Talijanskijezikprijedlog

nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta

velj

aa

2016

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i predkolski, osnovnokolskii srednjokolski odgoj i obrazovanje

nacionalni kurikulum nastavnoga predmetatalijanski jezik

Prijedlogveljaa 2016.

lanice strune radne skupine izabrane javnim pozivomRoberta Bonassin, mag. philol. ital., Osnovna kola Podmurvice, RijekaNina Karkovi, prof., XVI. gimnazija, Zagreb (voditeljica)Ljiljana Kurjak, prof., Osnovna kola Augusta Harambaia, ZagrebKristina tefiek, prof., Osnovna kola Augusta enoe, ZagrebInes Viljanac, prof., Osnovna kola Remete, ZagrebIrena Vui, prof., Osnovna kola Vladimira Nazora, Zagreblanica strune radne skupine iz jedinice za strunu i administrativnu podrkuPatrizia Pitacco, Agencija za odgoj i obrazovanjelanica strune radne skupine iz ekspertne radne skupineBranislava Baranovitehnika koordinatorica strune radne skupineMirta Srdarev, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaekspertna radna skupinaBoris Joki (voditelj)Branislava BaranoviSuzana HitrecTomislav RekovacZrinka Risti DediBranka VuklekturaMarta Luki-Prebeg

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk) odreen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oe-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, uenje i pouavanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podrujima i meupredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma ine gradivnu strukturu odreenog predmeta i proteu se kroz cijeli period pouavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odreeni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oekujemo od uenika u odreenoj domeni/konceptu predmeta na kraju odreene godine uenja. Odreeni su kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslonjavaju. Kroz godine uenja ishodi ine zaokruenu, loginu cjelinu uenja i pouavanja u odreenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine uenja i pouavanja odre-uju ukupna iskustva uenja u odreenom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, ukljuuje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. itanje ishoda stoga, osim na smu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda ukljuuje preciznije odreenje aktivnosti i sadraja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku veinu ishoda odreene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odreuju dubinu i irinu svakog ishoda i opisuju oekivana postignua uenika na kraju odreene godine uenja, ime se olakava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u veini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od uenika se oekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA ITANJE

Slika a. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izraenih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

okvir nacionalnog kurikuluma

podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema

nacionalni kurikulum za rani i predkolski odgoj i obrazovanje

nacionalni kurikulum za osnovnokolski odgoj i obrazovanje

nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje

nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

ue

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

uen

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nua

ue

nika

sa

tek

oam

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

uen

ja i

vred

nova

nje

post

igni

a d

arov

itih

ue

nika

.

nacionalni kurikulum za umjetniko obrazovanje

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja

Sadraj

UVOD, 4444

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK, 5555

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK, 6666

C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA TALIJANSKI JEZIK, 6666

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/KONCEPTIMA, 8888

E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA, MEUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 111133339999

F. UENJE I POUAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK, 111133339999

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK, 111144442222

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

4444

UVOD

Kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik temelji se na suvremenim pristupima uenju i pouavanju stranih jezika i donosi promjene, uvaavajui kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaa osnovnu i srednju kolu, odnosno cijelu obrazovnu vertikalu u pet odgojno obrazovnih ciklusa.

Kljuna promjena koju donosi kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik jest odmak od dosadanjih nastavnih planova i programa. Kurikulum nije nastavni plan i program, temelji se na drukijim postavkama i tako mu treba i pristupiti.

Promjena koju kurikulum donosi prvenstveno je konceptualna; umjesto navoenja sadraja koji se u pojedinoj godini uenja i pouavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran po domenama, a temelji se na defi-niranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na uenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje uenik preuzima sredinju ulogu u procesu uenja i pouavanja.

Tri domene na temelju kojih je organiziran kurikulum nastavnoga predmeta Talijanski jezik Komunikacijska jezina kompetencija, Meukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezino-komunikacijskoga podruja i svrhe samoga predmeta. Do-mene su polazita odgojno obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju to uenici znaju, mogu uiniti te koje stavo-ve razvijaju u odreenoj godini uenja, a formulirani su u skladu s uenikovim razvojnim obiljejima ime se uenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnoteen prelazak iz razreda u razred i iz ciklusa u ciklus. Odreene su razine usvojenosti svakoga ishoda kako bi uitelj znao to se od uenika oekuje te kako bi prila-godio pouavanje potrebama uenika.

Ishodi proizali iz domene Komunikacijska jezina kompetencija usmjereni su k stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju djelatnostima za uporabu toga znanja u komunikacijskome inu; ishodi iz domene Meukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uoavanje i interpretaciju slinosti i razlika izmeu kultu-ra te uinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika to rezultira izgraiva-njem skladnih meukulturnih odnosa; ostvarivanjem ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ue-nika se osposobljava za samostalno i kritiko koritenje razliitih izvora znanja i primjenu uinkovitih strategi-ja uenja kao pretpostavke cjeloivotnoga uenja.

Kvalitetu realizacije novoga kurikuluma osigurava uitelj. Njemu je kurikulumom zajamena autonomija i omoguena vea kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa pouavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadraja i naina pouavanja te u organizaciji vremena posveenoga ostvarivanju pojedinoga odgoj-no-obrazovnog ishoda.

Kurikulum stavlja naglasak na sigurno i poticajno fiziko i digitalno okruenje za uenje, autonomiju uitelja i uenika, suradniko i istraivako uenje, autentinost u pouavanju, poticanje meukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritikoga miljenja te multidisciplinarnost i integrirano uenje jezika i sadraja.

U skladu s promjenama u vezi sa sustavom vrednovanja, kurikulumom se navode elementi, pristupi i naini vrednovanja te sastavnice zakljune (pr)ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i vea zastupljenost neformalnih naina vrednovanja ueniku pomae da razumije vanost i smislenost vrednovanja i da preuzme odgovornost za vlastito uenje. Novi naini izvjetavanja koji su usmjereni na ono to uenik mo-e, to se od njega oekuje te to i kako treba poboljati ueniku omoguuju daljnje planiranje i unapreivanje procesa uenja.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba uenika s tekoama, kurikulum se prilagoava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te vrednovanje postignua djece i uenika s tekoama.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih uenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava uenja i vrednovanje postignua darovite djece i uenika.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

5555

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

U vrijeme globalizacije poveava se mobilnost ljudi i raste vanost znanja stranih jezika te se smanjuju jezine barijere, potie se meunarodna razmjena i tolerancija. Sposobnost komunikacije na stranome jeziku jedna je od kljunih kompetencija1 u Europskoj uniji potrebna mladima da uspiju ne samo u dananjem gospodarstvu i suvremenome drutvu nego i u osobnim ivotima.

Jezik je sredstvo komunikacije kojim se izraavaju miljenja, ideje, informacije, osjeaji i stavovi. Uenjem stranoga jezika potie se kognitivni, emocionalni, drutveni i kulturni razvoj uenika kao osnova za razvijanje razliitih strategija uenja kao temelja daljnjega cjeloivotnog uenja.

Svrha uenja stranoga jezika jest razvijanje komunikacijske i socijalne kompetencije radi proirivanja kulturnih i drutvenih horizonata. Kako bismo razvili komunikacijske kompetencije, potrebno je osvijestiti vanost raz-voja jezinih djelatnosti. Jezik je jedan od razlikovnih elemenata kulture te njegovo uenje pridonosi upozna-vanju meukulturnih sadraja, a time i razvoju pozitivnih stavova i tolerancije meu graanima. Usporeujui druge kulture i uoavajui razliitosti i slinosti, gradi se vlastiti kulturni identitet. Na taj nain uenici putem dijaloga, rasprave, raznolikosti miljenja razvijaju kritiko miljenje i ue potovati raznolikosti (druge i druki-je) i obogauju se uei od drugih. Stjee se iskustvo o tome kako su jezik i kultura neodvojivi i oblikuju identi-tet neke zemlje.

