37
Predmet nauke o međunarodnim Predmet nauke o međunarodnim odnosima; Četiri “Velike odnosima; Četiri “Velike debate” u razvoju Nauke o debate” u razvoju Nauke o međunarodnim odnosima međunarodnim odnosima

Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Embed Size (px)

DESCRIPTION

osnovni zadatak predmeta jeste razumijevanje procesa u medjunarodnim odnosima i njihov slozeniji oblik u savremenom svijetu.

Citation preview

Page 1: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Predmet nauke o međunarodnim Predmet nauke o međunarodnim odnosima; Četiri “Velike debate” u razvoju odnosima; Četiri “Velike debate” u razvoju

Nauke o međunarodnim odnosimaNauke o međunarodnim odnosima

Page 2: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Sadržaj:Sadržaj:

I Predmet Nauke o međunarodnim I Predmet Nauke o međunarodnim odnosimaodnosima

II Četiri “Velike debate” u razvoju II Četiri “Velike debate” u razvoju nauke o međunarodnim odnosimanauke o međunarodnim odnosima

III LiteraturaIII Literatura

Page 3: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

I Predmet Nauke o I Predmet Nauke o međunarodnim odnosimameđunarodnim odnosima

Page 4: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Duge rasprave o tome da li Nauka o međunarodnim Duge rasprave o tome da li Nauka o međunarodnim odnosima ima svoj poseban predmet i poseban odnosima ima svoj poseban predmet i poseban metod.metod.Kritičari najčešće ističu njen “Kritičari najčešće ističu njen “eklektički karakter”eklektički karakter” - Frederik Šuman na primer tvrdi da „Nauka o - Frederik Šuman na primer tvrdi da „Nauka o međunarodnim odnosima očigledno nije posebna međunarodnim odnosima očigledno nije posebna grana saznanja već pre jedna grana saznanja već pre jedna eklektička eklektička disciplina“.disciplina“.

- Nauka o međunarodnim odnosima je na svojim - Nauka o međunarodnim odnosima je na svojim počecima upoređivana sa «kengurovom torbom» počecima upoređivana sa «kengurovom torbom» (Beard) u koju svako prizvoljno utrpava sadržaj. (Beard) u koju svako prizvoljno utrpava sadržaj.

Page 5: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Problem naučnosti: Nauka o međunarodnim Problem naučnosti: Nauka o međunarodnim odnosima kao odnosima kao eklektičkaeklektička disciplina disciplina

Takav, «pozajmljeni» sadržaj predmeta istraživanja nauke o Takav, «pozajmljeni» sadržaj predmeta istraživanja nauke o međunarodnim odnosima očituje se po Kvinsi Rajtu u osam međunarodnim odnosima očituje se po Kvinsi Rajtu u osam disciplina koje za nju imaju konstitutivni značaj: disciplina koje za nju imaju konstitutivni značaj: međunarodna politika, međunarodna politika, međunarodno pravo, međunarodno pravo, međunarodne organizacije, međunarodne organizacije, diplomatska istorija, diplomatska istorija, međunarodni ekonomski odnosi, međunarodni ekonomski odnosi, vojna istorija, vojna istorija, kolonijalna vladavina i vođenje spoljnih poslova,kolonijalna vladavina i vođenje spoljnih poslova,... pri tome dodajući i ratnu i ... pri tome dodajući i ratnu i diplomatsku veštinu, diplomatsku veštinu, političku geografiju i političku geografiju i demografijudemografiju

Page 6: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Problem nauProblem naučnosti: Nauka o međunarodnim čnosti: Nauka o međunarodnim odnosima kao odnosima kao deskriptivnadeskriptivna disciplina disciplina

“Nauka o međunarodnim odnosima pre svega je deskriptivnog karaktera...donekle pripada vrsti savremene istorije naroda i kao takva, ona obuhvata sve oblasti kao što su ekonomija, trgovina, razmena proizvodnje, dobara, novca, kao i oblasti politike i kulture” - Međunarodni institut za intelektualnu saradnju Društva naroda, Ženeva, 1936.

Page 7: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Problem Problem preterane širinepreterane širine predmeta Nauke o predmeta Nauke o međunarodnim odnosimameđunarodnim odnosima

„Proučavanje međunarodnih odnosa proteže se od društvenih nauka na jednom kraju do moralne filozofije... na drugom”, tvrdeći još da oblast međunarodnih odnosa ne obuhvata jedan predmet ili disciplinu, „nego snop predmeta... koji su viđeni iz zajedničkog ugla” (Sir Alfred Zimmern, prvi profesor međunarodnih odnosa)

Page 8: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Neki od najvažnijih pokušaja Neki od najvažnijih pokušaja definisanja predmeta Nauke o definisanja predmeta Nauke o

međunarodnim odnosimameđunarodnim odnosima

Page 9: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Stennli Hofman, Harvard Stennli Hofman, Harvard UniverzitetUniverzitet

„rasprave koje treba da postave granice jednoj društvenoj nauci su uzaludne, jer ne postoji nepromenljivi sadržaj u društvenim odnosima.”Oblast međunarodnih odnosa odlikuju stalne promene. Zbog svega toga, Hofman predlaže jednu operacionalnu definiciju predmetnog polja međunarodnih odnosa koje bi, po njemu, obuhvatilo „određene faktore i aktivnosti koje utiču na spoljne politike i moć osnovnih jedinica na koje je svet izdeljen”

