Fizika!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* !"+,"-!%."/)01*0,"

!"#$

%&%

'()*

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' 2#&$'3 /%0'&%3izv. prof. dr. sc. Ivica Aviani, Institut za fiziku, Zagreb; Prirodoslovno- matemati4ki fakultet, SplitInes Duki5, mag. phys., XV. gimnazija, Zagrebdr. sc. Nata6a Erceg, Sveu4ili6te u Rijeci, Odjel za fiziku, Rijekadoc. dr. sc. Matko Glun4i5, Sveu4ili6te u Zagrebu, Prirodoslovno -matemati4ki fakultet, Fizi4ki odsjekdr. sc. Vlado Halusek, Osnovna 6kola Klo6tar Podravski, Klo6tar PodravskiAnica Hrlec, prof., Srednja 6kola Vrbovec, Vrbovec (voditeljica)mr. sc. An7elka Jalu6i5, prof. matematike i fizike, Osnovna 6kola Rude6, ZagrebDamir Kli4ek, dipl. ing., Elektrostrojarska 6kola Vara8din, Vara8dinmr. sc. Sanja Martinko, Osnovna 6kola Titu6a Brezova4koga, ZagrebDalibor Perkovi5, prof., Zdravstveno veleu4ili6te, Zagrebdr. sc. Maja Planini5, Sveu4ili6te u Zagrebu, Prirodoslovno -matemati4ki fakultet, Fizi4ki odsjek!"#$ ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$'9, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*:.+dr. sc. ;eljko Jakopovi5, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb!"#$'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Ru8ica Vuk),<$'!.' .%%*-'$#)%* ()*+!$, *#-$, (.+/'$,Ivan Ali5, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki5 (voditelj)Branislava Baranovi5Suzana HitrecTomislav Re6kovacZrinka Risti5 Dedi5Branka Vuk",.)+*#Ranka =ur7evi5Perina Vuk6a Nahod

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"2$3$'"

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na sâmu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

- 3 -

KA

- 4 -

- 5 -

- 6 -

- 7 -

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

: Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda kroz rješavanje zadataka različite složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje. U prvom razredu preporučuje se složene zadatke primjenjivati samo u ishodima 3 i 6.

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

: Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda kroz rješavanje zadataka različite složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje.

36

U trećem razredu preporučuje se zadatke više složenosti primjenjivati samo u ishodima 3 i 5.

37

38

39

40

41

42

Ishod rješavanja problema ostvaruje se na sadržajima svih ostalih ishoda kroz rješavanje zadataka različite složenosti koji su opisani u poglavlju Učenje i poučavanje. U četvrtom razredu preporučuje se zadatke više složenosti primjenjivati samo u ishodu 3.

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

75

76

77

78

79

80

81

82

83

84

85

86

87

88

89

90

91

92

doc.dr.sc.MatkoGlunčićSveučilišteuZagrebuPrirodoslovno-matematičkifakultetFizičkiodsjekBijeničkacesta3210000Zagreb

IzdvojenomišljenjenaprijedlogStručneradneskupinezaizradu

predmetnogkurikulumaizfizike

OvimputemiskazujemizdvojenomišljenjenatekstiznesenogprijedlogapredmetnogkurikulazaFizikuiiznosimsvojeprijedlogezapoboljšanjetrenutneinačice.

Smatram da trenutni prijedlog predmetnog kurikula za Fiziku još nijedovršen i spreman za primjenu. Rok za dovršenje ovog prijedloga bio jeprekrataksobziromdajeradnaskupinazaFizikumoralanapisatiiuskladitičakšestrazličitihnastavnihmodula.Dodatno,Ekspertnaradnaskupinapropustilajeorganizirati radionice koje bi članove skupine naučile novom pristupu pisanjakurikula,takodajeprocesučenjaišaoparalelnospisanjemštoječestododatnousporavaloradradneskupine.