Cilj je uenja talijanskoga jezika da zajedno s uenjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika pridonese razvoju svih oblika pismenosti, odgovornosti za vlastito uenje i samoreguliranoga uenja. Uenje i pouavanje stranih jezika zahtijeva otvoren i fleksibilan metodiki pristup temeljen na suvremenim metodama i didakti-kim spoznajama uzimajui u obzir individualne imbenike u uenju stranoga jezika. Naglasak je na uvoenju autentinih sadraja primjenjivih u svakodnevnome ivotu i na primjeni suvremenih informacijskih i komuni-kacijskih tehnologija.

Nastava stranoga jezika od velike je vanosti za aktivno sudjelovanje i ukljuivanje u obrazovnome i u profesi-onalnome okruenju te poslije u ivotu osigurava veu konkurentnost na tritu rada.

Poloaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik

Talijanski jezik, koji pripada jezino-komunikacijskomu podruju kurikuluma, ui se kao strani jezik. Pouava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o ciklusu i vrsti programa/zanimanja.

Talijanski jezik i materinski je jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik drutvene sredine koji omoguava asimilaciju i interkulturaciju u dvojezinim podrujima Republike Hrvatske.

Slika 1. Poloaj nastavnoga predmeta Talijanski jezik u cjelokupnome kurikulumu

1 http://www.britishcouncil.org/sites/defalult/files/youth-in-action-keycomp-en.pdf

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

6666

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

1. Razvoj komunikacijske kompetencije

razviti produktivne i receptivne jezine djelatnosti (sluanje, govorenje, itanje i pisanje) razvijajui sposo-bnost uinkovite komunikacije u razliitim situacijama svakodnevnoga ivota

osposobiti uenike za stjecanje jezino-komunikacijske kompetencije u talijanskome jeziku s pomou koje e zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u drutvenim interakcijama

2. Upoznavanje kultura

omoguiti uenicima da steknu svijest o razliitosti i slinostima hrvatske i talijanske kulture i jezika te pridonijeti njihovu opem osobnom i drutvenom razvoju

razviti razumijevanje, zanimanje i potovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu poticati na meunarodnu suradnju i razmjenu te rad na meunarodnim projektima 3. Razvoj medijske pismenosti

pronalaziti i razumjeti razliite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, te se njima uinkovito koristiti u uenju i komunikaciji

osposobiti uenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za prouavanje odreene teme 4. Poticanje cjeloivotnoga uenja

pripremiti uenike za ivot u meunarodnome, viekulturnom i viejezinom okruenju poticati uenike na nastavak uenja talijanskoga jezika te pridonijeti poveanju mogunosti daljnjega rada,

obrazovanja i provoenja slobodnoga vremena

5. Poticanje odgovornosti za vlastito uenje

osposobiti uenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje i napredak poticati uenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa uenja, tj. na samoregulirano uenje C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA TALIJANSKI JEZIK

Tri su domene predmetnoga kurikuluma talijanskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezina kompetencija, Meukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene u skladu su s vizijom Okvirnoga nacionalnog kurikuluma, a proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezino-komunikacijskoga podruja i svrhe predmeta Talijanski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz meuovisnosti talijanskoga jezika i kulture te samostalnosti u uenju kao preduvjeta za cjeloivotni razvoj komunikacijske i meukulturne kompetencije. Sve tri domene ine cjelovitu strukturu predmetnoga kurikuluma predmeta Talijanski jezik i polazite su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar predmeta Talijanski jezik, ali nisu nuno jednako zastupljene u svim odgojno-obrazovnim ciklusima.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

7777

Komunikacijska jezina kompetencija

Komunikacijska jezina kompetencija podrazumijeva uinkovito sluenje vlastitim jezinim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjeaja, stavova i vrijednosti u skladu s razliitim kulturnim i drutvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizali iz domene Komunikacijska jezina kompetencija temelje se na:

stjecanju znanja o specifinostima talijanskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranog jezika; obiljeja verbalne i neverbalne interakcije) i

ovladavanju vjetinama za upotrebu jezinoga znanja u komunikacijskome inu (sposobnost sluanja i ra-zumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost zapoinjanja, odravanja i okonanja raz-govora; sposobnost itanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja).

Razvojem komunikacijske jezine kompetencije, kao procesa izraavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potie se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralake linosti uenika. Stje-canjem navedene kompetencije kod uenika se potie razvoj metajezinih i metakognitivnih sposobnosti, inte-lektualna znatielja, kreativnost i interes za uenje jezika.

Meukulturna komunikacijska kompetencija

ivot u viejezinome i viekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na ukljuivanje razvoja meukul-turnosti u program nastave talijanskoga jezika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se nag-lasila vanost razvoja uenikove svijesti o sebi kao pojedincu i drutvenome biu zainteresiranome za upozna-vanje i uenje o razliitosti.

Meukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje meu govornici-ma talijanskoga jezika razliitoga kulturnog podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene uenik postaje meukulturno kompetentan, to znai da je:

sposoban razmotriti i usporediti slinosti i razlike izmeu kultura i jezika empatian, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaanje i potovanje govornika talijanskoga jezika i

njihove kulture sposoban uinkovito i u kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima talijan-

skoga jezika to rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika razliitih kulturnih identiteta i izgraiva-njem skladnih meukulturnih odnosa.

U konanici, razvoj meukulturne komunikacijske kompetencije pomae ueniku da odbaci predrasude i os-nauje ga u spreavanju diskriminacije i u nenasilnome rjeavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proiri-vanju i produbljivanju uenikova pogleda na svijet to mu omoguuje uspjeno sudjelovanje u uoj i iroj zaje-dnici, u stvarnome i digitalnome okruenju te poveava mogunosti za mobilnost i zapoljavanje.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Uenikovo preuzimanje odgovornosti za uenje jezika klju je uspjenoga ovladavanja komunikacijskom kom-petencijom i preduvjet je za cjeloivotni razvoj, kako za talijanski jezik tako i za druge strane jezike, pa i za ma-terinski jezik.

Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizalima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglaava uenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu uenja jezika koja obuhvaa:

sposobnost svjesne, fleksibilne i uinkovite primjene strategija uenja i koritenja jezika koje ueniku po-mau unaprijediti ovladavanje talijanskim jezikom

razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vjetina.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

8888

Samostalan uenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje uenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u uenju i radu to mu omoguuje uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan uenik pronalazi, odabire, vrednuje informacije i uinkovito se koristi informacijama iz razliitih izvora i medija te stalno unapreuje svoje komunikacijske i prezentacijske vjetine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu ue-nja uenik razvija samopouzdanje i samopotovanje te stvara temelje za cjeloivotno uenje.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/KONCEPTIMA

Domene Komunikacijska jezina kompetencija, Meukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Talijanski jezik i ine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu iji se odgojno-obrazovni ishodi meusobno proimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima i ciklusima. Kuriku-lumom predloena razrada ishoda nije iscrpna te je uitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih uenika. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju kolske ocjene, ve se njima odreuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vjetina i usvojenosti stavova.

Ishodi domene Komunikacijska jezina kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezinim djelatnostima, a razvojnost od niih k viim razredima ostvaruje se poveavanjem sloenosti i duine tekstova koje uenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezine uporabe govoreni, pisani, vizu-alni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao to su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvuna ili govorena rije.

