnev-nim novinama, nedovoljna ovlašćenja Uprave za javne nabavke u pogledu preventivnog praćenja javnih nabavki, kao i određivanje rokova za sprovođenje pojedinih radnji - kazao je Mujević.

Dodao je da je postojala opsturkcija u sprovođenju pomenutog akta, i to ne samo od ponuđača već i naručilaca koji pokušavaju da pronađu slabe tačke u regulativi. Prema njegovim riječima, naj-češće je zloupotrebljavano pravo na žalbu koje su u nekim sluča-jevima podnošene i prije objavljivanja tenderske dokumentacije.

- Neophodna je dalja harmonizacija sa novim direktivama i po-

39


tpuno uskađivanje sa zakonodavstvom EU. Novim zakonom o javnim nabavkama, koji bi trebalo da se nađe pred parlamentom u prvoj polovini naredne godine, nastojaćemo da onemogućimo zloupotrebe i pobošljamo zakon kako bi imao efikasniju primjenu. Naročito ćemo posvetiti pažnju promjeni kaznene politike- rekao je Mujević.

Uvodnu riječ na Forumu je dao i predstavnik Privredne komore Crne Gore Aleksandar Mitrović, koji je prisutne upoznao sa aktiv-nostima ove asocijacije na unapređenju sistema javnih nabavki i zastiti interesa ponudjača, počev od primjene u praksi prvog zako-na o javnim nabavkama 2001 godine.

Rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove Mitrović dodao je da u našem sistemu javnih nabavki postoji značajno razuđen broj naručilaca. Gotovo sve potrošačke jedinice ponaosob predstavljaju naručioce i same sprovode postupke javnih nabavki, a u odredje-nim segmentima je sproveden sistem centralizacije.

- Imamo ograničenja što se tiče primjene zakona i propisa. Nekad ponuđač ne može adekvatno da pripremi ponudu u skladu sa ten-derskom dokumentacijom koja nije pripremljena na adekvatan način u skladu sa pravilima struke i materijalnim propisima. To su oblasti u kojima će se nastaviti unapređenje - kazao je Mitrović.

Privredna komora će, naveo je Mitrović, nastojati da kroz Strate-giju izradi određene smjernice za naručioce u cilju jednostavnije pripreme tenderske dokumenacije i sprovođenja postupka za po-jedine oblasti koje iziskuju znatna finansijska izdvajanja iz budže-ta i angažovanje stručne ekspertize.

Prema njegovim riječima, prilikom postupka javnih nabavki naj-češći prigovori ponuđača su da Zakonom nije definisana odgo-vornost naručilaca u odnosu na ponuđače, da se njihove pojedine odluke ne mogu zakonski potkrijepiti, često se kasni sa isplatama i drugo.

- Privredna komora će i dalje zastupati interese ponuđača u okvi-ru radnih grupa i koordinacionog tijela, te organizovanjem javnih rasprava i razmjenom iskustava uticati da se nacrt novog zakona kada bude pripremljen uskladi sa interesima i ponuđača i naruči-laca. Od zakona i samog unapređenja sistema se očekuje relaksa-cija ponuđača od dostavljanja nepotrebne dokumentacije koja ne utiče na ponudu, kao i da se maksimalno iskoriste benefiti elek-tronskog sistema javnih nabavki– rekao je Mitrović.

Vršilac dužnosti šefa političke sekcije u Delegaciji EK u Crnoj Gori Annalisa Giansanti kazala je da je politika javnih nabavki EU usmjerena na transparentnost u postupcima u cilju izbjegavanja preferencijalnog tretmana i diskriminacije, kao i da se obezbijedi da se javna sredstva koriste na odgovarajući način.

- Zakonodavstvo EU se odnosi na cijeli proces nabavke, od same pripreme dokumentacije, implementacije, kako bi se obezbijedili da je taj proces u skladu sa principima efikasnosti i transparentno-sti - rekla je Giansanti.

Prema njenim riječima, Crna Gora treba da uskladi svoje zakono-davstvo sa EU i uspostavi nezavisne administrativne strukture koje će pratiti implementaciju zakonodavstva EU u tom konkre-tnom polju, odgovarajuće pravosudne sisteme i informacije za na-ručioce poslova.

Šef Odjeljenja za medije i kulturu u Ambasadi Sjedinjenih Ame-ričkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Mark Weinberg kazao je da je to

pitanje važno i predstavlja jedini način da društvo ostvari u svim sektorima napredak.

- Nepristrasni i pravičan sistem javnih nabavki stvara preduslove za sve kompanije, ne samo za lokalne, već i američke i druge inve-stitore da dođu u Crnu Goru - naveo je Weinberg.

Prema njegovim riječima, samo će pravična, jasna pravila i bez-bjedna i predvidljiva investiciona klima privući investitore kakve Crna Gora želi.

- Osim ekonomskih benefita, transparentan proces javnih nabavki može doprinijeti poboljšanju cjelokupne klime vladavine prava - zaključio je Weinberg.

Direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš kazao je da je oblast javnih nabavki izuzetno važna, jer se ubjedljivo najviše nov-ca troši kroz taj sistem, zbog čega je bitno da on bude odgovoran i transparentan.

- Tokom prošle godine kroz sistem javnih nabavki je utrošeno sko-ro 430 miliona eura crnogorskih poreskih obveznika, odnosno 12 odsto bruto domaćeg proizvoda - rekao je Maraš.

Maraš je kazao da procjene EU, rađene za potrebe njihovih članica, pokazuju da oko 15 odsto novca koji se utroši na javne nabavke završi u »sivim tokovima«.

On je kazao da su posljedice neadekvatnog sistema javnih nabavki katastrofalne za svako društvo.

- Sistem javnih nabavki je lakše unaprijediti u Crnoj Gori nego u nekim većim članicama EU. U prošloj godini smo imali 648 obve-znika primjene zakona, međutim na tako malom prostoru imamo različita kršenja zakona - rekao je Maraš.

Prema njegovim riječima, skoro 20 odsto naručilaca je sprovodilo nabavke bez plana, a oko deset odsto nije dostavilo Upravi izvještaj o sprovedenim javnim nabavkama.

On je ocijenio da, u cilju unaprijeđenja ovog sistema, treba obezbi-jediti adekvatne kapacitete Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, povećati broj njenih članova, omogućiti da dobiju adekva-tnu službu koja će moći da servisira predmete, te ojačati kapacite-te Inspekcije i Uprave za javne nabavke.

Forum javnih nabavki imao je tri radna panela na kojima je raz-motrena primjena Zakona o javnim nabavkama iz različitih vizura – naručilaca, ponuđača, kontrole i nadzora.

Govorili su Mara Bogavac, pomoćnica direktora Uprave za javne nabavke, Maja Jovanović, načelnica službe za javne nabavke Mi-nistarstva finansija, Zoran Erceg, rukovodilac službe za javne na-bavke u Glavnom gradu Podgorica, Suzana Radulović, generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore, Angelina Vuković iz firme Osmi red, Tomo Miljić, član Državne komisije za kontrolu postup-ka javnih nabavki, Hivzo Kajević, glavni inspektor za javne nabav-ke u Upravi za inspekcijske poslove. Stevan Karadaglić, Kastex d.o.o. Podgorica, predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore, ukazao je na probleme iz prakse sa kojima se srijeću ponuđači prilikom učešća na tenderima, te govorio o mani-pulacijama naručilaca kojima se izbjegava Zakon.

U okviru svakog panela organizovana je diskusija, tokom koje su razmijenjena mišljenja o svim prednostima, nedostacima i spor-nim pitanjima Zakona o javnim nabavkama i njegovoj implemen-taciji.

40


Seminar

Evropski standardi za procjenu vrijednosti

Seminar »EVS 2016 – Evropski standardi za procjenu vrije-dnosti«, u organizaciji Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG) i Privredne komore održan je 5. jula 2016.

godine.

Učesnici seminara bili su procjenjivači, sudski vještaci, predstav-nici banaka, privrednih i osiguravajućih društava, sudskih organa i drugi. Počasni gosti bili su predstavnici udruženja procjenjivača imovine iz Albanije i sa Kosova.

Evropska grupacija udruženja procjenjivača - TEGoVA je plasira-la evropske standarde za procjenu vrijednosti 2016, koji su kamen temeljac za sigurnost i bezbjednost evropskog tržišta nekretnina i hipotekarnih kredita. EVS 2016 standardi su stupili na snagu 1. juna 2016.

Predavač je bio John Hockey, MSc FRICS IRRV (Hons) REV, preds-jednik Odbora za Evropske standarde za procjenu vrijednosti, sav-jetnik borda direktora TEGoVA, urednik EVS, stalni predstavnik The Institute of Revenues Rating and Valuation (IRRV) u TEGoVA, član The Royal Institute of Chartered Surveyors (RICS), počasni član The Institute of Revenues Rating and Valuation (IRRV), pre-davač School of Real Estate and Land Management-Royal Agricul-tural College, Priznati evropski procjenitelj - Recognised European Valuer (REV).

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je kazao da su evropski standardi za procjenu vrijednosti značajni ne samo za procjenjivače, sudske vještake, advokate, lokalne i državne or-gane, već i banke, osiguravajuća i privredna društva te investitore, zbog čega je ova asocijacija aktivno uključena u promociju pome-nute teme i organizovanje edukativnih aktivnosti.

- Korišćenje tradicionalnih metoda procjene vrijednosti nekretni-na koje generišu prihod u sadašnjim uslovima, čija je karakteri-stika nepredvidljivost kao i nestabilno okruženje ima velika ogra-ničenja zbog čega je nužno da slijedimo evropske trendove u ovoj oblasti – rekao je Saveljić.

U uslovima tržišne ekonomije, dodao je on, vrednovanje imovi-ne dobija još više na značaju, jer razvoj tržišta utiče na poveća-nje kompleksnosti procjene. To je razlog što je ova oblast postala nezaobilazan činilac privredne infrastrukture u domenu propisa i njihove primjene.

- Privredna komora, poštujući značaj i ulogu procjenjivača, te uva-žavajući aktivnosti Instituta, otvorena je za svaki vid saradnje koja može doprinijeti afirmaciji i promociji ovog zvanja – zaključio je potpredsjednik Komore.

Predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore Sanja Radović, REV OP, kazala je da se ova organizacija još 2013. godine priključila TEGoVA-i koja okuplja 60 udruženja i 70.000 članova.

- TEGoVA je organizacija koja je uradila standarde koji su predmet ovog skupa i pomaže nam da uredimo sve što još nije urađeno u Crnoj Gori sa stanovišta nacionalnih standarda i regulative u ovoj oblasti. Evropski standardi koje želimo da implementiramo kroz naše zakone će pomoći da investitori sa više sigurnosti odlučuju o ulaganjima u našu zemlju i znaće da su procjene imovine rađene na isti način kao i u razvijenim zemljama EU – rekla je Radović.

Svetislav Popović, generalni sekretar Inženjerske komore Crne Gore, kazao je da je seminar samo korak u uvođenju reda u oblasti procjene vrijednosti nekretnina kroz primjenu evropskih standar-

41


Primjena standarda imaće pozitivan uticaj na izradu i realizaciju planske i projektne dokumentacije kao i u

ostalim segmentima uređenja prostora i izgradnje objekata u Crnoj Gori.

da.

- Njihova primjena imaće pozitivan uticaj na izradu i realizaciju planske i projektne dokumentacije kao i u ostalim segmentima uređenja prostora i izgradnje objekata u Crnoj Gori – vjeruje on.

Jelena Jovetić, načelnica Odjeljenja za unapređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, istakla je njihove aktivnosti u regulisanju ove oblasti.

- Ministarstvo finansija pitanje procjene vrijednosti imovine na-stojalo je da riješi pravnim propisima, tako da su odredbe koje će regulisati ovu oblast uključene u zakon o računovodstvu čiji je pre-dlog Vlada uputila Skupštini, i pred odborima će se naći već ovog mjeseca. To je prvi put u Crnoj Gori da se ovo pitanje reguliše prav-nim aktom i riječ je o dobroj osnovi za unapređenje ovog segmenta – rekla je Jovetić.

Mr Tatjana Vujošević iz Direkcije za strateški razvoj građevinar-stva Ministarstva održivog razvoja i turizma rekla je da je procjena nekretnina kao inicijalni dio svake investicione aktivnosti veoma bitna. Ministarstvo je doprinijelo unapređenju u ovoj oblasti time što je učinilo transparentnim i dostupnim sve planske dokumente koji su značajni inputi za procjenu nekretnina.

Mirela Bekuli, predsjednica Udruženja procjenjivača imovine Al-banije, kazala je da su član TEGoVE i primjenjuju jedino evropske standarde za procjenu bankarske garancije.

- Standardi su vrijedno upustvo za sve procjenjivače u našim ze-mljama. Procjenjivači iz svih evropskih zemalja treba da primje-njuju iste standarde i metologiju kako bi izbjegli velike razlike prilikom procjena nepokretnosti. Ovi standardi su veoma korisni

i važno je da ih svako zna te da se organizuju edukacije o njima – rekla je Bekuli.

Inovacije koje donosi osma edicija evropskih standarda za procje-nu vrijednosti predstavio je predavač Hockey.

- Novim standardima za procjenu vrijednosti EVS 2016 pokušava-mo da zadovoljimo potrebe 64 članice širom Evrope i ostvarimo procjenu vrijednosti u skladu sa evropskim i nacionalnim zakono-davstvom uz naglasak na profesionalizmu. Standard ne nameće kako ćete uraditi procjenu vrijednosti, već predstavljaju najbolju praksu i propisuju da morate biti svjesni očekivanja klijenata, pro-mjena na tržištu kao i dužnosti svih strana u postupku – rekao je Hockey.

Novi standardi su posljedica promjena u Evropi, u bankarskom sis-temu, željama klijenata i njihov fokus je na nekretninama. Oni se odnose na tržišnu vrijednost, osnov za njeno utvrđivanje, neopho-dnost kvalifikovanog procjenitelja, obuhvataju postupak procjene i izvještaje o tome. Uključena su i dva evropska kodeksa. Riječ je o Etičkom i kodeksu ponašanja za procjenitelje, kao i o Evropskom kodeksu mjerenja.

Odgovarajući na pitanja novinara o izazovima koji su pred procje-njivačima u EU i Velikoj Britaniji Hockey je kazao da je situacija u ovoj oblasti donekle drugačija sa apekta neizvjesnosti od uobičaje-ne zbog Bregzita, ali da se postepeno stabilizuje.

- Crna Gora je već implementirala evropske standarde u ovoj obla-sti i vaše profesionalno udruženje procjenjivača je preduzelo niz edukativnih aktivnosti kako bi ih približila korisnicima. Moja pos-jeta vašoj zemlji je dio tih edukacija – kazao je on.

42


Poznati svjetski operater Karisma Adriatic u narednih 10 go-dina upravljaće hotelskim kompleksom »Ruža vjetrova« u Dobroj Vodi kraj Bara. Ugovor o tome potpisali su 31. avgusta

2016. godine izvršni direktor »Ruže vjetrova« Jovo Milić i direktor Karisme hotels Adriatic Veljko Ostojić, u prisustvu brojnih zvani-ca iz Ministarstva turizma, Privredne komore Crne Gore, Opštine i Turističke organizacije Bar, Nacionalne turističke organizacije i Ambasade Republike Hrvatske.

Takođe je potpisan i ugovor s francuskim turoperaterom Look Vo-yages, na razdoblje od tri godine s opcijom produženja ugovora na dodatne dvije, kojim se osigurava se visoka popunjenost Ruže Vjetrova te produžuje razdoblje poslovanja resorta na 175 dana u godini. Takođe predviđena je i izgradnja novih smještajnih jedini-ca - iduću turističku sezonu »Ruža vjetrova« dočekaće sa 40 novih jedinica i pratećim sportsko-rekreativnim sadržajima, što će zna-čiti i unapređenje ponude ovog kompleksa već poznatog po jedin-stvenom ambijentu i visokom kvalitetu usluge.

- Željeli smo da naši partneri budu najbolji i u tome smo danas uspjeli. Karisma Adriatic, jedan od vodećih svjetskih turoperate-ra, zajedno sa svojim parnerima - takođe brendovima u turizmu: TUI-em, Agrokorom i Look Voyageom, izrazili su želju da sa kom-panijom »Ruža vjetrova« investiraju u Crnu Goru, zbog čega smo

TUI i Agrokor ulaze u crnogorski turizam

Karisma Adriatic upravlja »Ružom vjetrova«

posebno zadovoljni - kazao je Jovan Lekić, vlasnik kompanije Nall International, koja je sa Veletexom Vlastimira Golubovića suvla-snik »Ruže vjetrova«.

Prema riječima Jova Milića, realizacijom ovog ugovora na svjet-skom tržištu biće prezentirana ne samo opština Bar sa svim svo-jim potencijalima, već kompletna ponuda Crne Gore, koja će na ovaj način biti unaprijeđena.

Karisma Adriatic upošljava 7.000 ljudi i dio svog bogatog iskustva u turizmu prenjeće u Bar i Crnu Goru.

- Potpisom ovog ugovora Karisma Adriatic širi svoje poslovanje nakon Hrvatske i na Crnu Goru. To je dio našeg jasnog cilja da u narednom razdoblju u svom portfelju imamo 5.000 soba. Zahva-lio bi vođstvu Ruže Vjetrova što su prepoznali kvalitet koju svojim međunarodnim iskustvom i znanjem donosi grupacija Karisma Adriatic, te iskreno vjerujem da ćemo potpisom ovog ugovora za-jedno napraviti još jedan iskorak da se ne samo ovaj resort, nego i cjelokupno regija kvalitetnije pozicionira na svjetskoj turističkoj karti - kazao je direktor ove kompanije Veljko Ostojić.

Look Voyages prepoznatljiv je na tržištu sa svojim proizvodom »Club Lookea« koji karakteriše fokusiranost na porodice (family resorts) i all-inclusive usluga, uz bogatu ponudu aktivnosti i zaba-

Ugovor predviđa visoku popunjenost kapaciteta kompleksa u Dobroj Vodi i produženje poslovanja na 175 dana godišnje.

43


ve s posebnim naglaskom na djecu. Club Lookea posluje u ukupno 44 hotela širom svijeta od Evrope, Afrike, Azije do Karipskih ostrva.

- Mi njegujemo posebnu ponudu koja nije zasnovana samo na suncu i plaži, već podrazumijeva prezentiranje kulture i istorije gostima koji dolaze u jednu zemlju. Naši su gosti ljudi koji traže perfekciju i nadam se, da ćemo sa »Ružom vjetrova« doprinjeti ne-čem novom. Očekujemo 400 do 500 novih soba i mnogo gostiju koji će dolaziti ovdje u produženoj sezoni - kazao je predstavnik Look Voyage Sem Gorajeb.

Novi poslovni ugovor »Ruže vjetrova« imaće značajnu podršku dr-žave i lokalne uprave.

- Obično se u narodu kaže da se dva dobra ne sastavljaju, a ovd-je su se srela upravo dva dobra, domaći hotelijer i strani partneri kako bi napravili novi kvalitet. Radi se o renomiranom svjetskom partneru, ali ništa od toga ne bi bilo da nemamo sjajne domaćine, brzu i efikasnu opštinu Bar i sve one koji su uključeni u turistički proizvod - istakao je Marko Petričević, pomoćnik ministra turizma i održivog razvoja u Vladi Crne Gore.

Potpisivanje ugovora novim poslovnim partnerima čestitao je i predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić koji je naglasio da je hotel resort »Ruža vjetrova« u turističkoj ponudi Bara napravio is-korak i donio nešto sasvim novo, već samom rekonstrukcijom i stavljanjem u funkciju prije više godina.

- Potpisivanje ovog ugovora predstavlja još jedan uspjeh menadž-menta i priznanje za njihov dosadašnji rad. Želim vam uspješnu saradnju koja će rezultirati značajnim novinama u turističkoj po-nudi. Lokalna uprava će sa svoje strane biti partner u tome i stalna podrška. Već smo dogovorili sa menadžmentom »Ruže vjetrova« relizaciju projekta koji će omogućiti bolju snabdjevenost vodom ovog područja - kazao je Srzentić.

44


Miloš Ražnatović, izvršni direktor Vodovod i kanalizacija doo Cetinje

Cijene komunalnih usluga da određuje tržišteGlasnik: Ukratko predstavite poslovno stanje cetinjskog predu-zeća Vodovod i kanalizacija u 2016. godini, predstojeće planove, eventualne investicije, izazove i perspektivu.

M. Ražnatović: Vodovod i kanalizacija doo Cetinje, je preduzeće sa izuzetno bogatom tradicijom. Naime, prvi vodovod u Crnoj Gori iz-građen je upravo na Cetinju davne 1891. tako da mi ove godine sla-vimo 125 godina postojanja. Međutim, kada je u pitanju poslednjih nekoliko decenija, postoje brojni problemi subjektivne i objektivne

prirode koji stvaraju poteškoće u redovnom vodosnabdijevanju Prijestonice Cetinje.

Upravo iz tih razloga mi smo, u saradnji sa Vladom Crne Gore, krenuli u dugoročno i kvaliteno rješavanje ovog problema. Naime krajem 2012. godine izrađena je Studija izvodljivosti za rješavanje problema vodosnabdijevanja Prijestonici Cetinje koju je izradi-la poznata konsultantska kuća SAFAGE iz Francuske. Studija je predvidjela realizaciju kako kratkoročnih ili »hitnih« mjera tako i

45


Komunalna preduzeća u Crnoj Gori su u lošem položaju u odnosu na značaj i javni interes koji obavljaju. U saradnji sa nadležnim institucijama to je neophodno promijeniti i poboljšati ambijent u kojem posluju.

dugoročnih kako bi se ovaj kompleksni i finansijski veoma zahtje-van projekat realizovao. Nakon toga je izabran konsultant (HIDRO ING-Osjek) za izradu projektne dokumetacije za rekonstrukciju se-kundarne mreže i izradu tenderske dokumentacije za realizaciju »hitnih« mjera koje obuhvataju: 1. Zamjenu i ugradnju vodomjera na daljinsko očitavanje;2. Nabavku građevinskih mašina za održavanje sekundarne mre-že;3. Ugradnju integracionog informacionog sistema;4. Izmještanje dijela transportnog cjevovoda iz »industrijske zone« na putu Cetinje-Budva.

Do sada su realizovane prve tri hitne mjere, a očekujemo i izbor najpovoljnijeg ponuđača za izmještanje dijela transportnog cje-vovoda do 15.09.2016. Očekujemo da ćemo ovaj posao završiti do kraja 2016. godine.

Moram da istaknem da su do sada postignuti veoma dobri rezulta-ti, a pomenuću samo neke. • Prijestonica Cetinje ima gotovo 24-časovno vodsnabdijevanje (problematični su još uvjek jul i avgust kada moramo da vršimo kasne večernje obustave kako bismo dopunili rezervoarske kapa-citete, zbog enormne potrošnje), • naplata je povećana sa 24%, kolika je bila u 2011, na preko 90% u 2015.• preduzeće posjeduje jedan od najmodernijih voznih parkova koji obuhvata, specijalne mašine za održavanje kanalizacione i vodod-vodne mreže.• Redovno se izmiruju obaveze prema zaposlenima.• Završena je kompletna projektna dokumetacija za rekonstruk-ciju sekundarne mreže, i moram da izrazim zadovoljstvo da smo jedino vodovodno preduzeće u Crnoj Gori koje ima kompletno po-krivenu sekundarnu mrežu projektnom dokumentacijom na nivou glavnih projekata.

Sada nas očekuje ona najzahtjevnija faza, a to je rekonstrukcija se-kundarne mreže koja je zbog obima i finansijske zahtjevnosti po-dijeljena u pet faza, i nadam se da će dio sredstava biti obezbijeđen kroz Kapitalni budžet Ministarstava održivog razvoja i turizma za 2017. godinu.

Glasnik: Da li će se buduće investicije, odraziti na cijenu usluga vodosnadbijevanja i usluga odvođenja otpadnih voda?

M. Ražnatović: Nadamo se da neće, pošto će se sa ovim investici-jama uštedjeti velika sredstva koja se trenutno ulažu u održavanje mašinske opreme i sekundarne mreže te za plaćanje enormno vi-sokih računa za električnu energiju, a koji su prouzrokovani veli-kim gubicima na sekundarnoj mreži koji iznose preko 80%.

Glasnik: Šta je potrebno da bi se podigle performanse vašeg predu-zeća, odnosno smanjili tehnički gubici (koliko iznose?) i povećala efikasnost?