Zbog kratkoće roka za dovršenje ovog prijedloga, radna skupina nijeimalaprilikutestiratisvojeidejeinovemodelekojisuseodnosilinaznačajnijepromjeneusadržajuirasporedusamogsadržajapredmetaFizika.Stogasmoseograničilisamonamanjasmanjenjasadržajaiuvođenjeistraživačkenastave,tenismoudovoljnojmjerirasteretilinastavniprogram.

Nadalje, zbog nedostatka vremena, na samom početku pisanjapredmetnihkurikulapropustiloseorganiziratikoordinacijumeđupredmetima.Neadekvatnekoordinacijeobavljenesunasamomkraju,kadasusvikurikulivećbilinapisani,navrlokratkimsastancima,često inakonštosumandati članovaradnih skupina većbili istekli. Stoga jeu većnapisanekurikulebilonemogućeunijeti veće promjene koje bi kvalitetna koordinacija zahtjevala. Na ovaj načindodatnosepropustilorasteretitinastavneprogramepojedinihpredmeta.

Zbog svega navedenog predlažem da se osigura dodatno vrijeme zadoraduprijedlogapredmetnogkurikulaFiziketedodatnovrijemezakvalitetnukoordinacijumeđupredmetima.

Metodologija pisanja predmetnih kurikula preko opisa četiri razineusvojenostizasvakiishodpotpunojenovaieksperimentalna.ZapredmetFizika,uvelikombrojuishoda,nijebilomogućeraspisatiihnačetirirazineusvojenostikojebilogičnoslijedilerazinukognitivnihprocesatekojebisetemeljilenanekojod postojećih klasifikacija (revidirana Bloomova taksonomija, TIMSS-ov okvirkognitivnihdomena,Webbovmodeldubineznanjaitd.).Pokazalosedajeovakavmodelpisanjarazinausvojenosti teškoprimjenjivnapredmetFizika, tesu,kaoposljedica navedenih problema, neki podishodi unutar glavnih ishoda

nedovoljno kvalitetno napisani, a neki proizvoljno raspoređeni po razinamausvojenosti.

Dodatno,sobziromdaseuMetodološkompriručnikuposebnonaglašava:(str 23) “Važno je naglasiti da kategorije i opisi razina usvojenosti pojedinogaishodanepredstavljajuškolskeocjene”postavljasepitanjekoja jeulogaovakvihrazina usvjenosti. Naime, postoji opravdani strah da će se ovakve razineusvojenosti vrlo lako identificirati s ocjenama i na taj način proizvesti niznesporazuma.

Sobziromda je iuMetodološkompriručniku(str.36i38)navedenoda„vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ostaje u glavniniprofesionalnaodgovornostučitelja“ teda jeučiteljevaprocjena„rezultatnjegoveekspertize i iskustva, i nemožeuvijekunaprijedbiti sasvimpreciznodefinirana“,predlažem da se u predmetu Fizika ishodi iskažu jedinstvenim opisompodishodailidasesmanjibrojkategorijausvojenosti.

Zagreb24.02.2016 doc.dr.sc.MatkoGlunčić

Damir Kliček, dipl. ing

Elektrostrojarska škola Varaždin

Varaždin

Izdvojeno mišljenje

Nakon rada na prijedlogu kurikuluma iz fizike želim iskazati svoja ne slaganja s dijelovima kurikuluma.

Prijelaz iz osnovne škole u srednju nije nimalo blag, odnosno ostao je isti kao i prije.

Ishodi slijede jedan za drugim linearno. Ne postoji spiralno povezivanje ishoda tako da se međusobno isprepliću i da im se vremenom povećava težina odnosno da se omogući ponavljanje pojedinih ishoda na višoj razini.