Ovisno o godini uenja i pouavanja jezika, tekstovi se razlikuju po duini i sloenosti. Broj rijei koji definira duinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.

U djelatnostima sluanja i itanja vrlo kratki tekst broji do 100 rijei, kratki tekst izmeu 100 i 200 rijei, srednje dugi tekst izmeu 200 i 400 rijei, a dugi tekst vie od 400 rijei. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 60 rijei, kratki tekst izmeu 60 i 100 rijei, srednje dugi tekst izmeu 100 i 250 rijei, a dugi tekst vie od 250 rijei.

Sloenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima sloenosti i uenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji sloenosti odnose se na obiljeja rijei i reenica poput duljine, uestalosti i sloenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, sloenost izloenih ideja, stil autora i nain na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budui da su uenikova prethodna znanja o temi trei imbenik o kojem ovisi slo-enost teksta, procjena sloenosti u konanici ovisi o osobnoj procjeni uitelja. Po sloenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje sloene, sloene.

U odgojno-obrazovnim ishodima, u svim godinama uenja i pouavanja, navedene su kljune gramatike strukture. Naveden je samo dio struktura te nije rije o iscrpnome popisu gramatikih sadraja. Strukture su navedene u onome razredu u kojem se oekuje ovladanost na razini uporabe, to ne znai da se one nee poja-viti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije nee proirivati njihova funkcija; dapae, gramatike bi se strukture trebale reciklirati kroz godine uenja. Isto tako sadraji se odabiru primjereno razvojnoj dobi uenika, vodei rauna o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i meupredmetnim temama. Cikliki se ponavljaju i proiruju u odnosu na prethodne razrede, a usklauju se sa eljama i potrebama uenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putevima.

Odgojno-obrazovni ishodi domene Meukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri meusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifina i openita znanja o kulturi), vjetine (interpretacija kultur-no uvjetovanih sadraja te interakcija u meukulturnim kontaktima) i stavovi (znatielja, otvorenost, sprem-nost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Meukulturna komunikacijska kompetencija, pove-zani s treom komponentom - stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjeanja svakoga pojedinog uenika.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

9999

Leksiki sadraji povezani s domenom Meukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda nisu detaljno navedeni leksiki sadraji povezani s meukultur-nom tematikom, nego se sam izbor naina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor strunoj procjeni uitelja ovisno o interesima i razvojnoj dobi uenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu pro-vesti i na materinskome jeziku, ovisno o uenikovoj razini znanja stranog jezika.

Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri podruja razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritikoga miljenja, medijska pismenost te strategije uenja jezika. Strategije uenja sloena su kategorija postupaka, razmiljanja i oblika ponaanja i pripadaju skupini individualnih imbenika u uenju stranoga jezika. Neki uenici vjerojatno e biti uspjeni i zahvaljujui prim-jeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove uinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome imbeniku, strategije uenja mogu se pouavati, ali se ne moe mjeriti razina njihove usvojenosti, ve samo uinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristi-kama pojedinoga uenika.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

10101010

Odgojno-obrazovni ishodi Osnovna kola od I.-VIII. razreda (70 sati); Jezina gimnazija od I.-IV. razreda (140/105 sati)

1. RAZRED O 1. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.1.1

UENIK REAGIRA NEVERBALNO I

VERBALNO NA SLUNE I VIZUALNE

POTICAJE POZNATE TEMATIKE.

-povezuje izgovorene rijei ili zvuni zapis rijei sa slikovnim prikazima i predmetima - imenuje predmete i osobe u neposrednome okruenju ili na vizualnim predlocima - reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj

Uenik reagira uz uz uz uz pomopomopomopomo2222 neverbalno i verbalno na uestaleuestaleuestaleuestale slune i vizualne poticaje poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na uestaleuestaleuestaleuestale slune i vizualne poticaje poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na veinuveinuveinuveinu slunih i vizualnih poticaja poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na gotovo svegotovo svegotovo svegotovo sve slune i vizualne poticaje poznate tematike.

A.1.2

UENIK REPRODUCIRA RIJEI I VRLO

KRATKE REENICE POZNATE

TEMATIKE.

- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruenju oponaajui talijanski sustav glasova - reproducira vrlo kratke i jednostavne brojalice i pjesmice - predstavlja sebe

Uenik pravilno izgovara uz pomo ueuz pomo ueuz pomo ueuz pomo uesssstaletaletaletale rijei i vrlo kratke reenice poznate tematike.

Uenik pravilno izgovara uz povremenu puz povremenu puz povremenu puz povremenu poooomo mo mo mo uestaleuestaleuestaleuestale rijei i vrlo kratke reenice poznate tematike.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno pravilno izgovara vvvveeeeinu inu inu inu rijei i vrlo kratkih reenica poznate tematike.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono pravilno izgovara gotovo sve gotovo sve gotovo sve gotovo sve rijei i vrlo kratke reenice poznate tematike.

A.1.3

UENIK PRESLIKAVA GRAFIJSKE

SLIKE JEDNOSTAVNIH RIJEI I VRLO

KRATKIH REENICA.

- preslikava jednostavne poznate rijei ili vrlo jednostavne reenice

Uenik preslikava rijei i vrlo kratke reenice uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom tonotonotonotono i uz uz uz uz pomopomopomopomo.

Uenik preslikava rijei i vrlo kratke reenice uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom tonotonotonotono i uz uz uz uz povrpovrpovrpovreeeemenu pomomenu pomomenu pomomenu pomo.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono preslikava rijei i vrlo kratke reenice.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono preslikava rijei i vrlo kratke reenice.

A.1.4

UENIK SUDJELUJE U VRLO

KRATKOME I VRLO

JEDNOSTAVNOME VOENOM

RAZGOVORU.

- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja - sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim voenim dramatizacijama

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz pomouz pomouz pomouz pomo.

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz uz uz uz povremenu ppovremenu ppovremenu ppovremenu poooomomomomo.

Uenik sudjeluje uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostasamostasamostasamostallllnononono u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

Uenik sudjeluje samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

2 Kod pokazatelja razine usvojenosti ishoda uz pomo podrazumijeva se, ovisno o okruenju i grupiranju uenika, vie vrsta pomoi: pomo uitelja, drugih uenika, nastavnih sredsta-va, smjernica, predloaka i sl.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

11111111

DOMENA B: MEUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.1.1

UENIK UOAVA VRLO

JEDNOSTAVNE INJENICE O

TALIJANSKOJ KULTURI U NJEMU

BLISKIM SITUACIJAMA TE RAZVIJA

RADOZNALOST ZA TALIJANSKU

KULTURU.

- uoava osnovne i vrlo jednostavne informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika - pokazuje interes za talijansku kulturu radei na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke)

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo uoava jednostavne injenice o talijanskoj kulturi.

Uenik uz povremuz povremuz povremuz povremeeeenu nu nu nu pomopomopomopomo uoava jednostavne injenice o talijanskoj kulturi.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno uoava jednostavne injenice o talijanskoj kulturi.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno uoava jednostavne injenice o talijanskoj kulturi.

B.1.2

UENIK PREPOZNAJE OSNOVNE

OBRASCE ULJUDNOGA OPHOENJA

NA TALIJANSKOME JEZIKU.

- pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na talijanskome jeziku

Uenika je potrebno esto podsjetiti na uljudno ophoenje na talijanskome jeziku.

Uenik se uglavnom uljudno ophodi na talijanskome jeziku.

Uenik se najee ispravno ophodi na talijanskome jeziku.

Uenik se ispravno ophodi na talijanskome jeziku.

B.1.3

UENIK UOAVA VANOST

PRIJATELJSTVA PRIHVAANJEM

RAZLIITOSTI.