M. Ražnatović: Prije svega rekonstrukcija dotrajale sekundarne mreže, koja je stara preko 30-40 godina, o čemu sam već govorio.

Glasnik: Da li namjeravate da uskladite poslovanje Vodovoda i ka-

nalizacije sa ISO standardima kvaliteta i HACCP sistemom? Ko-liko je to po Vašem mišljenju komplikovan, a koliko neophodan proces?

M. Ražnatović: Svakako. Mi već radimo na uvođenju HACCAP-a i ISO 9001 u našem preduzeću. Smatram da je to neophodan uslov kako bismo na kvalitetan načim isporučivali našu uslugu potroša-čima. Bez obzira što se radi o ispunjavanju veoma zahtjevnih uslo-va i kriterijuma, mišljenja sam da je to nešto bez čega se u veoma bliskoj budućnosti neće moći, i zato smo mi na vrijeme krenuli u realizaciju tih aktivnosti.

Glasnik: Ocijenite položaj komunalnih preduzeća u Crnoj Gori - između države i tržišta. Zašto zarade u ovim preduzećima treba uređivati na tržišnoj osnovi, za što se zalažete, a ne Vladinim pro-pisima?

M. Ražnatović: Komunalna preduzeća u Crnoj Gori su po mom mi-šljenju u neprihvatljivo lošem položaju u odnosu na značaj i javni interes koja ona obavljaju. Kao predsjednik Udruženja vodovoda Crne Gore i član Odbora za komunalnu privredu Privredne komo-re, moram da kažem da se svi mi moramo zalagati za poboljšanje tog položaja, posebno kada je odnos državnih institucija, ministar-stava, agencija i uprava u pitanju. Smatram da mi kroz Odbor za komunalnu privredu Komore intezivno i kvaliteno radimo na tom pitanju, i mislim da smo do sada pokrenuli dosta aktivnosti na tu temu. Kada su u pitanju zarade, ponoviću svoj ranije izrečeni stav, smatram da se komunalna preduzeća ne mogu svrstati u državnu upravu, jer poslujemo na tržišnim principima i po zakonu o Privre-dnim društvima.

Glasnik: Interesuje nas Vaše mišljenje o značaju udruživanja ko-munalnih preduzeća u Odbor Privredne komore Crne Gore. Koliko najstarija asocijacija privrednika može pomoći u rješavanju pro-blema ovih preduzeća i kako?

M. Ražnatović: Kao član Odbora za komunalnu privredu Privredne komore iz dosadašnjeg iskustva mogu da kažem da sam veoma zadovoljan sa načinom rada tog odbora, kao i svim aktivnostima koje smo do sada pokrenuli u cilju poboljšanja kako položaja tako i poslovnog ambijenta u kojem naša privredna društva funkcioni-šu. Smatram da u Privrednoj komori Crne Gore imamo pouzdanog partnera, a posebno jer je predsjednik Velimir Mijušković dio svog radnog angažmana proveo u komunalnoj privredi, veoma dobro razumije naš položaj i daje nam podršku kako bismo se izborili sa svim problemima sa kojima se suočavamo.

Glasnik: Zašto je značajno uspostaviti regulatora i metodologiju ci-jena usluga vodosnabdjevanja i usluga odvođenja otpadnih voda, za šta se zalaže Odbor udruženja komunalne privrede?

M. Ražnatović: Značajno je iz razloga jer moramo shvatiti da cijene komunalnih usluga više nijesu socijalna kategorija, već tržišna. Ja sa zadovoljstvom moram istaći da je novim zakonom o Komunal-nim djelatnostima koji je usvojen u julu ove godine, predviđeno uspostavljanje regulatorne agencije, i nadam se da će se u buduće cijene mijenjati i prilagođavati tržišnim uslovima mnogo lakše nego što je to do sada bio slučaj.

46


Glasnik: Would you mind presenting us the business operations of the company »Water Supply and Sewerage« Cetinje in 2016, upco-ming plans, possible investments, challenges and prospects.

M. Raznatovic: »Water Supply and Sewerage« Cetinje is a company with very rich tradition. Namely, the first water supply in Monte-negro was built in Cetinje in 1891, so this year we celebrate 125 years of existence. Nevertheless, when it comes to regular water supply for Cetinje, there is not much we can speak highly of in the last few decades.

Therefore, in cooperation with the Government of Montenegro, we have started to resolve this issue on a long-term and quality ba-sis. Namely, in the end of 2012, a well-known consulting company »SAFAGE« from France made a feasibility study to resolve the wa-ter supply issue in Cetinje. The study envisaged an implementa-tion of short-term or »emergency« measures as well as long-term ones in order to carry out this complex and in financial terms very demanding project. Then the consultant (HYDRO-ING Osjek) for the preparation of project documentation for the reconstruction of the secondary network and the preparation of tender documents for the implementation of »emergency« measures was selected. These measures include:1. replacement and installation of remote reading water meters; 2. procurement of construction machines to maintain secondary network; 3. installation of the integration information system; 4. relocation of a part of the transport pipeline from the »industrial zone« on the road Cetinje-Budva.

So far, the first three emergency measures have been implemen-ted, and we also expect the selection of the most favourable bidder for relocation of a part of the transport pipeline until 15.09.2016. We expect to complete this activity by the end of 2016.

I must point out that so far very good results have been achieved, but I will mention just a few.• Old royal capital Cetinje has a nearly 24-hour water supply (we still have problems during July and August when we must con-duct the late evening restrictions in order to fill up the reservoir capacity due to excessive spending), • Payment of debts was increased from 24% in 2011 to over 90% in 2015.

Milos Raznatovic, CEO of Water Supply and Sewerage Cetinje

The prices of utility services are market category

• The company has one of the most modern transport fleets, which encompasses special machines for the maintenance of the sewe-rage and water supply network.• It regularly settles its obligations to employees. • The complete project documentation for the reconstruction of the secondary network was finished and I must express my satis-faction that we are the only water supply company in Montenegro, which has a fully-covered secondary network in terms of project documentation at the level of major projects.

The most challenging phase is ahead of us right now, it is the re-construction of the secondary network, which is divided into five stages due to the volume and financial complexity, and I hope that a part of the funds will be provided through the Capital Budget of the Ministry of Sustainable Development and Tourism for 2017.

Glasnik: Will future investments reflect on the cost of water supply and wastewater services?

M. Raznatovic: We hope it will not, since these investments will provide great savings of funds currently being invested in the ma-intenance of mechanical equipment and the secondary network, then for the payment of enormously high electricity bills, which have been caused by huge losses on the secondary network, which amount to over 80 %.

Glasnik: What is necessary to raise the performances of your com-pany i.e. reduce technical losses and increase efficiency?

M. Raznatovic: First of all, we need to reconstruct dilapidated se-condary network, which is over 30-40 years old, which I have alre-ady spoken about.

Glasnik: Do you intend to align operations of “Water Supply and Sewerage” with ISO quality standards and HACCP system? In your opinion, to what extent is this process complicated and necessa-ry?

M. Raznatovic: Of course. We have already been working on intro-ducing HACCP and ISO 9001 into our company. I believe this is a necessary condition in order to provide our service for customers in a quality way. Even though we are talking about meeting very demanding conditions and criteria, I believe that this is a precon-dition in the very near future, and that's why we have started to carry out these activities on time.

47


Utility companies in Montenegro are in an unacceptably bad position in relation to the importance and public interest they perform. In cooperation with the relevant institutions it is necessary to change and improve the environment in which they operate.

Glasnik: What can you tell us about the position of utility com-panies in Montenegro - between the state and the market? Why wages in these enterprises need to be regulated on a market basis, what you stand for, and not on government regulations?

M. Raznatovic: In my opinion, utility companies in Montenegro are in an unacceptably bad position in relation to the im-portance and public interest which they perform. As the president of the Water Supply Association of Montenegro and member of the Associati-on Board of Communal Infrastructure at the Chamber of Economy of Montenegro, I must say that all of us need to strive to improve this situation, particularly when it comes to the relation of state institutions, ministri-es, agencies and administrations. I believe that through the Communal Infrastructure Board of the CEM we are working on this is-sue in an intensive and quality manner, and I think we have initiated a lot of activiti-es on this matter so far. When it comes to earnings, I repeat that I think that utilities cannot be classified into the public admi-nistration, because we operate on market principles and according to the Law on Busi-ness Organizations.

Glasnik: We are interested in your opinion of the importance of associating utility companies into the Board of CEM. To what extent can the oldest as-sociation of entrepreneurs help to solve the problems of these companies

and how?

M. Raznatovic: As a member of the CEM Communal Infrastruc-ture Board from my experience I can say that I am very pleased with the work of this Board, as well as all the activities we have initiated in order to improve the position and the business envi-

ronment in which our companies operate. I believe that the CEM is our reliable partner, especially because

its President Mr. Velimir Mijuskovic worked in the communal infrastructure for a while, he

understands our position very well and gi-ves us support in order to cope with all the

problems we are facing.

Glasnik: Why is it important to establi-sh regulator and define methodology of prices for water supply and wastewater

services, which the Communal In-frastructure Association Board ad-vocates for?

M. Raznatovic: It is important, beca-use we need to understand that the prices of utility services are no lon-

ger a social, but market category. I am pleased to emphasize that the new Law on Communal Services, adopted in July

this year, envisages the establishment of a regulatory agency, and I hope that in the future the prices will change and adapt to

market conditions much easier than it has been the case so far.

48


Prvi turistički pokazatelji

Crnu Goru posjetilo 3,8 odsto više turista nego 2015.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić za Pobjedu istakla da su u ovoj or-ganizaciji zadovoljni prvim pokazateljima.

Već sada je evidentno da je za nekoliko procenata bolja posjeta nego prošle godine, ali i da je ove godine značajno promijenjena struktura gostiju. Podaci i za tek završeni avgust su dobri, tako da smo prošlog i ovog vikenda imali i do 20 odsto više gostiju. Kako je najavila direktorica NTO, očekujemo i veoma uspješnu postse-zonu.

- Iako je još uvijek rano govoriti o zvaničnoj statistici za avgust, prema podacima lokalnih turističkih organizacija i turističke pri-vrede, koje u kontinuitetu pratimo svakog vikenda, možemo reći da je evidentan rast turističkog prometa, a prethodnog vikenda je zabilježeno čak 20 odsto više turista u odnosu na isti vikend prošle godine - kazala je Radak-Kukavičić.

Ona je kazala da je tokom prvih sedam mjeseci Crnu Goru je pos-jetilo oko 864.000 turista.

- Riječ je o rastu od oko 3,8 odsto, ostvareno je oko 5.227.000 noće-nja, što je povećanje od 0,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine - kazala je Radak-Kukavičić.

Samo u julu, kako ističe, Crnu Goru je posjetilo više od 442.000 turi-sta, što je oko dva odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

- I podaci graničnih prelaza, aerodroma, nacionalnih parkova, pre-duzeća Monteput i Montenegro erlajnza za ovih sedam mjeseci pokazuju kontinuirani rast u odnosu na prethodnu godinu - ističe ona.

Kako ona navodi, polazeći od metodologije Centralne banke njiho-ve procjene su da je za prvih sedam mjeseci ostvareno negdje oko 400 miliona eura prihoda što pokazuje rast u odnosu na prethodnu godinu kada je u istom periodu ostvareno oko 385 miliona eura prihoda.

- Imajući u vidu dosadašnji trend rasta kako fizičkih tako i finansi-jskih pokazatelja sa optimizmom očekujemo da ova godina bude uspješnija od prethodne, rekordne 2015. godine - kazala je direk-torica NTO.

Kao što je evidentno da je glavna sezona bolja od prethodne, tako se očekuje da postsezona takođe bude bolja kako u primorskim tako i u sjevernim opštinama.

- Prema podacima hotelskoturističke privrede, najavljen je dobar buking i popunjenost kapaciteta ne samo u septembru već i u ok-tobru. Prema informacijama Aerodroma Tivat, tokom septembra očekuju dolazak do 140.000 putnika što predstavlja povećanje od sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine - kazala je ona.

Procjene su da je za prvih sedam mjeseci ostvareno oko 400 miliona eura prihoda.

49


Jačanje turizma na sjeveru

Sheraton i Westin u Kolašinu

Predstavnici Starwood Hotels & Resorts Worldwidea najavili su potpisivanje franšiznog ugovora sa York Hotels & Resort-som u cilju otvaranja hotela Sheraton Kolašin i The Westin

Kolašin Resort, javlja MINA.

Four Points Sheraton Kolašin biće, kako je najavljeno, smješten u centru Kolašina, a The Westin Kolašin na skijalištu Kolašin 1450.

Potpredsjednik i regionalni direktor za oblast Južne Evrope Starwood Hotelsa, Robert Koren, kazao je da su Crna Gora i Kolašin postali ključna tačka za razvoj turizma, imajući u vidu ljepotu pri-rode i snažan potencijal za razvoj.

- Four Points Kolašin i Westin Kolašin biće od velike pomoći da se izađe u susret rastućoj potražnji posjetilaca i da se još više unapri-jedi privlačnost ove destinacije, naročito sa predloženim prošire-njem dijela za skijanje, na kojem se ubrzano radi - rekao je Koren.

Osnivač York Hotels & Resortsa, Mohammed Abdul Alim Chowd-hury, naveo je da u toj kompaniji sa ponosom najavljuju drugu sa-radnju sa Starwood Hotels & Resorts u Kolašinu, koja prati uspje-šno partnerstvo sa Sheraton Dhaka u Bangladešu.

- The Westin & Four Points Sheraton će strateški ojačati naše pri-sustvo u Crnoj Gori. Uzbuđeni smo zbog širenja prisustva u zemlji i nadamo se da ćemo biti pozicionirani tako da održimo korak sa rastućim tržištem ove destinacije koja je idealna za turizam i odr-žavanje konvencija - saopštio je Chowdhury.

Otvaranje Four Points Sheraton Kolašin, nekadašnjeg hotela Lipka, planirano je za decembar. Hotel će imati 72 sobe, uključujući 12 apartmana, cjelodnevni restoran i bar, piceriju, spa centar površi-ne 270 metara kvadratnih, fitnes centar i odgovarajuće objekte za parking.

Hotel će, kako je najavljeno, ponuditi stvari koje definišu taj brend,

uključujući prepoznatljivi Four Points krevet, bežični internet na svim javnim prostorima, energetski doručak, kao i prepoznatljivi program tog brenda Best Brews, koji omogućava gostima da uži-vaju u svakom danu.

- The Westin Kolašin, čije je otvaranje planirano za 2020. godinu, postaće novosagrađeno wellness odmaralište, gdje će gosti moći da skijaju direktno do žičara ili se odmaraju u planinskom raju - navodi se u saopštenju.

Hotel će imati 106 soba, a gosti će imati pristup cjelodnevnom re-storanu, baru u predvorju, salonu, kao i baru na otvorenom. Hotel će biti idealno mjesto i za sportske entuzijaste pošto će posjedo-vati WestinWorkout prostorije sa teretanom i spa namijenjene za opuštanje, kao i 553 kvadratna metra prostora za konferencije i druge manifestacije.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je da razvoj sjevera i upotpunjavanje ponude sjevera i juga ostaju ključne teme kojima se bave Vlada i resorno Ministarstvo.

On je dodao da se mnogo radi i na razvoju transporta i turističke infrastrukture, koji predstavljaju nužne preduslove za razvoj.

- Ulazak važne hotelske grupe, kao što je Starwood Hotels and Resorts sa svoja dva brenda - Four Points by Sheraton i Westin u Kolašin, potvrđuje da ne govorimo samo o viziji i budućnosti, već o stvarnosti koja se dešava danas - rekao je Gvozdenović.

Pomoćnik direktora za akvizicije i razvoj u Italiji i centralnom Me-diteranu za Starwood Hotels & Resorts, Leonard Stassi, kazao je da će Four Points Sheraton Kolašin i The Westin Kolašin predstavljati sjajan dodatak snažnom uticaju na Balkanu, uz proširenje portfoli-ja koji uključuje planinska odmarališta u Evropi.

50


Potpisan sporazum sa SOCAR-om

Trans-jadranski gasovod prolazi kroz Crnu Goru

Ministri ekonomije Crne Gore, Albanije i Hrvatske i izvršni direktor azerbejdžanske državne naftne kompanije SO-CAR potpisali su krajem avgusta memorandum o razu-

mijevanju za projekat izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda.

Prema preliminarnim podacima, nakon prolaska Trans-jadran-skog gasovoda (TAP-IAP) kroz našu teritoriju, godišnje na ime tranzitne takse država će ubirati oko 21 milion eura. Gasovod iz Albanije ulazi u Crnu Goru blizu mjesta Štodra, a izlazi kod uvale Čipavica u Hrvatskoj. Gradnja gasovoda kroz našu zemlju koštaće oko 100 miliona eura i finansiraće se iz evropskih fondova, a mogla bi da počne u naredne dvije, tri godine, piše Portal Analitika.

Prema dokumentu »Draft Gas Development Master Plan - WB10--MNE-ENE-01, May 2015«, preliminarno je određena trasa IAP, dije-la Jadransko-Jonskog gasovoda koji ide kroz Crnu Goru. Gasovod će biti dužine 511 km i stvoriće preduslove za stvaranje tržišta pri-rodnog gasa Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske na nivou od oko 5-7 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Pre-dložena dužina gasovoda u Crnoj Gori je 94,1 km, uz 6 pratećih po-strojenja.

Precizna trasa gasovoda: U dokumentu je precizno opisana trasa gasovoda kroz Crnu Goru preko sekcija.

Sekcija 1 Iz Albanije/granice Crne Gore na Štodri: Ruta vodi ka sje-verozapadnom pravcu prema Baru. U blizini Štodre biće postavlje-na postrojenja tipa BVC i CTMS. Ruta prelazi kroz poljoprivredno područje koje je veoma povoljno za izgradnju gasovoda. Zatim prolazi kroz stjenovitu dolinu, prelazi rijeku u blizini Kameničkog mosta. Blizu te lokacije će biti postavljeno gasno postrojenje BVS. Dalje trasa nastavlja dijelom kroz ravan poljoprivredno područje, zatim kroz kameniti i brdoviti teren, i dolazi do Bara. Ovaj teren je veoma težak za konstrukciju gasovoda. Jugoistočno od Bara biće postavljena postrojenja BVS, PTS i PRMS.

Sekcija 2 Bar - Lastva Grbaljska Ruta: Ruta nastavlja kroz brdovit i kamenit teren i ulazi u more u uvali Bigovica. Od uvale Bigovica prema Lastvi Grbaljskoj ruta ide od obale i gasovod će biti posta-vljen na dnu mora. U blizini uvale Trsteno i poluostrva Pontatrasa izlazi iz mora i nastavlja se prema Lastvi Grbaljskoj prelazeći po-

luostrvo Ponta. Prelazak će se vršiti metodom HDD bušenja i sma-tra se teškim za izgradnju gasovoda. U blizini Lastve Grbaljske će biti postavljene BVS i PRMS.

Sekcija 3 Lastva Grbaljska - Rt Dobreč MNE/HR granica: Od Lastve Grbaljske trasa ide u pravcu sjever – zapad kroz ravno i naseljeno područje, što je teškoća pri izgradnji gasovoda. Dalje nastvalja kroz kamenitu dolinu prema Radanovićima gdje će biti postavljen BVS i PRMS zajedno sa priključkom za grananje prema Podgorici, Ceti-nju i Nikšiću. Kroz ravan, naseljen i dijelom poljoprivredno podru-čje trasa nastavlja prema sjeverozapadu i kroz kamenit i brdovit teren dolazi do Gošića.

U Gošićima će biti postavljana gasna postrojenja BVC, PTC i CTMS. U ovom dijelu se ne očekuju veći problemi prilikom izgradnje ga-sovoda. Od Gošića gasovod prelazi preko poluostrva koje ima pla-ninski teren i ide prema Hrvatskoj gdje podmorski dio gasovoda vodi od Rta Dobreč kroz Boku Kotorsku do tačke izlaska u uvali Či-pavica na hrvatskoj teritoriji. Mogu se javiti poteškoće u izgradnji gasovoda kroz planinski teren.

Priključci za Podgoricu, Nikšić i Cetinje: IAP je glavni sistem od ko-jeg se granaju prenosni sistemi prema Podgorici i Nikšiću i grane do Ulcinja, Tivta, Kotora i Herceg Novog. Od Podgorice jedna grana sistema ide prema sjeveroistoku do Berana, odakle se račva prema opštinskim centrima na sjeveru Crne Gore.

Prema podacima iz Vlade, Crna Gora nakon prolaska Trans-ja-dranskog gasovoda (TAP-IAP) kroz našu teritoriju, godišnje na ime tranzitne takse- ubirati oko 21 milion eura.U prvih nekoliko godi-na, po puštanju gasovoda, planirano je da protok kroz Crnu Goru bude oko dvije do 2,5 milijarde kubnih metara gasa godišnje. Ako se uzme u obzir da je tarifa,za 60 do 70 kilometara gasovoda kroz Crnu Goru oko 1 cent po kubnom metru, dolazimo do računice da ćemo od tranzitnih taksi dobiti prosječni prihod oko 22,5 miliona eura godišnje. Ako se računa da je godišnje potrebno za troškove održavanja gasovoda oko 1, 5 miliona eura, onda čista zarada Crne Gore iznosi 21 milion eura. Memorandum su potpisali Vladimir Kavarić, Tomislav Panenić, Damian Điknuri, Mirko Šarović i izvr-šni direktor SOCAR-a Murad Hejdanov.

Država bi od tranzitne takse godišnje trebalo da ubira oko 21 milion eura.

51


Isplata se obavlja u tri jednake rate i uslovljena je dostavljanjem činidbene garancije, koja služi kao sredstvo obezbjeđenja.

Podsticanje direktnih investicija

Sredstva za projekte šest kompanija

Vlada je donijela Odluku o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija u šest kompanija, čija je ukupna vrije-dnost projekata 20,43 miliona eura.

Iz Sekretarijata za razvojne projekte je saopšteno da je realizaci-jom tih projekata predviđeno otvaranje 286 novih radnih mjesta u naredne tri godine.

Odlukom je predviđeno da se sredstva dodjeljuju za investicione projekte kompanijama Milkraft Leche, Meso-promet i Bekom CO iz Bijelog Polja, podgoričkom Hemomontu i Dima Engineering-u i firmi Comp–Comerc iz Nikšića.

Vlada je Odluku donijela na osnovu predloga Komisije za vredno-vanje investicionih projekata u postupku dodjele sredstava za podsticanje direktnih investicija, u vezi sa javnim oglasom, koji je Sekretarijat za razvojne projekte objavio 11. marta.

- Sredstva se kompaniji Milkraft Leche dodjeljuju za izgradnju fa-brike za proizvodnju mlječnih proizvoda, sedam hiljada eura za svako od 88 novih radnih mjesta, odnosno iznos od ukupno 616 hiljada eura - kazali su iz Sekretarijata.

Meso-prometu se sredstva dodjeljuju za fabriku za proizvodnju trajnih mesnih proizvoda bez dima, osam hiljada eura za svako od 70 novih radnih mjesta, odnosno iznos od ukupno 560 hiljada eura.

Comp–Comerc će za adaptaciju i rekonstrukciju hotela Onogošt u Nikšiću dobiti sedam hiljada eura za svako od 50 novih radnih mjesta, odnosno iznos od ukupno 350 hiljada eura.

Hemomontu će za završetak projekta proizvodnje sterilnog nazal-nog spreja, regala sa mobilnim nosačima, sistema za prečišćava-nje otpadnih voda i optimizaciju proizvodnog procesa biti dodije-ljeno 210 hiljada eura, sedam hiljada eura za svako od 30 novih radnih mjesta.

- Dima Engineering će za investicioni projekat realizacije fabrike za izgradnju i prodaju vjetrenjača i sistema za proizvodnju elek-trične energije obnovljivih izvora i salon izložba u Podgorici biti dodijeljeno šest hiljada eura za svako od 23 nova radna mjesta, od-nosno iznos od ukupno 138 hiljada eura - kazali su iz Sekretarijata.

Bekom CO će za izgradnju fabrike za primarnu preradu drveta i proizvodnju peleta kod Bioča dobiti pet hiljada eura za svako od 25 novih radnih mjesta, odnosno iznos od ukupno 125 hiljada eura.

Vlada je prihvatila i ugovore o korišćenju sredstava u kojima će biti regulisana međusobna prava i obaveze Vlade i korisnika sredsta-va, kao i dinamika realizacije investicionih projekata.