Umjesto da se je gradivo rasteretilo ono se dodatno opteretilo s novim pojmovima, sadržajima i pojavama. I dalje programi 4x2 i 4x3 su preslika Opće fizike na fakultetu bez integrala i derivacija. Vremenski gradivo (ishode) je nemoguće ostvariti naročito preko istraživalačke nastave, mjerenja i pokusa. Možda, trčeći kroz gradivo, klasičnom frontalnom nastavom ili (što je nažalost uzelo maha) računalnim prezentacijama gdje učenici prepisuju sa slajdova.

Primjer: Ostvarenje ishoda Istražuje fizikalne pojave u provom razredu

Minimalni broj sati:

2 sata po mjerenju (pokusu)

analiza dobivenih rezultata = 2 sata

pet istraživanja = 20 sati

učiti učenike kako se crtaju grafovi = 2 sata

učiti učenike račun pogreške = 2 sata

učiti učenike kako napisati referat (esej) = 2 sata

učiti učenike kako napraviti prezentaciju i kako prezentirati = 2 sata

učiti učenike kako obraditi podatke i crtati grafove na računalu = 2 sata

Ukupno minimalno od 28 do 30 sati.

Ako dodamo još ishod Rješavanje fizikalnih problema za koji bi trebalo najmanje 10 sati nastave. Pri tome se ne misli na rješavanje zadataka iz neke cjeline nego ostvarenje tog ishoda. Ili se očekuje kao do sada da učenici taj ishod svladaju sami odnosno da plaćaju instrukcije.

Ako se još doda pisanje kontrolnih zadaća i to samo 3 u jednoj godini to je još 6 sat.

Znači da je za ostale ishode ostalo maksimalno 35 sati ili jedno polugodište.

Ako se ostali ishodi ostvaruju preko istraživalačke nastave onda i za njih treba više vremena nego klasičnom nastavom.

Sam ishod Istražuje fizikalne pojave je prezahtjevan i prelazi smisao koji bi trebao imati. Mjerenja i pokusi služe da učenici ostvare ishode iz fizike. Mislim da bi predstavljao problem i studentima na profesorskom smjeru fizike. Osim toga moglo bi se dogoditi da boljim učenicima (po ocjenama) predstavlja problem zadovoljavajuća i dobra razina dok će bez problema ostvariti ishode iz vrlo dobre i izvrsne razine. U nijednoj razini ne spominje se preciznost i kvaliteta mjerenja. Ovakav ishod više mi liči na ishod za vježbe u praktikumu gdje svaki učenik radi svoj zadatak, a mislim da to nije smisao ovog kurikuluma.

Projekti koje bi učenici samostalno izrađivali trebali bi biti dragovoljni. Ionako su učenici opterećeni s drugim obvezama u školi. Učenici koji nisu zainteresirani za izradu projekta neće to raditi s voljom i razvijat će negativan stav prema fizici.

Ne vidim nikakvog razloga za ponavljanje ishoda istražuje fizikalne pojave i rješava fizikalne probleme u 2. 3. i 4. razredu. Ako je te ishode usvojio u prvom razredu onda te vještine, jer to su vještine, primjenjuje i u ostalim razredima.

Smatram da su razine usvojenosti dobra stvar jer konačno postoji jedinstvena podjela razina ishoda (znanja) koje učenici moraju ostvarit, a ne kao do sada da se to razlikuje od škole do škole, od profesora do profesora. Pomoći će nastavnicima u planiranu nastave, a i u vrednovanju učeničkih postignuća.

Ne vidi se iz većine ishoda po razinama kako se ti ishodi mogu provjeravati preko rješavanja fizikalnih problema. Neki ishodi su u stvari konceptualni zadaci sami po sebi.

Sami fizikalni problemi za određenu razinu mogu biti samo takvi da pokrivaju ishode određene razine. Ne mogu biti teži od njih. Jedan problem može pokrivati ishode iz više razina pa čak iz više različitih ishoda.