- prepoznaje vanost dobre suradnje s vrnjacima i najvanija pravila suradnikoga uenja (potovanje redoslijeda,

pomaganje prijateljima,

ostvarivanje zajednikoga cilja i

meuovisnost skupine u radu u

skupini)

DOMENA C: SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C.1.1

UENIK RAZVIJA ZANIMANJE ZA

UENJE TALIJANSKOGA JEZIKA.

- razvija poetni pozitivan stav prema uenju talijanskoga jezika upoznajui najosnovnije tehnike kreativnoga izraavanja crtanjem, igrama, pjesmicama, brojalicama i pokretom

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo upoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izraavanja.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo upoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izraavanja.

Uenik na poticajna poticajna poticajna poticaj upoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izraavanja.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono upoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izraavanja.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

12121212

C.1.2

UENIK PREPOZNAJE TEMELJNE

IZVORE INFORMACIJA.

- prepoznaje izvore informacija i koristi se temeljnim izvorima informacija (udbenik, radna biljenica, razni audiovizualni materijali) - koristi slikovni rjenik

Uenik uz stalnu pomouz stalnu pomouz stalnu pomouz stalnu pomo prepoznaje temeljne izvore informacija te se uz uestaliju pomo uz uestaliju pomo uz uestaliju pomo uz uestaliju pomo koristi slikovnim rjenikom.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje temeljne izvore informacija se te uz uz uz uz pomo pomo pomo pomo koristi slikovnim rjenikom.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalno samostalno samostalno samostalno prepoznaje temeljne izvore informacija te se uz uz uz uz manju pomo manju pomo manju pomo manju pomo koristi slikovnim rjenikom.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono prepoznaje temeljne izvore informacija te se samostasamostasamostasamostallllnononono koristi slikovnim rjenikom.

C.1.3

UENIK PREPOZNAJE

NAJOSNOVNIJE STRATEGIJE UENJA

TALIJANSKOGA JEZIKA.

- postupno usvaja temeljne strategije zapamivanja znaenja rijei i jezinih struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice)

2. RAZRED O 2. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.2.1

UENIK REAGIRA NEVERBALNO I

VERBALNO NA SLUNE I VIZUALNE

POTICAJE POZNATE TEMATIKE.

- povezuje izgovorene rijei ili zvuni zapis rijei sa slikovnim prikazima i predmetima - imenuje predmete i osobe u neposrednome okruenju ili na vizualnim predlocima -reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj

Uenik reagira uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo neverbalno i verbalno na uestaleuestaleuestaleuestale slune i vizualne poticaje poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na uestaleuestaleuestaleuestale slune i vizualne poticaje poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na veinuveinuveinuveinu slunih i vizualnih poticaja poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na gotovo svegotovo svegotovo svegotovo sve slune i vizualne poticaje poznate tematike.

A.2.2

UENIK REPRODUCIRA RIJEI I

KRATKE REENICE POZNATE

TEMATIKE.

- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruenju oponaajui talijanski sustav glasova - reproducira kratke i jednostavne brojalice i pjesmice - predstavlja sebe i druge

Uenik pravilno izgovara uz pomo uestaleuz pomo uestaleuz pomo uestaleuz pomo uestale rijei i kratke reenice poznate tematike.

Uenik pravilno izgovara uz povremenu puz povremenu puz povremenu puz povremenu poooomo mo mo mo uestaleuestaleuestaleuestale rijei i kratke reenice poznate tematike.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno, pravilno izgovara vvvveeeeinuinuinuinu rijei i kratkih reenica poznate tematike.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono, pravilno izgovara gotovo sve gotovo sve gotovo sve gotovo sve rijei i kratke reenice poznate tematike.

A.2.3

UENIK ITA I RAZUMIJE KRATKE I

VRLO JEDNOSTAVNE REENICE U

PISANOME TEKSTU.

- ita kratke i vrlo jednostavne reenice - razumije usmeno usvojene rijei i kratke i vrlo jednostavne reenice

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom totototonononono. Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo razumije kratke i vrlo jednostavne reenice u pisanome tekstu.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom totototonononono. Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo razumije kratke i vrlo jednostavne reenice u pisanome

Uenik ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom totototonononono. Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno razumije kratke i vrlo jednostavne reenice u pisanome

Uenik ita samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i tonotonotonotono. Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono razumije kratke i vrlo jednostavne reenice u pisanome tekstu.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

13131313

tekstu. tekstu.

A.2.4

UENIK PREPISUJE JEDNOSTAVNE

RIJEI I KRATKE REENICE.

- prepisuje jednostavne poznate rijei i kratke reenice

Uenik prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom tonotonotonotono i uz uz uz uz pomopomopomopomo.

Uenik prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom tonotonotonotono i uz uz uz uz povrempovrempovrempovremeeeenu pomonu pomonu pomonu pomo.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samossamossamossamostalnotalnotalnotalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice.

A.2.5

UENIK SUDJELUJE U VRLO

KRATKOME I VRLO

JEDNOSTAVNOME VOENOM

RAZGOVORU.

- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja - sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim voenim dramatizacijama

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz pomouz pomouz pomouz pomo.

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz uz uz uz povremenu ppovremenu ppovremenu ppovremenu poooomomomomo.

Uenik sudjeluje uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostasamostasamostasamostallllnononono u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

Uenik sudjeluje samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

DOMENA B: MEUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.2.1

UENIK PREPOZNAJE JEDNOSTAVNA

OBILJEJA TALIJANSKE KULTURE.

- navodi osnovna obiljeja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika - razvija radoznalost za talijansku kulturu radei na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, prie)

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalno samostalno samostalno samostalno prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture.

B.2.2

UENIK RAZLIKUJE OSNOVNE

OBRASCE ULJUDNOGA OPHOENJA

NA TALIJANSKOME JEZIKU.

- koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophoenja tipinima za talijansku kulturu u kolskoj okolini i neposrednoj okolini uenika

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uuuuglavnom glavnom glavnom glavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

B.2.3

UENIK UOAVA VANOST

PRIJATELJSTVA PRIHVAANJEM

RAZLIITOSTI.

- usporeuje vlastite karakterne osobine s osobinama drugih uenika na jednostavnim i njemu bliskim primjerima

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

14141414

DOMENA C: SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C.2.1

UENIK RAZVIJA ZANIMANJE ZA

UENJE TALIJANSKOGA JEZIKA.

- razvija pozitivan stav prema uenju talijanskoga jezika i prevladava strah od nerazumijevanja i pogreaka te razumije da su pogreke sastavni dio uenja - sudjeluje u aktivnostima koje poveavaju zadovoljstvo uenja talijanskoga jezika (crtanje, pjesmice, brojalice, dramatizacija)

Uenik se ukljuuje na poticajna poticajna poticajna poticaj i sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samostalnosamostalnosamostalnosamostalno ukljuuje i aktivno aktivno aktivno aktivno sudjeluje u aktivnostima.

C.2.2

UENIK PREPOZNAJE VANOST I

SVRHU KORITENJA OSNOVNIH

IZVORA INFORMACIJA.

- trai objanjenje novih rijei u slikovnome rjeniku - trai informacije u osnovnim izvorima

Uenik se uz stalnu uz stalnu uz stalnu uz stalnu pomo pomo pomo pomo snalazi u traenju informacija u osnovnim izvorima.

Uenik se uz uz uz uz povremenu pomopovremenu pomopovremenu pomopovremenu pomo snalazi u traenju informacija u osnovnim izvorima.

Uenik se uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostasamostasamostasamostallllnononono snalazi u traenju informacija u osnovnim izvorima.