- Predmetni ugovori biće zaključeni sa prve četiri kompanije, dok će ugovor sa kompanijama Bekom CO i Dima Engineering biti po-tpisani pod uslovom da isti obezbijede prostorno-planske pretpo-stavke, odnosno lokaciju za realizaciju investicionog projekta u roku od šest mjeseci od dana donošenja Odluke o dodjeli sredstava za podsticanje investicija - dodaje se u saopštenju.

Nakon što predmetni ugovori budu zaključeni, isplata dodijeljenih sredstava za podsticaje, obavlja se u tri jednake rate i uslovljena je dostavljanjem činidbene garancije, koja služi kao sredstvo obez-bjeđenja. Podsticaji se obezbjeđuju na osnovu posebne Vladine uredbe kao bespovratna podrška.

Uredbom je definisano da se finansijski podsticaji mogu dodijeliti domaćim i starnim firmama koje namjeravaju da investiraju naj-manje pola miliona eura i otvore najmanje 20 novih radnih mjesta u periodu od tri godine, koji se smatra investicionim periodom.

Podsticaji se mogu dodijeliti i za investicione projekte čija je mini-malna vrijednost ulaganja 250 hiljada eura, a kojima se obezbjeđu-je zapošljavanje najmanje deset novih radnika u roku od tri godine od zaključivanja ugovora o korišćenju novca.

52


Regionvijesti

Zagrebačka banka prva uvela kredite bez potrebe odlaska u banku

Zagrebačka je banka prva uvela mogućnost odobravanja kredita isključivo preko in-terneta, bez potrebe odlaska u poslovnicu. Premda još neke banke nude opciju online apliciranja na kredit, za potpisivanje ugo-vora i ovjeru kod javnog notara ipak treba doći u banku.

U ovom slučaju sve se odvija preko interne-ta, od predavanja zahtjeva do isplate, a kli-jenti osim vremena, štede na trošku obrade kredita koji banka ne zaračunava, a ne traži se ni ovjera kod javnog bilježnika. Najveći je mogući iznos nenamjenskog gotovin-skog kredita 50 hiljada kuna, uz kamatu koja se primjenjuje i u redovnoj proceduri, a prvih nekoliko hiljada kredita odnosi se na unaprijed odobrene iznose klijentima kojima su ponude već poslane.

Jednostavniju proceduru omogućuje ser-tifikat za napredni elektronski potpis »u oblaku«. Tehnički, banka izdaje sertifikat kojim omogućava elektroničku identifi-kaciju, autentifikaciju i potpis ugovora s bankom putem mobilnog ili internetskog bankarstva. Time »fizičko« potpisivanje ugovora postaje nepotrebno.

Telekom želi da prodaje struju i osiguranje

Telekom Slovenije zatražio je od regulator-nih agencija dozvolu za proširenje svoje poslovne djelatnosti jer u svoju ponudu na-mjerava uključiti prodaju električne struje, a uključit će se i na područje osiguranja.

- Nadamo se da ćemo do kraja ove godine poslove proširiti na područje prodaje elek-trične struje, ali telekomunikacije ostaju i dalje naša glavna djelatnost«, naveli su u iz-javi za medije u slovenskom teleoperateru, te dodali da imaju veliku bazu pretplatni-ka, što žele iskoristiti jer im mogu ponuditi nove usluge po načelu »sve na jednom mje-stu«.Telekom tumači da ne želi proizvoditi energiju nego će struju potrošačima ponu-diti u saradnji s nekim od partnera, uprkos

politike budžeta, ali i slabe kupovne moći građana.

Trend u svijetu jeste da se farmaceutske kompanije spajaju i nastupaju zajednički i udružuju se u kreiranju novih proizvoda. Kada imate veću paletu proizvoda možete da ponudite i bolje uslove, što je jedan od osnovnih zahtjeva i potrošača i zdravstve-nih ustanova. Teško je predvidjeti šta će se dešavati na srpskom farmaceutskom tr-žištu, ali Hemofarm se neće zaustaviti na ovoj akviziciji, koja mu nije prva. U potrazi za prilikom da dalje širi poslovanje, Hemo-farm procjenjuje i situaciju u ostalim ze-mljama regiona, kaže Lelovac.

SAD među najvećim investitorima u Srbiji

Sjedinjene Američke Države su među naj-većim stranim investitorima u Srbiji, sa ukupnim iznosom ulaganja od 3,8 milijardi dolara, pokazuju podaci američkih kompa-nija koje prenosi Bankar.me.

Investicije američkih kompanija otvorile su do danas više od 8.000 radnih mjesta u Srbiji. Autoindustrija, IT sektor, farmaceut-ska industrija, energetika, finansijski sek-tor, građevinarstvo i vojna oprema podru-čja su u kojima postoje prilike za novi priliv američkih ulaganja u Srbiju.

Investitori iz Dubaija kupili mostarsku vinariju Hepok

Investitori iz Dubaija kupili su 94,8 posto dionica mostarske vinarije Hepok putem vanberzanske transkacije. Tako je novi vla-snik mostarskog Hepoka postalo društvo za ulaganje u poljoprivredu Zeraa Agricul-ture Investment d.o.o. Sarajevo. Ukupna vrijednost transkacije iznosila je 4,2 mili-ona KM, a prethodni vlasnici Hepoka bila je ortačka grupa Amko komerc (69,2 posto vlasništva) i Vino Župa (25,5 posto vlasni-štva).

Ortačka grupa Amko Komerc i Vino Župa iz Aleksandrovca su 2008. godine za 2,74 miliona KM kupili tada posrnuli Hepok te se obvezali da će investirati još 21,6 miliona KM u kompaniju.

ocjenama da je došlo do zasićenja ponude uslijed liberalizacije tržišta energentima.

Sljedeće godine kompanija namjerava ući i u poslove osiguranja. Za to je potrebno do-biti dozvolu regulatorne agencije za to po-dručje, pa će se poslovi osiguranja razvijati postupno, do 2020. Iako je prošle godine Te-lekom Slovenije poslovao s dobiti, prihodi su mu u malom padu, pa analitičari procje-njuju da je ulazak u nove poslovne aktivno-sti nastojanje da se taj trend preokrene.

Slovenska vlada lani je odustala od plana prodaje većinskog udjela u kompaniji koja je u većinskom vlasništvu države, ali se, tvrde u Telekomu, program racionalizaci-je i smanjenja broja zaposlenih nastavlja, prenijela je Fena.

Hemofarm kupio kompaniju Ivančić i sinovi

Kompanija Hemofarm preuzela je imovinu kompanije Ivančić i sinovi i time se njen tr-žišni udio na srpskom farmaceutskom trži-štu povećao za devet odsto, i to u segmentu ljekova koji se izdaju bez recepta, dodataka ishrani i medicinskih sredstava, kaže za Infobiz direktor sektora za korporativni ra-zvoj Hemofarma Žarko Lelovac, prenosi N1.

On ne otkriva vrednost akvizicije, i kaže da je to poslovna tajna i naglašava da će svi zaposleni u kompaniji Ivančić i sinovi za-držati svoja radna mjesta i da transakcija ne donosi racionalizaciju u broju zaposle-nih.

Glavni cilj nam je da naši proizvodi posta-nu još pristupačniji potrošačima u Srbiji, rekao je Lelovac.

Na pitanje da li to znači da će se mijenjati cijene proizvoda koji preuzimanjem imovi-ne kompanije Ivančić i sinovi Hemofarm dobija u svom portfoliju, on navodi da se cijene neće menjati.

Govoreći o srpskom farmaceutskom trži-štu, Lelovac je ocijenio da je ono dinamič-no, ali da se suočava sa brojnim problemi-ma finansijske prirode, zbog restriktivne

53


Hepok je vlasnik vinograda na kojem je u proteklom periodu kultivisano oko 550 ha površine, od kojih je vinograd Željuša po-znat kao najveći vinograd u BiH, ali i šire, na kojem je u proteklom periodu kultivi-sano je oko 400 ha novih zasada. Osim pomenutog, Hepokovo bogatstvo vinovom lozom čini još jedan vinograd u blizini na-selja Blagaj, a to je Vinograd Kosor, ukupne površine od 100 ha.

Zeraa Agriculture Investment je kompanija čiju su vlasnici iz Dubaija, a njihova prva akviziacija u BiH bio je brčanski Bosnaplod koji su za šest miliona KM kupili 2015. go-dine.

Direktor BBI banke Amer Bukvić, inače jedan od zastupnika Zeraa Agriculture In-vestmenta, ranije je izrazio zadovoljstvo što je upravo Sarajevo Business Forum za-jedno sa BBI VIP klubom bio pokretač ove, za bh. privredu izuzetno pozitivne priče. Novi investitor je u Bosnaplod već uložio pet miliona KM s ciljem nabavke savreme-ne opreme.

Bukvić je podsjetio je kako je strani inve-stitor po prijedlogu BBI konsultanata kupio Bosnaplod u julu 2015. godine, s ciljem da pokrene ogromne potencijale bh. privrede i animira domaće proizvođače voća i povrća na proizvodnju, garantujući im siguran ot-kup. Klix.ba.

FAP ugovorio proizvodnju kamiona za Emirate

Fabrika automobila Priboj potpisala je ugo-vor sa jednom domaćom firmom od pro-izvodnji i isporuci 30 kamiona FAP 13-18. Vrednost posla je 2,3miliona eura, a ugovo-rom je predviđeno da kontigent kamiona kupcu bude isporučen za godinu dana.

Kako kažu u FAP-u, radi se o terenskim ka-mionima na koje će kupac staviti posebnu nadogradnju i izvesti u Ujedinjene Arapske Emirate.

- Ovakav ugovor FAP nije imao u poslednje tri godine. Za pripremu ovog posla primlje-no je 50 radnika, a narednih nedjelja kada

krenemo sa proizvodnjom zaposlićemo još stotinjak Pribojaca - kaže Ranko Vuković, generalni direktor FAP-a, piše Blic.

Kinezi preuzimaju Budimku

Fabrika Budimka iz Požege koja je u ste-čaju, mogla bi da pokrene proizvodnju i ozdravi, a sve pod kapom Kineza koji će od države besplatno dobiti fabriku i zauzvrat u nju uložiti 15 miliona eura, prenosi Blic.

Nedavnom posjetom kineskog predsedni-ka Xi Jinpinga Beogradu potpisan je među-državni sporazum po kome će vlasnik Bu-dimke postati firma iz provincije Hebei. Xi je Budimku uz Petrohemiju i RTB Bor stavio na listu prioriteta firmi koje žele da preuz-mu Kinezi, prenosi ovaj dnevni list.

Država će otpisati dio potraživanja, pove-zati staž radnicima i bez »repova« bespla-tno »prodati« Budimku.

- Kinezi su se obavezali da u firmu ulože 15 miliona eura i okupe oko 1.000 kooperana-ta iz zapadne Srbije koji će im biti sirovin-ska baza. Takođe, u provinciji Hebei biće osnovana fabrika vrijedna 30 miliona eura, koja će poslovati pod brendom Budimke i sokove, marmelade, džemove proizvoditi od robe uvezene iz Srbije, rekao je Dobrić i dodao da sporazumom nije definisano koliko će uposliti radnika, ali za pokretanje kapaciteta treba oko 300 ljudi.

Rekordna turistička sezona

Rezultati u prvih sedam mjeseci potvrđuju da će ovo biti još jedna rekordna turistička sezona u Hrvatskoj, kako po zaradi koja će prvi put preći 8 milijardi eura tako i po broju gostiju, istaknuo je u ekskluzivnom inter-vjuu za Media servis tehnički ministar tu-rizma Anton Kliman.

Hrvatski turizam nastavlja s uzlaznim trendom sedmu godinu za redom, pa je tako od početka godine do kraja juna zabi-lježeno čak 5 miliona noćenja više nego u

istom periodu lani. Odlični rezultati nasta-vljeni su i u augustu.

- Ono što možemo konkretno još reći je mjesec juli. Prošle godine je bilo 23 miliona noćenja u julu, a ove godine 26,6 miliona noćenja u julu. Dakle, plus je 3,6 miliona. Današnji dan u mjesecu augustu nam go-vori da imamo 21 milion noćenja do sada. Mi očekujemo do kraja mjeseca prebaciti 2 i po do 3 miliona noćenja. Najave za sep-tembar su izuzetno dobre. Sve hotelske kuće su prijavile dobre bukinge, kao i tu-roperatori. Dakle, i u septembru možemo očekivati rekodrne brojke i to nam daje za pravo da ćemo zaključiti godinu na nivou od 5 do 7 posto povećanja u odnosu na pro-šlu godinu, kad se konsoliduju svi podaci - rekao je u intevjuu za Media servis resorni ministar Kliman.

Osim po broju gostiju, sezona će biti rekor-dna i po zaradi.

- Ove godine će to biti sigurno prilično više od 8 milijardi eura. To je rezultat dobre or-ganizacije javnog i privatnog sektora. Da-kle, od HTZ-a, gradova, opština i Ministar-stva turizma, ali i privatnog sektora koji se zaista trudi i nudi jednu dobru turistič-ku infrastrukturu u vidu hotela, privatnog smješaja, kampova... – kazao je on.

Vjetar u leđa odličnim turističkim rezulta-tima daju i investicije koje rastu iz godine u godinu. Ove je sezone otvoreno 40 novih ili obnovljenih hotela, a u idućoj je u planu još njih 50. Gosti su zadovolnji kvalitetom hrvatskih hotela, ali nužno je da sve prati i javna infrastruktura, kaže Kliman.

- Ako je destinacija sa 4 zvjezdice onda ona mora biti i destinacija sa 4 zvjezdice u svakom segmentu i mora biti izvrsna na tom nivou. Dakle, sve ima svoj nivo, ali ona mora komunicirati i u javnom i u pri-vatnom sektoru. Tada možemo govoriti da smo napravili dobar posao i da smo dobili tursitičku destinaciju - rekao je Kliman.

54


Samit o Zapadnom Balkanu

Restrukturiranje ekonomija najveći izazov Regiona

Samit o Zapadnom Balkanu je održan u Parizu 4. jula 2016. godine, u okviru Berlinskog procesa približavanja država regiona kroz konkretne projekte. Razgovarali su lideri 12 dr-

žava – po šest sa Balkana i iz EU. Bila je to prilika da se ocijeni na-predak u realizaciji projekata koji su predstavljeni na prethodnom samitu u Beču i za koje su odobrena finansijska sredstva EU, te prezentuju novi koji će biti podržani kroz Zapadno-balkanski in-vesticioni okvir.

Na Poslovnom samitu, koji je organizovao Business France uz podršku francuskog Ministarstva ekonomije, učestvovali su i predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, te predstavnici crnogorske privrede iz sektora saobraćaja, energe-tike i IT-a.

Skup je otvorio ministar finansija Francuske Michael Sapin, koji je tom prilikom rekao da je veoma bitno da se zadrži evropska perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana. On je ukazao da je pri-vredni rast u svim zemljama dostigao već tri odsto, a u pojedini-ma, pominjući Crnu Goru, naglasio je, čak iznad toga. Važan je ra-zvoj infrastrukture, transportne i energetske, jer će on doprinijeti povećanju konkurentnosti i atraktivnosti zemalja za investitore.

Sesijom pod nazivom Poslovno okruženje i regionalna pitanja, predsjedavao je Alan Richard, specijalni predstavnik za ekonom-sku diplomatiju na Zapadnom Balkanu, nekadašnji ministar od-brane Francuske.

Implementacija reformi poslovnog okruženja na Zapadnom Bal-kanu i finansiranje projekata bila je tema koju je otvorio Johanes Hahn, evropski komesar za proširenje. On se u obraćanju fokusi-rao na predstavljanje finansijskih alata Komisije, kao i na ostva-reni napredak deset projekata potpisanih u 2015, te nove projekte kofinansirane od strane Evropske Komisije.

- Iako je EU upravo ušla u komplikovanu fazu, izgledi za članstvo nastavljaju da podstiču reforme i stabilizaciju u zemljama Jugo-sitočne Evrope. Jedan od najvećih izazova u pripremama zemalja Zapadnog Balkana za EU je restrukturiranje ekonomija da budu tržišno orijentisane i vođene izvozom te investicijama, umjesto uvozom i potrošnjom – rekao je Hahn.

Naglasio je da su izgradnja i povezivanje saobraćajne i energetske infrastrukture srž napora EK da ojača integracije među zemljama Zapadnog Balkana i sa EU, te stoga podstiče njihove evropske per-spektive kroz konkretne projekte.

- To znači, fokusirati se na investicije u uspostavljanju te una-pređenju saobraćajne i energetske infrastrukture, kao i mreža, da bi se ojačala kičma konkurentnosti ovih zemalja. Ovim se stvara-ju prilike za poslove i ljude, a takođe doprinosi razvoju dobrosus-jedskih odnosa uz promovisanje mira i pomirenja – kazao je on.

Prema njegovim riječima, potrebno je da zemlje Regiona sprovedu reforme u pomenutim sektorima.

55


Evropska unija će obezbijediti 96 miliona eura za tri projekta željezničke infrastrukture u Srbiji, Albaniji i Kosovu, kao i 50 miliona za “zelene mjere”, kao što su energetska efikasnost u stambenim zgradama i mali hidro projekti.

- Povezanost se ne odnosi samo na izgradnju infrastrukture već i na njeno najbolje iskorišćavanje. Investicije bez reformi imaju malo smisla. Tako u energetici nema smisla investirati u preno-sne sisteme ako zemlje nijesu voljne da trguju energijom. Ovakva trgovina bi obezbjedila stabilnost snabdijevanja i smanjila potre-bu za dodatnim, skupim generatorima. To bi takođe učinilo regi-on »zelenijim«, jer bi se struja iz obnovljivih izvora, poput one iz crnogorskih i albanskih hidroelektrana mogla lako izvoziti susje-dnim zemljama. U vezi sa ovim naši su stručnjaci već održali prvi sastanak na temu razvoja master plana hidroenergije za Zapadni Balkan - rekao je Hahn.

Što se saobraćaja tiče, Hahn kaže da bi otvaranje željezničkog tr-žišta lakše privuklo investitore, jer bi znali da tako imaju pristup ne samo nacionalnim segmentima već cijelim koridorima.

- Odlučili smo da obezbijedimo 96 miliona eura za tri projekta že-ljezničke infrastrukture u Srbiji, Albaniji i Kosovu. Takođe, izdvo-jićemo 50 miliona eura za »zelene mjere«, kao što su energetska efikasnost u stambenim zgradama i mali hidro projekti. To poka-zuje predanost EU da obezbijedi milijardu eura kroz grantove do 2020. godine, u cilju kofinansiranja agende povezivanja – rekao je on.

Programe za finansiranje projekata na Balkanu i trenutne izazove u njihovoj realizaciji predstavili su Dario Scannapieco, potpreds-jednik Evropske investicione banke, Alian Pilloux, potpredsje-

dnik »Politika i partnerstvo« – Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, Cyril Muller, potpredsjednik za Evropu i centralnu Aziju u Svjetskoj banci, kao i Rolf Wenzel, guverner u Savjetu Evropske razvojne banke.

O izazovima sa kojima se susrijeću ekonomije zemalja Zapadnog Balkana govorili su Vladimir Kavarić, ministar ekonomije Crne Gore, Milva Ekonomi, ministar ekonomije Albanije, Vladimir Pe-shevski, potpredsjednik Vlade Makedonije, Mirko Šarović, mini-star za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercego-vine, Dušan Vujović, ministar finansija u Vladi Srbije i Blerand Stavileci, ministar za ekonomski razvoj Kosova.

Prikaz ove teme dat je i iz ugla privrednih komora Zapadnog Bal-kana, predstavljanjem Komorskog investiocionog foruma, koji je osnovan na marginima Bečkog samita prethodne godine, njego-vih postignuća i planova. Kako je rečeno, izvoz svake zemlje regi-ona pojedinačno veoma je mali i moramo da poslujemo zajedno, da se udružujemo, pravimo konzorcijume, osvajamo treća tržišta. To je i razlog da zajedničkim djelovanjem kroz KIF Komore nasto-je da pomognu članicama da unapređuju saradnju, podižu nivo konkurentnosti i udružene se predstavljaju na novim tržištima.

Tako su uvažavajući izuzetan značaj dalje implementacije »Ber-linskog procesa« za jačanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, predsjednici privrednih komora njegovih zemalja su po-tpisivanjem Sporazuma o formiranju KIF izrazili, pored ostalog,

56


inicijativu za aktivno uključivanje u realizaciju konkretnih ciljeva »Berlinskog procesa«.

Prepoznajući važnost unapređenja povezanosti u Regionu za eko-nomski prosperitet i evropski put, naglašavajući punu posveće-nost implementaciji »Berlinskog procesa« kroz konstantni dijalog i partnerstvo radi kreiranja jasnog koncepta zajedničkih aktivno-sti usmjerenih na jačanje održivog ekonomskog rasta i razvoja, formiranje KIF je prepoznato kao najedakvatniji okvir za davanje doprinosa Komora ovom složenom poslu.

Potpisnice teže da udruženim komorskim djelovanjem, saradnjom i usaglašavanjem aktivnosti stave fokus na razvoj konkurentosti privreda regiona Zapadnog Balkana. Svjesne komplementarnosti ciljeva za čije se ostvarenje zalažu, one su namjerne da uspostave međusobnu saradnju radi: razmjene informacija o tekućim i pla-niranim investicionim projektima, definisanim, između ostalog, sveobuhvatnim jedinstvenim listama najvažnijih infrastruktur-nih projekata vlada zemalja Regiona; predlaganja mjera za podi-zanje nivoa investicija i poboljšanje poslovne investicione klime na prostoru Zapadnog Balkana; uključivanja poslovnih zajednica Zapadnog Balkana u realizaciju investicionih projekata, predviđe-nih Zapadnobalkanskim investicionim okvirom Evropske unije; stvaranja uslova za ubrzani privredni razvoj; davanja inicijative efikasnijeg udruživanja i čvršćeg poslovnog povezivanja.

Komorski investicioni forum pored praćenja realizacije velikih regionalnih infrastrukturnih projekata koji su odobreni od strane Evropske komisije, posvećen je sagledavanju potreba i davanju prijedloga za projekte manje veličine, koji se npr. svrstavaju u se-kundarne infrastrukturne projekte, a kojima bi se značajno mogla unaprijediti privredna saradnja u Regionu.

Sa ciljem što konkretnijih i plodotvornijih aktivnosti, Komorski in-vesticioni forum pored Upravnog odbora, čine konkretne tematske radne grupe. Akcenat u prvoj godini postojanja stavljen je na iz-radu zajedničkih projekata od regionalnog značaja, koji se pripre-maju u skladu sa zahtjevima i propozicijama evropskih fondova.

Uz to, Forum je dodatno posvećen zalaganju za otklanjanje preo-stalih prepreka, razvoj ekonomske regionalne saradnje i poboljša-nje poslovno-investicione klime u našim tržištima.

Konstitutivni sastanak Komorskog investicionog foruma, održan je 21. oktobra 2015. u Budvi, kada su formirane radne grupe, kao i donesen poslovnik o radu Foruma. Pored ovog, održan je sastanak i sa predstavnicima međunarodnih institucija koje pružaju podršku regionalnom razvoju Zapadnog Balkana, a imaju svoje kancelarije u ovim zemljama. Bila je to prilika i da imaju odvojene sastanke sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem, kojima je predstavljen ovaj Forum i čijem su radu dali punu podršku.

U nastavku Poslovnog samita, Muriel Penicaud, ambassador za međunarodne investicije i izvršni direktor Business France, mo-derirao je sesijom koja se bavila uspješnim projektima u regionu Zapadnog Balkana, u okviru koje su predstavljeni primjer aerodro-ma u Prištini, farma vjetrenjača u Crnoj Gori (projekat koji realizuje francuski Akuo energy), te primjeri e-usluga , ID kartica i pasoša u Albaniji.

Nakon ovoga uslijedili su sektorski okrugli stolovi na temu saob-raćajne infrastrukture, energetike i IT-a.

Na okruglom stolu o energetici govorio je i direktor Energetske za-

jednice Janez Kopač. Predstavio je stanje u smislu interkonektiv-nosti i integrisanja regionalnog tržišta, a osvrnuo se i na izazove u ZB6 zamljama na polju proizvodnje energije nakon implementa-cije Direktive o termoelektranama, te na održivu dimenziju ener-getskog sektora nakon Pariza COP 21. U fokusu njegovog izlaganja našle su se i nove investicione mogućnosti na ZB6 integrisanom energetskom tržištu.

Pametni gradovi, e-uprave i digitalna inovacija su bile tema okru-glog stola o IT-u, na kojem je glavni govornik bio Alexandre Zapol-ski, predsjednik Nacionalne federacije slobodne softverske indu-strije, predstavnik Syntec numerique u stalnoj skupštini MEDEF-a i izvršni direktor kompanije LINAGORA.