Sami ishodi u razinama vrlo često su štreberski. Opisuje neku pojavu, objašnjava nešto itd. Kako će to raditi. Opise i objašnjenja imat će napisane u bilježnici ili u knjizi i odrecitirat će ih na pamet. Neki ishodi u razinama su nejasni i nerazumljivi. Mislim da učenici pa ni nastavnici ne bi znali što u stvari trebaju napraviti da usvoje taj ishod.

Kako bi učenici trebali ostvariti sve ishode na kraju godine smatram da su ishodi u zadovoljavajućoj razini preteški i previše ih je. Mislim da na kraju godine dosta učenika ne će moći ostvariti baš sve te ishode.

Ispod svih tih ishoda po razinama krije se veliki broj činjenica, formula, definicija itd. koje će učenici morati znati na pamet. Smatram da za četiri godine učenja učenici ih trebaju znati toliko koliko ih maksimalno stane na četiri stranice A4 formata fonta 11. Ovako će ispasti cijela knjiga. Nije bit da znaju toliko činjenica i imaju enciklopedijsko znanje iz fizike. Bit je da riješe neki fizikalni problem. Živimo u informacijskom dobu. Učenici do informacija mogu doći preko računala, mobitela,

knjiga, bilježnica itd. Istina je da se na Internetu nađu svakojake gluposti, ali nađu se i prave stvari, a pretražujući Internet naleti se i na mnoge druge zanimljive stvari. Važna kompetencija je gdje se mogu naći neke činjenice, bez obzira da li je to elektronski mediji ili knjiga ili bilježnica. Bitno je razumjeti taj nađeni podatak i primijeniti ga. Osim toga ako nekome deset puta treba neki podatak možda će ga i zapamtiti.

Žao mi je što su članovi SRS pružali otpor tome da učenici kod provjere ishoda se smiju služiti literaturom.

Mislim da fizika baš ima predispozicije da učenici nauče kreativno misliti. Mislim da je to važnije nego na kraju školovanja znaju brdo definicija, formula i činjenica vezanih uz fiziku.

Nama fizičarima čini se da je sve bitno, a i zanimljivo, i da bi učenici morali biti bitno i zanimljivo. Ali nije tako. Smatram da učenici koji usvoje manji broj koncepata, ali ih usvoje u potpunosti i duboko s ne prevelikom količinom činjeničnog znanja bolje fizikalno razmišljaju i snalaze se nego učenici koji su puni činjeničnog znanja i projurili su kroz svu fiziku.

Da bi se to postiglo treba vremena. Ne bi se smjelo žuriti s nastavim cjelinama dok učenici ne steknu kompetencije i vještine koje se od njih očekuju. Kad učenicima postane jasno i razumljivo to što rade možda će zavoljeti fiziku i više njih će ići studirati tehničke fakultete i veleučilišta. A predmet fizika neće se nalaziti negdje na dnu ljestvice popularnosti među predmetima. Zato svakako treba smanjiti sadržaje. Postoje mogućnosti koje nismo koristili, a to je da se neki sadržaji stave u preporučene sadržaje.

Učenici se često ne snalaze u stručnom tekstu, pa čak ni u svojem udžbeniku. Treba im pokazati kako da pronađu onoga što je potrebno, izvuku bitne pojmove i da ispričaju vlastitim riječima pročitani tekst. Nemamo ni jedan ishod koji se s time bavi.

Neki sadržaji trebali bi biti čisto informativni. Ne bi ulazili u očekivane ishode. Služili bi da se učenici upoznaju s nekom temom koja im nije toliko bitna, ali bi im mogla biti interesantna, a i da se neki učenici sami zainteresiraju za tu temu i nastave samostalno raditi na njoj.

Neke teme poput nastanka svemira, elementarne čestice, Sunčev sustav itd. možda su i interesantni učenicima, a ima i dobrih naučno – popularnih emisija gdje je to prikazano bolje nego bi mi mogli ispredavati. Ali mislim da još moraju i ostvariti neke ishode iz takvih tema to ih baš ne bi veselilo.