Uenik se samosamosamosamosssstalnotalnotalnotalno snalazi u traenju informacija u osnovnim izvorima.

C.2.3

UENIK POVEZUJE NAJOSNOVNIJE

STRATEGIJE UENJA TALIJANSKOGA

JEZIKA.

- postupno usvaja najosnovnije strategije pamenja znaenja rijei i jezinih struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.) - postupno razvija strategije itanja ponavljanjem za jezinim modelom

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

15151515

3. RAZRED O 3. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.3.1

UENIK REAGIRA NEVERBALNO I

VERBALNO NA SLUNE I VIZUALNE

POTICAJE POZNATE TEMATIKE.

- povezuje izgovorene rijei ili zvuni zapis rijei sa slikovnim prikazima i predmetima - imenuje predmete i osobe u neposrednome okruenju ili na vizualnim predlocima - reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj

Uenik reagira uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo neverbalno i verbalno na uestale uestale uestale uestale slune i vizualne poticaje poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na uestaleuestaleuestaleuestale slune i vizualne poticaje poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na veinuveinuveinuveinu slunih i vizualnih poticaja poznate tematike.

Uenik reagira neverbalno i verbalno na gotovo svegotovo svegotovo svegotovo sve slune i vizualne poticaje poznate tematike.

A.3.2

UENIK REPRODUCIRA RIJEI I

KRATKE REENICE POZNATE

TEMATIKE.

- imenuje predmete i osobe u neposrednome okruenju oponaajui talijanski sustav glasova - reproducira kratke i jednostavne brojalice i pjesmice - predstavlja sebe i druge

Uenik pravilno izgovara uz pomo uestaleuz pomo uestaleuz pomo uestaleuz pomo uestale rijei i kratke reenice poznate tematike.

Uenik pravilno izgovara uz povremenu puz povremenu puz povremenu puz povremenu poooomo mo mo mo uestaleuestaleuestaleuestale rijei i kratke reenice poznate tematike.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno, pravilno izgovara vvvveeeeinuinuinuinu rijei i kratkih reenica poznate tematike.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono, pravilno izgovara gotovo svegotovo svegotovo svegotovo sve rijei i kratke reenice poznate tematike.

A.3.3

UENIK ITA I RAZUMIJE KRATKE I

JEDNOSTAVNE REENICE U

PISANOME TEKSTU.

- ita kratke i jednostavne reenice u skladu s jezinom normom - razumije usmeno usvojene rijei i kratke i jednostavne reenice

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom totototonononono. Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo razumije kratke i jednostavne reenice u pisanome tekstu.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom totototonononono. Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo razumije kratke i jednostavne reenice u pisanome tekstu.

Uenik ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom totototonononono. Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno razumije kratke i jednostavne reenice u pisanome tekstu.

Uenik ita samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i tonotonotonotono. Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono razumije kratke i jednostavne reenice u pisanome tekstu.

A.3.4

UENIK PREPISUJE JEDNOSTAVNE

RIJEI I KRATKE REENICE.

- prepisuje jednostavne poznate rijei i kratke reenice

Uenik prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom tonotonotonotono i uz uz uz uz pomopomopomopomo.

Uenik prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom tonotonotonotono i uz uz uz uz povrempovrempovrempovremeeeenu pomonu pomonu pomonu pomo.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono prepisuje jednostavne rijei i kratke reenice.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

16161616

A.3.5

UENIK SUDJELUJE U VRLO

KRATKOME I VRLO

JEDNOSTAVNOME VOENOM

RAZGOVORU.

- odgovara na kratka i vrlo jednostavna pitanja - sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim voenim dramatizacijama

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz pomouz pomouz pomouz pomo.

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz uz uz uz povrpovrpovrpovreeeemenu pomomenu pomomenu pomomenu pomo.

Uenik sudjeluje uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

Uenik sudjeluje samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

DOMENA B: MEUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.3.1

UENIK OPISUJE JEDNOSTAVNA

OBILJEJA TALIJANSKE KULTURE TE

IH POVEZUJE S POZNATIM

SADRAJIMA.

- navodi osnovna obiljeja i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika - razvija pozitivan osjeaj prema talijanskoj kulturi radei na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, prie, bajke)

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture te ih povezuje s vlastitim ivotom i okruenjem.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture te ih povezuje s vlastitim ivotom i okruenjem.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture te ih povezuje s vlastitim ivotom i okruenjem.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono prepoznaje jednostavna obiljeja talijanske kulture te ih povezuje s vlastitim ivotom i okruenjem.

B.3.2

UENIK SE KORISTI OSNOVNIM

OBRASCIMA ULJUDNOGA

OPHOENJA NA TALIJANSKOME

JEZIKU.

- koristi se osnovnim obrascima uljudnoga ophoenja tipinima za talijansku kulturu u kolskoj okolini i neposrednoj okolini uenika

Uenik se uz pomouz pomouz pomouz pomo koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik se uz uz uz uz povremenu pomo povremenu pomo povremenu pomo povremenu pomo koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik se uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik se samosamosamosamosssstalnotalnotalnotalno koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

B.3.3

UENIK PREPOZNAJE VANOST

PRIJATELJSTVA PRIHVAANJEM

RAZLIITOSTI.

- usporeuje vlastite karakterne osobine s osobinama drugih uenika na jednostavnim i njemu bliskim primjerima

DOMENA C: SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C.3.1

UENIK STJEE POZITIVAN STAV

PREMA UENJU TALIJANSKOGA

JEZIKA.

- usvaja pozitivan stav prema uenju talijanskoga jezika putem pjesmica, dramatizacija i jezikolomki (scioglilingua)

Uenik se ukljuuje na poticajna poticajna poticajna poticaj i sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samostalnosamostalnosamostalnosamostalno ukljuuje i aktivnoaktivnoaktivnoaktivno sudjeluje u aktivnostima.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

17171717

C.3.2

UENIK SE KORISTI TEMELJNIM I

VRLO JEDNOSTAVNIM IZVORIMA

INFORMACIJA.

- pronalazi nove rijei u slikovnome rjeniku - koristi se temeljnim izvorima informacija

Uenik se uz stalnu uz stalnu uz stalnu uz stalnu pomopomopomopomo koristi temeljnim izvorima informacija.

Uenik se uz uz uz uz povremenu pomo povremenu pomo povremenu pomo povremenu pomo koristi temeljnim izvorima informacija.

Uenik se uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno koristi temeljnim izvorima informacija.

Uenik se samosamosamosamosssstalnotalnotalnotalno koristi temeljnim izvorima informacija.

C.3.3

UENIK RAZVIJA OSNOVNE

STRATEGIJE UENJA TALIJANSKOGA

JEZIKA.

- prati vlastito uenje talijanskoga jezika3 - postupno usvaja osnovne strategije pamenja znaenja rijei i jezinih struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.) - razvija strategije itanja ponavljanjem za jezinim modelom

4. RAZRED O 4. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.4.1

UENIK RAZUMIJE ODSLUANI

VRLO KRATAK I VRLO

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome odsluanom tekstu

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja osnovne osnovne osnovne osnovne informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja ggggoooototototovo vo vo vo sve sve sve sve informacije u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu.

A.4.2

UENIK ITA I RAZUMIJE VRLO

KRATAK I VRLO JEDNOSTAVAN

TEKST POZNATE TEMATIKE.