U okviru teme o izazovima digitalne kooperacije na ZB govorio je i Goran Svilanović, generalni sekretar Regionalnog savjeta za sa-radnju.

Cestama, lukama, željeznicama i aerodromima na okruglom sto-lu o saobraćaju bavili su se i Jean – Marie Demange, regionalni ekonomski savjetnik za Dunav i Balkan, te Dejan Lasica, generalni menadžer – opservatorija za transport u JIE (SEETO).

Poslovni samit u Parizu bio je prilika i da se najavi predstojeća re-gionalna ekonomska Konferencija u Budvi, koja će kao i prethodne dvije godine predstavljati nastavak samita o Berlinskom procesu na nivou privrede. Privredna komora Crne Gore će ovaj regionalni skup organizovati u oktobru sa njemačkim partnerom, u kojem će, među oko 500 učesnika, biti ministri ekonomija Zapadnog Balka-na, predstavnici komora i privrednici ne samo sa ovog područja već i iz Njemačke, Austrije i Francuske. O ovom skupu je zaključu-jući Konferenciju govorio i Alan Richard, ističući njen značaj.

Završnu riječ na Poslovnom forumu imao je Emanuel Makron, francuski ministar ekonomije, industrije i digitalnog sektora, koji je istakao da su Privredne komora zapadnog Balkana primjer odlične saradnje u regionu, a Komorski investicioni fórum dobar instrument za privlačenje investicija.

Samit kojem je prisustvovalo i oko 30 privrednika ZB i 50 francu-skih kompanija iskorišćen je i za B2B sastanke, u kojima su svaka-ko učestvovali i predstavnici crnogorske delegacije.

Istog dana, održan je i upravni odbor KIF ZB, na kojem su o znača-ju ekonomskog povezivanja ZB u smislu njegove dalje integracije u evropsko tržište kao gosti govorili Dominique Brunin, direktor za međunarodne poslove, industriju, business intelligence i ino-vacije, Privredne komore Francuske i potpredsjednik predstavnik GD za proširenje koji se osvrnuo na ulogu Komora u Berlinskom procesu. Oni su bili gosti UO KIF-a, baš kao i Goran Svilanović, koji je predočio mogućnosti involviranja Foruma u radni program Re-gionalnog centra za saradnju 2017/2019.

Pomenuta gospoda bili su gosti na UO KIF-a, a naredni sastanak biće održan 7. septembra u Sarajevu.

Boravak u Parizu bio je prilika da se predsjednik Mijušković sretne i razgovara sa gospodinom Richardom, ministrima ekonomije iz Regiona, predstavnicima Business France-a, EBRD-a, Energetske zajednice, predsjednikom francuske komore Andre Marconom, kao i predstavnicima brojnih kompanija koje su bile učesnice Sa-mita.

57


Međunarodni odnosi

Direktor ICE posjetio KomoruDirektor Italijanske agencije za spoljnu trgovinu (ICE) u Beo-

gradu Giovanni Mafodda, sa saradnicima Aleksandrom Zo-rić i Adalbertom Magellijem, posjetio je 7. jula 2016. godine

Privrednu komoru Crne Gore, gdje je razgovarao o mogućnostima jačanja saradnje privrednika dvije zemlje.

Na sastanku sa rukovodiocem Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Željkom Baltićem, te sekretarima odbora udruže-nja poljoprivrede, energetike i građevine Lidijom Rmuš, Rankom Vukmirovićem i Balšom Rakčevićem, Mafodda je izrazio intere-sovanje da se organizuje poslovni susret italijanskih i crnogorskih kompanija iz oblasti građevinarstva.

- Interesovanja italijanskih kompanija za poslovanje u Crnoj Gori su različita i sežu od direktnih investicija u infrastrukturu, do na-laženja partnera sa ovih prostora. Riječ je o kompanijama koje posjeduju inovativne tehnologije, te se može uspostaviti saradnja i u smislu transfera znanja – kazao je Mafodda.

On je takođe ponudio da agencija ICE bude svojevrsna informa-tivna veza koja će crnogorske poslovne mogućnosti predstavljati italijanskim kompanijama – potencijalnim investitorima.

Predstavnik Komore Baltić je istakao da je ova asocijacija uvijek spremna da pomogne poslovno povezivanje crnogorskih i inostra-nih kompanija, te je upoznao goste sa nedavnim poslovnim foru-mima u kojima su učestvovali italijanski privrednici.

On je predstavio crnogorske makroekonomske pokazatelje. Nagla-sio je da je naš BDP u posljednjih deset godina prosječno rastao po stopi od 3,2 odsto. Spoljnotrgovinska razmjena je sa Italijom iz-

nosila oko 157 miliona eura u 2015. godini, dok je ona tokom prva četiri mjeseca ove bila na nivou od 50,7 miliona. Italija je četvrti po snazi partner Crne Gore što se uvoza tiče, dok je po izvozu na dru-gom mjestu. U periodu od 2003. do 2015. godine iz Italije je u našu zemlju direktno investirano 604,2 miliona eura, dok su u 2015. in-vesticije iznosile 23,8 miliona.

Govoreći o potencijalima crnogorske poljoprivrede, sekretarka Li-dija Rmuš je istakla potrebu izgradnje kapaciteta za preradu mli-jeka, ljekobilja, voća i povrća te smatra da je to interesantna oblast za saradnju sa partnerima iz Italije. Takođe, ona bi se eventualno mogla uspostaviti i na projektu centra za preradu otpada životinj-skog porijekla koji je neophodan da bi smo ispunili obaveze koje proizilaze iz integracionih procesa. Sekretar OU građevinarstva Rakčević je upoznao goste sa aktuelnim investicijama u ovom sektoru, te govorio o projektima koji bi mogli da zainteresuju itali-janske kompanije. Posebno je ukazao da je u proceduri novi zakon o privatno-javnom partnerstvu koji će vjerovatno podstaći sara-dnju sa inostranim investitorima, a govorio je i o biznis zonama koje predstavljaju priliku za poslovanje pod povoljnim uslovima. O energetskom potencijalu Crne Gore govorio je sekretar Ranko Vukmirović. On je kao posebno interesantne oblasti za potencijal-na italijanska ulaganja naveo crnogorske hidro i termo energet-ske projekte, naročito u svijetlu podmorskog kabla koji će u bliskoj budućnosti povezivati dvije zemlje. Istakao je da je Crna Gora u potpunosti uskladila pravni okvir sa EU direktivama koje uređuju energetiku, što može biti dodatni podsticaj za italijanske kompa-nije da ovdje posluju.

58


Srpska industrija obuće

Više uvoze nego što

strancima prodajuRadionice proizvode za najveće svjetske brendove,

ali je problem nedostatak sirovine.

U Srbiji se pravi obuća za poznate svjetske kuće, ali se više troši na uvoz nego što se proda strancima. Prošle godine je ova zemlja uvezla cipela za 400 miliona dolara, a izvezla u

vrijednosti od 300 miliona, piše portal Biznis i finansije.

U srpskoj industriji obuće radi oko 10.000 ljudi koji u radionicama šiju obuću za 19 najpoznatijih svjetskih proizvođača, kao što su Prada, Gucci, Yves Saint Laurent i drugi, ali uvoze sirovinu iz Italije i Turske

- Naše kompanije su se okrenule malim serijama izuzetno kvali-tetne obuće. Najveći problem sa kojima se susrijeću je nedostatak sirove kože. Dvije kožare koje rade, u Zrenjaninu i Rumi, u stranom su vlasništvu. Drugi problem su porezi i doprinosi. U okruženju ne prelaze 40%, a kod nas premašuju 65%. - objašnjava Milorad Vasi-ljević, sekretar Udruženja za tekstil, kožu i obuću Privredne komo-re Srbije.

Poslednjih decenija gase se veliki domaći proizvođači obuće. Sve je više manjih porodičnih preduzeća. Među retkima, koji se mogu pohvaliti dugom tradicijom je Ukus iz Kovačice.

- Mi smo najstarija fabrika obuće u Srbiji, koja od 1946. godine radi bez prekida. Strane velike kompanije nama ne prave problem, jer je njihova obuća i ranije stizala na naše tržište, samo su je pravili u Vijetnamu ili Kini. Problem su napravili firmama na jugu. Dobili su subvencije od države, ponudili 10% veće plate od već postoje-ćih fabrika i tako im preuzeli ljude. Problem je što je naše tržište jako malo i slabo. Mala je potrošnja i pada prodaja kvalitetne kožne obuće, a naši proizvođači uglavnom prave takvu. S druge strane, pale su sve carinske barijere i uvoz je olakšan - kaže Mišo Petraš, direktor fabrike.

Fabrika obuće Boreli u Somboru, inače društveno preduzeće, nala-zi se u stečaju od jula, zbog neizmirenih dugovanja od 1,85 milijardi dinara i blokade računa od 750 miliona dinara. Oko 120 radnika od pre nekoliko mjeseci radi za njemačku firmu B. Štump Bair, iz-rađuju vojničke čizme i patike, kao i obuću za vatrogasce. Dnevno proizvedu 550 pari obuće.

Vranje je nekada bio sinonim za proizvodnju obuće u cijeloj staroj

Jugoslaviji. Više od 3.500 ljudi radilo je u Koštani, a danas isti taj broj ljudi radi u desetak manjih firmi okupljenih u istoimeni kla-ster kao i u fabrici poznate italijanske kompanije Geox.

Branislav Popović, šef odeljenja Regionalne privredne komore Leskovac, u Vranju kaže da se obućarstvo danas oslanja na tako-zvane male proizvođače, čiji menadžeri su uglavnom ponikli u Ko-štani. Prosječna plata ljudi koji rade u proizvodnjama se kreće od 20.000 do 30.000 dinara.

Naši proizvođači šiju i šalju gornje djelove obuće za Italiju, a đo-nove rijetko ko proizvodi. Jelena Novković, direktorka i vlasnica kompanije Herc, koja postoji od 2013, kaže da se posljednjih godi-nu dana proizvođači uglavnom suočavaju sa problemom naplate proizvoda.

Knjaževačka Leda, koja danas posluje u sistemu italijanske kom-panije Falc, jedan je od najvećih proizvođača obuće u Srbiji. Ova fabrika godišnje izveze oko 1,2 miliona pari obuće na tržišta EU, Rusije, Japana i SAD, odnosno više od 95% ukupne proizvodnje i ostvaruje promet veći od 20 miliona EUR.

Kompanija Tigar AD u Pirotu, sa oko 1.500 zaposlenih, jedan od naj-većih proizvođača gumene obuće na Balkanu, već dvije godine je u unaprijed pripremljenom planu reorganizacije. Rade, a najviše se izvozi za Rusiju, nordijske zemlje koje su tradicionalnlnu kupci, zatim Kanadu i SAD. Promet na domaćem tržištu je prošle godine bio je veći za trećinu, a na inostranom za 5%.

Centar Srema, Ruma, poslednjih decenija poznata je po najvećim broju proizvodnih obućarskih pogona, koji zapošljavaju više od 1.000 radnika, a plata se kreće od 20.000 do 40.000 dinara. Jedan od njih, koji osvaja i strana tržišta je fabrika Insert sa oko 340 ra-dnika, većinom žena.

- Naš posao obuhvata brojne komponente izrade, poput krojenja, priprema, šivenja i završetka procesa, a krajnji proizvod je gornji dio cipele. Robu radimo, većinom za inostrano tržište, ali u pojedi-nim prodavnicama može i u Srbiji da se nađe - kažu u ovoj kom-paniji.

59


Srbija

Iskustva nordijskih kompanija mogu stimulisati konkurentnost SrbijeSvih pet nordijskih zemalja nalazi se među osam najboljih

država za život, po ocjeni Svjetskog ekonomskog foruma. Razlog je otvoreno društvo, koje karakteriše povjerenje, in-

tegritet i sloboda.

Nordijske zemlje su najveći pobjednici globalizacije, rekao je am-basador Finske u Srbiji, Perrti Ikonen na konferenciji Nordijski inovativni biznis u Srbiji koja je održana u Beogradu.

Nordijsko tržište sa 27 miliona ljudi nije veliko, zbog čega su kom-panije da bi uspjele razmišljale globalno. Tim putem treba da krene i Srbija. Uloženo je puno napora u reforme društva, i rezultati se mogu vidjeti, a mi ćemo biti partner da Srbija nastavi u tom pravcu – istakao je Ikonen.

Da se u modernom dobu sve bazira na razmeni van nacionalnih granica naglasila je i Jasmina Vignjević, predsjednica borda gu-vernera Nordijske poslovne alijanse, ističući da nordijska iskustva mogu pomoći Srbiji na putu da bude najkonkurentnija zemlja re-giona.

To je posebno primenljivo kod Zakona o elektronskom poslovanju i Zakonu o elektronskim komunkacijama, navela je Vignjević.

Vignjević je ukazala i na porast trgovinske razmene između no-rdijskih zemalja i Srbije, koja je u 2015. godini bila za 23% viša u odnosu na prethodnu, dok je u prvih 6 meseci ove godine ona do-stigla gotovo 300 miliona eura, sa tendencijom rasta.

Saradnja sa investitorima iz nordijskih zemalja, naglasio je premi-

jer Srbije Aleksandar Vučić je odlična, navodeći primjer švedske IKEA-e.

Govoreći o primjeni novih tehnologija u zemlji, premijer je skrenuo pažnju da Srbiji prije svega nedostaje znanje.

- Politika subvencija posebno je podsticala razvoj IT sektora i na tome ćemo i ubuduće raditi. Napravićemo nove radne grupe za koje očekujemo da daju željene rezultate – rekao je Vučić, podvla-čeći da su promjene u obrazovnom sistemu kiljuč uspeha.

Direktor kompanije IKEA u Srbiji Vladislav Lalić, ukazao je pozi-tivnu praksu objedinjene procedure i elektronskog izdavanja do-zvola.

- Ove dvije stavke osim što su doprinijele da posle 25 godina za-počne realizacija investicije robne kuće IKEA u Beogradu, istovre-meno daju konkurentsku prednost Srbiji za sve druge investitore.

Lalić je dodao i da su nordijske kompanije spremne da investiraju u projekte društveno odgovornog poslovanja, ali da nedostaje do-voljno dobrih projekata u Srbiji.

Podrška daljem uvođenju inovacija ključna je za buduće investi-cije čemu će doprinijeti i Nordijska poslovna alijansa. To je ne-profitna organizacija osnovana sa ciljem da postane platforma za razmjenu ideja i iskustava nordijske poslovne zajednice u Srbiji. U ovom trenutku broji više od 40 kompanija članica koje posluju u Srbiji, piše Ekapija.

60


Preduzeće Donator doo izgradilo je imidž uspješne kompanije u Crnoj Gori, regionu i među poslovnim partnerima iz brojnih evropskih zemalja čije renomirane brendove zastupa na crnogorskom tržistu.

Predstavljamo: Donator doo

Prioritet primjena najviših standarda poslovanja

61


Uspješna domaća kompanija Donator doo jedna je od prvih privatnih firmi u Crnoj Gori koja postoji duže od 20 godina, posjeduje dva lanca maloprodajnih objekata u okviru kojih

posluju 23 specijalizovane radnje, ima više od 800 kupaca u vele-prodajnoj odnosno distributivnoj mreži, zastupa i distribuira preko 20 vrhunskih svjetskih brendova. U ovoj firmi je 250 stalno zapo-slenih radnika, posjeduje dva magacina i šest poslovnih prosto-ra. Ove, naizgled, jednostavne brojke, po našem mišljenju, govore jednako kao i bilansi, podaci o prometu, profitu i sl, kaže za Glasnik Biljana Tripković, direktor marketinga ove kompanije.

Dakle, više od dvije decenije tržištu Crne Gore plasiramo sve što podržava i potpomaže pravilan rast i razvoj djece, uljepšava nji-hovo djetinjstvo, a roditeljima pruža maksimalan komfor u bri-zi za potomstvo. Uspijevamo u tome jer smo na čitavoj teritoriji Crne Gore otvorili maloprodajne objekte prepoznatljivog imidža i kreirali dječiji svijet –KIDS`LAND – u kojem je kupovina uživanje, privilegija i zadovoljstvo na što su posebno ponosni, ocjenjuje Trip-ković.

Osnovna djelatnost preduzeća Donator doo, u okviru kojeg posluju lanci maloprodaja KIDS`LAND I OVS KIDS, jeste uvoz i distribucija kompletnog baby i dječijeg asortimana robe – opreme za bebe, na-mještaja za dječije sobe, pribora i kozmetike za majku i bebu, baby tekstila, igračaka, garderobe, obuće, školskog pribora i torbi, itd. Firma uvozi i nekoliko brendova robe široke potrošnje koje distri-buira brojnim privatnim apotekama i supermarketima na teritoriji republike. Tržišna orijentacija preduzeća jasno je definisana i za-snovana na jačanju mreže vlastitih maloprodajnih objekata sa ci-ljem približavanja krajnjem potrošaču i obezbjeđivanja kompletne usluge što podrazumijeva širok asortiman, kvalitetan proizvod, uz najpovoljniju cijenu, i naravno edukovano osoblje. No, osim dobro razvijene mreže, uglavnom multi brend radnji, izgrađena je i eks-terna distributivna mreža koja obuhvata izuzetno veliki broj kupa-ca – gotovo sve privatne apoteke, supermarkete, domaće sisteme i lance prodavnica, baby prodavnice, parfimerije, drogerije… Roba se distribuira iz centralnog magacina na Kućama Rakića do krajnjih kupaca sopstvenim vozilima po ustaljenoj šemi koja već godina-ma besprekorno funkcioniše.

Tripković, dalje, navodi da je preduzeće Donator doo izgradilo imi-dž uspješne kompanije u našoj zemlji, regionu i među inostranim partnerima iz brojnih evropskih zemalja. Tome u prilog govore, prije svega, imena renomiranih brendova koje Donator zastupa na crnogorskom tržistu kao što su Chicco, Peg Perego, Brevi, Philips Avent, Canpolbabies, ESI, PIC, Hipp, Lego, Vtech, Bburago, Inglesi-na, Smart Trike, MaxiCosi, Stokke, Original Marines, Blukids, OVS Italian Fashion, Coincasa, Samsonite i mnogi drugi.

- Sa većinom ino-partnera poslujemo godinama, unapređujući i razvijajući biznis odnos, povećavajući ciljeve i dostignuća. Treba naglasiti da u toku višedecenijskog razvoja nije uvijek bilo lako i jednostavno, no uvijek su dobra poslovna strategija, kontrolisano širenje, pametne investicije, temeljite kalkulacije, izuzetna sara-dnja i timski rad, ulaganje u edukaciju zaposlenih kao i poštovanje principa dobre trgovačke prakse bili osnova poslovanja, što su i da-nas. Edukujemo zaposlene, ali i kupce, gdje nam je posebno važno povjerenje koje rezultira zadovoljstvom potrošača naših proizvo-da, navodi Biljana Tripković.

Ona kaže da je na ljestvici uspješnjih preduzeća u državi, Dona-

tor visoko pozicioniran jer su im dobra trgovačka praksa, kvalitet i profesionalan odnos prema klijentima uvijek prioriteti.

- Iako po zvaničnim odrednicama spadamo u mala i srednja pre-duzeća, smatramo da smo se veliki jer smo postigli mnogo i zna-čimo mnogo. U prilog tome činjenica da smo na naše tržište među prvima doveli poznate svjetske brendove, prvenstveno iz sektora baby i proizvoda za djecu i ponudili kupcima sve što je dostupno potrošacima širom svijeta, rekla je Tripković.

Takođe smatra da su sve poteškoće koje su stajale na putu razvoja gotovo svih preduzeća u CrnojGori, u poslijednje dvije i po deceni-je, za njih bile izazov da još više rade kako bi bili spremni za izla-zak na veliko evropsko tržište kada će njihovi potrošači prihvatiti evropske standarde, svjetske trendove i shvatiti prednosti vrhun-skog kvaliteta i proizvoda renomiranih proizvođača. Uz to ona očekuje da će se pozitivni trendovi i ekonomski razvoj nastaviti i u budućnosti, uz pomoć domaćih institucija, stranih partnera i uz veliki trud svih u biznisu. Planovi Donatora, shodno osnovnoj stra-tegiji razvoja, temelje se na daljem širenju mreže maloprodajnih objekata, a time i ostvarivanju optimalne pokrivenosti tržišta, za-tim na učvršćivanju poslovnih partnerskih odnosa i uspostavlja-nju novih biznis relacija sa jakim domaćim i stranim klijentima kao i ulaganjima koja neće poremetiti finansijsku stabilnost. Sve ovo značiće rast i priliv nove radne snage gdje je stalan cilj formi-ranje obučenih timova kako u sektoru maloprodaje tako i na polju distribucije i terenske prodaje. U svakom segmentu, dakle, najviši standardi su prioritet, kao i nastojanje da se konstantno održi vi-sok nivo poslovanja. Generalno, to bi trebalo da bude cilj svih pri-vrednih društava, bez obzira na djelatnost, a u postizanju takvog poslovanja neophodna je i podrška institucija države. U tom smje-ru kreira se kompletan poslovni ambijent u Crnoj Gori i nadamo se da će tako biti i ubuduće u cilju ostvarivanja boljih biznis rezultata.

Tripković naglašava da se u svemu tome najviše se očekuje od Pri-vredne komore kao najstarije i najmnogobrojnije asocijacije pri-vrednika u zemlji i ocjenjuje da su znatni pomaci već primijetni. Posebno ističe projekat SME Excellent sertifikat, a koji je dodijeljen i preduzeću Donator sa svim benefitima koje donosi nosiocu. Serti-fikat se dodijelje samo onim preduzećima koji posluju na zdravim osnovama i nijesu poput privrednih subjekata koji na tržištu po-stoje, nerijetko, od danas do sjutra.

- Ovaj »znak raspoznavanja« uspješnih, kako i samo ime kaže, posebno je bitan preduzeću poput našeg koje posluje sa velikim brojem inopartnera, pa možemo biti sigurni da će nam ovaj serti-fikat značiti u velikom broju poslovnih relacija, posebno kod uspo-stavljanja novih poslovnih kontakata na svjetskom tržištu gdje se vrednovanje ovog tipa izuzetno cijeni, smatra ona.

Pomenula je i aktivnosti u okviru društvene odgovornosti koje su, kaže, njihovoj kompaniji veoma važne. Prepoznati smo po dona-cijama, humanitarnim podrškama, pomoći, partnerstvu u projek-tima i organizacijama koje se brinu za dobrobit prije svega djece.

Na kraju, ovaj sertifikat je jedna zvanična potvrda svega što smo uradili, svojevrstan dokaz uspješnosti poslovanja, i prije svega po-tvrda da smo kvalitetna firma sa osmišljenom strategijom razvoja što nam je pomoglo da opstanemo na tržištu tokom protekle dvije decenije.

62


Successful local company Donator doo is among the first private companies in Montenegro which exists over 20

years, has two retail store chains within which 23 specialized shops operate, has over 800 customers in wholesale or distri-butive network, represents and distributes more than 20 top world brands. This com-pany has 250 permanent employees, owns two warehouses and six business premi-ses. We believe that these figures are equal-ly reliable indicators as balances, data on turnover, profit, etc, says for Glasnik Ms. Bi-ljana Tripkovic, marketing director of the company.

So, for more than two decades we have been placing on the Montenegrin mar-ket products which support and help pro-per growth and development of children, make their childhood beautiful and pro-vide maximum comfort to their parents in caring for offspring. We succeed in this activity since we have opened retail faci-lities with recognizable image throughout Montenegro and created children’s world - KIDS`LAND – where shopping represents pleasure, privilege and satisfaction which we are very proud of, says Ms. Tripkovic.

The main activity of the company Donator doo, within which retail chains KIDS`LAND and OVS KIDS operate, includes export and distribution of a complete range of produc-ts for babies and children - baby equipment, furniture for children’s room, accessories and cosmetics for a mother and a baby, baby textiles, toys, clothes, shoes, school supplies and bags, etc. The company also imports several brands of consumer goods distributed to a number of private phar-macies and supermarkets in the territory of Montenegro. The market orientation of the company is clearly defined and based on the strengthening the network of retail facilities in order to reach the final consu-mer and provide a complete service which includes a wide range of products of good quality and at the best price, and of cour-se educated staff. But apart from a well--developed network, mainly multi-brand shops, there is also an external distribution network which includes a very large num-ber of customers - almost all private phar-macies, supermarkets, domestic systems and chains of stores, baby stores, perfume shops, drugstores... The goods are distri-buted from a central warehouse located at Kuce Rakica to end customers by our own vehicles according to the established sche-me, which has been operating impeccably for years.