Smeta me i isključivo inzistiranje na istraživalačkoj nastavi. Smatram da je ona jako dobra, ali da se ne smiju zanemariti i druge metode nastave. Sama istraživalačka nastava ima svoje dobre i loše stran kao i svaka druga vrsta nastave. Navest ću citati iz knjige prof. dr. sc. Rudolfa Krsnika Suvremene ideje u metodici nastave fizike:

Istraživalačka nastava može dobro funkcionirati s dobrim i zainteresiranim učenicima. Nastavnik može imati problema s raspoloživim vremenom za obradu propisanog sadržaja.

Recezenti: prof. Miroslav Furić, dr.sc. Maja Planinić, doc. dr.sc. Tihomir Vukelja.

Smatram da je loše održan sat istraživalačke nastave, kao i loše održan sat s demonstracijskim pokusima jednako loš kao i loše održan sat frontalne nastave i obratno.

Dalibor Perković profesor fizike

Izdvojeno mišljenje o prijedlogu predmetnog kurikuluma iz fizike Govoreći o općem stanju u školstvu na raznim mjestima i u raznim prilikama, često sam spominjao jednu rečenicu za koju mislim da dobro sumira stanje u kojem se nalazi hrvatski obrazovni sustav: prije dvadeset godina bili smo zaostali, a onda smo krenuli unazad. U okviru te ocjene, ovaj kurikulum je svakako korak naprijed i vraća nas na stanje"standardne zaostalosti". I to je istovremeno njegova i dobra i loša strana. Prije svega, ova "reforma" uopće nije bila reforma, nego krpanje golemih i kritičnih postojećih rupa u sustavu sadržaja. Novi kurikulum nije substancijalno novi dokument, nego jedna velika zakrpa koja mora držati vodu dok se ne napravi neki konkretniji i sveobuhvatniji zahvat za čiju će izradu na raspolaganju biti i više vremena, ali i flekibilnosti. Kako sada stvari stoje, dobili smo samo stare sadržaje u novom, istina, boljem, pakiranju, koji mogu funkcionirati kao privremeno rješenje i kao takvi su dobri, ali za išta više, na žalost, ne. Ključni problem u izradi kurikuluma fizike (a vjerojatno i ostalih predmeta) bili su groteskno kratak vremenski rok i nametanje okvira od kojeg se nije smjelo - a ni moglo, s obzirom na raspoloživo vrijeme - odstupiti. Umjesto da posao izrade novih programa posluži kao poligon za raspravu o tome kakvu fiziku želimo, sve se svelo na grčevito popunjavanje i korigiranje tablice koja nam je nametnuta bez konkretne argumentacije i uvida u suvislu motivaciju te čija je korisnost, najblaže rečeno, upitna. U takvim uvjetima, jednostavno nije bilo vremena za razmišljanje i o čemu drugome osim preraspodjele i lagane korekcije već postojećih sadržaja u novi okvir pri čemu od "rasterećivanja" i "reformiranja" tih sadržaja nije postignuto previše. Ono čemu bi reforma - ako se proces želi nazvati tim imenom - trebala težiti bila bi izmjena programa fizike (a vjerojatno i još nekih predmeta) do neprepoznatljivosti. Uloga fizike u pretežnoj većini srednjoškolskih, kao i svim osnovnoškolskim programima samo u manjoj mjeri - ako i uopće - treba biti obrazovna, a u većoj mjeri - ili potpuno - odgojna i motivacijska. U toku rada na kurikulumu najviše kratkih spojeva izazivalo je pitanje zašto bi neki konkretan sadržaj učenici morali znati. Odgovor je: umjesto onih uistinu najosnovnijih koji stanu na nekoliko stranica, a u školi se obrade u jednom ili dva polugodišta, zaista: ništa. Kome je potrebno i korisno da učenik u školi nabuba što su to Lorentzova sila i Bernoullijeva jednadžba? Lijepo je truditi se da hrvatska populacija ima neku “opću kulturu” iz fizike, ali, u situaciji kad dvije trećine stanovništva ne zna koliko pola kvadratnog metra ima centimetara, reći da je ovakav program besmislen bio bi eufemizam. Umjesto toga, ono čemu fizika treba težiti je naučiti učenike da sami promatraju i mjere pojave oko sebe i na temelju toga izvode zaključke, a za to nije potrebno uvoditi sažetke fakultetskih programa; naime, kompletno hrvatsko školstvo danas je upravo to: sažeci fakultetskih programa formalno akademski spušteni na razinu srednje škole. Na žalost, za raspraviti i provesti ovo gore navedeno nije bilo ni vremena ni energije. Trebalo je popuniti formulare i usaglasiti svaku rečenicu općenitih dijelova dokumenta koji, zapravo, u praksi ne znače apsolutno ništa.

