Predmetni program Crnogorski jezik za osnovnu skolu

7/25/2019 Predmetni program Crnogorski jezik za osnovnu skolu

1/224

CRNA GORA

MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA ZAVOD ZA KOLSTVO

Predmetni program

CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST

I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IXrazred osnovne kole

Podgorica, 2011.


2/224

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost

Predmetni program


I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IXrazred osnovne kole

Izdava: Zavod za kolstvo

Urednik: Pavle Goranovi

Lektura: Jelena uanj

Tehnika priprema: Nataa Peri

Dizajn korica: Danijela ilas

tampa: Pobjeda, Podgorica

Tira: 1200

Predmetni program za predmet Crnogorski jezik i knjievnost za osnovnu kolu prilagodila je Komisija u sljedeem sastavu (2010):

prof. dr Milenko Perovi, predednikdr Duanka Popovi, lanicaLida VukmanoviTaba, lanicaDijana Lakovi, lanicaDragana Dmitrovi, lanicaZuvdija Hodi, lanAleksandar oguri, landr Adnan irgi, konsultantJelena uanj, konsultantkinjaAleksandar Radoman, konsultant

Savjet za opte obrazovanje donio je predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOSTza osnovnu kolu na 14. ednici, odranoj 24.12. 2010.godine.


3/224


4/224


4


5/224


5

1. NAZIV PREDMETNOGA PROGRAMA


2. ODREENJE PREDMETA

a) Poloaj, priroda i namjena predmeta

Crnogorski jezik i knjievnostobavezni je predmet u osnovnoj koli i izu ava se svih devet godina kolovanja. Znanja iz ovoga predmetaprovjeravaju se na kraju prvog i drugog ciklusa (eksterno-interna provjera znanja) i na kraju treega ciklusa, odnosno na kraju osnovnekole (eksterna provjera znanja).

Jezik je orue za razmiljanje, samoiskazivanje i komunikaciju, za uspostavljanje drutvenih relacija, za uvanje i prenoenje kulturnebatine i napredak pojedinca i drutva. Jezik je drutveni fenomen koji ovjeka ini ovjekom.

U okviru jezika odvija se proces u kojem rijei postaju pojmovi. to vie pojmova uenik/uenica ima na raspolaganju i to bolje razumijenjihove relacije, to lake konceptualno razmilja.

Nastava crnogorskoga jezika i knjievnosti ima vaan zadatak da kroz znanje jezika i poznavanje literature pomogne ueniku/uenici dapostane samostalna, slobodna, kreativna i kulturna linost, svjesna sopstvenog identiteta i identiteta svojega naroda, odnosno nacionalneili etnike grupe. itanjem literature uenik/uenica usvaja materijal koji razvija njegov/njen emocionalni ivot i njegovu/njenu sliku osvijetu, znanje o samome sebi i o drugim ljudima, o ljudskim iskustvima i imaginaciji. Razvijajui i cijenei vlastiti jezik i vlastitu kulturu,

uenici/uenice saznaju da postoje druge kulture i drugi jezici, koje takoe treba cijeniti. Nastava predmeta Crnogorski jezik i knjievnostupuuje uenike/uenice da uvaavaju kulturno nasljee ovjeanstva, a veliki dio ljudskog intelektualnog kapitala ivi u jeziku i kao jezik.

Opti cilj nastave predmeta Crnogorski jezik i knjievnost jeste da podstakne i podri uenikovu/ueniinu elju i hrabrost da se izraava,da podri njegov/njen razvoj u vjetoga komunikatora i stvaraoca tekstova razliitih vrsta. Uenik/uenica treba da ovlada tehnikamaitanja i pisanja i vjetinama informatike pismenosti. Treba da razumije, ita i pie razliite vrste tekstova; da poeduje sposobnostzakljuivanja, selektovanja i procjene, da bira stil pisanja koji odgovara eljenim ciljevima, da procjenjuje praktinost svojih vjetina i da ihusavrava.


6/224


7/224


7

Tabela 2: Broj asova namijenjen nastavi predmeta Crnogorski jezik i knjievnostpo razredima

Razred

Sedminibroj

asova

Broj asova nastavajezika

Broj asova nastavaknjievnosti

Ukupni broj asova centralni program

Broj asova dio programakoji osmiljava kola i

lokalna zajednica

Ukupnoasova

I 6 90 90 180 24 204II 6 108 72 180 24 204

III 6 108 72 180 24 204

IV 5 90 60 150 20 170

V 5 90 60 150 20 170

VI 5 90 60 150 20 170VII 4 72 48 120 16 136

VIII 4 72 48 120 16 136

IX 4 65 43 108 16 124

UKUPNO 1518


8/224


9/224


10/224


11/224


11

7. Uenici/uenice razvijaju pozitivan odnos prema sve etiri komponente jezika (itanje, sluanje, govor i pisanje) i uivljavaju se uumjetniki svijet i atmosferu unutar poetikog okvira umjetnikoga teksta. Razvijaju sposobnost samostalnoga rasuivanja i formiranjavlastitog miljenja o svijetu i ivotu, procjenjivanja umjetnikih inilaca i stvaralakih postupaka koji pobuuju estetski doivljaj,uporeivanja knjievnih djela. Uenici/uenice podstiu se da svoje sudove i stavove obrazlau umjetnikim injenicama iz teksta.Ohrabruje se njihovo stvaralako miljenje i problemsko rjeavanje pojedinih situacija (ukljuuju se u debate i rasprave, odlaze naknjievne veeri i uestvuju u njima, nastupaju u predstavama dramske sekcije, piu i itaju svoje knjievne kritike, svoja pjesnika,prozna, dramska ostvarenja i sl.).

8. Uenici/uenice razvijaju sigurnost i samopouzdanje, spremnost na saradnju i pomo, na timski rad; stiu kulturu dijaloga, uvaavanjasagovornika/sagovornice i razliitih stanovita i miljenja.

9. Uenici/uenice razvijaju estetski ukus i stvaraju naviku da umjetnike pojave posmatraju i procjenjuju s razliitih stanovita,osposobljavaju se za kritiki pristup lirskom, epskom, dramskom tekstu i njihovoj scenskoj realizaciji (aktivni stvaralaki postupci pomauim da postanu svjesni sloenosti pripovijedanja fiktivnih tekstova, tj. dubljeg shvatanja estetskoga nivoa umjetnikog teksta). Otkrivaju iizraavaju povezanost izmeu literature i drugih formi umjetnosti.

10. U okviru medijskoga vaspitanja, uenici/uenice postaju svjesni svakodnevne izloenosti uticaju medija i osposobljavaju se za kritikoprosuivanje i vrednovanje sadraja koje oni nude.


12/224

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS) 1. razred

12

4. SADRAJ I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA

I CIKLUSI razred

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacija

I nastavna oblast:

Nastava jezika

1. Uenik/uenica usvaja osnovnanaela dijalokogasporazumijevanja.

1.1.Razvija spremnost za razgovor sdrugovima/drugaricama inastavnikom/nastavnicom.

1.2.Upoznaje pravila lijepogaponaanja i upotrebljavaodgovarajue izraze: kad i kako koga pozdraviti; kad i kako koga zamoliti za to; kad i kako kome za to zahvaliti;

kad i kako se kome za to izviniti; kad i kako se kome upuuje

estitka i izrie priznanje; kad i kako se kome obratiti s

potovanjem;

1.2. Uenici/uenice: drugovima/drugaricama,

nastavniku/nastavnici i drugimaupuuju jednostavne estitkepovodom praznika (roendani,Nova godina, vjerski praznici...);

kolskim i ostalimdrugovima/drugaricama upuujuestitke za postignute uspjehe(uenje, sport, razliitatakmienja...);

1.2. pozdravi: dobro jutro, dobar dan,

dovienja... izrazi lijepog ophoenja: molim,

hvala, izvini...

1.1.Priroda i drutvo (sporazumijevanje inesporazumijevanje meu ljudima;

pravila drutvenoga ivota)1.2.Priroda i drutvo (pravila drutvenogaivota)Muzika kultura (muzika za razliitaraspoloenja)Likovna kultura (crtanje estitki)


13/224


13

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacije

oslovljavanje sagospoo/gospodine, ujae/ujna...;

upotreba zamjenice Viu obraanju; kad i kako se kome obratiti sa tiili

persiranjem.

2. Uenik/uenica upoznaje znaajpisanoga jezika u sporazumijevanju,saznavanju novoga i zabavi.

2.1.Prepoznaje razliite zvukove(uuionici, na ulici, u parku, one koje

proizvode razliiti instrumenti) iuoava glasove, razumije i koristiizraze:rije, glasi slovo.Osposobljava se da: uoava glasovno podudaranje

pojedinih rijei; uoava mjesto glasa i redosljed

glasova u rijei;

uoava reenicu kaogovornu/pisanu cjelinu.

vjebaju kroz igru uloga; uestvuju u igrama za vjebanje

komunikacije.

2.1. Uenici/uenice: sluaju itanje

nastavnika/nastavnice; pravilno izgovaraju glasove i

odreuju njihovo mjesto u rijei; izgovaraju prvi i posljednji glas u

rijei; izgovaraju glasove u rijei i

odreuju njihov redosljed; uestvuju u igrama za razvijanje

glasovne oetljivosti (sluanje,ponavljanje i uenje pjesama srimom, glas do glasa rije,jednostavne slikovne pitalice i sl.).

2.1. reenica

rije glas slovo

2.1.Muzika kultura(brojalice)

Matematika (brojanje do 10)


14/224


14


2.2. Upoznaje se s pisanim tekstom: razlikuje slikovni i tekstualni dio; u tekstu prepoznaje slova i neke

rijei (prepoznaje napisano svojeime, ime druga/drugarice i sl.).

2.3. Razvija sposobnosti: pravilnoga dranja tijela pri pisanju; pravilnoga korienja pribora za

pisanje; orijentacije u odnosu na sebe

(lijevo, desno...), u prostoru i napapiru.

2.2. Prate glasno itani tekst uz pomo

ilustracija (slikovnice, prie uslikama);

itaju na osnovu ilustracija(slikovnice, prie u slikama);

sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; uestvuju u zajednikom itanju

(nastavnik/nastavnica iuenici/uenice zajedno itaju);

sami stvaraju slikovni tekst: crtaju ilireu iz asopisa slike vezane zateme o kojima razgovaraju.

2.3. Zajedniki piu (uenici/uenice

diktiraju, nastavnik/nastavnica piekrupnim slovima natabli/hameru/artu...);

individualno piu elemente slova(vjebaju motoriku ruke).