Furthermore, Ms. Tripkovic says that the company Donator doo has built the repu-tation as a successful company in our co-untry, the region and among partners from many European countries. First of all, this is supported by the names of well-known brands which Donator represents in the Montenegrin market, such as Chicco, Peg Perego, Brevi, Philips Avent, Canpolbabies, ESI, PIC, Hipp, Lego, VTech, Revell, Inglesi-na, Smart Trike, MaxiCosi, Stokke, Original Marines, Blukids, OVS Italian Fashion, Co-incasa, Samsonite and many others.

- With most foreign business partners we have been doing business for years, thus improving and developing the business re-lations, increasing the goals and achieve-ments. It should be noted that during the decades of development it has not always been easy and simple. But a good business strategy, controlled expansion, smart in-vestments, thorough calculations, excep-tional cooperation and teamwork, invest-ment in employee education and meeting the principles of good trade practices have always been the basis of business activiti-es. We educate employees, but customers as well, and confidence, which leads to sa-tisfaction of consumers of our products, is especially important to us, says Ms. Biljana Tripkovic.

She says that Donator is highly ranked on the list of successful enterprises in the co-untry, because its good trade practice, qua-lity and professional relations with custo-mers are always priorities.

- Even though according to official points of reference the company belongs to small and medium-size enterprises, we believe we are a big company because it has achie-ved a lot and meant a lot. This is supported by the fact that our company, among the first, has brought the world famous brands on our market, primarily regarding baby and children’s products and offered custo-mers everything available to consumers around the world, says Ms. Tripkovic.

She also believes that all the difficulties, which almost all companies in Montenegro had in the way of their development in the last two and a half decades, has challenged them to do more in order to be prepared for gaining access to the large European mar-ket when their consumers will accept Eu-ropean standards, global trends and under-stand the advantages of high quality and reputable products manufacturer.

In addition, she expects that the positive

trends and economic development will continue in the future as well, with the help of local institutions, foreign partners and the great effort of everyone in busi-ness. According to the basic development strategy, Donator’s plans are based on the further expansion of retail network and thus achieving optimum market coverage, then strengthening business partnerships and establishing new business relations with strong domestic and foreign clients and investments which would not disrupt financial stability. All this will mean grow-th and inflow of new labor force where the constant aim lies in making trained teams in the retail sector as well as in distributi-on and field sales. Therefore, the highest standards are a priority in each segment, as well as the effort to constantly maintain a high level of business. Overall, it should be the goal of all companies, regardless of the industry. In order to achieve such operation the support of state institutions

63


The company Donator doo has built a reputation as a successful company in Montenegro, region and among business partners from a number of European countries, whose reputable brands it represents on the Montenegrin market.

Donator doo

Applying highest business standards

as a priority

certificate is awarded only to those com-panies which operate on a sound basis and are not like economic entities which often exist in the market in one’s day time.

- As its name indicates this » sign of reco-gnition« of the successful ones is especial-ly important to the company such as ours, which is doing business with a number of international partners, so we can be sure this certificate will have significance regar-ding a large number of business relations, especially in establishing new business contacts in the world market where this kind of evaluation is very much apprecia-ted, she says.

She mentions the activities within social responsibility which, as she says, are very important to this company. We are recogni-zed by donations, humanitarian support, aid, partnership projects and organizations concerned with the welfare of children first and foremost.

In the end, this certificate is an official con-firmation of what we have done, sort of a proof of business success, and above all a confirmation that we are a quality com-pany with meaningful development stra-tegy which has helped us survive in the market over the past two decades.

is necessary. In this direction a complete business environment in Montenegro has been created and we hope this trend will continue in the future in order to achieve better business results.

Ms. Tripkovic emphasizes that in all these activities the most is expected from the Chamber of Economy of Montenegro as the oldest and most numerous association of entrepreneurs in the country. She says that significant progress has already been noticeable. She especially points out the project SME Excellent certificate, which is also awarded to the company Donator with all the benefits it brings to the holder. The

64


Sve je jači i pritisak konkurencije jeftinijih konditorskih pro-izvoda iz zemalja s nižom cijenom radne snage, kažu u bje-lovarskom Koestlinu.

Značajan rast izvoza i poslovanje uz ostvarenu dobit glavne su ka-rakteristike vezane uz četverac iz hrvatske konditorske industrije (Kraš, Kandit, Zvečevo i Koestlin) za prvo polugodište 2016. Izvoz je u Krašu u prvih šest mjeseci ove godine naspram lani zabilježio rast veći od sedam posto, pa je time u ukupnoj prodaji dosegnuo gotovo polovinu, odnosno 49,3 posto.

Pozitivnim trendovima pridonijeli su novi i inovirani proizvodi, primarno brendovi Dorina i Domaćica. Tržišta gdje je ostvaren značajniji rast izvoza su Saudijska Arabija, Kanada, Njemačka, Austrija, Slovačka i Švajcarska. Kraš je na nivou grupacije ostva-rio konsolidirani prihod od 458,6 miliona kuna što je u odnosu na prvo polugodište 2015. rast od 1,3 odsto. Konsolidovani rashodi dosegli su 451,2 miliona kuna te bili veći 1,1 posto u odnosu na lani. Rast cijena ključnih sirovina, kakaa i šećera, glavni je razlog za rast troškova, a taj negativni cjenovni trend nastavlja se i dalje.

Kraš grupa realizuje ulaganja u modernizaciju proizvodnje bom-bona i vafl proizvoda u fabrikama u Zagrebu, a u toku su i zna-čajne investicije u povezanim poduzećima Karolini Osijek i Miri iz Prijedora. Osječki Kandit je iskazao dobit u visini 1,2 milijuna kuna. Nastavljene su investicione aktivnosti u modernizaciju proizvodno-poslovnih procesa uz predstavljanje novih, redizaj-niranih proizvoda kako bi što učinkovitije poslovali i odgovorili na zahtjeve tržišta. Bjelovarski Koestlin je udvostručio neto do-bit na 1,59 milijuna kuna. Izvoz je kreirao rezultat, zabilježen je rast od 5%, na 21,4 milijuna kuna. Glavna izvozna tržišta na ko-jima se ostvaruje više od 80% prihoda su BiH, Poljska, Slovenija i Velika Britanija. Domaće tržište je zakazalo, prodaja je manja 9 % 15,7 miliona kuna prihoda. Negativni lokalni trend posljedica je

stagnacije i/ili pada prodaje proizvoda pod robnom markom koje Koestlin proizvodi za sve značajnije trgovce u RH, ali i smanjenje cijena brend proizvoda, pojašnjavaju u Upravi te navode da je sve jači i pritisak konkurencije jeftinijih konditorskih proizvoda iz ze-malja s nižom cijenom radne snage.

Prihodi Zvečeva u prvom su polugodištu rasli 12%, najviše zaslu-gom programa jakih alkoholnih pića, ali i brendiranog čokoladnog asortimana dok je prodaja privatnih čokoladnih marki donijela pad od 5%. Zadovoljni su, kažu, snažnim rastom prihoda kroz sa-radnju s trgovačkim lancem Tesco.

Upozoravaju da trgovački lanci ne posustaju s velikim pritiscima i zahtjevima za rezanje cijena.

65


Hrvatska

Konditorska industrija

66


Turizam je prepoznat kao važan instrument regionalne sa-radnje i snažan katalizator procesu evropskih integracija u regionu. Nije važan samo ekonomski faktor, već i politički

jer podstiče privrednu i kulturološku razmjenu, doprinosi većem prosperitetu i stvaranje novih radnih mjesta. Turizam kao važan privredni faktor pozitivno utiče na društvenu koheziju i stabilnost regiona. Regionalna saradnja se nameće kao nužan preduslov za zajednički prosperitet i potencijal u razvoju inovativnog, održivog i odgovornog turizma s fokusom na diverzifikaciju turističkih pro-izvoda i rješavanje pitanja sezonalnosti.

Iako su zemlje regije u značajnoj mjeri otvorile svoja tržišta, pri-marno radi procesa pristupanja EU, još uvijek postoji veliko podru-čje neiskorištenih mogućnosti za razvoj, posebno u pogledu novih partnerstva, projekata i proizvoda u turističkom sektoru koji se suočava sa konstantnim izazovima da bude inovativan i da una-pređuje svoju konkurentnost. Regionalnim udruživanjem stvara se mogućnost formiranja turističkih proizvoda koji mogu da do-prinesu promociji regiona, pri čemu je potrebno voditi računa o trendovima i stvarati nove usluge i proizvode koji će obogatiti turi-stičku ponudu, vodeći pri tom računa o našim posebnostima, spe-cifičnostima i različitostima, u stvari biti jedinstveni u različitosti.

Savremeni turista, navikao na Internet i brze informacije, bira aranžman koji nudi dinamičan odmor i obilazak više zemalja. Stoga je neophodna zajednička promocija i zajednički projekti koji brišu granice i postaju primjeri kako se ide naprijed. Na dale-

ka tržišta se ne nastupa pojedinačno, sa nacionalnim ponudama. Sagledavanje realnog stanja turističkog tržišta sa aspekta pozicio-niranja regiona kao kvalitetne, prepoznatljive i poželjne turističke destinacije rezultiralo je idejom saradnje odbora za turizam pri-vrednih komora Crne Gore i Srbije.

Kako regionalno povezivanje u turizmu predstavlja budućnost razvoja i konkurentnosti ove privredne grane, na inicijativu Am-basade Crne Gore u Beogradu, udruženja za turizam Privredne ko-more Srbije i Privredne komore Crne Gore, u februaru 2016. godine, u okviru Međunarodnog sajma turizma u Beogradu, održan je Tu-ristički forum na temu »Unapređenje regionalne saradnje u oblasti turizma«, sa ciljem pokretanja aktivnosti za unapređenje među-sobne saradnje u oblasti turizma I kreiranja zajedničkog proizvoda Crne Gore i Republike Srbije. Jedinstvena turistička ponuda ili za-jednički turistički proizvod, sačinjen od najbolje ponude naših ze-malja, biće atraktivan za veliki broj turista, te će doprinijeti većoj prepoznatljivosti i produženju turističke sezone. Na Forumu je do-govorena saradnja, koja se prvenstveno zasniva na zdravstvenom i aktivnom turizmu, kombinovanom sa kulturnom baštinom i za-štićenim prirodnim područjima, promovisane prednosti zajednič-kog turističkog proizvoda i formirani timovi za izradu zajedničkog turističkog proizvoda, koji će kreirali najmanje pet programa.

Nastavak aktivnosti je poslovni susret predstavnika Privredne ko-more Srbije i Privredne komore Crne Gore, koji se održao u okvi-ru programskog dijela manifestacije 25. Sajma turizma u Budvi, u

Unapređenje regionalne saradnje

Turizam katalizator evropskih integracija

Bez uspješnog i kvalitetnog upravljanja turističkom destinacijom nema ni kvalitetnog turističkog proizvoda.

67


aprilu 2016,. na temu “Formiranje zajedničkog turističkog proizvo-da Crne Gore i Republike Srbije“,u cilju, unapređenje regionalne sa-radnje, turističke destinacije i produženje sezone u čijoj funkciji su kreirana tri tematska programa zajedničkog turističkog proizvoda Crne Gore i Republike Srbije. Radne grupe su zadužene da pripre-me jos četri tematska programa: hard avanturistički, planinarenje, biciklizam, vožnju džipovima po sporednim putevima,..

Izabrani programi će se objaviti u posebnoj brošuri I biće razno-vrsni i cjelogodišnji. U cilju dobijanja što kvalitetnijeg rješenja, za Idejni izgled i vizuelni identitet brošure, zadužene su privredne komore Crne Gore i Srbije, uz podršku nacionalnih turističkih organizacija i uz saglasnost Radne grupe; Promocija brošure, na engleskom jeziku, biće na Novosadskom sajmu turizma (29. sep-tembar - 1. oktobar 2016), a naknadno će se odlučiti na kojim još stranim jezicima će se štampati ostali primjerci. U ovom periodu se organizuju sastanci sa nacionalnim turističkim organizacija-ma, u cilju postizanja dogovora da se brošura promoviše na svim sajmovima na kojima turističke organizacije nastupaju, kao i na njihovim web stranicama. Važno je istaći da su ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i potpredsjednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacije Srbije, Rasim Ljajić, dogovorili da Crna Gora i Srbija zajednički nastupaju na predstoje-ćim turističkim sajmovima u Tokiju i Šangaju.

Dinamično okruženje regiona podstiče saradnju kroz kreativna partnerstva, nove inicijative, sa ciljem stvaranja novih mogućno-

sti za jačanje regionalne konkurentnosti, odgovoran i održivi turi-stički razvoj, predstavlja budućnost razvoja i konkurentnosti ove privredne grane i nužan je preduslov za prosperitet i potencijal u razvoju inovativnog i održivog turizma s fokusom na diverzifika-ciju turističkih proizvoda i rješavanje pitanja sezonalnosti. Samo na taj način države regiona mogu biti atraktivne i konkurentne za privlačenje turista iz dalekih destinacija, ali je potrebno, otkloniti još neke birokratske prepreke poput: specifičnosti platnog prome-ta, usklađenosti viznog režima prema trećim zemljama, posebno ka udaljenim destinacijama, upoznavanje sa međudržavnim spo-razumom o zdravstvenom osiguranju i sl.

Relativno mala udaljenost od brojnih većih evropskih centara, velike prirodne i kulturne raznolikosti skoncentrisane na relativ-no malom prostoru, mogućnost da se većina atraktivnih lokacija može obići u toku jednog dana, doprinose da Crna Gora može da ponudi dobar program u zajedničkom turističkom proizvodu, koji će doprinijeti atraktivnosti turističke ponude našeg Regiona, kao i povećanju turističkog prometa, zaposlenosti, standarda stanovni-štva i uravnotežavanju regionalnog razvoja. Bez uspješnog i kva-litetnog upravljanja turističkom destinacijom nema ni kvalitetnog turističkog proizvoda, a sve to zahtijeva jasnu viziju, konkuren-tnost naše turističke ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora što doprinosi razvijanju saradnje regiona, kao i procesima stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji.

68


Excellent SME seminar

Vještinom pregovaranja do bolje prodaje

Vođenje aktuelne i aktivne baze o potrebama klijenata može da unaprijedi poslovanje jednog preduzeća.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa bonitetnom kućom COFACE i Business Intelligence Consulting, organizovala je 1. jula 2016. godine seminar na temu „Vještinom pregovara-

nja do bolje prodaje“.

Predavač je bio psiholog Radoje Cerović, eminetni stručnjak na po-lju edukacije zaposlenih, a učesnici predstavnici kompanija koje su nosioci SME EXcellent sertifikata ili su na putu da to postanu.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je da Excellent SME Montenegro sertifikat promoviše iz-vrsnost malih i srednjih preduzeća, povećava transparentnost funkcionisanja tržišta, omogućava bolju vidljivost kompanija sa dobrom poslovnom praksom, kao i sigurnije poslovanje te dokazu-je njihovu kredibilnost poslovanja.

- Sa izdavanjem ovog sertifikata smo počeli u novembru 2015. go-dine i do sada imamo 160 njegovih nosilaca i još 46 preduzaća koji su dobili pozitivnu bonitetnu ocjenu ali još nijesu završili komple-tnu proceduru sticanja. Ova preduzeća raspolažu kapitalom od 260 miliona eura,njihov godišnji prihod je 415 miliona, imaju profit oko 25 miliona i zapošljavaju 4.600 radnika. Naši nosioci sertifikata postaju dio kluba uspješnih u desetak zemalja, što im pruža veliku mogućnost umrežavanja – rekla je Filipović.

Ona je najavila da će 8. jula 2016. godine u Dvorcu Petrovića na Kruševcu biti organizovano svečano uručivanje sertifikata SME Excellent.

Đorđe Živanović, generalni direktor COFACE za Srbiju i Crnu Goru, koji kroz strateško partnerstvo sa Komorom i kompanijom Busi-ness Intelligence Consulting realizuje projekat SME Excellent, ob-jasnio je da njegova kompanija, kao dio međunarodne grupacije,

ima zadatak da unapređuje tržište gdje god da posluje.

- Ovo je projekat prisutan u 10 zemalja, a najuspješniji je u Crnoj Gori, kada se uzme u obzir koliko traje i broj nosilaca sertifikata, zatim kvalitet kompanija i koliko one generišu prihoda, profita te zapošljavaju ljudi. One su za nas stub razvoja tržišta Crne Gore – rekao je Živanović.

Direktor kompanije Business Intelligence Consulting Ratko Niko-lić kazao je da je uvijek zadovoljstvo da se uključe u aktivnosti koje Komora organizuje. On je predstavio poslovanje svoje firme.

- Naše usluge na području poslovnih informacija zahtijevaju spe-cifičan poslovni ambijent kao i određen nivo znanja kompanija te su nosioci SME Excellent sertifikata pravi klijenti za nas, kao krem tržišta na kojem posluju - rekao je Nikolić.

Akcenat predavanja eksperta Cerovića je bio na prodaji, njenim sistemima, procesu i kreiranju komunikacije za potencijalnim kli-jentima. On je kazao da je suština upravljanja svakim biznisom, posebno u prodaji, balansiranje i usklađivanje njenih hard i soft aspekata.

- Pod hard aspektima podrazumijevamo organizaciju i posebno tehnologiju, a soft su ljudi, znanje psihologija, obuka i drugo. Danas sam pokušao da kroz metaforu sportskih takmičenja ukažem na relacije tih aspekata i kako mogu da se prilagođavaju da bi se po-stigli što bolji rezultati. Za svako tržište je potrebno fino podešava-nje ovih aspekata. Ne smijemo ni jedan od njih smatrati dominan-tnim jer su do te mjere neraskidivo povezani – rekao je Cerović.

U svom izlaganju, Cerović se koristio modelom lijevka koji pred-stavlja veliku pomoć u osmišljavanju uspješnog prodajnog pro-

69


cesa i skraćivanju vremena potrebnog za analizu kupaca. Prema navedenom mo-delu potrebno je iz mase isfiltrirati ciljno tržište koje aktivno pokazuje interesova-nje. Kontaktiranjem klijenata iskazuje se interesovanje za njihove potrebe što pozi-tivno utiče na percepciju samog klijenta. Postavljanjem opštih pitanja vezanih na željenu temu, sužava se područje razgovo-ra i fokus obostranog interesa na određene ključne detalje. Vođenje aktuelne i aktivne baze o potrebama klijenata, može samo da unaprijedi poslovanje jednog preduzeća jer ipak na kraju skuplji su troškovi pronalaže-nja novog klijenta nego troškovi zadržava-nja postojećeg.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je najčešća greška koja se pravi prilikom pro-daje potcjenjivanje tehnologije, a potrebno je više koristiti psihološko-komunikacione modele poput Neuro Salesa koji je zasno-van na neurološkim istraživanjima, a raz-vila ga je Cerovićeva kompanija Communi-cation Strategic.

Polaznici seminara su tokom predavanja postavljali pitanja i diskutovali sa predava-čem o izloženoj materiji, specifičnim situa-cijama i/ili problemima koje prepoznaju iz prakse.

70


Svijetvijesti

Top 500 kompanija centralne i istočne Evrope

Međunarodna bonitetna kuća Coface obja-vila je osmu godišnju listu sa 500 najvećih kompanija u centralnoj i istočnoj Evropi koje su prošle godine povećale promet 4,2 odsto na skoro 593 milijarde eura i ostvarile rast neto profita za 26,9 milijardi eura (73,7 odsto).

Najveće kompanije u centralnoj i istočnoj Evropi, među kojima nema crnogorskih, i dalje su važni poslodavci u regionu. Od ukupne radne snage u regionu 4,3 odsto je zaposleno u kompanijama u Top 500 CIE, što ima pozitivan efekat na stopu nezapo-slenosti, navedeno je u izvještaju.

Poljska je najveća ekonomija u regionu i ukupno je 167 njenih kompanija na listi, iako devet manje nego u 2014. Češka ima 71 kompaniju na listi, Mađarska 69, Rumunija 63, Slovačka 45, Litvanija 20, a Bugarska 17. Slovenija ima 15 kompanija na Top 500 li-sti, Hrvatska 13,Srbija i Letonija po osam, a Estonija četiri.

Razvoj na listi 500 najboljih kompanija ilu-struje ekonomske uslove u prethodnoj go-dini a ona je bila uspješna. Ekonomijama je pogodovao rast domaće potražnje usljed rastuće privatne potrošnje, čemu je dopri-nio i pad nezaposlenosti, kao i rast plata i povećanje investicija u većini ekonomija, rekla je regionalna direktorica Cofacea Ka-tarzina Kompovska.

SAD od recesije spašava potrošač

Jedino što sprečava SAD da padnu u rece-siju je običan potrošač, ali američka ekono-mija ne može još dugo da ostane na povr-šini, izjavio je u svom obraćanju klijentima analitičar banke „Societe Generale“ Albert Edvards, piše „Biznis insajder“.

Prema riječima analitičara, ekonomija SAD je tako usporena, da je blizu propasti, dok sniženje investicija u proizvodnju i profit ukazuje da recesija nije daleko. Jedino što SAD drži na površini je nivo potrošnje koji čini približno 70 odsto BDP-a, prenosi Spu-

tnjik.

Prema prognozama Edvardsa, SAD ubrzo mogu da izgube i taj pozitivan parametar.

- Jedini koji ne daje Americi da padne u recesiju je američki potrošač. Teško da se može reći da je potrošnja pokretač ekono-mije. Amerika sve više liči na drvenu štaku koju su oglodali termiti i koja škripi pod te-retom ekonomije. Ekonomsko ozdravljenje se očigledno bliži kraju - smatra on.

Analitičar je uporedio trenutno ekonomsko stanje u SAD sa situacijom 2007. godine, od prije finansijske krize, kada je samo potro-šnja čuvala ekonomiju od recesije. Na kraju krajeva, nedostatak investicija i usporava-nje tržišta rada pogodili su tada i potrošače i BDP je pao.

Edvars upozorava da će rast inflacije u SAD uskoro da počne da troši resurse potrošača što će samo da pogorša situaciju.

Niske kamate su nepredvidljiv eksperiment

Niske kamatne stope, niski prinosi držav-nih obveznica i kvantitativno olakšanje deo su najvećeg finansijskog eksperimenta u istoriji svijeta, a posljedice tog eksperi-menta su nepredvidljive, kazao je šef RIT Capital Partnersa, lord Jacob Rothschild.

- Period od šest mjeseci koji smo proučili pokazuje da centralne banke sprovode naj-veći eksperiment u monetarnoj politici u istoriji svijeta. Nalazimo se u neistraženim okolnostima – nemoguće je predvidjeti uti-caj niskih kamatnih stopa, niskih prinosa državnih obveznica i velikog kvantitativ-nog olakšanja - piše Rotšild klijentima svo-je kompanije u najnovijem polugodišnjem finansijskom izvještaju, a prenose Econo-my i Bankar.me.

Rotšild je upozorio da je takva politika već dovela do velikog rasta tržišta dionica i kako su američke dionice ostvarile trostru-ki rast od 2008. godine, kako su investicije porasle i kako je volatilnost ostala niska.

Međutim, realni sektor ekonomije nije ostvario takav profit, Rotšild upozorava da

je rast u tom sektoru “anemičan”, kako je “potražnja slaba” i kako je “deflacija prisu-tna u mnogim dijelovima razvijenog svije-ta”.

Milijarder je upozorio i na ekonomske ri-zike koji proizlaze iz globalne geopolitičke situacije, navodeći Brexit, američke preds-jedničke izbore i usporeni ekonomski rast Kine kao neke od faktora neizvjesnosti.

Nova Nokia do kraja godine

Kompanija koju su osnovali bivši zaposleni u Microsoftu i Nokiji krajem godine počinje s prodajom mobilnih uređaja pod Nokiji-nim brendom.

Sredinom prošle decenije, pre nego što je Apple predstavio iPhone i dok Samsung još nije bio ni blizu vodećeg mesta na tržištu mobilnih telefona, tržištem je dominirala finska Nokia.

Međutim, kako se nisu na vreme prilago-dili novinama i promenama koje je doneo iPhone, prodaja Nokia telefona je postepe-no opadala.

Iako su neki analitičari verovali da se spas za Nokiu nalazi u Androidu, odlučili su se za saradnju s Microsoftom i za razvoj tele-fona koji će raditi na operativnom sistemu Windows.