No, usprkos kritici, proces nazvan “kurikulumska reforma” treba podržati, a ne suprotastavljati mu se ili ga, nedajbože, ukidati i vraćati na početak. Novi kurikulum u mnogim je elementima poboljšanje u odnosu na prethodno, kaotično stanje, otprilike kao kad za vrijeme poplave bujica odnosi sve pred sobom i jedini je izlaz, privremeno, popeti se na krov kuće. Ovaj kurikulum predstavlja taj krov. Međutim, dugoročno, to je loše rješenje;; ono što nam treba je čamac ili helikopter koji će nas odnijeti na sigurno jer, bez pretjerivanja, voda raste i uskoro ni taj krov neće biti dovoljan. Zato je potpuno pogrešno napuštati ovo što je dosad napravljeno jer bi to značilo baciti sve što je spašeno natrag u bujicu. Ono što se treba napraviti, ukoliko ne želimo da “novi” kurikulum doživi sudbinu staroga - mrtvo slovo na papiru koji skuplja prašinu po policama - nastaviti rad na reformi, iskoristiti provedeno vrijeme kako bi se sistematiziralo radno iskustvo i vidjelo koji su ključni problemi i prema kojim ključnim ciljevima treba ići dalje. Također, u ovoj “reformi” radne skupine su na stol dobile gotov zadatak - raspisivanje sadržaja po ishodima - o kojemu praktički nije bilo diskusije (to jest, na postavljena pitanja nisu dobiveni zadovoljavajući odgovori). Dakle, uzalud činjenica da je na “reformi” radilo nekoliko stotina stručnjaka kad ih se u ključnoj stvari - kako sve to skupa treba izgledati - uopće ništa nije pitalo, nego su, umjesto toga, poslužili samo kao popunjavači tablica. U toku rada uporno nam je ponavljano da će novi program fizike biti “ono što se tu dogovorimo” i da smo “mi ti koji odlučuju kako će izgledati buduća nastava fizike”. No, istovremeno je vršen presing da sve tablice moraju biti završene u roku od nekoliko mjeseci tako da za neku kvalitetnu i sadržajnu raspravu o tome kako ta nastava ZBILJA treba izgledati nije bilo vremena. Isto tako - a ovo je možda najvažnije od svega - upitno je bi li se neki novi koncept nastave uopće mogao uklopiti u zadanu formu dokumenta, a o ostalim aspektima sustava - zakonodavstvo i organizacija - da i ne govorim. Ovaj dokument je takav kakav jest; nimalo revolucionaran, ali bolji od prethodnog stanja. U svojim okvirima se vjerojatno može tehnički poboljšati, ali ne bitno. Na njega se više ne treba previše iscrpljivati jer, ako je riječ o privremenom dokumentu - što bi bilo poželjno - ionako će ga brzo zamijeniti drugi, a ukoliko ovaj kurikulum postane trajan, doživjet će sudbinu HNOS-a koji je vrlo brzo dobio neslužbenu kraticu: “Hvali novo, odrađuj staro”.