2.2.Priroda i drutvo(djelovi i cjelina)Likovna kultura (crtanje i slikanje)

2.3.Likovna kultura (crtanje: vjebaju dapovezuju rukovanje materijalima isredstvima; podloga za crtanje:orijentiu se na slikarskoj povrini lijevo/desno, gore/dolje, ispred/pozadi)Priroda i drutvo (kretanje tijela u

prirodi; materijali i rad na njima)Matematika (vrste linija: krive i prave)Fiziko vaspitanje (pravilno dranjetijela; orijentacija u prostoru)


15/224


15


2.4.Spontano i kroz igru, u skladusa svojim interesovanjem imogunostima, usvaja osnovneelemente pisanja; uoava znaajpraktine upotrebe pisanoga teksta:

prepoznaje slovo kao znak zaodreeni glas; u napisanoj rijei uoava ista slova; u parovima slinih rijei uoava

slovo koje se razlikuje i uoava dato slovo mijenja znaenje rijei.

2.4. Uenici/uenice koji/koje znaju da

piu: prepisuju, tj. sami/same piuslova; prepisuju, tj. sami/same piujednostavne i poznate rijei, svoje

ime; prepisuju spisak imena,namirnica za kupovinu, stvari kojee ponijeti na ljetovanje/u kolu uprirodi, omiljene ivotinje...);pepisuju, tj. sami/same piu kraitekst;

uenici/uenice diktirajunastavniku/nastavnici (pisanje

poruka u porodici, u koli i slino); uestvuju u zajednikom pisanju

rijei na tabli; rade na individualnoj slovarici; u napisanoj rijei podvlae

(zaokruuju) ista slova.

2.4.Muzika kultura (razbrajalice)Likovna kultura (linija, taka, dvijetake; razlikovanje krive, prave, kratke,duge, uspravne, kose linije)

Fiziko vaspitanje (pravilno dranjetijela; orijentacija u prostoru)


16/224


16


3. Uenik/uenica razvija vjetinusluanja i analize kraihneumjetnikih tekstova prilagoenihuzrastu; razvija sposobnostusmenog izraavanja.

3.1.Razvija vjetinu sluanjaitanoga teksta i praenjaekranizovanih neumjetnikihnauno-popularnih tekstova oupoznavanju okoline; uoava najbitnije podatke u tekstu.

3.2. Razvija sbosobnost da govoripred odjeljenjem (spontano i naunaprijed pripremljenu zadatu temu uz pomo

nastavnikovih/nastavniinih pitanjaili slikovnoga materijala).

3.1. Uenici/uenice: odgovaraju na

nastavnikova/nastavniina usmenapitanja o najbitnijim podacima utekstu;

razgovaraju o linim iskustvima uvezi s istom temom;

govore je li tekst zanimljiv ili ne,

jesu li podaci za njih novi ili ne i sl.; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice.

3.2. Opisuju sebe ili blisku osobu; opisuju omiljenu ivotinju/igraku; opisuju predmet;

priaju to rade preko dana, tovole da rade i zato; priaju o nekom svojem doivljaju; priaju to e raditi po povratku iz

kole, za vikend, na raspustu.

3.1.Priroda i drutvo(moja okolina)Likovna kultura (ula i oeaji)

3.2.Priroda i drutvo (iva i neivapriroda)Likovna kultura (razvijanje aktivnosti

odreenih ula i oeaja)Muzika kultura (pjesme kao uvodnamotivacija za govorno nastupanje)Matematika (ureenost prirodnihbrojeva)


17/224


17


3.3. Uoava znaenje i vanostslikovnih zapovijesti, zabrana iupozorenja: razumije da se zabrana,

zapovijest i upozorenje mogu

saoptiti slikovnim putem; umije da uoi slikovne poruke i

razumije njihov sadraj.

3.3. itaju'' (tumae) nacrtane

zapovijesti, zabrane i upozorenja;sami stvaraju piktograme;

govore to piktogram poruuje;

govore kako se treba ponaati uskladu sa znaenjem priktograma; govore e se piktogrami

postavljaju; govore o svojim iskustvima i

opisuju sline piktograme; crtaju piktograme i predstavljaju ih

drugovima/drugaricama iz

odjeljenja; uenici/uenice koji/koje to znaju

piu; oni/one koji/koje ne znaju diktiraju nastavniku/nastavnicizabrane, upozorenja i zapovijesti;

izrauju individualne i zajednikeknjige s piktogramima;

izrauju zajedniki plakat s

piktogramima.

3.3.Priroda i drutvo (moja okolina;saobraaj)Likovna kultura (crtanje znakova,ilustrovanje knjiga, izrada korica za

knjige)Muzika kultura (sluanje prigodnihpjesama)


18/224


18


II nastavna oblast:Nastava knjievnosti

1. Uenik/uenica razvija sposobnostsluanja, doivljavanja i razgovora oumjetnikim tekstovimaprilagoenim uzrastu.

1.1. Razvija sposobnost sluanjaumjetnikoga teksta, praenjalutkarske predstave i filma.

1.2. Razvija interesovanje za itanjeumjetnikih tekstova.

1.1. Uenici/uenice: gledaju pozorine predstave i

filmove; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice u

nastavcima.

1.2. itaju umjetnike tekstove i

usmeno stvaraju svoje prie; pokuavaju sami/same proitati

priu uz pomopoznate slikovnice,itaju ilustracije i pojedine djelove

teksta i pjesme koje su vie putasluali/sluale i nauili/nauilenapamet;

ponavljaju priu onako kako su jeuli/ule;

izmiljaju i kazuju prie iz svojegasvijeta mate.

1.1.Muzika kultura (sluanje prigodnihpjesama)Priroda i drutvo (slanje i primanjeinformacija)Likovna kultura (ula i oeaji:razvijanje i kultivisanje senzibilne i

senzitivne fiziologije ula i oeaji)

1.2.Likovna kultura (crtanje, slikanje,vajanje)


19/224


19


1.3. Razumije pojmovepisacinaslov: shvata da je autor tekstaneko drugi, a ne onaj ko ga ita /pripovijeda (nastavnik/nastavnica).

1.4. Razvija sposobnostdoivljavanja knjievnoga djela.Osposobljava se da: saoptava to mu/joj se dopalo u

djelu i zato; prepozna pozitivne i negativne

knjievne likove na osnovu njihovih

postupaka; prepozna mjesto dogaanja radnje.

1.3. Oznaavaju u tekstu naslov, ime

pisca ispod ili iznad teksta; saoptavaju da

nastavnik/nastavnica ita tekst, ada ga je neko drugi napisao.

1.4. Uestvuju u razliitim aktivnostima

reagovanja na knjievnost: opisuju kako zamiljaju izgled i

ponaanje knjievnoga lika, crteom izraavaju svoju predstavu

o knjievnome liku,

uporeuju sopstvenu predstavu oliku s predstavom svojihdrugova/drugarica,

razvrstavaju pozitivne i negativneknjievne likove,

opisuju kako zamiljaju mjestodogaanja radnje,

crteom izraavaju svoju predstavu

o mjestu dogaanja radnje, uporeuju sopstvenu predstavu o

mjestu dogaanja radnje spredstavom svojihdrugova/drugarica.

1.3. pisac naslov


20/224


20


1.5.Razumije sadraj umjetnikoga

teksta i razvija sposobnost njegovapredstavljanja na neliterarne naine.

1.6. Knjievne vrste razvijasposobnost paljivoga sluanjaknjievnih tekstova (prie i pjesme) istie prva literarno-estetskaiskustva.

1.6.1 PoezijaUenik/uenica se osposobljava da: koristi i razumije pojam

pjesnik/pjesnikinja; prepoznaje i doivljava melodinost

pjesme prilikom sluanjainterpretativnoga itanja(nastavnik/nastavnica, zvunaitanka);

tokom sluanja razvija asocijativnesposobnosti;

razgovjetno recituje pjesmu koju jenauio/nauila napamet.

1.5.

Crteom predstavljaju sadrinuumjetnikoga teksta; predstavljaju radnju teksta (tok

dogaaja) pomou niza slika(strip);

likove iz prie izrauju odplastelina, vunice, krep-papira,kartona i dr.

1.6. Sluaju vie pjesama i pria; saoptavaju razliku izmeu pjesme

i prie; saoptavaju zato im se pria ili

pjesma dopada.

1.6.1. Trae glavnu rijei reaju

asocijacije vezane za tu rije; proizvode zvukove jezikim i

nejezikim sredstvima, trae rijeikoje se glasovno podudaraju,kazuju brojalice, izmiljaju noverijei, produuju i skrauju rijei;

razgovaraju o sadraju teksta ipovezuju ga s vlastitim iskustvima;

razumijevanje sadraja tekstaizraavaju ilustrovanjem pjesme;

sluaju glasno itanjeuitelja/uiteljice;

uestvuju u zajednikome itanju.

1.6.1. pjesnik/pjesnikinja

1.5.Likovna kultura (crtanje; modelovanjejednostavnih trodimenzionalnih oblika)Priroda i drutvo (materijali i rad nanjima)

1.6.1.Muzika kultura (vjebanje izricanjaslogova i glasova uz pljeskanje,cupkanje, lupkanje)Likovna kultura (crtanje i slikanje)Priroda i drutvo (prepoznavanjerazliitih emocija kod sebe i drugih:veselje, tuga, strah, ljutnja)


21/224


21


1.6.2. ProzaUenik/uenica se osposobljava da: prepoznaje bajku na osnovu njenih

osobina: ustaljeni poetak i osobeniton pripovijedanja (nekadadavno...);

uoava razliku izmeu likova koji

su nosioci pozitivnih i negativnihosobina.

1.6.3. Drama

Uenik/uenica se osposobljava da: prati pozorine i lutkarske

predstave (ili video-snimak); uoava ko su glavni likovi u

pozorinoj predstavi; uoava i razumije dogaaje u

predstavi; neposredno nakon

sluanja/gledanjapozorine/lutkarske predstaveizraava svoje razumijevanjeteksta.

1.6.2. itaju djelove bajki koje veznaju

napamet (sluali/sluale su vieputa glasno itanjenastavnika/nastavnice);

priaju bajke koje su im italiodrasli, izmiljaju bajke;

bajke piu tako to niu sliicekoje predstavljaju radnju (izrada

zajednike/individualne knjige oprii);

sluaju glasno itanjenastavnika/nastavnice.

1.6.3.

Posmatraju pozorinu predstavu,sluaju radio i TV-emisiju, gledajufilm, video-snimak...;

razgovaraju o likovima idogaajima u predstavi;

pripremaju i izvode pozorinupredstavu.