Telefon nije uspio da ide u korak sa kom-panijama Apple, Google, Samsung i drugim, tako da ju je na kraju otkupio Microsoft. Bio je to početak kraja za ovu kompaniju, a ve-liki dio zaposlenih je dobio otkaz.

Deo tih bivših zaposlenih i direktora iz Microsofta, odnosno Nokie osnovali su novu kompaniju – HMD, a zahvaljujući do-govoru sa kompanijom Nokia Technologies o licenciranju, moći će da koristite Nokijin brend.

71


Poslednje informacije vezane za HMD kažu kako do kraja godine planiraju da predsta-ve tri ili četiri mobilna uređaja (telefona i tableta) koji će raditi na Android platformi.

Prema PC Worldu, HMD će predstaviti te-lefone koje će imati ekrane dijagonala 13,2, odnosno 13,9 cm (navodno će to da budu Quad HD OLED ekrani), koje će pokretati Qualcommov Snapdragon 820 procesor, i imaće vodootpornu kameru od 22,6MP.

Kina pokrenula proizvodnju avionskih motora

U Kini je zvanično pušten u pogon novi konglomerat za proizvodnju avionskih mo-tora vredan više milijardi dolara, javio je Tanjug.

Kompanija ima skoro 100.000 zaposlenih, što svedoči o nastojanjima Pekinga da postane vazduhoplovna sila dorasla kon-krentima kao što su Rols Rojs i Dženeral Elektrik.

Aero Endžin Korporejšen ov Čajna (AEČ) ima osnivački kapital od 50 milijardi juana (7,5 milijardi dolara), i prema ranijim saop-štenjima u taj konglomerat će biti inkorpo-rirane podružnice niza državnih kompani-ja, uključujući Avijejšen Indastrijal Korp ov Čajna (AVIC), prenosi agencija AFP.

Kineski predsednik Xi Jinping izjavio je da osnivanje tog preduzeća predstavlja »strateški potez« koji će Kinu učiniti vaz-duhoplovnom silom i modernizovati voj-sku, izvestila je državna novinska agencija Sinhua.

Kina ne proizvodi vlastite velike komerci-jalne mlazne avio-motore, a njene usko-trupne avione C919 pokreću motori koje proizvodi CFM Internešenel, zajedničko preduzeće američkog Dženeral Elektrika i francuskog Šafrana.

Najbolji avioni u kineskim vazduhoplovsv-nim snagama koriste motore proizvedene u Rusiji, navela je Sinhua.

Premier Li Keqiang je naveo u pisanoj iz-javi da će proboj u oblasti avio-motora biti

od ogromnog značaja za vojno jačanje i kao i osnaživanje proizvodnih sposobnosti ze-mlje.

Nova kompanija će zapošljavati 96.000 lju-di, sedište će biti u glavnom gradu, a u nju će, kako je navedeno u saopštenju kine-skog Državnog saveta, investirati i gradske vlasti Pekinga.

Rekordan njemački suficit

Njemački suficit vjerovatno će ove godine dostići novi rekord od 278 milijardi eura i ponovo će biti najveći u svijetu, ispred re-zultata koji će ostvariti kineska privreda, saopštio je ekonomski institut Ifo iz Min-hena.

- Sadašnji njemački suficit zasnovan je na trgovini robom - rekao je ekonomista Insti-tuta Kristijan Grime. On je dodao da je iz-voz nadmašio uvoz za 142 milijarde eura u prvoj polovini godine, najviše zahvaljujući snažnoj potražnji u ostalim evropskim ze-mljama.

Institut navodi da će njemački suficit biti ekvivalentan društvenom proizvodu od oko 8,9 odsto, što znači da će privreda ove zemlje ponovo premašiti granicu rasta od šest odsto, koliko je preporučila Evropska komisija, prenio je Biznis.ba.

Brisel i Vašington apelovali su na Berlin da poveća domaću potražnju i uvoz da bi se smanjila globalna neravnoteža i podstakao globalni privredni rast, uključujući eurozo-nu.

Ovakve kritike Berlinu je uputio i Među-narodni monetarni fond, a Njemačka ih je odbacila uz napomenu da je već povećala domaću potražnju uvođenjem minimalne zarade na nacionalnom nivou 2015. godi-ne i značajnim povećanjem penzija u 2016. godini.

Pored toga, Vlada Njemačke povećala je ulaganja u puteve, digitalnu infrastrukturu i migrante, ali se i dalje drži plana da očuva uravnotežen budžet.

Suficit kineske privrede ove godine vjero-

vatno će biti umanjen za oko 60 milijardi eura, na oko 230 milijardi eura usljed nešto slabijeg izvoza, navodi Ifo.

Treće mjesto zauzeće Japan sa prognozira-nim suficitom od 150 milijardi eura u 2016. godini.

Microsoft kupuje LinkedIn za 26 milijardi dolara

Microsoft je na svom zvaničnom Youtube kanalu objavio intervju dvojice čelnih ljudi Microsofta i LinkedIn-a i tako najavio naj-veću kupovinu u IT svijeu u poslednje vre-me. Microsoft će za 26 milijardi dolara, i to u kešu, kupiti najveću poslovnu socijalnu mrežu LinkedIn.

Ovaj potez je značajan za obe kompanije i ključna je slagalica u Microsoftovoj strate-giji za povećanje broja servisa namenjenim poslovnim korisnicima.

Ovu transakciju su već odobrili odbori dvi-ju kompanija, a LinkedIn će zadržati svoj brending i nastaviće da posluje u segmentu Microsoftovog odjeljenja za produktivnost i poslovne procese.

Tim LinkedIn- a je razvio fanastičan biznis koji je fokusiran na povezivanje svjetskih profesionalaca. Zajedno ćemo ubrzati rast LinkedIn-a, kao i Microsoft Office 365 i Dynamics-a, kako bismo osnažili svaku osobu i organizaciju na planeti – istakao je CEO Microsofta, Satya Nadella.

Ovo prisvajanje je veliko za obje kompanije.

Tokom poslednjih 13 godina pozicionira-li smo LinkedIn na jedinstveno mesto za povezivanje profesionalaca, kako bismo ih učinili produktivnijim i uspješnijim. Radu-jem se što ću voditi tim kroz sljedeće pogla-vlje naše priče – izjavio je ovim povodom CEO LinkedIn-a, Jeff Weiner.

Za Microsoft je LinkedIn ključ u poveća-nju broja servisa i usluga namijenjenim poslovnim korisnicima. LinkedIn će omo-gućiti Microsoftu da dosegne više na polju servisa za društvene mreže i sadržaja za profesionalce, prenosi Telegraf.

72


telekomunikacijama, turizmu i građevinarstvu.

- Sagledavanjem strukture ekonomija obje zemlje, primjetan je prostor za saradnju, kako kroz investicije, tako i kroz uspostavlja-nje trgovinskih odnosa u nekoliko oblasti – rekao je Mijušković i podsjetio da Crna Gora ima potpisane sporazume o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, zatim o slobodnoj trgovini sa zemljama regio-na – CEFTA, potom EFTA, te sa Ruskom Federacijom, Ukrajinom i Turskom za povoljniju trgovinu sa ovim zemljama.

Crna Gora i Jordan, prema riječima Mijuškovića, dio su Euro-me-diteranskog partnerstva koje, između ostalog, podrazumijeva po-stepeno stvaranje zone slobodne trgovine, s ciljem tješnje integra-cije mediteranskih partnera sa ekonomskim sistemom Evropske unije. Ovo su pretpostavke za uspostavljanje i unapređenje trgo-vinskih odnosa dvije zemlje, što je i potvrđeno prilikom posjete Jordanu, na poslovnom forumu održanom u oktobru 2013. godine, rekao je on.

Govoreći o poljoprivredi, Mijušković je akcenat stavio na potencija-le Crne Gore za proizvodnju organske hrane, dok je, predstavljajući turizam istakao da će razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta omogućiti povećanje kvaliteta ponude.

- Tradicija koju Jordan posjeduje u turizmu bila bi dobra polazna

Ekonomska saradnja naše države i Jordana može se ostvariti kroz investicije i uspostavljanje trgovinskih odnosa, ocije-njeno je na forumu privrednika dvije zemlje organizovanom

25. jula 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

U radu skupa učestvovalo je oko 70 privrednika iz sektora energe-tike, proizvodnje hrane, građevinarstva, drvoprerade, IT, industrije i drugih oblasti. U plenarnom dijelu govorili su predsjednici crno-gorske i Komore Amana Velimir Mijušković i Issa Haider Murad, kao i predsjednik Jordansko–evropske biznis asocijacije Jamal M. Fariz. Skupom je moderirao potpredsjednik Komore Ivan Saveljić, a prisustvovao je i ambasador Jordana Fawwaz Al Eitan.

Predsjednik Velimir Mijušković podsjetio je da je forum sa Jor-danom uslijedio tri godine od potpisivanja Sporazuma o saradnji između dvije komore i poslovnog foruma realizovanog u okviru posjete predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića toj kraljevini. On je potencirao da Crna Gora želi da razvija kvalitetne ekonomske veze i van granica Evrope što potvrđuje i veliko interesovanje pri-vrednika za ovaj forum.

Govorio je o značaju koje su imale direktne investicije iz 112 zema-lja na dinamičan rast crnogorske ekonomije u posljednjih deset godina, koje su dominantno realizovane u finansijskom sektroru,

Poslovni forum Crna Gora – Jordan

Saradnja kroz investicije i trgovinu

Jordan ima projekte koji bi mogli da angažuju privrednike sa našeg prostora, poručio predsjednik Komore Amana.

73


osnova saradnje crnogorskih i jordanskih privrednika, u smislu razmjene znanja i iskustava u ovoj oblasti – rekao je predsjednik Komore.

Kvalitetna saobraćajna povezanost, dodao je on, osnovni je predu-slov bolje ekonomske saradnje. Stoga, značajno bi bilo uspostavlja-nje poslovnih veza Luke Bar sa lukama u Jordanu.

Izrazio je uvjerenje da će forum rezultirati konkretnim poslovnim ugovorima i aktivnostima, a Privredna komora Crne Gore će pruži-ti podršku realizaciji svih poslovnih aranžmana.

Predsjednik Privredne komore Amana Issa Haider Murad, podsje-tio je da je Jordan zemlja mira, stabilnosti i jednakih prava za sve, smještena u srcu arapskog svijeta.

- Prije tri godine potpisali smo Sporazum o saradnji, a sada smo ovdje jer želimo da je konkretizujemo i privatni sektor u tome treba da bude predvodnik. Crnogorski i jordanski privrednici treba da se posvete jačanju poslovnih veza, a mi smo tu da istražimo koje su dalje mogućnosti za to. Na primjer, u Crnoj Gori imate potencijal u saobraćajnom sektoru i tu bismo mogli da ostvarimo saradnju kao i da uspostavimo letove između dvije zemlje što bi doprinijelo razvoju turizma. Takođe, u Jordanu imamo projekte koji bi mogli da angažuju privrednike sa ovog prostora – rekao je Murad, isti-

čući da vjeruje da će vlade dvije zemlje podržati ovakve napore privrednika.

Predsjednik Jordansko–evropske biznis asocijacije Jamal M. Fa-riz ocijenio je da je posjeta predsjednika Vujanovića toj zemlji po-stavila temelj saradnje, te da je potrebno istražiti resurse za njen razvoj i to u turizmu, trgovini, razmjeni znanja i drugim oblastima. On je govorio o asocijaciji koju predstavlja i izrazio nadu da će fo-rum dati značajne rezultate.

- Iskreno se nadamo da ćemo ovom privrednom posjetom Crnoj Gori postići uspješne rezultate definisanjem zajedničkih investici-onih projekata i aktiviranjem trgovinske razmjene –rekao je Fariz.

Ekonomske potencijale Crne Gore zatim je predstavila Nina Dra-kić, rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori, dok je Reem Bodran iz Upravnog odbora Komore Amana govorila o ulasku na tržište i međunarodnim investicionim mo-gućnostima Jordana.

Poslije plenarnog dijela, organizovani su bilateralni sastanci pri-vrednika dvije zemlje.

Nakon foruma, crnogorsko-jordansku privrednu delegaciju primio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

74


Christine Lagarde, MMF

Toksični miks: niski rast i rastuća nejednakost

Direktorka MMF Christine Lagarde pozvala je svjetske lidere da preduz-mu snažnu akciju za oživljavanje

svjetske ekonomije, prenio je Bankar.me.

Ona im je poslala jasno upozorenje uoči sa-

i 2007. godine, prenosi agencija France Press.

- Još od početka 1990-ih… svjetska ekono-mija nije bila tako slaba toliko dugo vreme-na - navela je Lagard u pisanoj poruci, obja-vljenoj da se podudari sa početkom samita.

Samit G20 koji počinje 4. septembra u tu-rističkom centru Hangdžou, u Kini, sazvan je zbog sporog rasta svjetske privrede i glo-balne neizvjesnosti.

Lagard je poručila da se svetska ekonomija suočava sa potencijalno toksičnom mješa-vinom dugotrajnog niskog rasta i rastuće nejednakosti, stvarajući politička iskuše-nja koja vode populizmu i podizanju trgo-vinskih barijera.

Analitičari kažu, međutim, da na samitu G20 vjerovatno neće biti postignut proboj, imajući u vidu odsustvo krize koja bi mogla da “natjera” vlade da preduzmu akciju.

Šefica MMF-a je dodala da se svijet suočava sa “zamkom niskog rasta”, koji oličava vi-sok dug, slaba tražnja, osipanje radne sna-ge i njihovih vještina, slabljenje podsticaja za ulaganja i usporavanje produktivnosti.

U izvještaju o globalnim ekonomskim uslo-vima za članove G20, analitičari MMF-a ocjenjuju da će rast SAD-a vjerovatno biti slabiji nego što se očekivalo u 2016. godini.

Glavni autor izvještaja, ekonomista MMF--a Helge Berger, rekao je novinarima u Va-šingtonu da se očekuje da ta finansijska institucija snizi svoju prognozu američkog rasta u svijetlu slabih pokazatelja zabilje-ženih u prvoj polovini ove godine.

MMF je u julu saopštio da očekuje da će američka ekonomija rasti 2,2 odsto u ovoj godini i 2,5 odsto u 2017, čime je već revidi-rao naniže prognozu rasta iz aprila.

- Izvjesno je da ćemo za SAD, s obzirom na kretanja u prva dva kvartala ove godine, smanjiti procjenu - rekao je Berger.

U izvještaju za G20, MMF je podsjetio da su lideri G20 obećali 2014. da će podići svoj za-jednički BDP za 2,0 odsto do 2018. Međutim, žemlje članice G20 su do 2016. godine spro-vele u djelo samo 55 odsto obaveza koje su tada preuzele, što govori o »nedostatku od-lučnih akcionih mjera«.

- Veći napredak je hitno potreban - navodi se u izvještaju, i apeluje na donošenje novih fiskalnih i monetarnih mjera za podršku rastu, poput javnih ulaganja u obrazova-nje, pravednijeg režima poreza i naknada i smanjenja dugova privatnog sektora.

U dužem roku, očekuje se povećanje političke i ekonomske stabilnosti u EU i izlazak kamatnih stopa iz negativnih zona vrijednosti.

mita Grupe 20 u Kini.

Lagard je istakla da je od 2016. godine globalni ekonomski rast stagnirao pet godina ispod prosjeka od 3,7 odsto, koji je prevladavao u periodu između 1990.

75


George Soros

Svjetski finansijski

sistem stoji na pragu novih

potresa

Koktel od brexita, migracione krize i mogućeg bankarskog kolapsa može postati smrtonosan za EU, kaže Ge-

orge Soros.

Svjetski finansijski sistem stoji na pragu novih kataklizmi, izjavio je u intervjuu ita-lijanskom listu »Corriere della sera« ame-rički investitor.

»Nakon brexita EU prijeti smrtna opa-snost«, rekao je Soros za »Corriere della sera«.

On je dodao da Evropa može da preživi samo ako se pretvori u takav savez kojem bi želio da se priključi London i u kojem ne bi bili organizovani brexiti.

Prema njegovim riječima, migraciona kri-za u Evropi je usporena nakon što je za-tvorena balkanska maršruta, ali ne treba misliti da će situacija ostati stabilna, čak i ako se sada čini da Evropljani nisu protiv migranata. Vlasti u Italiji i drugim zemlja-ma treba da pokažu realnu spremnost da rješavaju zajedničke probleme do kojih je dovela politika EU prema izbjeglicama.

»To je u potpunosti pitanje političke volje. EU posjeduje netaknute resurse koje može da iskoristi. Ako to sad ne uradi kada se nalazi na granici života i smrti, kada će?«, pita se američki finansijer.

Neuspješni puč u Turskoj samo će povećati neodređenost po pitanju bezbjednosti. Er-dogan je krenuo na primirje sa Rusijom, sa željom da postane posrednik između Rusi-je i Evrope, navodi se u članku.

U svakom slučaju sporazum između EU i Turske je suviše nepouzdana baza za novu politiku EU o izbjeglicama, smatra Soros.

Kako bi preživjela, EU treba hitno da pre-duzme odlučne mjere, smatra milijarder. Prije svega, treba da bude formulisana ja-sna razlika između EU i eurozone.

Slaba karika same eurozone, po mišlje-nju Sorosa, jeste Italija čije banke vape za hitnim ozdravljenjem. On predlaže da se uvedu sankcije institucionalnim investito-rima, a privatnim da se nadoknade gubici.

Osim toga, investitor je kao neophodne uslove za preživljavanje Evrope označio poštovanje finansijske discipline i pravila bankarskog saveza, prenosi B92.

76


Oduvijek se postavljalo pitanje da li je organizovanje jedne tako grandio-zne sportske manifestacije, kao što

je olimpijada, dobro ili loše za ekonomiju države domaćina, piše beogradski Danas

Ta dilema nije mimoišla ni 30. po redu, Ljetnje olimpijske igre u Rio de Žaneiru. Prema istraživanjima javnog mnjenja, 60 odsto Brazilaca misli da će Igre nanijeti više štete nego koristi zemlji, dok je grado-načelnik Ria, Eduardo Paes, uvjeren da je to tako zato što većina od oko 205 miliona sta-novnika pete najmnogoljudije i najprostra-nije države na svijetu (prostire sa na oko 8,5 miliona kvadratnih kilometara) na vijesti-ma čuje samo loše informacije u vezi s tim. Kako je u intervjuu za Danas kazala amba-sadorka Brazila u Srbiji Isabel Cristina De Azevedo Heyvaert, pripreme za Olimpijske igre su izmijenile lik Ria, u čijem širem po-dručju živi više od dva miliona stanovnika. »Naš cilj nije samo da obezbijedimo komfor i bezbjednost za gotovo milion posjetilaca, već i da doprinesemo suštinskoj promjeni na bolje, kada je u pitanju svakodnevni ži-vot svih stanovnika Ria i Brazila, kako za vreme Igara, tako i nakon njih«, istakla je ambasadorka Igrama u susret.

Pored poboljšanja već postojeće infrastruk-ture, izgrađeni su i novi projekti. U izgra-dnju olimpijske infrastrukture uloženo je oko 3,6 milijardi dolara, i uglavnom je riječ o privatnim investicijama. Neki od najzna-čajnijih novoizgrađenih objekata su Olim-pijski parkovi u naseljima Bara i Deodoro, Olimpijski velodrom i, naravno, Olimpijsko selo.

- Vlada i organi države Rio de Žaneiro, za-jedno sa lokalnim vlastima i privatnim sektorom, mnogo su rada i sredstava ulo-žili u dovršavanje velikih infrastrukturnih projekata u gradu. Treba istaći reformu lučke zone, otvaranje nove, četvrte linije metroa (sa šest stanica, ukupne dužine 16 kilometara), uvođenje najmodernijeg obli-ka šinskog gradskog prevoza, unaprijeđene aktivnosti u očuvanju životne sredine itd. Ukupna vrednost ovih ulaganja, najvećim delom ostvarenih kroz razne oblike par-tnerstva privatnog i javnog sektora, dostiže čak 7,5 milijardi dolara - navela je ambasa-dorka Heyvaert.

Značaj ovih projekata ogleda se i u tome što su stvorena radna mesta za oko 50.000 radnika, dok je na samim igrama radilo još 90.000 ljudi.

Tačan iznos direktnih prihoda od Olimpi-jade u Riu nije utvrđen, ali je Međunaro-

dni olimpijski komitet (MOK) objavio da će prava prenosa donijeti najviše, oko 4,1 milijardu dolara, dvostruko više nego što je Atina zaradila 2004. Tu su kompanije koje sponzorišu Igre, među njima Coka Cola, Samsung, Mc Donalds, Panasonic i Omega. Zanimljiv je podatak da Coka Cola, još od 1928. godine, odnosno 20. put, sponzoriše Olimpijske igre. Polovina čovječanstva, ili oko četiri milijarde ljudi, pratilo je dešava-nja na Olimpijskim igrama posredstvom televizije (što objašnjava visoke troškove prava prenosa!), a Igre su privukle oko pola miliona stranih turista u Brazil. U Riu je otvoreno oko 70 novih hotela.

Brazil je priredio mega događaj koji ima šire značenje od sportskog, u vrijeme kada je zemlja prolazila kroz najgoru recesiju od 1930. Ukupan bruto domaći proizvod u Bra-zilu, koji je 2011. bio šesti najveći na svijetu, mjereno paritetom kupovne moći, i ispred Velike Britanije, pao je za gotovo 10 odsto. U junu je, guverner Ria Luis Fernando Pe-sao proglasio finansijsko vanredno stanje i od federalne vlade je dobio finansijsko jemstvo od oko 900 miliona dolara. Zbog vanrednog stanja, guverner je morao da se obrati federalnoj vladi i za veliki zajam kako bi pokrio troškove u vezi sa Olimpij-skim igrama.

U istraživanju Univerziteta Oksford nave-deno je da su Olimpijske igre u Riu za 51 odsto probile budžet, pa će troškovi biti za 1,6 milijardi dolara veći od predviđenih. Ve-liki sportski događaji često se predstavljaju kao način da se pomogne oporavku ekono-mije države domaćina. Teoretski, taj efekat vjerovatno ima snažniji uticaj na manje ekonomije, u kojima bi veliki priliv turista i investicije u infrastrukturu mogli napraviti veliku razliku. Zato neki ekonomisti i anali-tičari ukazuju da OI 2016 neće biti dovoljne da daju podstrek Brazilu, djelimično i zato što je ekomonija te države velika (BDP Bra-zila, mjeren PPP, za 2016. procijenjen je na 3,2 biliona dolara, ili per capita 15,690 dola-ra, a nominalni na 1,5 biliona, ili u prosjeku na 8,802 dolara.

- Vjerujemo da su investicije vezane za Sv-jetsko prvenstvo u fudbalu 2014. i Olimpija-du bile isuviše male da bi stvorile značajnu ekonomsku korist/impuls imajući u vidu veličinu ekonomije - tvrdi Alberto Ramos iz međunarodne konkultantske kompanije Goldman Sachs. On je, takođe, primijetio da postoje znaci »određenog popuštanja velikih recesionih sila koje su naškodile ekonomiji«.

No, iako Brazil, možda, nije dobio veliki podsticaj od Igara, ima i onih koji misle da je najgore po privredu te zemlje - pro-šlo.

- Počinjemo da uviđamo druge znake rasta ekonomije - poručuje Istražitelj-ski tim BMI, vodeće analitičke firme iz Singapura za privrede u usponu. BMI tim je naveo činjenicu da su indeks me-nadžerskih kupovina (PMI), pokazatelj ekonomskog zdravlja u industriji i in-dustrijska proizvodnja, prizemili pad. U BMI, međutim, ne vjeruju da će biti ostvaren snažan rast.

77


Olimpijske igre u Rio de Žaneiru

Slab vjetar u leđa posrnuloj

ekonomiji Brazila

Tačan iznos direktnih prihoda od Olimpijade u Riu nije utvrđen, ali je Međunarodni olimpijski komitet (MOK) objavio kako se očekuje da će prava prenosa donijeti najviše, oko 4,1 milijardu dolara, što je dvostruko više nego što je Atina zaradila 2004. godine.

I u izjveštaju kompanije za davanje kre-ditnog rejtinga Moodis konstatuje se da Igre u Riju neće, u većoj mjeri, pomoći oživljavanju brazilske ekonomije u problemima, ali će nekoliko kompanija ostvariti značajnu korist. Prema ocjeni analitičara, porast maloprodaje i potro-šnja turista sa stranom valutom trebalo bi da donesu korist Cielo SA, najvećoj brazilskoj kompaniji za platne kartice. Profit takođe očekuju Localiza Rent a Car SA, zvanični kompanija za iznajmlji-vanje automobila, kao i Latam Airlines Group SA, zvanični avioprevoznik čla-nova MOK. Dugoročniju korist će imati gradska zona Rio de Žaneira, u kojoj su održane igre, navode u Moodisu. Olim-pijska zaostavština obuhvataće ključna proširenja linija metro i tramvajski pro-jekat od domaćeg aerodroma Santos Du-mont, zbog čega će grad postati mjesto za efikasnije poslovanje.