- ita u skladu s jezinom normom i razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike - prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom totototonononono. Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja osnovne osnovne osnovne osnovne informacije u vrlo kratkome i vrlo

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom ttttoooonononono. Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u

Uenik ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom totototonononono. Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u vrlo

Uenik ita samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i tonotonotonotono. Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono prepoznaje glavnu misao i izdvaja ggggooootovo tovo tovo tovo sve sve sve sve informacije u vrlo kratkome i vrlo

3 Prema poglavlju G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu uenik prati vlastiti napredak kroz: dnevnik uenja, jezinu mapu, autobiografiju meukulturnih susreta, rubrike za samovrednovanje i meusobno vrednovanje, upitnike, razredne rasprave i sl.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

18181818

jednostavnome tekstu poznate tematike.

vrlo kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.

kratkome i vrlo jednostavnome tekstu poznate tematike.

jednostavnome tekstu poznate tematike.

A.4.3

UENIK GOVORI VRLO KRATAK I

VRLO JEDNOSTAVAN TEKST

POZNATE TEMATIKE.

- govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka oponaajui talijanski sustav glasova - imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruenju vrlo jednostavnim reenicama

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz povrempovrempovrempovremeeeene pogreke.ne pogreke.ne pogreke.ne pogreke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i tonotonotonotono govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

A.4.4

UENIK PIE VRLO KRATAK I VRLO

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

---- pie vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloka - odgovara na postavljena pitanja - opisuje slikovne predloke koristei se jednostavnim i kratkim reenicama poznate tematike u skladu s jezinom normom

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo pie vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz povremene pogrepovremene pogrepovremene pogrepovremene pogrekekekeke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo pie vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono pie vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono pie vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

A.4.5

UENIK SUDJELUJE U VRLO

KRATKOME I VRLO

JEDNOSTAVNOME VOENOM

RAZGOVORU.

- odgovara na kratka i jednostavna pitanja - sudjeluje u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim voenim dramatizacijama - sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz pomouz pomouz pomouz pomo.

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru uz uz uz uz povremenu ppovremenu ppovremenu ppovremenu poooomomomomo.

Uenik sudjeluje uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostasamostasamostasamostallllnononono u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

Uenik sudjeluje samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome voenom razgovoru.

DOMENA B: MEUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.4.1

UENIK PREPOZNAJE JEDNOSTAVNE

INJENICE O TALIJANSKOJ KULTURI

TE IH POVEZUJE S VLASTITIM

IVOTOM I OKRUENJEM.

- navodi osnovne injenice i informacije u vezi s kulturom talijanskoga jezika - globalno osvjetava postojanje slinosti i razlika izmeu vlastite i talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga ivota

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo prepoznaje jednostavne injenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s poznatim sadrajima.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo prepoznaje jednostavne injenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s poznatim sadrajima uz puz puz puz poooomo.mo.mo.mo.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje jednostavne injenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s poznatim sadrajima.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono prepoznaje jednostavne injenice o talijanskoj kulturi te ih povezuje s poznatim sadrajima.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

19191919

- razvija pozitivan osjeaj prema talijanskoj kulturi radei na izvornim materijalima (pjesmice, animirani filmovi, stripovi, prie, bajke)

B.4.2

UENIK PRIMJENJUJE OSNOVNE

OBRASCE ULJUDNOGA OPHOENJA

NA TALIJANSKOME JEZIKU.

- koristi se najosnovnijim obrascima uljudnoga ophoenja tipinima za talijansku kulturu u kolskoj okolini i neposrednoj okolini uenika

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

B.4.3

UENIK UOAVA POSTOJANJE

RAZLIITOSTI IZMEU SEBE I

DRUGIH TE PRISTUPA OTVORENO I

RADOZNALO NOVIM SITUACIJAMA.

- reagira otvoreno i radoznalo u razliitim novim situacijama

DOMENA C: SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C.4.1

UENIK STJEE POZITIVAN STAV

PREMA UENJU TALIJANSKOGA

JEZIKA.

- razvija zanimanje za uenje talijanskoga jezika kreativno se izraavajui pjesmom i glumom

Uenik se ukljuuje na poticajna poticajna poticajna poticaj i sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samostalnosamostalnosamostalnosamostalno ukljuuje i aktivnoaktivnoaktivnoaktivno sudjeluje u aktivnostima.

C.4.2

UENIK SE KORISTI JEDNOSTAVNIM

IZVORIMA INFORMACIJA.

- uenik se koristi popisom rijei na kraju udbenika (abecedni rjenik) - izrauje dodatna nastavna vizualna sredstva (plakat, strip i sl.)

Uenik se uz pomouz pomouz pomouz pomo koristi jednostavnim izvorima informacija.

Uenik se uz uz uz uz povremenu ppovremenu ppovremenu ppovremenu poooomomomomo koristi jednostavnim izvorima informacija.

Uenik se uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno koristi jednostavnim izvorima informacija.

Uenik se sasasasamostalnomostalnomostalnomostalno koristi jednostavnim izvorima informacija.

C.4.3

UENIK PRIMJENJUJE OSNOVNE

STRATEGIJE UENJA TALIJANSKOGA

JEZIKA.

- prati vlastito uenje talijanskoga jezika - proiruje aktivni vokabular koristei se mnemotehnikama

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

20202020

5. RAZRED O 5. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.5.1

UENIK RAZUMIJE ODSLUANI

VRLO KRATAK I JEDNOSTAVAN

TEKST POZNATE TEMATIKE.

- prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u vrlo kratkome i jednostavnome odsluanom tekstu

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja osnovneosnovneosnovneosnovne informacije u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinu veinu veinu veinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono prepoznaje glavnu misao i izdvaja ggggooootovo tovo tovo tovo svesvesvesve informacije u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu.

A.5.2

UENIK ITA I RAZUMIJE VRLO

KRATAK I JEDNOSTAVAN TEKST

POZNATE TEMATIKE.

- ita i razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove poznate tematike u skladu s jezinom normom

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom totototonononono. Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja osnovneosnovneosnovneosnovne informacije u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu poznate tematike.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo ita uuuugggglavnomlavnomlavnomlavnom tonotonotonotono. Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinu veinu veinu veinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu poznate tematike.

Uenik ita uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono. Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu poznate tematike.

Uenik ita samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i totototonononono. Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja ggggooootovo tovo tovo tovo svesvesvesve informacije u vrlo kratkome i jednostavnome tekstu poznate tematike.

A.5.3

UENIK GOVORI VRLO KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

- govori vrlo kratak i jednostavan tekst u sadanjem vremenu poznate tematike na temelju predloka - imenuje i opisuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruenju jednostavnim reenicama - izraava to mu se svia i to mu se ne svia - prepriava vrlo kratak i jednostavan tekst koristei se poznatim rjenikom i prikladnim morfosintaktikim strukturama

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz povremene popovremene popovremene popovremene poggggrekerekerekereke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono govori vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

21212121

A.5.4

UENIK PIE VRLO KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

---- pie vrlo kratak i jednostavan tekst koristei se prikladnim morfosintaktikim strukturama na temelju predloka - odgovora na postavljena pitanja - opisuje slikovne predloke koristei se jednostavnim i kratkim reenicama poznate tematike u skladu s jezinom normom

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo pie vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz povremene pogrepovremene pogrepovremene pogrepovremene pogreke.ke.ke.ke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo pie vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.manje pogreke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono pie vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono pie vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

A.5.5

UENIK SUDJELUJE U VRLO

KRATKOME I JEDNOSTAVNOME

VOENOM RAZGOVORU.

- odgovara na kratka i jednostavna pitanja - postavlja jednostavna pitanja prema predloku - sudjeluje u vrlo kratkim i jednostavnim voenim dramatizacijama - sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome voenom razgovoru uz pomouz pomouz pomouz pomo.

Uenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome voenom razgovoru uz uz uz uz povremenu ppovremenu ppovremenu ppovremenu poooomomomomo.

Uenik sudjeluje uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostasamostasamostasamostallllnononono u vrlo kratkome i jednostavnome voenom razgovoru.

Uenik sudjeluje samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u vrlo kratkome i jednostavnome voenom razgovoru.

DOMENA B: MEUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.5.1

UENIK PREPOZNAJE SLINOSTI I

RAZLIKE IZMEU VLASTITE I

TALIJANSKE KULTURE.

- upoznaje svakodnevne navike i aktivnosti talijanskih vrnjaka - upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo prepoznaje slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

Uenik samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

B.5.2

UENIK PRIMJENJUJE OSNOVNE

OBRASCE ULJUDNOGA OPHOENJA

NA TALIJANSKOME JEZIKU.

- kulturno se ophodi u svakodnevnim situacijama u bliem okruenju

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uz povremuz povremuz povremuz povremeeeenu nu nu nu pomopomopomopomo primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

22222222

B.5.3

UENIK OPISUJE JEDNOSTAVNE

PRIMJERE MEUKULTURNIH

SUSRETA.

- uoava da jednako ponaanje u razliitim kulturama moe imati razliito znaenje

DOMENA C: SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C.5.1

UENIK STJEE POZITIVAN STAV

PREMA UENJU TALIJANSKOGA

JEZIKA.

- odabire jezine djelatnosti koristei se elementima dramskoga izriaja

Uenik se ukljuuje na poticajna poticajna poticajna poticaj i sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samostalnosamostalnosamostalnosamostalno ukljuuje i aktivnoaktivnoaktivnoaktivno sudjeluje u aktivnostima.

C.5.2

UENIK PRONALAZI, U SKLADU S POTREBAMA, RAZLIITE JEDNOSTAVNE IZVORE

INFORMACIJA.

- koristi se udbenikim rjenikom, internetom te ostalim izvorima znanja

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo pronalazi jednostavne izvore informacija.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo pronalazi jednostavne izvore informacija.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno pronalazi jednostavne izvore informacija.

Uenik samostasamostasamostasamostallllno no no no pronalazi jednostavne izvore informacija.

C.5.3

UENIK ODABIRE I PRIMJENJUJE

OSNOVNE STRATEGIJE UENJA

TALIJANSKOGA JEZIKA.

- prati vlastito uenje talijanskoga jezika - pronalazi i grupira kljune jezine sadraje prema zajednikim obiljejima te stvara primjere i radi biljeke u jezinome ili grafikome obliku

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

23232323

6. RAZRED O 6. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.6.1

UENIK RAZUMIJE KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

- razumije kratak i jednostavan sluani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike - prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu (prilagoeni i autentini materijali)

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja osnovneosnovneosnovneosnovne informacije u kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono prepoznaje glavnu misao i izdvaja ggggooootovo tovo tovo tovo sve sve sve sve informacije u kratkome i jednostavnome tekstu.

A.6.2

UENIK GOVORI KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

- govori kratak i jednostavan tekst u sadanjem vremenu poznate tematike na temelju predloka - opisuje i usporeuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruenju jednostavnim reenicama - prepriava kratak i jednostavan tekst koristei se poznatim rjenikom i prikladnim morfosintaktikim strukturama - izraava obvezu, mogunost i elju - izraava ukus i vlastite interese

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz popopopovremene pogrevremene pogrevremene pogrevremene pogrekekekeke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz manje pomanje pomanje pomanje poggggreke.reke.reke.reke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

A.6.3

UENIK PIE KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

---- pie kratak i jednostavan tekst koristei se prikladnim morfosintaktikim strukturama na temelju predloka - odgovara na postavljena pitanja - opisuje i usporeuje osobe, radnje i stvari u neposrednome okruenju, izraava obvezu, mogunost, elju i svianje

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uzuzuzuz povremene popovremene popovremene popovremene poggggrekerekerekereke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz manje pomanje pomanje pomanje poggggrekerekerekereke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

24242424

A.6.4

UENIK SUDJELUJE U KRATKOME I

JEDNOSTAVNOME RAZGOVORU.

- odgovara na jednostavna pitanja - postavlja jednostavna pitanja - sudjeluje u kratkim i jednostavnim voenim i improviziranim dijalozima - sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije

Uenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz pomouz pomouz pomouz pomo.

Uenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz uz uz uz povremenu ppovremenu ppovremenu ppovremenu poooomomomomo.

Uenik sudjeluje uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u kratkome i jednostavnome razgovoru.

Uenik sudjeluje samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u kratkome i jednostavnome razgovoru.

DOMENA B: MEUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.6.1

UENIK OPISUJE SLINOSTI I

RAZLIKE IZMEU VLASTITE I

TALIJANSKE KULTURE.

- navodi osnovne injenice i obiljeja talijanske kulture u aspektima svakodnevnoga ivota

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo navodi osnovne injenice i obiljeja talijanske kulture.

Uenik uz povrpovrpovrpovreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo navodi osnovne injenice i obiljeja talijanske kulture.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno navodi osnovne injenice i obiljeja talijanske kulture.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono navodi osnovne injenice i obiljeja talijanske kulture.

B.6.2

UENIK PRIMJENJUJE OSNOVNE

OBRASCE ULJUDNOGA OPHOENJA

NA TALIJANSKOME JEZIKU.

- kulturno se ophodi u kontaktima s izvornim govornicima - primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja u razliitim vrstama komunikacije (razglednice, telefonski razgovor,

e-mail, SMS)

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

B.6.3

UENIK OPISUJE JEDNOSTAVNE

PRIMJERE MEUKULTURNIH

SUSRETA TE RAZMATRA MOGUE

UZROKE NESPORAZUMA.

- koristi se jednostavnim komunikacijskim strategijama za rjeavanje nesporazuma (neverbalna komunikacija, traenje dodatnih informacija, pojednostavljivanje, objanjavanje i sl.)

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

25252525

DOMENA C: SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C.6.1

UENIK RAZVIJA SAMOPOUZDANJE

PRI KORITENJU JEZINIH

DJELATNOSTI TALIJANSKOGA JEZIKA.

- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga ivota

Uenik se ukljuuje na na na na poticapoticapoticapoticajjjj i sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samostalnosamostalnosamostalnosamostalno ukljuuje i aktivnoaktivnoaktivnoaktivno sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samosamosamosamosssstalnotalnotalnotalno ukljuuje i izrazito izrazito izrazito izrazito aktiaktiaktiaktivvvvnononono sudjeluje u aktivnostima.

C.6.2

UENIK ORGANIZIRA, U SKLADU S POTREBAMA, RAZLIITE IZVORE INFORMACIJA.

- uenik se koristi udbenikim i dvojezinim rjenikom te ostalim izvorima znanja - priprema jednostavna izlaganja uz pomo smjernica u suradnji s drugim uenicima

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo organizira razliite izvore informacija.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo organizira razliite izvore informacija.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno organizira razliite izvore informacija.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono organizira razliite izvore informacija.

C.6.3

UENIK ODABIRE I PRIMJENJUJE

OSNOVNE STRATEGIJE UENJA

TALIJANSKOGA JEZIKA.