1.6.2.Muzika kultura(pjesma kao uvodnamotivacija)Likovna kultura (likovnost teksta)Priroda i drutvo (prolost bilo jenekad)

1.6.3.Muzika kultura (sviranje na eijim

instrumentima; upoznavanje muzikihigara, ovladavanje muzikim igrama,plesnim koracima i jednostavnimkoreografijama)Likovna kultura (oblikovanje kipa ioblikovanje prostora: sticanjesvojevrsne sposobnosti oblikovanja)Priroda i drutvo (materijali i rad na

njima)Fiziko vaspitanje (ritmika i ples)


22/224


22

PREDLOENI TEKSTOVI

Proza:Ela Peroci: Maca papuarkaSunana krinjari:Plesna haljina utog maslakaRuska narodna pria:Tri medvjedaPatria Anelkovi: Niija kucaMilenko Ratkovi:amac za abe

Poezija:Dragan Radulovi: Roda u porodilitu, Naoari mogaedaSlobodan Vukanovi: Kako to moeDuanurii:Apri-li-liKemal Coco: tamparska greka

Ljubivoje Rumovi: Deset ljutih gusaraDuan Radovi: Straan lavRatko Zvrko:Bijele pele

Drama:Branko opi: Jeeva kuica

Prijedlog djela za itanje u nastavcima:Braa Grim: Crvenkapa, Vuk i sedam jariaHans Kristijan Andersen:Dani u nedjelji

Slovaka narodna bajka:Bajka o dvanaest mjeseci


23/224

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS) 2. razredtII razred


I nastavna oblast:

Nastava jezika

1. Uenik/uenica usvaja osnovna naeladijalokoga sporazumijevanja.

1.1.Osposobljava se da:

zapone razgovor i odazove se naodgovarajui nain na govor drugoga.

1.2. Usvaja pravila lijepoga ponaanja iupotrebljava odgovarajue izraze; uz pomonastavnika/nastavnice

uoava da je istu zapovijest/zabranumogue izraziti na razliite naine.

1.3. Umije da obavi telefonski razgovoruvaavajui njegove posebnosti (dapozove nekoga i da odgovori na poziv pozdrav, predstavljanje).

1.1.Uenici/uenice:

razgovaraju izme

u sebe, snastavnikom/nastavnicom i s drugimsagovornicima/sagovornicama;

uestvuju u igrama i aktivnostima zavjebanje komunikacije.

1.2. Priaju na temu date zapovijesti/zabrane; navode autora zabrane/zapovijesti i

onoga/onu kome/kojoj je namijenjena ipredviaju kako e se odazvati; odabrane zapovijesti/zabrane izreene u

imperativu zamjenjuju slinim rijeimadrugaije intonacije i uoavaju i prosuujuto je uljudnije;

uz pomonastavnika/nastavnice procjenjujurazgovor (uljudnostsagovornika/sagovornice, rijei koje upuuju,

govor tijela); uestvuju u igrama i aktivnostima za

vjebanje komunikacije.

1.3. Uestvuju u igri uloga; uestvuju u igrama i aktivnostima za

vjebanje komunikacije.

1.2.Priroda i drutvo (odnosi meu ljudima)Muziko vaspitanje (muzika za razliita

raspoloenja)

1.3.Priroda i drutvo(odnosi meu ljudima)


24/224


24


2. Uenik/uenica upoznaje pisanijezik i poinje ga koristiti usporazumijevanju, saznavanjunovoga i zabavi.

2.1.Prepoznaje razliite glasove,

pojedinane rijei i reenice;razumije i upotrebljava sljedeepojmove: reenica, rije, glas, slovo.

2.1. Uenici/uenice:

aktivnosti take 2.1. programa za Irazred; pravilno izgovaraju glasove; u rijeima prepoznaju odreene glasove

i izgovaraju ih; smiljaju i govore rijei koje poinju

odreenim glasom; smiljaju i govore rijei koje zavravaju

odreenim glasom; prepoznaju i izgovaraju glasove u

sredini rijei; prepoznaju reenicu kao misao

sastavljenu od rijei; prepoznaju rijekao skup glasova/slova

koji ima znaenje; razlikuju pojmove glas/ slovo,

rije/reenica; uestvuju u igrama za razvijanje

glasovne oetljivosti; uestvuju u aktivnostima i igrama za

vjebanje azbunoga naela; rade na individualnoj slovarici.

2.1.

reenica rije glas slovo

2.1.

Muzika kultura(brojalice)Matematika(brojanje)


25/224


25


2.2. Upoznaje i usvaja tehnikupoetnoga itanja; razvija sposobnosttenog i pravilnog, glasnog i tihogitanja kratkih i jednostavnih tekstova.

2.3. Upoznaje i usvaja poetno pisanje.Osposobljava se da:

glasove zapisuje malim i velikimslovom; razlikuje tampana i pisana slova; imenuje irilicu kao pismo kojim pie; prepozna razliku izmeu azbuke

crnogorskog i njemu srodnih jezika(srpki, hrvatski, bosanski);

slovima oznaava glasove, apovezivanjem glasova zapisuje rijei;

razlikuje pisanje rijei tampanim ipisanim slovima.

2.2. Pravilno itaju slova (izgovaraju glasove); pravilno iitavaju rijei; pravilno naglaavaju rijei; kazuju sadraj kraih tekstova koje itaju; vjebaju povezivanje glasova u due

jedinice; zajedniki itaju;

sluaju glasno itanjenastavnika/nastavnice; uestvuju u dijalokome itanju; itaju u okviru voenoga itanja; samostalno itaju.

2.3.Vjebaju poetno pisanje:

zapisuju glasove malim i velikimtampanim slovima irilice, odgovarajuegoblika i veliine, u odgovarajuemupravcu,

zapisuju glasove malim i velikim pisanimslovima irilice, odgovarajueg oblika iveliine, u odgovarajuemu pravcu,

vjebaju pravilno povezivanje pisanihslova u rijei,

vjebaju pisanje slova, spretno i pravilnoupotrebljavaju pribor za pisanje,

uestvuju u aktivnostima i igrama zavjebanje azbunoga naela,

izrauju individualne knjige u okviruradionice za pisanje.

2.3. azbuka

irilica


2.3.Matematika(linije; oblik i veliina)

Likovna kultura(linije)Muzika kultura(brojalice)Fiziko vaspitanje (pravilno dranjetijela)


26/224


26


2.4. Spontano i voen/voenanastavnikom/nastavnicom uoava znaajpisanja (mogunosti da se neto zapie).

3. Uenik/uenica razvija vjetinusluanja/itanja i analize kraihneumjetnikih tekstova prilagoenihuzrastu; razvija sposobnost stvaranjaslinih tekstova.

3.1.Razvija sposobnost glasnoga itanja,razumijevanja sluanih i proitanih

neumjetnikih tekstova(nauno-popularnih tekstova i tekstova o aktuelnim,zanimljivim pitanjima, uglavnom povezanih supoznavanjem okoline). Osposobljava seda: razumije pojam tekst, uoi najbitnije podatke u tekstu, iskae svoje razumijevanje teksta, iznese svoja iskustva o istoj temi,

sam/sama stvara krae tekstove pougledu na proitane ili sluane.

2.4. Vjebaju prepisujui s table/iz knjige

krae tekstove; zapisuju svoje i tue misli i oeanja

(teite je na uoavanju znaajamogunosti da se to zapie, a ne napravilnom obliku zapisa);

zajedniki piu (uenici/uenicediktiraju, nastavnik/nastavnica piekrupnim slovima na tablu/art...).

3.1. Uenici/uenice: itaju tekst naglas;

usmeno odgovaraju nanastavnikova/nastavniina pitanja onajbitnijim podacima utekstu:

govore je li tekst zanimljiv ili ne, jesu lipodaci za njih novi ili ne, jesu li postupcilica u tekstu ispravni ili ne;

iznose svoja iskustva o istoj temi; nakon itanja i ilustrovanja teksta

diktiraju nastavniku/nastavnici krai

jednostavan tekst, imitirajui proitani;tekst mogu pisati i sami/same; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; itaju u okviru voenoga itanja; izrauju odjeljenjsku knjigu o

vodama/zemljitu/biljkama/ivotinjama ukraju.

3.1. tekst

3.1.Priroda i drutvo (ivotna okruenja umjestu i ivot u njima)


27/224


27

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacija3.2.Razvija sposobnost da govori predodjeljenjem (spontano i na unaprijed

pripremljenu zadatu temu, uz pomonastavnikovih/nastavniinih pitanja ilislikovnoga materijala); razvijasposobnost opisivanja, pripovijedanjai prepriavanja.

3.3.Razvija sposobnost glasnogaitanja i razumijevanja jednostavnih

tampanihzapovijesti/zabrana/upozorenja/obavjetenja iz svoje okoline; stvara slinetekstove.

3.2. Predstavljaju i opisuju lana svoje

porodice; govore o omiljenoj knjizi/crtanom

filmu; govore o svojem radnom danu,

radnom danu svojih roditelja; govore o nekom svome doivljaju; opisuju to su vieli (npr. na TV-u); prepriavaju neto to im je neko

ispriao ili proitao, ili su sami/sameproitali/proitale; tokom govornoga nastupa nastoje da

govore to jasnije, prirodno irazumljivo.

3.3.Glasno itaju tekst:

govore to tekst poruuje;

govore kako se, shodno sadriniteksta, moramo ponaati;

govore na kojim se mjestima takavtekst obino nalazi;

govore o svojem iskustvu idoivljajima u vezi sa slinim javnimnatpisima;

sami/same piu jednostavnezapovijesti /zabrane/upozorenjakakva vide u okolini, predstavljaju ihdrugovima/drugaricama iz odjeljenja io njima razgovaraju;

imperativne izraze u tim tekstovimazamjenjuju drugaijim izrazima(tokom pisanja paze na itljivost ipravilnost pisanja).

3.3. zapovijest

zabrana upozorenje obavjetenje

3.2.Priroda i drutvo (porodica; vremenskoodreivanje dogaaja, djelovi dana)

3.3.Priroda i drutvo (saobraaj u mojemu

mjestu)


28/224


28


4. Uenik/uenica razvija govornesposobnosti i pravilan izgovor;razvija logiko miljenje izakljuivanje; ovladava osnovnimpravopisnim znanjima.

4.1. Usvaja i koristi nove izraze.

4.2. Uoava i kazuje meusobneodnose posmatranih bia/predmeta.

4.3. Uoava i kazuje vremenskerelacije vezane za konkretan

dogaaj.

4.4. Razvija sposobnostrazgovjetnoga i prirodnog govora inavikava se na pravilan izgovor.

4.1. Uenici/u

enice:

bogate rjenik; niu asocijacije na odabranu rije; trae rijei suprotnog i slinog

znaenja; po analogiji grade prisvojne pridjeve

od imenica.

4.2. Sve stavke take 5.2. programa za I

razred.

4.3. Sve stavke take 5.3. programa za I

razred.


4.2.Priroda i drutvo(odreivanje smjera ipravca kretanja)Matematika(brojanje; orijentacija uprostoru prostorne relacije i smjerovikretanja)

4.3.

Priroda i drutvo(vremenskoodreivanje dogaaja)


29/224


29


4.5.Upoznaje i primjenjuje osnovnapravopisna pravila;razumije i usvajapravilo da se na kraju reenice piuodreeni znaci interpunkcije pravilno pie:

veliko slovo na poetku reenice,

veliko slovo u pisanju vlastitihimenica: imena lica, gradova i sela(svoje mjesto i okolina), naziv svojekole,

taku, upitnik, uzvinik.

4.6. Uoava razliite mogunostisporazumijevanja u okruenju,jezikoj sredini:- uoava da se u njihovu okruenjukoriste razliiti jezici;- razumije i koristi pojmove maternji

jeziki strani jezik.