78


Olimpijske igre 2020. godine

Japan bi od elektronskog otpada mogao da pravi medalje

Japan istražuje mogućnost izrade medalja za Olimpijske igre 2020. godine od plemenitih metala spašenih iz elektronskog otpada, prenosi BBC.

Članovi Olimpijskog organizacionog odbora Japana ranije su ove godine predložili ideju državnim službenicima i kompanijama. Olimpijski gradovi domaćini tradicionalno dobijaju plemenite metale od rudarskih kompanija, ali budući da Japanu manjkaju sopstveni rudarski resursi, ta zemlja je odlučila da učini korak na-prijed.

Međunarodni olimpijski komitet (MOK) je razvio stroge kriteriju-me za najveći svjetski sportski događaj te se proteže čak i do toga od čega bi medalje trebale biti proizvedene.

Na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru koje su završene, zlato ko-rišteno za izradu medalja dobijeno je bez upotrebe žive, a trećina srebra i bronze od recikliranih izvora.

Odbačena potrošačka elektronika, kao što su pametni telefoni i ta-bleti, sadrži male količine plemenitih metala, uključujući i platinu, paladijum, zlato, srebro, litijum, kobalt i nikl. Dijelovi automobila i kućanskih aparata kao što su frižideri i klima uređaji takođe sadr-že ove rjeđe metale, zajedno s baznim metalima, uključujući želje-zo, bakar, olovo i cink.

Veći dio ovog rada bi se odvijao u zemljama u razvoju kao što su Kina, Indija i Indonezija. Japan ima jednu od najviših stopa recikli-ranja u Aziji, prema podacima OECD-a. Međutim, to se uglavnom odnosi na plastiku, papir i staklo.

Blizu 650.000 tona male elektronike i kućanskih aparata se bace u Japanu svake godine, piše list Nikkei. Međutim, procjenjuje se da se manje od 100.000 tona prikuplja za reciklažu. Dakle, za Olimpij-ske igre 2020. godine Japan će vjerovatno morati da uposli poje-dine zemlje ili kompanije da mu pomognu u recikliranju metala.

Količina potrebnog metala zavisiće od veličine i broja medalja, a čini se da su svake godine sve veće i teže. Pet novih sportova je dodato u konkurenciju u Tokiju 2020. godine, uključujući i bejzbol, karate, skejtbording, sportsko penjanje i surfovanje.

Olimpijske igre u Riu imale su najveće medalje do sada, svaka je bila teška 500 grama, debljine jednog centimetra. Ukoliko su me-dalje pravljenje od čistog zlata, ukupni troškovi će preći iznos de-setina miliona dolara, međutim, već odavno se ne prave od čistog zlata koje je trenutno blizu 70 puta skuplje od srebra.

Međutim, neki tržišni analitičari misle da se situacije može promi-jeniti do 2020. godine.

79


Paul Krugman

Jutro poslije

Brexit je zaista fantastičan događaj, na sasvim pogrešan na-čin. Tu je mnogo ljudi zaslužilo svaku osudu, od Davida Ca-merona, koji će ostati upamćen kao čovek koji je rizikovao

raspad Evrope i svoje zemlje radi kratkoročne političke dobiti, do zlobnih urednika britanskih tabloida koji su pumpali javnost go-milom laži.

Ali manje sam uznemiren nego što sam mislio da ću biti. Ekonom-ske posledice brexita će biti loše, ali ne toliko koliko se predviđalo. Političke posledice će biti daleko gore, ali one bi bile takve i da je pobijedila opcija za ostanak Britanije u EU.

Počnimo sa ekonomijom. Britanija će zbog brexita biti siromašni-ja. Teško je predvideti posledice brexita za trgovinu, ali one će biti značajne. Carine Svjetske trgovinske organizacije (STO) su niske, a ograničenja u globalnoj trgovini relativno mala. Ali u Evropi i Sje-vernoj Americi je važan uticaj garancija pristupa tržištu na stopu dugoročnih investicija namijenjenih izvozu, pa bi povlačenje ovih garancija smanjilo obim trgovine, čak i kada bi bio izbjegnut pravi trgovinski rat. Posljedica svega ovoga bi bila smanjena produktiv-nost u Britaniji.

Kada su u pitanju finansijske posledice – slom tržišta, recesija u Britaniji, svjetska recesija itd – ja ih ne vidim. Funta je pala u po-ređenju sa uobičajenim dnevnim oscilacijama. Ali za one sa isku-stvom kriza zemalja u razvoju, ovaj pad nije strašan, čak ni u po-ređenju sa ranijim britanskim epizodama: tokom ekonomske krize 1970-ih funta je pala za trećinu, posle izlaska iz Evropskog finan-sijskog mehanizma 1992. za četvrtinu, a krajem juna za svega 8%.

Britanija pozajmljuje u sopstvenoj valuti i nije podložna klasičnim krizama bilansa zbog devalvacije valute, za razliku od na primjer Argentine gdje pad pezosa uništava kompanije i potrošače koji su pozajmljivali u dolarima. Brexit neće dovesti do naglog odliva ka-pitala i porasta kamatnih stopa, naprotiv.

Došlo je do pada na berzama, ali i do pada kamatnih stopa zbog straha od recesije koji će primorati centralne banke na velikodu-šnu monetarnu politiku. Čemu onda strah? Prvo, zato što novo-nastala neizvjesnost može da smanji obim investicija. Ne znamo kako će se odvijati brexit, pa postoji realna opasnost da kompanije odlože investiranje dok se stvari ne raščiste.

Ozbiljniji problem su politički potresi u Evropi i Britaniji. Što me dovodi do politike. Evropski projekat promovisanja mira i tješnje političke unije kroz ekonomske integracije je u velikoj krizi. Brexit je vjerovatno tek početak, jer populističke, secesionističke i kse-nofobne snage dobijaju sve veću podršku širom Evrope. Dodajmo tome i slabost evropske ekonomije, koja je prvi kandidat za »seku-larnu staganciju« – neprekidnu krizu niskog intenziteta uz demo-grafske probleme koji odvraćaju investicije. Budućnost Evrope ne izgleda dobro i ima razloga za brigu.

Ali ti razlozi ne bi nestali ni da je Britanija ostala u EU. Najveće gre-ške evropske kontrukcije su bile: usvajanje eura bez dublje analize i plana o tome kako će jedinstvena valuta funkcionisati bez jedin-stvene vlade; katastrofalno smještanje eurokrize u moralne okvire i svaljivanje krivice na »neodgovorne južnjake«; uvođenje slobo-dnog kretanja radne snage između kulturno različitih zemalja sa velikim razlikama u primanjima. Brexit je u velikoj meri posljedica ovih neriješenih problema koji su doveli do gubitka kredibiliteta EU. U tom smislu, eurokriza je uticala na brexit, iako se Britanija pametno držala što dalje od eura. I obratno, brexit je samo ubrzao već postojeću krizu.

Prava šteta, koja bi bila izbegnuta da nije bilo Cameronovog gafa, nanijeta je samoj Britaniji. Nijesam stručnjak za te stvari, ali izgle-da da će brexit ojačati najgore snage u britanskoj politici i dovesti do raspada te zemlje. Premijer Boris deluje kao izvesniji ishod od predsednika Donalda (koga lako zamišljam kao britanskog premi-jera). I zato vas molim da ne brinete o makro-ekonomskim pita-njima. Brinite o opstanku Velike Britanije. I oplakujte Evropu, piše The New York Times.

80


Reći da eurozona ne funkcioniše dobro od krize 2008. godi-ne bio bi eufemizam. Njene zemlje članice funkcionisale su mnogo lošije nego zemlje Evropske unije koje su izvan

eurozone, a mnogo slabije nego Sjedinjene Američke Države, u ko-jima je bio epicentar krize.

Zemlje eurozone sa najlošijim performansama našle su se u de-presiji ili dubokoj recesiji; njihovo stanje, misleći na Grčku, pogor-šano je na više načina od onog kroz šta su ekonomije prošle tokom Velike depresije 1930-ih godina.

Članice eurozone s najboljim performansama, poput Njemačke, djeluju dobro, no to jedino kada se porede s drugima, a njihov mo-del rasta djelimično je baziran na politici traženja koristi na štetu drugih, pri čemu uspjeh dolazi na račun bivših »partnera«.

Četiri vrste objašnjenja razrađena su kako bi razložila ovakvo sta-nje stvari. Njemačka voli da krivi žrtve, ukazujući na grčku raska-lašnost, kao i deficit i dug svuda. Ali ovo stavlja kola ispred konja: Španija i Irska imale su viškove i nizak racio duga u odnosu na BDP prije evropske krize. Tako da je kriza izazvala deficit i dugo-vanja, a ne obratno.

Deficit je, bez sumnje, dio evropskog problema. Finska je takođe imala problema u podešavanju brojnim šokovima sa kojima se suočavala, sa BDP-om oko 5,5 odsto nižim u odnosu na vrhunac iz 2008. godine.

Drugi »krivimo žrtve« kritičari navode da su država blagostanja i prekomjerna zaštita na tržištu rada uzroci poteškoća u eurozoni. Ipak, neke od evropskih zemalja sa najboljim performansama, po-put Švedske i Norveške, imaju najjače države blagostanja i zaštitu na tržištu rada.

Mnoge od zemalja koje sada imaju slabe performanse su nekad postizale više - iznad evropskog prosjeka - prije nego što je euro uveden. Njihovo slabljenje nije rezultat neke iznenadne promjene u njihovim zakonima o radu ili iz neke epidemije lijenosti u ze-mljama pogođenim krizom.

Ono što se promijenilo je uređivanje valute.

Drugi tip objašnjenja dovodi do želje da Evropa ima bolje lidere, muškarce i žene koji bi razumjeli ekonomiju i implementirali bolju politiku. Pogrešna politika, ne samo štednje, već i zablude u struk-turnim reformama, koje su proširile nejednakost i time dodatno oslabile ukupnu tražnju i potencijalni rast - nesumnjivo su stvar učinile lošijom.

No, eurozona je političko uređenje, u kojem je bilo neizbježno da će glas Njemačke biti jak. Svako ko se suočio sa njemačkim do-nosiocima odluka tokom posljednje trećine vijeka trebalo je da unaprijed zna mogući rezultat. Najvažnije je što ni s obzirom na raspoloživa oruđa ni najpametniji ekonomski car nije mogao na-predovati u eurozoni.

Treći set razloga slabih performansi eurozone je šira desničarska kritika EU, usmjerena na sklonost eurokrata gušenju inovacija propisima. Ova kritika takođe je promašena. Eurokrate, poput onih koji se zalažu za zakone o radu ili državu blagostanja, nijesu se odjednom promijenile 2000. godine sa kreiranjem fiksnog sistema razmjene, niti 2008. kada je počela kriza.

Još važnije, ono što je bitno za životni standard je kvalitet života. Svako ko poriče koliko bolje živimo na zapadu uz naš zagušljivi vazduh i vodu treba da posjeti Peking.

To dovodi do četvrtog objašnjenja: treba više kriviti euro nego poli-tike i strukture pojedinačnih zemalja. Euro je bio greška od nastan-ka. Čak i najbolji kreatori politika koje je svijet ikada vidio nijesu mogli da ga učine funkcionalnim.

Struktura eurozone nametnula je tu vrstu krutosti koja se vezuje sa zlatnim standardom. Jedinstvena valuta uzela je najznačajniji mehanizam svojih članica za prilagođavanje kursnu razmjenu i eurozona ima ograničenu monetarnu i fiskalnu politiku.

Kao odgovor na asimetrične šokove i odstupanja u produktivnosti trebalo bi da bude podešavanja u realnim, inflacijom podešenim, kursevima, što znači da bi se cijene na periferiji eurozone snižava-le u poređenju sa Njemačkom i sjevernom Evropom. Ali sa nepo-pustljivošću Njemačke po pitanju inflacije njene cijene stagniraju podešavanje bi moglo biti uspostavljeno jedino kroz iskrivljenje inflacije na nekom drugom mjestu.

Tipično, to bi značilo bolnu nezaposlenost i slabljenje sindikata; najsiromašnije zemje eurozone, naročito one u kojima je mnogo radne snage, bile bi na udaru tereta prilagođavanja. Stoga je plan da se približe zemlje u eurozoni očajnički propao, dok su razlike među zemljama i unutar njih rasle.

81


Jozeph Stiglitz

Za spas eura i Evropske unije treba

sedam korakaIz ekonomske perspektive ove promjene su male, ali današnje ru-kovodstvo u eurozoni može imati nedostatak političke volje da ih iznese. To ne mijenja osnovnu činjenicu da je sadašnje stanje na pola puta neodrživo.

Sistem koji je imao za cilj da promoviše prosperitet i dalje integra-cije samo je dao suprotan efekat. Sporazumno razilaženje bilo bi bolje od sadašnjeg zastoja.

Naravno, svaki razlaz je skup; ali zapletenost u njemu košta još više. Kao što smo već vidjeli ovoga ljeta u Velikoj Britaniji, ukoliko evropski lideri ne mogu ili ne žele da donesu teške odluke, evrop-ski birači donijeće odluke umjesto njih, a lideri bi mogli i da ne budu srećni zbog tih rezultata.

Sedam potrebnih koraka

Ovaj sistem ne može i neće funkcionisati na duge staze: demo-kratska politika obezbjeđuje njegov neuspjeh. Samo promjena pra-vila u eurozoni i njenih institucija učinila bi euro funkcionalnim. Ovo bi zahtijevalo sedam promjena:

- napuštanje kriterijuma konvergencije, koji zahtijevaju da deficit

bude manji od tri odsto BDP-a;

- zamjena stroge štednje strategijom rasta, podržanom solidarnim fondovima za stabilizaciju;

- demontaža sistema sklonog krizi u kojem zemlje moraju da se zadužuju u valuti koja nije pod njihovom kontrolom i oslanjanje umjesto toga na euroobveznice i neki sličan mehanizam;

- bolja podjela tereta tokom prilagođavanja, gdje se zemlje koje imaju viškove obavezuju da će povećati zarade i podići fiskalnu potrošnju, osiguravajući time da cijene rastu brže nego u onim ze-mljima u čijim javnim finansijama se javlja deficit;

- promjenu nadležnosti Evropske centralne banke, koja se fokusira samo na inflaciju, za razliku od američkih Federalnih rezervi, koje uzimaju u obzir stopu zaposlenosti, rast, kao i stabilnost;

- uspostavljanje zajednički obezbijeđenog depozita, koji bi sprije-čio odliv novca iz zemalja sa siromašnijim performansama, a još jedan element tu je i »bankarska unija«,

- ohrabrivanje, umjesto zabrana, industrijske politike osmišljene kako bi se obezbijedilo da im se odobri kašnjenje na kojem im se zamjera, kako bi se održao korak sa vodećima.

82


Slobodan Radusinović, Zavod za geološka istraživanja Crne Gore

Ležišta mineralnih sirovina od javnog značaja u Crnoj Gori

83


Projekat MINATURA 2020 - Ležišta mineralnih sirovina od javnog značaja prezentiran je članovima Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore.

Zamjenik direktora Zavoda za geološka istraživanja Slobodan Radusinović, u autorskom tekstu za Glasnik piše o projektu MINATURA 2020, značaju mineralnih sirovina u Crnoj Gori

i potencira neophodnost planskog korišćenja ovog neobnovljivog resursa.

Projekat MINATURA 2020 odnosi se na razvoj koncepta i metodo-logije za definisanje i buduću zaštitu ležišta mineralnih sirovina od javnog značaja (Mineral Deposits of Public Importance-MDoPI), kao odgovor na društvene potrebe da se ona očuvaju ležišta i sa ciljem da se uključe u usklađeni okvir Evropske regulative. Obez-bjeđivanje regulatornog okvira vezanog za politiku planiranja koji uključuje »princip održivosti« za eksploataciju mineralnih siro-vina predstavlja najvažniju pokretačku snagu projekta MINATU-RA2020. Pored problematike snabdijevanja mineralnim sirovina-ma, sadržaj je prvenstveno usmjeren na funkcionisanje održivih planiranja namjene prostora i upravljanja prirodnim resursima koji se moraju očuvati na nivou EU, za dobrobit svih nas.

Eksploatacija ležišta mineralnih sirovina je od suštinskog značaja za Evropu, ako želimo da potrebe evropskog društva budu zado-voljene na održivi način. Kako bi se postigao ovaj cilj, društvena zajednica treba da obezbijedi efektivan pristup koji bi omogućio istraživanje i eksploataciju takvih ležišta mineralnih sirovina, bez ugrožavanja potreba sadašnjih ili budućih generacija. Prethodno je potrebno procijeniti potencijal ležišta mineralnih sirovina koja se mogu eksploatisati (uključujući napuštene i stare rudnike) po-sebno u odnosu na druge mogućnosti upotrebe prostora i uticaj na okolinu. Razmatranje opcija eksploatacije mineralnih sirovina i ostalih mogućnosti korišćenja prostora je izazov koji zahtijeva ak-tuelne informacije i činjenice. Projekat se ne odnosi na energetske mineralne sirovine.

MINATURA 2020 je trogodišnji projekat, finansiran u okviru Pro-grama Horizont 2020 Evropske Komisije. Realizuje se od početka 2015. godine i oslanja se na snagu međunarodnog konzorcijuma od 24 partnera koji imaju iskustvo u projektima na nacionalnom, internacionalnom i komercijalnom nivou, aktivni su učesnici u međunarodnoj zajednici koja se bavi mineralnim sirovinima, dio su dobro uspostavljene mreže i pokrivaju različite domene (javna i regulatorna tijela, industrija, akademske institucije, civilno dru-štvo itd.)

Aktivnosti i rezultati u Crnoj Gori

JU Zavod za geološka istraživanja, u svojstvu nacionalnog projek-tnog partnera, realizuje projektne aktivnosti u Crnoj Gori. Između ostalog, projektni tim Zavoda je 1. juna 2016. godine u Podgorici organizovao stučni skup posvećen projektu MINATURA2020 na kojem su učetvovali predstavnici zainteresovanih strana uklju-čenih u mineralnu politiku, prostorno planiranje na nacionalnom i lokalnom nivou, zatim proizvođača i korisnika mineralnih siro-vina, zaposlenih u lokalnim i državnim tijelima i institucijama, akademske zajednice, Privredne i Inženjerske komore, udruženja i nevladinih organizacija i kao i predstavnika projektnih partnera iz Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Crnogorska radionica je

jedna u nizu organizovanih u Evropi sa ciljem otvaranja dijaloga sa zainteresovanim stranama, prikupljanja informacija o ograniče-njima u pogledu snabdijevanja mineralnim sirovinama i procjene koje pristupe treba razvijati u planiranju namjene prostora kako bi se omogućio pristup ležištima mineralnih sirovina od javnog zna-čaja i njihova zaštita.

Pored ostalog, jedan od rezultata dosadašnjeg rada i predloga sa skupa je i modifikacija radne definicije ležišta mineralnih sirovina od javnog značaja koja glasi: “Ležište, grupa ležišta ili prostor na kome se nalaze ležišta mineralnih sirovina je/su od javnog zna-čaja kada podaci pokuzuju da održiva eksploatacija i/ili utvrđena potencijalnost prostora može da obezbijedi ekonomsku, socijalnu ili drugu korist za Evropsku uniju (ili države članice ili određeni re-gion/opštinu)“. Njome su obuhvaćeni definisani prostori na kojima se nalaze ležišta mineralnih sirovina ali i potencijalni prostori za istraživanje koje treba uvrstiti u prostorne planove, kako bi se isti zaštitili odnosno sačuvali za budućnost.

Ukazano je na potrebu definisanja vrsta mineralnih sirovina i potencijalnih prostora za njihovo istraživanje koje za Crnu Goru imaju javni - strateški značaj, dat je predlog koje vrste mineralnih sirovina na osnovu postojećih saznanja to mogu biti. Istaknuta je potreba izrade Nacionalne strategija razvoja na bazi korišćenja mineralnih sirovina, kao osnove za donošenje novih zakonskih rješenja.

Predložene su sledeće vrste mineralnih sirovina koje za Crnu Goru potencijalno mogu imati strateški značaj:• Crveni boksiti (i boksiti sa potencijalno značajnim sadržajem mi-kroelemenata i REE),• Ležišta polimetlične sulfidne mineralizacije – olovo i cink (sa pratećim metalima: bakar i srebro),• Ugalj, • Nafta i gas (potencijalno) i • pojedine vrste ukrasnog kamena tipa bokit i ležišta bigra.

Ležišta mineralnih sirovina treba definisati prije svega vodeći se nacionalnim interesima, a nakon toga regionalnim i evropskim.

Neophodno je definisati koncept kompleksnog iskorištenja mi-neralnih sirovina u neogenim basenima: ugalj, cementni laporac, glina, odnosno razvoj kapaciteta za proizvodnju cementa i opekar-skih proizvoda.

Magnezijum je kritična mineralna sirovina u Evropi. Resursi kva-litetnih dolomita u Crnoj Gori i mogu biti sirovina za proizvodnju metala magnezijuma, uz uslov primjene tehnoloških rješenja za njegovu ekstrakciju koja bitnije ne ugrožavaju životnu sredinu.

Svaku od navedenih vrsta trebalo bi po definisanom modelu, uz učešće i kontrolu države, istražiti do onog stepena kojim su sigur-no utvrđene rezerve te mineralne sirovine – tako da država tačno zna šta i pod kojim uslovima ustupa na korišćenje koncesionaru.

Način upotrebe rezervi bokita i bigra treba regulisati propisima po-što su u pitanju specifični, kvalitetni, vrlo atraktivni i rijetki mine-ralni resursi koji za Crnu Goru imaju kulturno-istorijsku vrijednost od nacionalnog značaja.

84


Ukazano je na potrebu usvajanja najboljih strateških rješenja da se za sektor mineralnih sirovina definiše validna i realno primjenlji-va platforma koja treba da obezbijedi održivo upravljanje mineral-nim resursima. U cilju izbjegavanja konflikata u prostoru rješenja trebaju da budu prihvatljiva za sve zainteresovane strane. Neopho-dno je definisanje uslova za istraživanje i eksploataciju mineral-nih sirovina u odgovarajućoj strategiji i u prostornim planovima na svim nivoima.

Opšti je zaključak da postoji nedostatak razumijevanja o značaju mineralnih sirovina u svim segmentima društva i da je neopho-dno podizanje svijesti o mineralnoj industriji u Crnoj Gori i njenom socijalno-ekonomskom značaju.

Stiče se utisak da postoji interesovanja zainteresovanih strana u Crnoj Gori na svim nivoima (državni nivo, lokalna uprava, stručne institucije i udruženja, NVO i drugi) za problematiku istraživanja, eksploatacije i industrijske prerade mineralnih sirovina, posebno u razvijenim rudarskim područjima. Jasno je iskazana potreba da se u prostornim planovima na svim nivoima kvalitetno obrade i prikažu postojeća ležišta i pojave mineralnih sirovina, kao i pro-stori potencijalni za dalja osnovna i detaljna geološka istraživanja mineralnih sirovina.

Na poziv Privredne komore Crne Gore, 8. jula 2016. god. u Podgorici, Projekat MINATURA 2020 - Ležišta mineralnih sirovina od javnog značaja prezentiran je članovima Odbora udruženja energetike i rudarstva, što je bila dobra prilika da se razmijene mišljenja veza-na za projektu problematiku i dosadašnje rezultate. Takođe, pre-dloženo je i aktivnije učešće Komore u daljoj realizaciji Projekta.

Karte najznačajnijih ležišta i perspektivnih terena za istraživanje ležišta mineralnih sirovina u Crnoj Gori Mineralne sirovine Crne Gore i njihov

ekonomski i socijalni značaj

Crna Gora, u odnosu na svoju veličinu i broj stanovništva, ima značajne mineralne resurse. Najznačajniji su: crveni boksit, olovo, cink i ugalj. Značajna su takođe i ležišta nemetaličnih mineralnih sirovina, čiji se resursi ne koriste u dovoljnoj mjeri.