Dr. sc. Maja Planinić

Fizički odsjek

Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Izdvojeno mišljenje

Nakon rada na prijedlogu predmetnog kurikuluma nastavnoga predmeta fizike u sklopu Cjelovite kurikularne reforme želim dati svoje mišljenje o završnom dokumentu, kako bih pojasnila njegov trenutni status i doseg. Stručna radna skupina za fiziku uložila je puno truda i rada u njegovu izradu, no on ipak predstavlja tek prvi korak prema dovršenom i konzistentnom predmetnom kurikulumu.

Skupina je bila ograničena mnogim faktorima, od kojih je glavni bilo nerealno kratko vrijeme za izradu novog kurikuluma fizike, koji je uključivao šest različitih nastavnih modula (modul osnovne škole te jednogodišnji, dvogodišnji, trogodišnji i dva četverogodišnja srednjoškolska modula). Za izradu kvalitetnog kurikuluma trebalo bi minimalno godinu dana kontinuiranog rada. Zbog vremenskog ograničenja nismo mogli napraviti niti neke veće promjene u rasporedu sadržaja, jer nismo imali vremena temeljito proučiti i razmotriti kako bi se to odrazilo na cjelinu predmetnog kurikuluma. Sadržaji fizike izuzetno su međuovisni i nadograđuju se jedni na druge, pa njihova eventualna reorganizacija zahtijeva pažljivo promišljanje i planiranje. Zbog prekratkog vremena koje je bilo na raspolaganju bili smo prisiljeni većinom zadržati dosadašnji raspored sadržaja, premda je bilo inicijativa za promjene.

Isto tako, veliko je ograničenje predstavljala zadana metodologija rada, koja je zahtijevala raspis obrazovnih ishoda na četiri razine usvojenosti, pri čemu nikad nije bilo jasno definirano što te razine zapravo predstavljaju (nema ih u kurikulumima drugih zemalja). Takav je raspis ishoda smanjio preglednost i jasnoću dokumenta i učinio ga prenormiranim, jer se može očekivati da će u praksi razine usvojenosti biti interpretirane kao školske ocjene (što sugerira i njihov broj i njihovi nazivi). Pretjerana normiranost smanjuje autonomiju nastavnika (suprotno proklamiranim ciljevima reforme), a eventualna rigidna implementacija razina kao ocjena može izazvati i probleme u nastavnoj praksi. S druge strane, raspis ishoda po razinama nikako nije jedinstven te će svaki nastavnik fizike sigurno imati na njega primjedbe (dvoje naših recenzenata već je tražilo da se razine izostave).

Jedan od osnovnih ciljeva reforme je rasterećenje nastavnih programa, a taj cilj u ovome dokumentu još nije u dovoljnoj mjeri postignut. Pozitivno je što predloženi predmetni kurikulum fizike naglašava istraživački usmjerenu nastavu, koja je standard suvremene nastave fizike u razvijenom svijetu. No, za provođenje takve nastave nužno je određeno smanjenje količine sadržaja koji se obrađuju, kako bi se dobilo prostora za učenička eksperimentalna istraživanja i time poboljšalo dubinu i kvalitetu njihovog znanja. U ovome prijedlogu kurikuluma još uvijek ima previše sadržaja, a istraživački se pristup nije uspjelo učiniti dovoljno vidljivim u razradi ishoda.

Zbog nedostatka vremena svi nastavni moduli nisu mogli biti do kraja međusobno usklađeni, a ideje vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda do kraja razrađene (osobno se ne slažem u potpunosti s predloženim elementima vrednovanja).

Zbog svega navedenog želim naglasiti da predloženi predmetni kurikulum fizike u sadašnjem obliku nije spreman za primjenu u školama. Potrebno ga je još značajno dorađivati, a također u međuvremenu osigurati i druge pretpostavke za njegovo izvođenje, poput opremanja školskih fizikalnih kabineta i izrade kvalitetnih metodičkih priručnika.