4.5. Vjebaju pisanje po diktatu, u skladu

s metodikim preporukama (krajprvoga polugodita 12 do 14 rijei,kraj drugog razreda 18 do 20 rijei, ili4 do 6 reenica);

uestvuju u aktivnostima i igrama zarazvijanje glasovne oetljivosti

(analitiko-sintetike vjebe); tekst koji su zapisali itaju kako bi

provjerili/popravili/poboljali pisanje; piu po diktatu (diktat za

uvjebavanje, autodiktat, kontrolnidiktat).

4.6. Razgovaraju o tome da li svi ljudi

govore istim jezikom; navode nazive njima poznatih jezika; kau koje jezike govore oni i lanovi

njihovih porodica;

kau kako govore kod kue izakljue koji je njihov maternji jezik,a koji su strani jezici za koje znaju.

4.5. veliko slovo taka upitnik uzvinik

4.6. maternji jezik strani jezik

4.6.Priroda i drutvo(jednakost uprkosrazlikama)


30/224


30


II nastavna oblast:

Nastava knjievnosti

1. Uenik/uenica razvija sposobnostsluanja i itanja, doivljavanja irazgovora o umjetnikim tekstovimaprilagoenim uzrastu;

razvija sposobnost stvaranja slinihtekstova.

1.1. Razvija sposobnost sluanjaumjetnikoga teksta, praenjalutkarske predstave i filma.

1.2. Razvija sposobnost itanja iinteresovanje za umjetnike tekstove.

1.1. Uenici/uenice: gledaju lutkarske predstave i filmove; sluaju snimljene umjetnike

tekstove; sluaju itanje nastavnika/nastavnice;

uestvuju u razgovoru o sluanome igledanome.

1.2. Glasno itaju tekst; samostalno tiho itaju; itaju u okviru voenoga itanja; dijaloki itaju;

uestvuju u igrama i aktivnostima zapodsticanje italake motivacije.

1.2.Likovna kultura(likovnost teksta)

1.3.Priroda i drutvo (odnosi meu ljudima;

jednakost uprkos razlikama; ivot ljudi u

prolosti i danas)1.4.Priroda i drutvo(ivot ljudi u prolosti idanas)

1.5.Likovna kultura (crtanje)

Z d k l t C ki j ik i k ji t (I CIKLUS) 2 d


31/224


31


1.3.Razvija sposobnostdoivljavanja i razumijevanjaknjievnoga djela; poinje da uoavagranicu izmeu teksta koji govori osvijetu iz mate i teksta o realnomesvijetu; prepoznaje dva vremenskaplana u prii: danas i nekad.Osposobljava se da: poistovjeti se s knjievnim likom; prepozna pozitivne i negativne

osobine i postupke knjievnihlikova;

sadraj teksta posmatra iz svojegaugla,

izdvoji dogaaje iz prie koji su seodvijali nekad i koji se odvijaju sad,

uporeuje dogaaje i likove iz bajkes dogaajima i likovima iz prie orealnome ivotu.

1.4. Razvija sposobnost govornogastvaranja umjetnikih tekstova.

1.5. Razvija sposobnost pisanogastvaranja umjetnikih tekstova.

1.3.

Uestvuju u razliitim aktivnostimareagovanja na literaturu (izradalikova od razliitoga materijala);

jasno oznaavaju priu realistikogasadraja i odvajaju je od prienadstvarnoga sadraja;

izdvajaju najzanimljiviji dogaaj izprie.

1.4. Stvaraju i priaju sopstvene prie iz

svijeta mate.

1.5. Piu jednostavne prie; priu predstavljaju kombinacijom

crtea i zapisa; crtee dopunjavaju zapisima izrauju individualne knjige u

okviru radionice za pisanje.

Zavod za kolstvo Crnogorski je ik i knjie nost (I CIKLUS) 2 ra red


32/224


32


1.6. Knjievne vrste sluanjem iitanjem umjetnikih tekstovauenik/uenica stie literarno-estetska iskustva; osposobljava seda doivljava, razumije i stvara

umjetnike tekstove, u skladu suzrastom.

1.6.1. Poezija Sve stavke take 5.6.1. programa

za I razred.Uenik/uenica se osposobljava da:

razumije i koristi pojampjesma; doivljava i stvara (usmene i

pisane) poetske tekstove; uoava specifinost jezika pjesme.

1.6.1. Grade zvune nizove po uzoru na

proitane pjesme; usmeno i pismeno stvaraju stihove

koji se glasovno podudaraju takoto ih dopunjavaju odgovarajuimstihovima;

oblikuju nove rijei po ugledu natekst;

grupiu atribute oko odreene rijeii tako razvijaju sposobnostrazumijevanja veza izmeu rijei;

zapisuju parove rijei koje seglasovno podudaraju; glasno itaju.

1.6.1. pjesma

1.6.1.Muzika kultura(pjesme kao uvodnamotivacija)Likovna kultura (likovnost teksta)

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS) 2 razred


33/224


33


1.6.2.ProzaUenik/uenica se osposobljava da: razumije i koristi pojmove bajkai

basna, ita bajke i basne, prepoznaje za bajku karakteristine

knjievne likove i radnju, ustaljenipoetak i kraj bajke, tipinenestvarne knjievne likove inestvarne dogaaje, pripovijedanjeo davnim vremenima,

razlikuje prie iz stvarnoga ivotaod bajki,

uoava osobine basne, doivljava i razumije pisane prozne

tekstove, stvara jednostavne tekstove po

ugledu na proitano.

1.6.3. Drama Sve stavke take 5.6.3. programa

za I razred.

Uenik/u

enica se osposobljava da: razumije i koristi pojmovefilm i

pozorina predstava; uoava razliku izmeufilmai

pozorine predstave.

1.6.2. itaju bogato ilustrovane bajke; itaju bajke koje vepoznaju; itaju basne koje vepoznaju; doivljavaju i razumiju proitane

bajke i basne; stvaraju svoje bajke, koristei

osnovne anrovske elemente(ustaljeni poetak i kraj, nestvarnilikovi i dogaaji i sl.);

kombinuju slike s rijeima izraujuslikovnice;

itaju naglas; uestvuju u dijalokome itanju; itaju u okviru voenoga itanja; samostalno itaju; izrauju individualne knjige u


1.6.3. Sve stavke take 5.6.3. programa

za I razred; gledaju filmove (crtane i igrane) i

prepriavaju njihovu sadrinu; gledaju pozorine predstave i

prepriavaju njihovu sadrinu; uoavaju da su filmovi, odnosno

pozorine predstave raeni naosnovu bajke/prie, koju susluali/sluale ili itali/itale.

1.6.2. bajka basna

1.6.3. film pozorina predstava

1.6.2.Likovna kultura (crtanje)Priroda i drutvo (ivot ljudi u prolostii danas)

1.6.3.Muzika kultura (zajedniko sluanjemuzike: kompozicije otkrivaju razliitaraspoloenja, dogaaje, prie i bajke)

Priroda i drutvo (uvanje i upotrebapodataka opisivanje razliitih naina

na koje se informacije danas alju)



34/224


34

PREDLOENI TEKSTOVI:

Proza:La Fonten:Cvrak i mravarl Pero: Pepeljugaimo Ei:Kako je procvjetala prva visibabaNarodna pria: Golub i pelaVuk Mini: Naa velika livadaJu Sunin: Svitac trai prijatelja

Poezija:Dragan Radulovi:Zelena pjesmaDuanurii: Bakino pismo sa selaJovo Kneevi: OrahEnisa Osmanevi-uri: Za sretan put po dukat utDragan Luki: ugeRadomir Andri: Traim potovanje

Ismet Bekri: Tri suncaSpasoje Labudovi:Bura

Drama:Milutinurikovi: Niko nee da se igraAleksandar Popovi: Pepeljuga

Prijedlog djela za itanje u nastavcima:Astrid Lindgren: Pipi Duga arapa (odlomci)Karlo Kolodi: Pinokio (odlomci)

Johana piri:Hajdi (odlomci)



35/224


35

III razredOperativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacija

I nastavna oblast:Nastava jezika

1. Uenik/uenica usvaja osnovnanaela dijalokogasporazumijevanja.

1.1.Osposobljava se da zaponerazgovor i na odgovarajui nain se

odazove na govor drugoga.

1.2. Usvaja pravila lijepogaponaanja i upotrebljava

odgovarajue izraze(obraanje s potovanjem i upotreba

izraza lijepoga ophoenja).

1.3.Osposobljava se da obavitelefonski razgovor uvaavajuinjegove posebnosti (da pozove nekogai da odgovori na poziv pozdrav,predstavljanje).

1.1. Uenici/uenice: razgovaraju izmeu sebe, s

nastavnikom/nastavnicom i s drugimsagovornicima/sagovornicama; uestvuju u igri uloga; uestvuju u igrama za vjebanje

komunikacije.

1.2. Vjebaju razgovor s razliitim

sagovornicima/sagovornicama,vodei rauna o osnovnim naelimadijalokoga sporazumijevanja;

upuuju estitkedrugovima/drugaricama u koli,nastavniku/nastavnici i ostalima;

izriu priznanje za postignute uspjehe drugovima/drugaricama u koli,nastavniku/nastavnici,

prijateljima/prijateljicama; uestvuju u igri uloga.

1.3. Vjebaju razgovor preko telefona.

1.1.Priroda i drutvo (zajednica nainivota ljudi; drugarstvo)

1.2.Priroda i drutvo (zajednica;

drugarstvo)Likovna kultura (crtanje)Muzika kultura (sluanje prigodnihpjesama)

1.3.Priroda i drutvo (informacije uvanje i upotreba: korienje ureajaza prijem i prijenos informacija telefon)



36/224

a od a o st o Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS) 3. razred

36


2. Uenik/uenica upoznaje pisanijezik i upotrebljava ga usporazumijevanju, saznavanju novogi zabavi.

2.1. Upoznaje se s pisanim tekstovima -ita iriline tekstove; upoznaje i usvajalatinino pismo - ita latinine tekstove.

Razvija sposobnost: tenoga i pravilnoga, glasnoga i

tihoga itanja tampanih i pisanihtekstova oba pisma (irilica ilatinica),

pravilnoga izgovaranja glasova,standardnoga naglaavanja rijei,govorne realizacije znakovainterpunkcije odgovarajuomintonacijom.

2.1. Uenici/uenice: vjebaju teno i pravilno, glasno i

tiho itanje tampanih i pisanihtekstova oba pisma (irilica ilatinica);

prilikom glasnoga itanja vjebaju:pravilan izgovor glasova, knjievnonaglaavanje rijei, govornorealizovanje znakova interpunkcijeodgovarajuom intonacijom;

sluaju glasno itanjenastavnika/nastavnice i drugihuenika/uenica;

zajedniki itaju; samostalno itaju; itaju u okviru voenoga itanja.