- prati vlastito uenje talijanskoga jezika - pronalazi i grupira kljune jezine sadraje prema zajednikim obiljejima te stvara primjere i radi biljeke u jezinome ili grafikome obliku

7. RAZRED O 7. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.7.1

UENIK RAZUMIJE KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

- razumije kratak i jednostavan sluani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike - prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u kratkome i jednostavnome tekstu i prepoznaje kronoloki slijed dogaaja (prilagoeni i autentini materijali)

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja osnovneosnovneosnovneosnovne informacije u kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u kratkome i jednostavnome tekstu.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono prepoznaje glavnu misao i izdvaja ggggooootovo tovo tovo tovo svesvesvesve informacije u kratkome i jednostavnome tekstu.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

26262626

A.7.2

UENIK GOVORI KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike u sadanjem i prolom vremenu - opisuje dogaaje i navike iz osobnoga iskustva u prolome vremenu - prepriava kratak i jednostavan tekst koristei se poznatim rjenikom i prikladnim morfosintaktikim strukturama

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike uz povremene uz povremene uz povremene uz povremene pogrekepogrekepogrekepogreke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike uz uz uz uz manje pomanje pomanje pomanje poggggrekerekerekereke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODA:

U receptivnim djelatnostima uenik moe razumjeti perfekt i imperfekt, dok je u produktivnim djelatnostima naglasak na perfektu.

A.7.3

UENIK PIE KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

---- pie kratak i jednostavan tekst u sadanjem i prolom vremenu poznate tematike na temelju predloka koristei se prikladnim morfosintaktikim strukturama - opisuje dogaaje i navike iz osobnoga iskustva u prolome vremenu

Uenik uz pomo uz pomo uz pomo uz pomo pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz povremene popovremene popovremene popovremene poggggrekerekerekereke.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka uz uz uz uz manje pomanje pomanje pomanje poggggrekerekerekereke.

Uenik uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno i uglauglauglauglavvvvnomnomnomnom tonotonotonotono pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono i tonotonotonotono pie kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloka.

A.7.4

UENIK SUDJELUJE U KRATKOME I

JEDNOSTAVNOME RAZGOVORU.

- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na jednostavna pitanja koristei se prikladnim morfosintaktikim strukturama - sudjeluje u kratkim i jednostavnim voenim i improviziranim dijalozima - sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije

Uenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz pomouz pomouz pomouz pomo.

Uenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru uz uz uz uz povremenu ppovremenu ppovremenu ppovremenu poooomomomomo.

Uenik sudjeluje uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u kratkome i jednostavnome razgovoru.

Uenik sudjeluje samostalnosamostalnosamostalnosamostalno u kratkome i jednostavnome razgovoru.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

27272727

DOMENA B: MEUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.7.1

UENIK OPISUJE OSNOVNA

OBILJEJA TALIJANSKE KULTURE TE

UOAVA SLINOSTI I RAZLIKE

IZMEU VLASTITE I TALIJANSKE

KULTURE.

- usporeuje vlastite interese s interesima talijanskih vrnjaka (film, strip i glazba, prezentacija i video) - upoznaje talijansku kulturu na izvornim materijalima

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo opisuje osnovna obiljeja talijanske kulture te uoava slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo opisuje osnovna obiljeja talijanske kulture i uoava slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno opisuje osnovna obiljeja talijanske kulture i uoava slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono opisuje osnovna obiljeja talijanske kulture i uoava slinosti i razlike izmeu vlastite i talijanske kulture.

B.7.2

UENIK PRIMJENJUJE PRIMJERENE

OBRASCE ULJUDNOGA OPHOENJA

NA TALIJANSKOME JEZIKU.

- uenik primjenjuje obrasce uljudnoga ophoenja u svome irem okuenju te na putovanjima

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomopomopomopomo primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono primjenjuje primjerene obrasce uljudnoga ophoenja na talijanskome jeziku.

B.7.3

UENIK NA JEDNOSTAVNIM, KONKRETNIM PRIMJERIMA UOAVA

VANOST POTOVANJA VLASTITE I

TALIJANSKE KULTURE.

- postupno razvija razumijevanje za talijansku kulturu i obiaje i toleranciju - potuje svoje vrijednosti i obiaje te osjea suosjeanje i potovanje prema vrijednostima i obiajima drugih

DOMENA C: SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C.7.1

UENIK POSTUPNO RAZVIJA

SAMOPOUZDANJE I KRITIKO

MILJENJE PRI KORITENJU JEZINIH

DJELATNOSTI TALIJANSKOGA JEZIKA.

- uz detaljne smjernice sudjeluje u komunikaciji simuliranih situacija stvarnoga ivota

Uenik se ukljuuje na na na na poticajpoticajpoticajpoticaj i sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samostalnosamostalnosamostalnosamostalno ukljuuje i aktivnoaktivnoaktivnoaktivno sudjeluje u aktivnostima.

Uenik se samosamosamosamosssstalnotalnotalnotalno ukljuuje i izrazitoizrazitoizrazitoizrazito aktiaktiaktiaktivvvvnononono sudjeluje u aktivnostima.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

28282828

C.7.2

UENIK ODABIRE RAZLIITE IZVORE

INFORMACIJA U SKLADU S

VLASTITIM POTREBAMA I

INTERESIMA.

- koristi se udbenikim i dvojezinim rjenikom te razliitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, ukljuujui i elektronike medije - razvija sposobnost prikazivanja rezultata skupnoga ili individualnoga istraivanja (plakati, prezentacije i sl.)

Uenik uz pomouz pomouz pomouz pomo odabire razliite izvore informacija.

Uenik uz povruz povruz povruz povreeeemenu menu menu menu pomo pomo pomo pomo odabire razliite izvore informacija.

Uenik uglavnom uglavnom uglavnom uglavnom samostalnosamostalnosamostalnosamostalno odabire razliite izvore informacija.

Uenik samostasamostasamostasamostallllnononono odabire razliite izvore informacija.

C.7.3

UENIK VREDNUJE KORITENE

STRATEGIJE UENJA TALIJANSKOGA

JEZIKA TE POSTUPNO RAZVIJA

OBLIKE SAMOPROCJENE I

MEUSOBNE PROCJENE.

- prati vlastito uenje talijanskoga jezika - povezuje ve poznate strukture za svladavanje novih sadraja (s pomou mentalnih mapa i mnemotehnika) - biljei i grupira kljune injenice/ideje u svrhu globalnoga razumijevanja

8. RAZRED O 8. GODINA UENJA; 70 SATI

DOMENA A: KOMUNIKACIJSKA JEZINA KOMPETENCIJA

ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.8.1

UENIK RAZUMIJE SREDNJE DUG I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE.

- razumije srednje dug i jednostavan sluani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike - prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima -prepoznaje kronoloki slijed dogaaja (prilagoeni i autentini materijali)

Uenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja osnovneosnovneosnovneosnovne informacije u srednje dugome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih uz pomouz pomouz pomouz pomo u novonastaloj situaciji.

Uenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinveinveinveinu u u u informacija u srednje dugome i jednostavnome tekstu i primjenjuje ih uz uz uz uz povremenu pomo povremenu pomo povremenu pomo povremenu pomo u novonastaloj situaciji.

Uenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja veinuveinuveinuveinu informacija u srednje dugome i jednostavnome tekstu i uglavnomuglavnomuglavnomuglavnom ih samostalnosamostalnosamostalnosamostalno primjenjuje u novonastaloj situaciji.

Uenik prepoznaje glavnu misao i izdvaja gotovo svegotovo svegotovo svegotovo sve informacije u srednje dugome i jednostavnome tekstu i samostalnosamostalnosamostalnosamostalno ih primjenjuje u novonastaloj situaciji.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK

29292929

A.8.2

UENIK GOVORI KRATAK I

JEDNOSTAVAN TEKST POZNATE

TEMATIKE ILI NA TEMU OD

OSOBNOGA INTERESA.

- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike ili na temu od osobnoga interesa u sadanjem, prolom i buduem vremenu - iznosi svoje planove i elje za