Ekonomski razvoj Crne Gore u poslednjih 70 godina u velikoj mje-ri se zasnivao na upotrebi mineralnih resursa. Period tranzicije, promjene u vlasničkoj strukturi, gubitak tržišta, tehnološki nedo-staci i ostali razlozi doveli su do stagnacije i redukcije rudarske i industrijske proizvodnje u poslednjih 25 godina, a došlo je i do zatvaranja brojnih kompanija. Određeni napredak je prisutan od sticanja nezavisnosti 2006. godine u smislu inteziviranja detalj-nih geoloških istraživanja mineralnih sirovina, ponovnog otvara-nja zatvorenih rudnika, otvaranja novih i investiranja u rudarsku opremu i moderna proizvodna postrojenja.

No i pored toga, prema podacima iz »Strategije razvoja prerađi-vačke industrije Crne Gore 2014 - 2018« uočava se pad ukupne in-dustrijske proizvodnje u odnosu na referentnu 2000. godinu, što zabrinjava. Naime, tokom 2001. i 2002. uočava se neznatni rast, od 2003. do 2008. rast, od 2009. smanjenje, dok je u 2012. industrij-ska proizvodnja je bila na nivou od 75% proizvodnje u 2000. godini. Fizički obim proizvodnje u prerađivačkoj industriji na kraju 2012. godine je na nivou od svega 65,2% iz 2000. godine.

Proizvodnja proizvoda od nemetaličnih mineralnih sirovina je na kraju 2012. godine na nivou od 70 % iz 2000. godine, dok je proizvo-dnja osnovnih metala i metalnih proizvoda na kraju iste godine na nivou od svega 43,4 % iz 2000. godine.

85


Kada je u pitanju vađenje ruda i kamena, tokom 2001. godine uo-čava se pad, od 2002. do 2007. imamo ujednačenu proizvodnju, u 2008. rast; od 2009. do 2012. godine izražen je snažan pad proizvo-dnje, tako da je vađenje ruda i kamena na kraju 2012. godine na nivou od svega 51,9 % proizvodnje iz 2000. godine. Ovaj snažni pad ima za posljedicu propadanje mnogih industrijskih subjekata, što se odražava veoma značajno na ukupnu zaposlenost.

Jasno je da se zatvaranje Fabrike za proizvodnju glinice u Alu-minijskom kombinatu Podgorica negativno odrazilo na proizvo-

dnju crvenog boksita u Rudnicima boksita Nikšić, kao i na ukupnu proizvodnju primarnog aluminijuma. Ovakva sitacija izazvala je i značajne socijalne probleme, jer je ugašen veliki broj radnih mje-sta u ovim kompanijama. Sve ovo je uslovilo i značajan pritisak na finansijsku situaciju u cijeloj zemlji. Takođe, kada su u pitanju nemetalične mineralne sirovine, smanjena proizvodnja kamenih agregata i ukrasnog kamena se može dovesti u vezu sa smanje-njem investicione aktivnosti u građevinarstvu u Crnoj Gori od 2009. godine. Proizvodnja u Rudniku uglja Pljevlja je uglavnom konstantna i zadovoljava potrebe termoelektrane u tom gradu.

Vrsta mineralne sirovine

Geološke rezerve i ukupna proizvodnja mineralnih sirovina u Crnoj Gori Procijenjena vrijednost dosadašnje p-nje

najznačajnijih min. sirovina u CG*Dokazane rezerve Prognozne rezerve Dosadašnja proizvodnja

Crveni boksit 35 Mt 50 Mt 25 Mt 600 M€

Olovo i cink 34.2 Mt 30 Mt 9.5 Mt

Koncentrati: 127 Kt Pb; 447 kt Zn; 134Kt FeS2

Koncentrati: Pb 100 M€Zn 250 M€

Bakar 5.3 Mt 2 Mt -

Ukrasni kamen 6 Mm3 60 Mm3 Procjena – primarni

blokovi: 0.25 Mm3 80 M€

Tehnički kamen 60 Mm3 Velike Procjena – agregati svih

frakcija: 20 Mm3 250 M€

Opekarske gline 6.4 Mt 500 Mt Ne raspolažemo

pouzdanim podacima

Cementni laporac 90 Mt Nijesu procijenjene Cement: 1.66 Mt Cement: 130 M€

Bijeli boksit 5.6 Mt 10 Mt Procjena: 300 Kt 6 M€

Dolomit 80 Mt Velike -

Barit 0.4 Mt Nijesu procijenjene 65.4 Kt

Bentonit 2.4 Mt 1.4 Mt 164.7 Kt

Kvarcni pijesak - 7 Mt -

Rožnaci 1.2 Mt 1.5 Mt -

Ugalj 251.2 Mt 100Mt 68.1 Mt 1.7 Mld€

*Napomena: Vrijednost proizvodnje mineralnih sirovina obračunata je na osnovu aktuelnih tržišnih cijena mineralnih sirovina i proi-zvoda od mineralnih sirovina i može se smatrati samo orjentacionom.

Geološke rezerve, proizvodnja i vrijednost proizvodnje mineralnih sirovina u Crnoj Gori

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Industrija - ukupno 99,3 99,9 102,0 116,1 113,9 115,0 115,1 112,8 76,5 89,9 80,7 75,5

Vađenje ruda i kamena 88,5 95,1 96,4 91,5 91,7 94,4 95,8 112,8 38,9 61,7 65,7 51,9

Prerađivačka industrija 101,6 103,9 101,2 114,5 117,4 117,5 128,4 113,9 69,9 67,8 72,5 65,2

Proizvodnja i distribucija elektr. energije 93,9 87,7 103,0 124,6 107,9 111,2 80,7 106,4 103,8 156,8 105,5 107,0

Prerađivačka industrija

P-nja proizvoda od ost. nemetal. minerala 107,2 112,9 113,2 107,5 107,1 108,1 107,7 105,3 61,1 80,2 87,7 70,0

Proizv. Osnovnih metala i met. Proizvoda 109,7 115,2 116,9 132,9 123,7 129,6 143,2 124,7 55,0 49,5 58,1 43,4

Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje (2001-2012), Izvor MONSTAT (2000. godina =100%)

86


Pravna regulativa

Pravnu regulativu u oblasti istraživanja i eksploatacije minerala u Crnoj Gori čine Zakon o koncesijama, Zakon o geološkim istraživanjima i Zakon o rudarstvu, kao i određeni broj podzakonskih akata. Donese-na su su brojna zakonska rješenja koja de-finišu uslove i način dobijanja koncesionog prava, sprovođenja istraživanja i eksplo-atacije mineralnih sirovina, licenciranje, dobijanje dozvola i slično. Pitanje plani-ranja u oblasti istraživanja i eskploatacije ležišta minerala nije definisano posebnim zakonom. Postoji legislativa u oblasti pro-stornog planiranja i izgradnje objekata, kao i prostornih planova na nacionalnom i lokalnom nivou, gdje su definisane loka-cije namijenjene istraživanju i eksploa-

taciji mineralnih resursa. Postoje brojne strategije i ostali dokumenti, koji se samo djelimično odnose na upotrebu mineral-nih resursa: Stategija razvoja energetike, Strategija razvoja građevinarstva, Strategij razvoja prerađivačke industrije, Strategija regionalnog razvoja itd.

U Crnoj Gori, postoji nekoliko državnih in-stitucija koje prikupljaju i obrađuju podat-ke o istraživanju i eksploataciji mineralnih resursa i njihovoj upotrebi. Geološka istra-živanja od interesa za Crnu Goru sprovodi Zavod za geološka istraživanja. Geološka istraživanja u okviru odobrenih rudarskih polja sprovode kompanije koje imaju kon-cesiona prava pod uslovom da imaju licen-cu ili licencirane kompanije koje oni za to angažuju. Elaborat o dokazanim rezervama i kvalitetu mineralnih sirovina ovjerava

Ministarstvo ekonomije – Direktorat za ge-ologiju i rudarstvo. Isti organ ovjerava Ru-darske projekte eksploatacije mineralnih sirovina, izdaje odobrenja za eksploataciju, prikuplja podatke o eksploataciji mineral-nih sirovina koje su koncesionari obavezni da podnesu i vode evidenciju o njima.

Kontrolu sprovođenja geoloških istraži-vanja i eksploatacije mineralnih resursa sprovodi Inspekcija za rudarstvo i geologiju koja djeluje u okviru Uprave za inspekcij-ske poslove.

Prije započinjanja rudarskih aktivnosti ili tokom njihovog trajanja, potrebna je izra-da Procjene uticaja na životnu sredinu, na koju saglasnost daje Agencija za zaštitu životne sredine. Podake o proizvodnji mi-neralnih sirovina i industrijskoj proizvo-dnji prikuplja i obrađuje Zavod za statistiku Crne Gore – MONSTAT.

Prema podacima Ministarstva ekonomije u Crnoj Gori je odobreno ukupno 31 eksploa-taciono polje i to za 26 koncesionara. Uku-pna površina odobrenih eksploatacionih polja iznosi 6.324 ha odnosno 0,46 % teri-torije Crne Gore. Na osnovu preliminarne ocjene perspektivnosti terena za istraživa-nje mineralnih sirovina ukupna površina ovih područja iznosi 1.110 km2 odnosno 8 % teritorije Crne Gore.

Stoga, da zaključimo, postoje podaci o leži-štima mineralnih resursa i njihovoj eksplo-ataciji u Crnoj Gori, ali ne postoji jedinstve-na i posebna baza podataka koja bi služila za razvoj planiranja, izradu planskih doku-menata, donošenje odluka itd.

Lista vrsta mineralnih sirovina obuhvata one mineralne sirovine koje imaju dokaza-ne geološke rezerve. Njihova evaluacija u uslovima javnog značaja na nacionalnom i/ili lokalnom nivou može se izvršiti na osnovu kriterijuma koji će biti razvijeni na nacionalnom nivou.

Zaštićena područja i eksploatacija mineralnih sirovina

Veoma značajno pitanje je i pitanje polo-žaja zaštićenih područja i prostora nami-jenjenih eksploataciji mineralnih sirovina. Prema podacima iz Nacrta strategije biodi-verziteta u Crnoj Gori 2016-2020, a na osno-vu Informacije ostanju životne sredine za 2010. godinu, u Crnoj Gori je pod nacional-nim nivoom zaštite ukupno 124.964,24 ha, odnosno 9,047% teritorije Crne Gore. Među-

Karta zaštićenih područja i najznačajnijih ležišta i perspektivnih terena za istraživanje ležišta mineralnih sirovina u Crnoj Gori

87


narodno zaštićena područja obuhvataju površinu od 237.889 ha.

Na osnovu preliminarne analize uradili smo preglednu kartu na kojoj su prikazana zaštićena područja u Crnoj Gori i područja pred-viđena za buduću zaštitu, najvažnija ležišta čvrstih mineralnih sirovina i perspektivni prostori za njihovo istraživanje. Ne postoje značajniji konflikti osim na prostorima: Bjelasice (sliv rijeke Tare - bivši rudnik »Brskovo« i perspektivni tereni); Ljubišnje (planirani park prirode - Rudnik olova i cinka »Šuplja stijena« i perspektivni tereni); Vranjina i Virpazar (NP Skadarsko jezero - Ležišta dolomi-ta). Treba naglasiti da donošenje odluke o zaštiti nekog prostora u Crnoj Gori, po nepisanom pravilu podrazumijeva obustavljanje svih aktivnosti na valorizaciji prirodnih resursa, što nikako nebi smio biti slučaj. Jasno je da eksploatacija mineralnih sirovina ima negativan uticaj na životnu sredinu, ali to ne znači i a priori nje-no odbacivanje u zaštićenim područjima. Primjera za to mnogo u evropskoj praksi. Značajniji uticaji se, uz primjenu modernih tehnoloških i tehničkih rješenja eksploatacije obrade/prerade mi-neralnih sirovima mogu svesti na razumnu i ekološki prihvatljivu mjeru. Mineralne sirovine Crne Gore nesumljivo predstavljaju iz-uzetan prirodni potencijal i resurse koje planski treba valorizovati u budućnosti. Sigurni smo da će ekonomska ocjena i analize koje neminovno slijede u budućnosti, kao obaveza u procesu pristupa-nja Evropskoj uniji, nedvosmisleno pokazati ispravnost navedenih stavova.

Zaključak

Korišćenje mineralnih sirovina u Crnoj Gori, kao neobnovljivog prirodnog resursa, treba da bude u skladu i sa sledećim kriteriju-mima: • da se vrši planski i na nivou države za strateške mineralne siro-vine, • da se vrši kompleksna valorizacija u skladu sa savremenim ra-zvojem tehničko-tehnoloških rješenja i • da se primjenjuju moguća rješenja za valorizaciju jalovine i otpa-dnih materijala iz primarne eksploatacije i prerade – tehnogenih mineralnih sirovina. Neophodno je:• Izrada nacionalne strategije razvoja na bazi korišćenja mineral-nih sirovina • Redefinisanje uslova korišćenja mineralnih sirovina od strate-škog značaja za Crnu Goru • Usklađivanje korišćenja mineralnih sirovina u neogenim baseni-ma (ugalj, cementni laporac, glina)Kako bi na najbolji način koristili naše mineralne resurse potrebno je:• Izrada prostorno planske dokumentacije kojom bi se obezbijedio pristup prostorima za istraživanje i eksploataciju mineralnih si-rovina • Mineralne sirovine koristiti planski, bez ugrožavanja potreba bu-dućih generacija i u skladu sa principima zaštite životne sredine i održivog razvoja. • Ležišta mineralnih sirovina koja se mogu eksploatisati i potenci-jalne prostore za istraživanje mineralnih sirovina potrebno je pro-cijeniti u odnosu na druge mogućnosti upotrebe prostora (zaštiće-ni prostori, poljoprivreda, šumarstvo, staništa flore i faune, druga ekološka pitanja, prioriteti za razvoj infrastrukture itd.)

88


Richard Branson, vlasnik Virgina

Branding

Richard Branson vlasnik je brenda Virgin kojeg čini 350 kom-panija, a čije se bogatstvo procijenjuje na 7.8 milijardi ame-ričkih dolara. Kada je 1972. godine pokrenuo Virgin Records

vrlo malo ili gotovo ništa nije znao o marketingu i brendingu.

Danas Branson Virginov uspjeh pripisuje mnogim faktorima, a onaj najvažniji koji ih je zadržao u poslu više od 40 godina je snaga i ugled brenda. Ovaj put Richard Branson nije otkrio zahvaljujući čemu ili kome je, ne samo opstao nego i postao izrazito uspješan u biznisu, ali je otkrio deset omiljenih citata vezanih uz marketing i brending (poredanih od posljednjeg).

10. Ostanite vjerni svojim vrijednostima. Zato i jeste postali uspje-šni, a to je razlog zbog kojeg se nevjerovatne stvari događaju. – Rafe Offer

9. Odredite ko ste vi i šta je Vaš brend zapravo, a šta nije. Ono što ostane je samo gomila buke. – Geoffrey Zakarian

8. Produkt brenda je suvenir – Lisa Gansky

7. Kada ljudi spominju Vaš brend kao glagol znate da je izvanredan – Meg Whitman

6. Fokusirajte se na izgradnju najboljeg mogućeg brenda. Ako ste odlični, ostali će to primjetiti i prilike će se pojaviti – Mark Cuban

5. Budite svoj najbolji kupac. Živite životnim stilom svojih kupaca – Milena Glimbovski

4. Kupci neće biti vjerni onome ko je prvi, već onome ko je najbolji – Stefan Persson

3. Ugled se ne gradi samo temeljem želja – Henry Ford

2. Potrebno je 20 godina za izgraditi uspjeh i 5 minuta za uništiti ga. Ako to imate na umu, stvari ćete raditi drugačije – Warren Buffett

1. Morate biti vjerni svome nasljeđu, to je ono što će izgraditi Vaš brend – Alice Temperley

89


Industrijalizacija nakon Drugog svjetskog rata

Sve do Drugog svjetskog rata privredu Crne Gore karakterisali su ne samo visoko učešće poljoprivredne proizvodnje i nera-zvijene industrije, nego i nerazvijenost poljoprivrede u kojoj

je dominirala primitivna tehnika, ekstenzivna obrada zemlje i ni-sko produktivno stočarstvo. Osnovno opredeljenje u privredi Crne Gore, a samim tim i Podgorice bio je razvoj industrije. Uz to bio je jako naglašen razvoj saobraćaja kao osnovne pretpostavke indu-strijskog razvoja. Usled toga industrija se razvijala znatno brže u odnosu na privredu u cjelini, a posebno u odnosu na poljoprivredu, čime se potvrdila kao osnovni nosilac razvoja. U to vrijeme se po-ljoprivreda kao grana privrede javlja kao finansijer razvoja indu-strije, odričući se investicija za sopstveni razvoj u interesu razvoja industrijske baze.

Uzimajući, kao kriterijum, visinu stope rasta društvenog proizvoda zapažaju se tri perioda u razvoju industrije. Prvi period je od 1947-1956., drugi od 1957-1964. i treći od 1965. odnosno poslije privredne reforme.

U prvoj dekadi poljoprivredne proizvodnje industrija bilježi stopu rasta od samo 10%, jer se u tim godinama rast industrijske proizvo-dnje uglavnom zasnivao na korišćenju obnovljenih kapaciteta. Su-kob sa IB-om iz 1948., suša u 1950-oj i 1952-oj godini i druge teškoće u zemlji znatno su usporile modernizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta predviđenih privrednim planom, što je za poslje-dicu imalo nisku stopu rasta društvenog proizvoda industrije. Upr-kos svim teškoćama u toku prve dekade pušteno je u rad nekoliko manjih hidroelektrana i objekata.

U ovoj dekadi na području podgoričke opštine, osim obnove Du-vanskog kombinata nije se pristupilo izgradnji novih kapaciteta. Međutim, na prostoru Crne Gore započeli su radovi na izgradnji Željezare »Boris Kidrič«, Brodogradilišta u Bijeloj, a sa radom su otpočeli: Rudnik olova i cinka u Šupljoj stijeni, »Obod« na Cetinju i

Industrija ležajeva u Kotoru.

Za razliku od prethodnog u periodu od 1957-1964. godine ostvaren je brz porast industrije. Godišnja stopa rasta dostizala je 38% u 1961. i 1962. Taj brzi rast proizvodnje bio je posljedica realizacije razvojnog programa. To je bio najznačajniji period za formiranje crnogorske industrije. U tom periodu počela je proizvodnja i prvih tona čelika. U drvnoj industriji razvila se visoka zona prerade dr-veta u kombinatima: Pljevlja, Rožaje, Berane (Ivangrad), Mojkovac i Nikšić.

Djelimično se razvija i industrija kože i obuće, celuloze i papira u Beranama, a u »Obodu« i proizvodnja aparata za domaćinstvo kao i niz objekata prehrambene industrije.

U ovom periodu i u Podgorici (Titogradu) ostvaren je brži razvoj in-dustrije. Podignut je Pamučni kombinat, Fabrika za izradu trikota-že, Industrija građevinskih mašina »Radoje Dakić«, Fabrika namje-štaja i stolarije »Marko Radović« kao i drugi pogoni prehrambene i tekstilne industrije.

Stalno jačanje i tempo industrijskog razvoja prekinut je društve-no-ekonomskom reformom 1965. godine. Stopa rasta društvenog proizvoda naglo je pala sa 21% u 1964. na 8% u 1965. i 2% u 1966. godini.

Međutim, poslije 1968. godine započela je izgradnja krupnih obje-kata koji su bili od velikog značaja za budući razvoj Crne Gore. U Podgorici započeta je izgradnja Kombinata aluminijuma kao i Fa-brika za preradu aluminijuma, a na prostoru Crne Gore HE Piva, rudnik i flotacija olova i cinka u Mojkovcu, proširenje i moderni-zacija rudnika boksita kod Nikšića, Fabrika cementa u Pljevljima i Industrija građevinskog materijala u Spužu kao i TE Pljevlja.

(Izvor: dr Vukajlo - Mišo Gluščević, www.montenegrina.net)

90


Britanski list Evening Standard izdvojio je deset razloga zašto bi trebalo posjetiti Crnu Goru. »Standard« napominje svojim čitaocima da se ne zavaravuju imenom naše države, jer je

Crna Gora sve osim jednobojna.

- Tamo možete naći boje na svakom ćošku, od cvjetnih mediteran-skih polja do kristalno bistrog mora - piše britanski list.

Kao i većina destinacija koje su još neotrkrivene, Crna Gora je po-stala favorit turistima, koji dolaze zbog tople klime i pješčanih pla-ža na kojima nema gužvi.

- Većinu turista privućiće Kotor ili ostatak 300 kilometara duge obale. Ali Crna Gora je veličine pola Velsa, tako da nije teško istra-žiti bogatstva njenih planina i kanjona – navode oni.

Ovo su deset razloga koje je »Standrard« izdvojio zbog kojih se mora doći u Crnu Goru.

Evening Standard

Zašto treba posjetiti Crnu Goru

1. Jeftinija je od Hrvatske i Zapadne Evrope

2. Pješačenje kroz Nacionalni park Durmitor

3. Posjeta kanjonu Tare

4. Odlično mjesto za brdske i planinske šetnje, vožnje kajakom i rafting

5. Posjeta Bokokotorskom zalivu

6. Prelijepe stare crkve

7. Obala koja se mora posjetiti, raznovrsne plaže na malom pro-storu

8. Autentična hrana, nacionalna kuhinja tipičnu za Mediteran

9. Divna priroda i topografija

10. Odlični uslovi za jedrenje

7. AVGUST Podgorica ADRIATIC SBS Tivat AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGEA JINRONG Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-

MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ARHIMED Podgorica ART BETON Podgorica ART GRAFIKA

Podgorica ATOL-COMMERCE Nikšić AUTOBOKA Kotor AUTO KREŠO Podgorica AZRA COM Rožaje BARANKA

EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ Bar BB SOLAR Podgorica BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BETON GROUP

POPOVIĆ Berane BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU, Budva

CENTROMETAL Podgorica CONFIRM Tivat CSP Podgorica CUNGU & CO Ulcinj ČISTOĆA HERCEG NOVI Herceg Novi D PHOTO TRADE Tivat

DAMIS Podgorica DANLAB Podgorica DANPE COMMERCE Herceg Novi DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica

DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić DžEK POT Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELAMONT Herceg Novi ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELKO TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ELEKTROVOD Podgorica ENIGMA COMPANY Nikšić ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi EURO-CASA Podgorica EUROPROJEKT Podgorica EUROŠPED CO Podgorica EXPO COMMERCE Kotor FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FOBRA Podgorica GEO MAX GROUP Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GRATIS COMPANY Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GLOSARIJ Podgorica GRAFO GROUP Podgorica GORENJE Podgorica ICECOM Podgorica IMPERIAL Bijelo Polje ING-INVEST Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IVNIK Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMING Danilovgrad HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor HOROZ Podgorica JET DIRECT Podgorica JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL -PROMET Podgorica K & M SISTEM Nikšić KALAMPER Bar KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS MNE Herceg Novi KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOPRING PMC Podgorica KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LIKAPROM Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LUXSOS Tivat MALL Podgorica MARMIR Podgorica MATKOM Nikšić MATINO-COMPANY Bijelo Polje MEDITAS Podgorica MEGAPLAST Podgorica MI-RAI HOUSE Kotor MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MOGUL CRNA GORA Podgorica MOKAMARD Podgorica MONDO VERDE Kotor MONTSTATE Cetinje MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTECCO INC Danilovgrad MONTELL Cetinje MONTE MITROS Podgorica MONTE PARTS Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONTINSPEKT Podgorica MOST-INŽENJERING Podgorica MTK-COMMERCE Budva MX Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor NOVA ENERGIJA Podgorica NTC LOGISTICS Nikšić OCEAN MONTENEGRO Bar OGMA Podgorica OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica PERT Tivat PJASTERA Nikšić PLAM INŽENJERING Podgorica POPOVIĆ Nikšić PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić RAI M Nikšić RAROVAC Podgorica REAL ESTATE & CO Ulcinj REFRESH SERVICES Podgorica REMID VIS Podgorica RK-PH Podgorica S2B Podgorica SAČ Podgorica SEKAS Podgorica SIGILLUM CO Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SJEVER MONT Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SOHO CAFFE Bar SOMBOREX Podgorica SPECTACULAR Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TA G O R Podgorica TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNO LUX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TERMOELEKTRO-MONT Podgorica TILIA Budva TRING Podgorica TUJKO Kotor VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VIA PARADISO Podgorica VILLA Cetinje VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VU - TI INŽENJERING Bar VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

Documents

Predsjednik Vlade na sjednici Upravnog odbora Privredne ... · još niže. Eurozonu u 2015. karakteriše rast ekonomije od 1,7 odsto, što je najviše od 2010. Na Zapadnom Balkanu