2.1. tampana i pisana slova latinice

2.1.Muzika kultura (brojalice)



37/224

g j j ( )

37


2.2.Upoznaje, usvaja i koristilatinino pismo.Osposobljava se da: pie tampana i pisana slova

latinice; pie tampana i pisana slova

irilice;

pravi razliku izmeu latininog iirilinog pisma;

uoava razliku izmeuazbuke/abecede crnogorskog jezikai azbuke/abecede i njemu srodnihjezika (srpski, bosanski, hrvatski).

2.3. Razvija sposobnostsamostalnoga pisanja.

2.2. Vjebaju pisanje tampanih i

pisanih slova irilice; zapisuju glasove malim i velikim

tampanim / pisanim slovimalatinice u odgovarajuemu pravcu,odgovarajuega oblika i veliine;

utvruju i vjebaju pravilnopovezivanje pisanih slova u jednojrijei;

poveavaju brzinu i preciznostpisanja te ljepotu rukopisa;

zajedniki piu.

2.3. Vjebaju prepisujui s table/iz knjige

krae tekstove; vjebaju pisanje po diktatu, u skladu

s metodikim preporukama (40 do50 rijei, 8 do 10 reenica);

procjenjuju itljivost rukopisa ipravilnost pisanja;

upoznaju se s kompjuterskomtastaturom.

2.2. latinica abeceda

2.2.Matematika(oblik i veliina)Likovna kultura (crtanje, crte)



38/224

38


3. Uenik/uenica razvija vjetinusluanja/itanja i analize kraih ineumjetnikih tekstova prilagoenihuzrastu; stvara sline tekstove.

3.1. Razvija vjetinu sluanja, glasnog itihog itanja, razumijevanja i analizejednostavnih neumjetnikih tekstova itekstova o aktuelnim, zanimljivimpitanjima vezanim za upoznavanjeokoline (mogu biti i ekranizovani): predstavljanje i opis osobe, njezina

ivota i rada; opis prostora, graevine; opis puta od kue do kole; opis ivotinja;

opis predmeta i sl.Razumije takve tekstove i osposobljavase da: poznaje sve stavke take 3.1. programa

za II razred, uz upotrebu teksta zapie odgovore na

nastavnikova/nastavniina pitanja ovanim podacima,

uoi kljune pojmove i s njimapovezane vane podatke u tekstu, dopuni tekst odgovarajuim podacima, uoi razliku izmeu prvobitnog i

izmijenjenog teksta, sam/sama stvara krae tekstove.

3.1. Uenici/uenice: sve stavke take 3.1. programa za II

razred; nakon itanja/sluanja/gledanja

teksta piu kratak i jednostavanslian tekst, npr. opis;

zapisuju odgovore nanastavnikova/nastavniina pitanja osebi, svojoj okolini, tj. o onome tosu vieli/doivjeli/uli, o onome o

emu su itali (na taj nainsami/same stvaraju krae tekstove); itaju naglas; izrauju individualne knjige u


3.1.Priroda i drutvo (zajednica, nainivota ljudi, ivi svijet mojega mjesta,

vane zgrade u mjestu)



39/224

39

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacija3.2.Razvija sposobnost da govoripred odjeljenjem s unaprijedpripremljenom zadatom temom (uzpomonastavnikovih/nastavniinihpitanja ili slikovnoga materijala);razvija sposobnost opisivanja,prianja i prepriavanja.

3.3. Razvija sposobnost glasnog itihog itanja i razumijevanjapozdrava, estitki, pohvala,pozivnica i sl. i samostalnogstvaranja slnih.Osposobljava se da: u tekstu prepozna onoga ko pie i

onoga kome je tekst upuen(razlikuje poiljaoca od primaoca);

prepozna namjeru onoga ko pie uoi osnovne podatke u tekstu, razumije kojim povodom se piu

pozdravi, estitke, pohvale ipozivnice;

3.2.Govore po ugledu na tekstove ipomou ponuenih izraza: opisuju

osobu/ivotinju/predmet/prostor/zgradu i objanjavaju svoj izbor,

govore o svojoj radnoj sedmici,radnoj sedmici svojih roditelja,

opisuju put od kue dokole/igralita i sl. i procjenjujubezbjednost toga puta u pogledusaobraaja ili nekih drugihokolnosti,

govore o linom doivljaju/dogaajukoji su uli i kazuju svoje miljenje,

govore o svojim planovima.

3.3. Zapisuju odgovore na pitanja o

poiljaocu i primaocu i onajznaajnijim podacima;

kau zato poiljalac alje primaocutekst;

kau kad je (kojom prilikom) tekst

napisan i kad (u kojim prilikama)aljemo sline tekstove; iskazuju miljenje o tome kako e

odgovoriti onaj/ona kome/kojoj jetekst upuen;

razgovaraju o njegovu spoljanjemuobliku (i slikovnome dijelu, ukolikoga ima);

3.3. pozdrav estitka pohvala pozivnica

3.3.Priroda i drutvo (ivi svijet mogamjesta, vane zgrade u mjestu, rad islobodne aktivnosti, saobraaj umjestu)Likovna kultura (odgovarajui crtei islike)



40/224

40


pravi razliku izmeu pozdrava,estitke, pohvale i pozivnice;

samostalno ili po ugledu naodreeni tekst pie jednostavanpozdrav na razglednici, pieestitku ili pozivnicu;

razumije da tekst treba da budejasno i itljivo napisan, jezikipravilan i estetski ureen.

3.4.Razumije, koristi i u tekstu

uoava: izjavnu, upitnu i uzvinu reenicu;

glavne rijei u reenici: radnju ivrioca radnje

imena stvari, bia i pojava imenice (zajednike i vlastite);

rijei koje oznaavaju osobinepredmeta i bia; rijei koje

oznaavaju radnju.

priaju o svojim iskustvima upisanju slinih tekstova;

u vrijeme odreenih praznika, izleta,priredbi i sl. sami/same piu slinetekstove po ugledu na one koje suitali/itale;

tokom pisanja vode rauna oitljivosti, estetici i pravilnostipisanja.

3.4.

Uoavaju i izdvajaju navedenegramatike pojmove u tekstovima;

navedene gramatike pojmoverazvrstavaju u tabele;

oko odreenoga pojma grupiurijei koje oznaavaju osobinu;

govore i piu reenice koristeinavedene gramatike pojmove.

3.4.

izjavna, upitna i uzvina re

enica radnja i vrilac radnje

imenice (zajednike i vlastite) rijei koje oznaavaju osobine

predmeta i bia rijei koje oznaavaju radnju

3.4.

Priroda i drutvo (praznici isveanosti)Likovna kultura (crtanje)Muzika kultura (pjesme kao uvodnamotivacija)



41/224

41


4. Uenik/uenica razvija govorne

sposobnosti i pravilan izgovor; razvijalogiko miljenje i zakljuivanje;ovladava pravopisnim znanjima.

4.1. Usvaja i koristi nove izraze: uoava rijei suprotnoga i slinog

znaenja; sposoban je da od imenica i glagola

napravi nove rijei, tj. glagolskeimenice i pridjeve.

4.2. Uoava i kazuje meusobneodnose posmatranih bia/predmeta.

4.3. Uoava i kazuje vremenskerelacije vezane za konkretan dogaaj.

4.4.Razvija sposobnost razgovjetnogai prirodnog govora i postepeno senavikava na pravilan izgovor.

4.5. Upoznaje i primjenjuje osnovnapravopisna pravila. Pravilno pie: veliko poetno slovo u vielanim

nazivima gradova i sela, nazive stanovnika/stanovnica

gradova i sela, veliko poetno slovo u nazivima

planina, rijeka i potoka (svoje mjesto iokolina),

dvotaku i zarez u nabrajanju.

4.1. Uenici/uenice: bogate rjenik; trae rijei suprotnoga i slinog

znaenja;

po analogiji grade imenice od glagola; po analogiji grade pridjeve od imenica

(drvo drven, platno platnen...).

4.2. Sve stavke take 4.2. programa za IIrazred.

4.3. Sve stavke take 4.3. programa za IIrazred.

4.5. Izrauju individualne knjige u okviru

radionice za pisanje;

piu po diktatu (kontrolni diktat,autodiktat, diktat s ispravljanjemgreaka, diktat za uvjebavanje);

ostali oblici pisanja.

4.5. dvotaka zarez



42/224

42


4.6. Uoava razliite mogunostisporazumijevanja u okruenju,jezikoj sredini; razumije i koristi pojam standardni

jezik; prepoznaje standardne i

nestandardne izraze u

svakodnevnoj komunikaciji.

4.6. Navode nazive jezika kojima govore

ljudi iz njihove sredine (ukoliko ihima);

uenici/uenice iji je maternji jezikneki od stranih jezika,drugovima/drugaricama iz odjeljenja

predstavljaju svoj jezik, kazuju e,kad i s kim govore tim jezikom;

razgovaraju o tome da li kod kue/sprijateljima/prijateljicama govoreonako kako se govori u koli/nateleviziji/na radiju;

navode nekoliko lokalnih izraza itrae njima odgovarajue standardneoblike;

razmiljaju i razgovaraju o tome kakobi bilo kad bi: a) sa roditeljima/bratom/sestrom/prijateljima/prijateljicama razgovarali/razgovarale samostandardnim jezikom; b) nateleviziji/radiju govorili/govorilelokalnim dijalektom.

4.6. standardni jezik

4.6.Priroda i drutvo(moja okolina)



43/224

43


II nastavna oblast:

Nastava knjievnosti

1. Uenik/uenica razvija sposobnostsluanja i itanja, doivljavanja irazgovora o umjetnikim tekstovima,prilagoenim uzrastu; razvija

sposobnost stvaranja slinihtesktova.

1.1. Razvija sposobnost sluanjaumjetnikoga teksta, praenjalutkarske predstave i filma; nakonsluanja umije da dopuni tekstlikovima iz mate i povee ga sa

svojim iskustvom.

1.2. Razvija sposobnost itanjaumjetnikih tekstovai uoavakarakteristine djelove teksta.

1.1. Uenici/uenice: slua umjetniki tekst/gleda

pozorinu predstavu, film; nakon sluanja/gledanja dopunjava

tekst novim likovima i dogaajima.

1.2. Tiho i glasno itaju nepoznati

umjetniki tekst; tiho i glasno itaju due tekstove; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; sluaju itanje u nastavcima; itaju u okviru voenoga itanja.

1.1.Priroda i drutvo (informacije uvanje i upotreba: korienje ureajaza prijem i prijenos informacija radio,TV)



44/224

44


1.3. Razvija sposobnostrazumijevanja i doivljavanjaumjetnikoga teksta i osposobljavase da: uoava knjievne likove; poistovjeuje se s knjievnim likom; razumije ugao posmatranja jednoga

knjievnog lika; razumije motive za ponaanje

knjievnih likova; zamisli mjesto radnje tako to

povezuje tekst sa slikama iprostorima koje zna izsvakodnevnoga ivota i izumjetnosti (knjievnost, likovnaumjetnost, film...);

utvruje vrijeme dogaanja radnjeprepoznavanjem posrednihtekstualnih signala (koija,zlatnik);

razvija razumijevanje uzrono-posljedinoga slijeda dogaaja;

uoava razliku izme

u radnje usvijetu nerealne radnje i realnoga

svijeta.

1.3. Uestvuju u razliitim aktivnostima

reagovanja na literaturu (rademural, prave mapu prie, izraujureklamu za priu, plakat, mjestoradnje prie, likove, oglas za novineo prii, kviz s pitanjima o sadriniprie, slikaju kljuna mjesta iz prie,opisuju najzabavniji, najuzbudljivijidio prie, prave scenario...).

1.3.Priroda i drutvo (bilo je nekad)Likovna kultura (prostor i oblikovanjeprostora)



45/224

45


1.4. Razvija sposobnost govornoga

stvaranja umjetnikih tekstova iosposobljava seda: stvara nove prie koristei poseban

nain govora (ton bajke); poistovjeti se s jednim od knjievnih

likova; govori o knjievnim likovima i pri tome

uzima u obzir podatke iz

umjetnikoga teksta.

1.5.Razvija sposobnost pismenogastvaranja i interpretacije umjetnikihtekstova:

razvija sposobnost da razlikuje dvijevrste pisanja: pisanje o realnomsvijetu i pisanje o nerealnom svijetu;

razvija sposobnost pisanogaizraavanja sadrine teksta.

1.4.

Govore o oeanjima iraspoloenjima knjievnih likova i topotkrepljuju podacima iz teksta;

govore o mjestu i vremenu radnje; saeto prepriavaju dogaaje iz

teksta; odgovaraju na pitanja zato se to

dogodilo i kakve je imalo posljedice;

priaju o nerealnom svijetu; posebno intoniranim govorom

podraavaju likove; izraajno recituju pjesmu koju su

nauili/nauile napamet.

1.5. Piu o svijetu iz mate poistovjeujui

se s likom iz svoje prie, dajui mu

svoje osobine (na taj nain shvatajuda knjievnost govori o onome to jeuenicima/uenicama blisko i vano);

piu o emocijama i osobinama likova; pojanjavaju razloge ponaanja svojih

knjievnih likova; piu o mjestu dogaanja radnje; piu o dvjema razliitim tekstualnim

stvarnostima: jednoj koja poiva nadogaajima iz prolosti (nekadbajka) i drugoj ija su dogaanjasmjetena u sadanjost (sadaktuelan dogaaj);


1.4.

Priroda i drutvo(orijentacija uvremenu)

1.5.Priroda i drutvo (ivi svijet)



46/224

46


1.6. Knjievne vrste sluanjem i

itanjem umjetnikih tekstovauenik/uenica stie literarno-estetska iskustva; osposobljava seda doivljava, razumije i stvaraumjetnike tekstove u skladu suzrastom.

1.6.1. Poezija

Sve stavke take 5.6.1. programaza II razred.

razumije i koristi pojam narodnapjesma;

razumije i koristi pojam umjetnikapjesma;

prepoznaje i po zavretku sluanjamoe da ponovi rijei koje se

rimuju; prepoznaje osnovno oeanje u

pjesmi; uoava grafiku oblikovanost

poetskoga teksta; osposobljava se da usmeno stvara i

interpretira poetske tekstove; osposobljava se da stvara i

interpretira pisane poetsketekstove;

osposobljava se daprepoznavanjem poruke izrazirazumijevanje tematike.

1.6.1.

Sami stvaraju pjesme; stvarajunizove sinonima; rijei grade pougledu na dati tekst i oblikuju tekstkoji sadri nove sloenice;

stihove dopunjavaju rijeima koje serimuju;

zapisuju asocijacije koje se odnosena pojedine rijei;

uestvuju u igrama i aktivnostima zarazvijanje italake motivacije;

itaju naglas; itaju samostalno; izrauju individualne knjige u

okviru radionice za pisanje; uestvuju u projektnom radu.

1.6.1.

narodna pjesma umjetnika pjesma

1.6.1.

Muzika kultura (pjesme kao uvodnamotivacija)Likovna kultura (likovnost teksta)



47/224

47


1.6.2.Proza koristi i razumije pojmove: knjievni

lik, narodna pria, umjetnika pria; prepoznaje razliku izmeu bajke i

realistike prie, u kojoj je knjievnisvijet slian svijetu u kojem ivimo;

uoava granicu izmeu realnogasvijeta, opisanog u prii, i nerealnogsvijeta, opisanog u bajci;

razvija sposobnost usmenogoblikovanja prie, tj. teksta iji jesadraj ogranien zakonitostimastvarnoga ivota;

razvija sposobnost pismenogastvaranja proznih tekstova.

1.6.2. itaju i sluaju bajke i pripovijetke; usmeno oblikuju svoje bajke od vie

poznatih bajki; piu bajke uvaavajui njihovu

strukturu (poetak, kraj, likovi);

piu priu s temom iz stvarnogaivota;

itaju iznosei predvianja u odnosuna dalji tekst;

uestvuju u dijalokome itanju; uestvuju u razliitim aktivnostima

reagovanja na literaturu; izrauju individualne knjige u

okviru radionice za pisanje; uestvuju u projektnom radu; uestvuju u igrama i aktivnostima za

razvijanje italake motivacije.

1.6.2. knjievni lik narodna pria umjetnika pria

1.6.2.Likovna kultura (likovnost teksta)Priroda i drutvo (orijentacija uvremenu)



48/224

48


1.6.3. DramaOsposobljava se da: uporeuje karakteristike proznoga i

dramskoga teksta, prepoznaje glavne likove, upoznaje i doivljava mjesto

dogaanja radnje i druge osnovneelemente dramskoga teksta,

razumije dogaaje u dramskometekstu i njegovu poruku,

razlikuje lik i njegov dramski govor, neposredno nakon itanja ili

gledanja pozorine / lutkarskepredstave izraava svoje shvatanjeteksta,

razumije i koristi pojmove igrani filmi crtani film,

uoava razlike izmeu crtanoga iigranoga filma.

1.6.3. Gledaju pozorinu i lutkarsku

predstavu; uporeuju bajku i pozorinu

predstavu raenu po bajci; itaju tekst i gledaju crtani film / film

snimljen po tome knjievnom djelu; gledaju crtane filmove i prepriavaju

njihovu sadrinu; u odjeljenju izvode dramski tekst; samostalno itaju krai tekst za

svaki dramski lik biraju odgovarajui

glas, mijenjajui ga u skladu srazliitim osobinama likova;

piu kratke dijaloge po uzoru nadramske prizore (lik, govor lika,uputstva za izvoenje);

djelove proznih tekstova pretvarajuu dramske tekstove (dramatizacija);

uestvuju u projektnom radu;

izrauju lutke.

1.6.3. glumac/glumica pozornica crtani film igrani film

1.6.3.Muzika kultura

Likovna kultura (oblikovanje)

Fiziko vaspitanje (ritmika i ples)

Priroda i drutvo (informacije uvanje i upotreba, zvuk, obradamaterijala)



49/224

49

PREDLOENI TEKSTOVI:

Proza:Ezop: Djeak laljivacHans Kristijan Andersen: Runo paeDragan Luki: JabukaGrigor Vitez: OgledalceBranko opi: Sunev pjevaNarodna basna: Gavran i lisica

Narodna pripovijetka: Sedam prutovaNarodna pria: e pojede, tu ne ukradiNarodna pria: Poto, Vlae, vaa kikoFlorans Kadije: Ko je Loret

Poezija:Dragan Radulovi: Ja ne volim da sam samVojislav Vulanovi: Niko ne moeVelimir Miloevi: Djeca su vojska najjaaLuko Paljetak: KesteniDragan Kulidan: Srnin potoiFederiko Garsija Lorka: Jesenje vee

Ismet Bekri: Djeakova sreaBranko Banjevi: Boka; PjesmaNarodna lirska pjesma: Majka Jova u rui rodila

Drama:Ljubiaoki: Djevojica i mrakorina Radivojevi: Cirkuske vjetine

Prijedlog djela za itanje u nastavcima:Dejms Beri: Petar Pan u Kensingtonskom parku

(odlomci)Kornej ukovski: Doktor Joj-boli (odlomci)Alan Aleksander Milne: Medvjed Pu (odlomci)Astrid Lindgren: Vragolan sa krova (odlomci)


50/224


51/224


52/224


53/224


54/224


55/224

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS)


56/224

56

6. STANDARDI ZNANJA

6.1. NASTAVA JEZIKA

1. Uenik/uenica uestvuje u direktnom ili telefonskom razgovoru i zna da: po ne i zavri direktni ili telefonski razgovor; na odgovaraju i nain odazove se na govor drugoga, tj. na telefonski poziv; odabere odgovaraju i odgovor i pozdrav (ukljuujui obraanje sa tii persiranje);

na uljudan na in izrazi zahtjev, da (se) zahvali, opravda, poziva, estita.

2. Uenik/uenica slua/ita krai, svome uzrastu odgovarajui, nauno-popularni tekst, odnosno tekst o aktuelnim / zanimljivimdogaajima. Poslije sluanja zna da:

odgovori na nastavnikova/nastavni in pitanja koja se odnose na osnovne podatke iz teksta; dopuni tekst odgovaraju im podacima; uo i razlike izmeu prvobitnog i izmijenjenog teksta.

3. Uenik/uenica naglas i tiho ita krai, svome uzrastu odgovarajui, nauno-popularni tekst, odnosno tekst o aktuelnim /zanimljivim dogaajima i saznanjima i umije da:

ita teno i pravilno.

Nakon itanja znada odgovori na nastavnikova/nastavni ina pitanja koja se odnose na osnovne podatke iz teksta.

4. Uenik/uenica naglas i tiho ita krai, svome uzrastu odgovarajui, irilini i latinini tekst (pozdrav, estitku, pohvalu,pozivnicu) i umije da:

ita teno i pravilno.

Nakon itanja uenik/uenica zna da odgovori na nastavnikova/nastavniina pitanja: o onome ko pie i o onome kome je tekst upu en; o namjeri onoga ko pie; o osnovnim podacima teksta.


5. Po ugledu na odreeni tekst (koristei ponuene izraze ili druge podsticaje) uenik/uenica usmeno nastupa pred odjeljenjem,ij d i lj t t j d t i i ili i P it ij d


57/224

57

s unaprijed pripremljenom temom, stvara jednostavni opis ili priu. Pritom umije da se: izraava jasno, prirodno, standardnim jezikom.

6. Pisanim irilinim i latininim slovima uenik/uenica umije da:

samostalno, ili po ugledu na odre eni tekst, napie jednostavan pozdrav (na razglednici), estitku ili pozivnicu; odgovara na pitanja o sebi, svojoj okolini, svojim doivljajima; po ugledu na sluani/ itani tekst, ili uz neki drugi podsticaj (npr. pria u slikama...), napie svoj tekst.

Pritom zna da: stvara smislen, povezan i cjelovit tekst;

pie itljivo, lijepo i pravilno; upotrebljava veliko slovo na po etku reenice, linih imena i geografskih naziva; koristi znake interpunkcije na kraju re enice, zarez pri nabrajanju.

7. Uenik/uenica zna da pie po diktatu.

8. Uenik/uenica zna da pronae u tekstu osnovne gramatike i pravopisne greke i da ih ispravi (npr. veliko slovo na po etkureenice, linih imena i geografskih naziva, znaci interpunkcije na kraju reenice, zarez pri nabrajanju).

9. Uenik/uenica zna da: razlikuje maternji od stranog/drugog jezika; razlikuje oblike standardnoga jezika od nestandardnih oblika u jeziku; prakti no savladava, svom uzrastu odgovarajue, govorne situacije, upotrebljavajui standardni jezik.

6.2. NASTAVA KNJIEVNOSTI

1. Uenik/uenica slua/ita i razumije pripovijedanje/itanje umjetnikoga teksta, prilagoenoga njegovu/njezinu uzrastu.Poslije sluanja/itanja zna da odgovori na pitanja koja se odnose na osnovne podatke:

o emu govori knjievno djelo; to je predmet radnje i e se ona odvija; ko su knjievni likovi.


2. Uenik/uenica tiho ita nepoznat umjetniki tekst i razumije ga.


58/224

58

3. Uenik/uenica se poistovjeuje s jednim od knjievnih likova i umije da: sara uje u okviru grupne dramatizacije i izvoenja proznog, pjesnikog, odnosno dramskog teksta; imenuje odabrani knjievni lik; govorno ili pismeno opisuje odabrani knjievni lik.

5. Uenik/uenica prepoznaje mjesto dogaanja radnje u proznome tekstu i umije da: nacrta ili oblikuje svoju predstavu mjesta doga anja radnje; opie svoju predstavu mjesta doga anja radnje.

6. Uenik/uenica prepoznaje i doivljava bajku i umije da: pripovijeda/pie uobi ajeni poetak ili kraj bajke; pripovijeda/pie bajku, uzimaju i pritom u obzir njene osobine.

7. Uenik/uenica prepoznaje i doivljava realistiku priu i zna da:- pripovijeda po etak ili kraj realistike prie uz odgovarajui podsticaj (npr. pria u slikama...);- pripovijeda realisti ku priu s dogaajima iz svijeta koji ga/je okruuje.

8. Uenik/uenica upoznaje i doivljava pjesmu i zna da:- posebno oblikovanim govorom do ara atmosferu teksta;- razlikuje narodnu i umjetni ku pjesmu;- izraajno recituje pjesmu koju je nau io/nauila napamet;- tematiku izraava ilustrovanjem pjesama.

9. Uenik/uenica slua, ita i doivljava dramski tekst i moe da:- u estvuje u igri uloga;

- nakon gledanja lutkarske/pozorine predstave (ili video-snimka) nabroji glavne i sporedne uloge i odgovori na pitanja koja seodnose na radnju.

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (II CIKLUS) 4. razred

II CIKLUS


59/224

59

IV razredOperativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacije

I nastavna oblast:

Nastava jezika

1. Uenik/uenica razvija vjetinusluanja / itanja, analiziranja i

stvaranja, svom uzrastuodgovarajuih, neumjetnikihtekstova.

1.1. Razvija vjetinu sluanjasnimljenih razgovora ipripremanja slinih.

Osposobljava se da: odredi temu isagovornika/sagovornicu;

odgovori nanastavnikova/nastavniina pitanja oznaajnim podacima;

ocijeni kulturusagovornika/sagovornice;

nastupi u simuliranom(telefonskom) razgovoru.

1.1. Uenici/uenice:* nakon prvog sluanja: kau ko je razgovarao, o emu su sagovornici/sagovornice

razgovarali/razgovarale,

odgovaraju nanastavnikova/nastavniina pitanja osutinskim podacima;

* nakon drugog sluanja: ocjenjuju kulturu

sagovornika/sagovornice, prikladnost njihove govorne i

negovorne komunikacije, kau na osnovu ega tako misle; sami/same pripremaju slian razgovor; vjebaju komunikaciju preko telefona u

razliitim govornim situacijama, uestvuju u igrama za razvijanje

komunikacije, uestvuju u igri uloga; dramatizuju tekstove.

1.1.Priroda i tehnikaPoznavanje drutvaLikovna kulturaMuzika kultura

Fiziko vaspitanje(prigodni nauno-popularni tekstovi stematikom iz navedenih oblasti)




60/224

60

1.2.Razvija vjetinu sluanja i

analize jednostavno govorenih /naglas itanih/ekranizovanih kratkihneumjetnikih tekstova i sposobnoststvaranja slinih tekstova, i to:opis ivota ece, opis igara, zanata,sportova, opis okoline, opis ivota ljudinekad i sad, opis dogaaja u prirodi,opis razvoja ovjeka/ivotinje, opis

biljaka, opis predmeta, proizvoda,maina.

Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta, usmeno i pismeno odgovori na

nastavnikova/nastavniina pitanja osadraju teksta,

u tekstu uoi kljune pojmove i snjima povezane vane podatke iupie ih u pripremljenu pojmovnumapu,

izradi plan izlaganja (misaoniobrazac),

sam/sama govorno nastupi (sunaprijed pripremljenom temom), uzpisanu pripremu.

1.2.

Nakon sluanjaodgovaraju nanastavnikova/nastavniina pitanjakoja se odnose na sadraj teksta isami/same postavljaju pitanja istevrste;

kazuju svoje miljenje o tekstu imogu da ga utemelje;

priaju o svojim iskustvima i

razmiljanjima u odnosu na tekst; sami/same dopunjavaju tekst (npr.

proznim tekstovima predvidenastavak ili kraj);

sami/same govorno nastupaju(sunaprijed pripremljenom temom):opisuju rad nekoga zanatlije ili vienjih, vrednuju zanate i utemeljuju

svoje miljenje; kazuju to bioni/one voljeli/voljele da rade;opisuju rad ljudi koji se bave timposlom i navode uslove zaobavljanje njihove djelatnosti;opisuju pripremanje omiljenoga jelai obrazlau svoj izbor; prepoznajuraspoloenje osoba na slici i svoje

miljenje utemeljuju razmiljaju ouzrocima takvoga raspoloenja;pripovijedaju o svojim doivljajima,radostima, razoaranjima,planovima;

1.2.

Priroda i tehnikaPoznavanje drutva (moje mjesto iokolina nauno-popularni tekstovi iznavedenihoblasti)Likovna kulturaMuzika kulturaFiziko vaspitanje

(prigodni / nauno-popularni tekstovi stematikom iz navedenih oblasti)



61/224

61


1.3. Razumije znaaj tiine za stolom, ukoli, pozoritu, muzeju, vjerskimobjektima.

prije govornoga nastupa, uz pomonastavnika/nastavnice izrauju planizlaganja (misaoni obrazac); izrazliitih izvora trae podatke koji imnedostaju i stvaraju pismenu

osnovu govornoga nastupa;pismenu osnovu vie puta proitajui to bolje zapamte;

prilikom govornoga nastupanajavetemu, govore uz pomopismeneosnove govornoga nastupa inastavnika/nastavnice razgovjetno, prirodno i teno;

nakon govornog nastupasluaocikazuju svoje miljenje o nastupu.

1.3.Muzika kultura(pauza)Poznavanje drutva(ponaanje u porodici,

koli, vjerskim objektima)




62/224

62

1.4. Upoznaje namjenu i znaajnezvaninih tekstova i samostalnopie sline: tekst na razglednici; nezvanino opravdanje; nezvaninu zahvalnicu; nezvaninu molbu.

U tekstovima prepoznaje sljedeepojmove i imenuje ih odgovarajuimizrazima: poiljalac, primalac,adresa, oslovljavanje, datum, potpis.

1.4. itaju nezvanine tekstove; nakon prvog itanjakazuju ko pie i

kome je namijenjena sadrinateksta; u tekstu trae elemente pokojima su to prepoznali/prepoznale;

kazuju to poiljalac oekuje odonoga ko poiljku prima, tj. zato

mu alje tekst; u tekstu traeelemente po kojima su toprepoznali/prepoznale;

nakon ponovnoga itanja: koristeitekst, odgovaraju nanastavnikova/nastavniina pitanja oznaajnim podacima; kau svojemiljenje o tome kako e se onaj ko

je pismo primio odazvati i obrazloega; u tekstu podvuku naslov / potpis/ datum i odreuju njihovu ulogu;

u odgovarajuim situacijama (npr.praznici, izleti, priredbe) sami/samestvaraju sline tekstove, vodeirauna da budu itko, lijepo ipravilno napisani.

1.4 razglednica nezvanino opravdanje nezvanina zahvalnic nezvanina molba poiljalac primalac Adresa

Oslovljavanje datum, potpis

1.4.Likovna kultura(rukopis crte, izrada estitki,pozivnica)




63/224

63


1.5. Upoznaje osnovne odlikestrunih i publicistikih tekstova,ita, analizira i stvara slinetekstove:a) nauno-popularne tekstove,povezane s temama drugih predmetnihpodruja: opis ivota vrnjaka; opis igre,zanata, sporta; opis okoline;opis ivota

ljudi nekad i danas;opis dogaaja u prirodi; opis razvojaovjeka/ivotinje; opis biljaka; opispredmeta, proizvoda, maina;

b) obrazac (upitnik o linim podacima);javna obavjetenja (piktogrami,cjenovnik, raun).

Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; usmeno i pismeno odgovori na

nastavnikova/nastavniina pitanja osadraju teksta;

u pripremljenu pojmovnu mapuupie kljune pojmove i s njimapovezane znaajne podatke izteksta;

ispuni obrazac; u tekstunae zahtijevani podatak.

1.5. Tiho i naglas itaju kratke

neumjetnike tekstove;

* nakon drugog itanja: koristei tekst, odgovaraju na

nastavnikova/nastavniina pitanja okljunim pojmovima u tekstu i o

vanim podacima koji se na njihodnose;

sami/same postavljaju pitanja kojase odnose na sadrinu teksta;

kazuju svoje miljenje o tekstu ipokuavaju ga utemeljiti;

priaju o svojim iskustvima irazmiljanjima vezanim za tekst;

uz nastavnikovu/nastavniinupomopodacima iz tekstaispunjavaju pripremljenu pojmovnumapu;

u javnom obavjetenju traepodatak (i u njegovu slikovnomedijelu).

1.5.Poznavanje drutva (moje mjesto iokolina)Priroda i tehnikaFiziko vaspitanjeLikovna kulturaMuzika kultura(prigodni / nauno-popularni tekstovi s

tematikom iz navedenih oblasti)


64/224




65/224

65

2. Uenik/uenica razvija sposobnostlogikog miljenja i imenovanja,

vjetinu pripovijedanja i pravilnogizgovora, ovladava pravopisnimznanjima.

2.1. Usvaja i koristi nove izraze.

c) poslije pisanja:proitaju tekst prvo

sami, a zatim uz pomonastavnika/nastavnice/roditelja/drugova/drugarica/prirunika (pravopis i dr.)poprave sadrajne, gramatike ipravopisne greke; prepiu tekst vodeirauna o formi zapisanoga teksta, oitkosti i tanosti; sopstvene tekstoveuporeuju s tekstovima svojihdrugova/drugarica i procjenjuju ih;

izrauju formulare, odjeljenjskenovine, knjige, odjeljenjskeenciklopedije i sl.;


2.1. Uenici/uenice: bogate rjenik; uoavaju rijei istog oblika a

razliitoga znaenja i rijei istog

znaenja a razliitog oblika; po analogiji grade imenice od pridjeva

(za nosioca osobine) i uoavaju njihovznaaj;

izrauju odjeljenjski rjenik.

2.1.Likovna kultura(izrada slikovnogarjenika, ilustrovanje, izrada postera)




66/224

66

2.2. Razvija sposobnost razgovjetnog i

prirodnog govora, postepeno usvajajezike norme (standardni jezik) iprimjenjuje ih u usmenoj i pismenojkomunikaciji: zapaa i razumije da je u rijei

naglaen jedan slog; zapaa i razumije da akcenat u

standardnom jeziku nije uvijek naistom slogu na kojem je unjegovu/njezinu lokalnome govoru;

zapaa i razumije da je ucrnogorskom standardnom jezikupredviena ravnopravna upotreba

jotovanih i nejotovanih oblika.

2.3. Upoznaje i primjenjuje osnovnapravopisna pravila pravilno pie:

znake interpunkcije; upitnu rjecu li; odrinu rjecu ne; veliko poetno slovo u nazivima brda,

polja, jezera i mora, drava, ulica,imena ivotinja, imena dravnih,vjerskih i meunarodnih praznika;

imena naseljenih mjesta (dvolani

nazivi) i njihovi stanovnici; pridjeve od vielanih toponima; datume; suglasnikj izmeu i i ou najee

upotrebljavanim rijeima (imenicama iglagolima).

2.2.

Uoavaju dijalekatska odstupanjalokalnoga govora od standardnogajezika;

vjebaju upotrebu standardnogajezika u svim govornim situacijama;

vjebanjem ispravljaju kritina mjestau govoru;

vjebaju jasan i prirodan govor,govore u skladu s jezikom normom(pravilan akcenat i dr.);

vjebaju razgovjetno, prirodno ipravilno itanje.

2.3. Vjebaju primjenu pravopisnih pravila

piui po diktatu u skladu smetodikim preporukama (60 do 65rijei, oko 12 do 14 reenica);

piu razliite vrste diktata: zauvjebavanje, autodiktat, sazamjenom oblika, s dopunjavanjem;

njeguju itkost i ljepotu rukopisa ivjebaju pisanje i oblikovanje teksta

na kompjuteru.

2.2.

dublet

2.3.Priroda i tehnika(oblikovanje teksta na

raunaru)




67/224

67

3. Uenik/uenica upoznaje znaajjezika kao sredstva komunikacije isnalazi se u jezikoj okolini.

3.1. Osposobljava se da: navede imena jezika koje je

imao/imala prilike da uje ili ui; razumije znaaj uenja stranih

jezika.

3.1. Uenici/uenice: razgovaraju o kontaktima koje imaju

s drugim jezicima (oni/one, njihoviroditelji, prijatelji/prijateljice,roaci/roake) i kazuju kako sesporazumijevaju s ljudima koji ihgovore;

razgovaraju o tome da li poznaju

nekoga stranca/strankinju koji/kojagovori na jezik;

odlaze u konzulat ili u uionicidoekuju gosta/gou koji/kojagovori stranim jezikom.

3.1.

Poznavanje drutva(porodica, kola,drutvena sredina, okruenje u kojemse govori drugim jezikom)Strani jezik




68/224

68

II nastavna oblast:

Nastava knjievnosti

1. Uenik/uenica razvija sposobnostitanja, interpretacije i stvaranja,svom uzrastu odgovarajuih,umjetnikih tekstova.

1.1. Razvija sposobnost itanja,razumijevanja i vrednovanjaumjetnikih tekstova.

1.2. Razvija sposobnoststvaralakoga dijaloga s umjetnikimtekstom:

itanje umjetnikoga tekstaprepoznaje kao posebnu situaciju ireaguje na odgovarajui nain:literarni svijet povezuje sa svojimiskustvenim svijetom.

1.1. Uenici/uenice: samostalno, tiho, itaju literarne

tekstove; itaju prie i romane u skladu sa

uzrastom (malo obimnija djela kojase ne mogu proitati odmah; itaju unastavcima: prilikom svakogaitanja treba se prvo podetitiprethodne radnje);

unaprijed se pripremaju za itanjenaglas, tj. za glasovno oblikovanjeliterarne stvarnosti;

uestvuju u aktivnostima zapodsticanje italake motivacije;

samostalno itaju.

1.2. itaju iznosei predvianja u

odnosu na dalji tekst;

samostalno itaju.

1.1.Likovna kultura(likovni doivljajteksta)Muzika kultura(emocionalna

priprema za doivljaj knjievnogateksta)




69/224

69

1.3. Uoava knjievne likove, razvijasposobnost identifikacije i analizenjihovih postupaka: uoava glavne likove u djelu; prepoznaje karakterne osobine koje

su razvijene u uzornu sliku; kodpojedinih knjievnih likova

prepoznaje vie karakternihosobina;

razvija sposobnost identifikacije sjednim od knjievnih likova (u stanjuje da se identifikuje s onimknjievnim likom koji mu/joj je slianbar u jednoj konkretnoj osobini, tj. slikom ije su ivotne okolnosti sline

njegovim/njenim); uoava perspektivu onih knjievnih

likova s kojima se prilikomspontanoga itanja ne identifikuje,ali mu/joj nastavnik/ca na njihposebno skrene panju;

zapaa i razumije zato je nekoneto uradio (motivi za ponaanje

knjievnih likova); zapaa i razumije ponaanje lika

koje nije u skladu s ponaanjemkoje bi on/ona izabrao/izabrala uslinoj situaciji.

1.3. Stvaraju matovito-emotivnu

predstavu knjievnih likova tako touzimaju u obzir autorov opis, kojidopunjavaju detaljima iz sopstvenogiskustva ili mate;

opisuju likove, uoavaju njihove

postupke u djelu i prave razlikuizmeu glavnih i sporednih likova; izdvajaju osobine likova i ispisuju ih

i pravei razliku izmeu pozitivnih inegativnih likova;

objanjavaju zato su im nekeosobine likova prihvatljive, a nekene;

uestvuju u razliitim aktivnostimareagovanja na literaturu.

1.3. likovi u djelu (glavni i sporedni)

1.3.Likovna kultura(izrada likova iz prie,mjesta dogaaja...)Poznavanje drutva(lociranje likova uvremenu i prepoznavanje drutvenogokruenja)




70/224

70

1.4. Razvija sposobnost razumijevanja

i doivljavanja tekstualne stvarnosti;uoava: dogaaje; mjesto dogaanja radnje; vrijeme dogaanja radnje (hronoloki

slijed dogaaja).

1.5. Knjievne vrste uenik/uenicase osposobljava da uz naziv knjievnevrste prizove svoja literarno-estetskaiskustva i na osnovu njih formirahorizont oekivanja.

1.5.1. Poezija Uoava i doivljava zvunost pjesme; prepoznaje rimu kao zvuni elemenat; upoznaje likovnost teksta i elemente

spoljnje organizacije (strofa, stih);

prilikom itanja teksta razvijaasocijativne sposobnosti; razlikuje slina znaenja rijei i

njihovu upotrebu u odnosu nakontekst;

prepoznaje i doivljava upotrebuneobinih fraza i rijei;

1.4.

Iz teksta izdvaja glavnidogaaj/najvanije dogaaje, istiemjesto i vrijeme dogaanja radnje;

ukoliko knjievnoumjetniki tekst neprua sve potrebne podatke,uenici/uenice ga sami/samedopunjavaju, izmiljajui dogaajkoji se vjerovatno desio;

matovito-oeajnu predstavumjesta dogaanja radnje oblikujutako to uzimaju u obzir piev opis,dopunjavajui ga predstavama izsopstvenoga iskustva i drugihliterarnih djela;

uestvuju u razliitim aktivnostimareagovanja na literaturu.

1.5.1. Interpretativno itaju tekstove; razumljivo i doivljajno recituju

pjesme koje su nauili/nauilenapamet;

uestvuju u igrama i aktivnostimaza razvijanje italake motivacije;

itaju iznosei predvianja uodnosu na dalji tekst;

itaju naglas; samostalno itaju;

1.4.

dogaaji mjesto dogaanja radnje vrijeme dogaanja radnje

1.5.1. stih strofa rima

1.4.

Priroda i tehnika (vremenskaorijentacija, izrada lente vremena)Poznavanje drutva (orijentacija uprostoru)Likovna kultura(izrada likova iz prie,mjesta dogaanja radnje, knjige likova,reklamnih postera...)

1.5.1.Likovna kultura(likovnost teksta, likovno opremajuknjige iz radionice za pisanje)Muzika kultura(muzika ima svoje forme)




71/224

71

uoava o

emu pjesma govori, anovu pjesmu uporeuje s ve

poznatom; oblikuje svoj stav prema poruci

pjesme; izraajno recituju pjesme koje su

nauili/nauile napamet.

1.5.2. Proza Razvija sposobnost doivljavanja

bajke (narodne i autorske) i kratke

realistike prie.

uestvuju u razli

itim aktivnostimareagovanja na literaturu;

izrauju individualne knjige uokviru radionice za pisanje;

uestvuju u projektnom radu; piu na sljedee teme: etinjstvo,

ivotinjski svijet, porodica; u pjesmi oznaavaju stih, strofu;

izdvajaju rijei koje se glasovno podudaraju i oznaavaju ih.

1.5.2. Uestvuju u igrama i aktivnostima

za razvijanje italake motivacije;

itaju iznosei predvianja u odnosuna dalji tekst; itaju naglas; samostalno itaju; uestvuju u dijalokom itanju; uestvuju u razliitim aktivnostima

reagovanja na literaturu; izrauju individualne knjige u

okviru radionice za pisanje; uestvuju u projektnom radu.

1.5.2. bajka (narodna i autorska) kratka realistika pria

1.5.2.Poznavanje drutva (stanovnitvo potreba linoga doprinosa razvoju opte

kulture)Likovna kultura(likovno predstavljanjesvijeta iz mate ili uenike predstaverealnoga prostora iz knjievnoga djela,dogaaja i likova; modelovanje likova izprie i mjesta dogaanja radnje;ilustrovanje knjiga iz radionice zapisanje)

Priroda i tehnika(tampanje iobjavljivanje knjiga iz radionice zapisanje)




72/224

72

1.5.3. Njeguje i razvija interesovanjeza sluanje i itanje proze i poezije: prepoznaje i doivljava zvunost

pjesme; prepoznaje rim

Documents

Predmetni program Crnogorski jezik za osnovnu skolu