Page 10: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Velibor Gavranov, FPN, BeogradVelibor Gavranov, FPN, Beograd

„Predmet nauke o međunarodnim odnosima (jeste) proučavanje zakonitosti razvitka međunarodne zajednice kao oblika političke organizacije, i međunarodnih odnosa kao društvenih procesa u razvitku međunarodne zajednice”

Page 11: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Vojin Dimitrijević i Rade Stojanović, Pravni fakultet u Beogradu

„Nauka o međunarodnim odnosima proučava osnovne činjenice odnosa između političkih teritorijalnih potpunih društava – koja su danas države – stepen i oblik međuzavisnosti između njih, činioce koji na njih utiču i objektivne i subjektivne procese u kretanju međunarodnih odnosa i organizovanja oblika ovih odnosa, s ciljem otkrivanja zakonitosti koje ih određuju”

Page 12: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Nabrajanju pitanja kojima se bavi nauka o međunarodnim odnosima treba, po našem mišljenju, neizostavno priključiti i ona koja čine njeno predmetno jezgro; ili još određenije, probleme koje od svih društvenih nauka prevashodno i jedino izučava upravo ova disciplina. Kao što je poznato, radi se o prirodi i činiocima moći država i drugih aktera u međunarodnim odnosima, zamisli i sistemu ravnoteže snaga, kolektivnoj bezbednosti, teoriji i sistemu odlučivanja u spoljnoj politici, kao i u novije vreme, vidovima ispoljavanja složene međuzavisnosti I uticaju koji ona ima na međunarodni sistem. (John Burton I predstavnici Engleske škole u Nauci o međunarodnim odnosima)Ukoliko izuzmemo probleme funkcionisanja međunarodnog sistema, procese integracija I globalizacije, na preostala pitanja iz predmetnog obuhvata nauke o međunarodnim odnosima prvi su ukazali predstavnici tzv. Engleske škole u međunarodnim odnosima.

Page 13: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Ukoliko prihvatimo jedno široko rasprostranjeno mišljenje po kome međunarodni odnosi kao nauka pružaju uvid u celinu stvari, onda je razumljivo da ni najsjajniji kamičci u pokušaju njenog definisanja ne mogu da zamene čitav mozaik stvarnosti koju ona nastoji da pokrije.Drugim rečima, pomenuta i mnoga druga određenja tek uzeta zajedno, mogu relativno pouzdano da pokažu širinu, raznolikost I složenost ove nauke koja pokušava da objasni „način na koji svet radi” (Mearsheimer)

Page 14: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

U središtu Nauke o U središtu Nauke o međunarodnim međunarodnim odnosima nalaze se odnosima nalaze se pitanja rata i pitanja mira pitanja rata i pitanja mira

Page 15: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

II Četiri “Velike debate” u razvoju II Četiri “Velike debate” u razvoju Nauke o međunarodnim odnosimaNauke o međunarodnim odnosima

Page 16: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Prva “Velika debata”: realizam vs. idealizam Prva “Velika debata”: realizam vs. idealizam (liberalizam)(liberalizam)

Druga “Velika debata”: Druga “Velika debata”: tradicionalni pristupi vs. tradicionalni pristupi vs. naučni pristupi naučni pristupi

Treća “Velika debata”: Treća “Velika debata”: Realizam vs pluralizam (liberalizam) vs strukturalizam (neomarksizam)

Četvrta “Velika debata”: Četvrta “Velika debata”: objašnjenje vs objašnjenje vs razumevanje; pozitivisti vs post-pozitivisti; razumevanje; pozitivisti vs post-pozitivisti; racionalizam vs reflektivizamracionalizam vs reflektivizam

Page 17: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Prva velika debataPrva velika debata

Realizam vs idealizam Realizam vs idealizam (liberalizam)(liberalizam)

Page 18: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Prva takva Velika debata koju mnogi nazivaju i temeljnim mitom ove discipline, odigrala se između međuratnih idealista i posleratnih realista; vremenski zahvata razdoblje od ranih dvadesetih, sve do kraja pedesetih godina XX veka. Prevagu u tom višedecenijskom sučeljavanju argumenata i stavova odneli su zagovornici realističkog pristupa usmeravajući mladu nauku u pravcu istraživanja „stvarne” stvarnosti, tj., usmerili je na bavljenje praksom međunarodne politike i odgovaranje na njene potrebe

Page 19: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

„Superiornost” ovog pristupa međunarodnim odnosima potvrđena je izbijanjem Drugog svetskog rata i neuspehom međuratnih napora i glavne ustanove međunarodne bezbednosti, Društva naroda, da sačuva mir.

Jezikom Makijavelija kazano, nauka o međunarodnim odnosima je pobedom realista u prvoj velikoj debati napredovala od bavljenja onim kako bi trebalo da bude, ka istraživanju međunarodne stvarnosti kakva zaista jeste

Page 20: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Glavne teorije Glavne ideje Glavni predstavnici i njihova glavna dela

Vreme kad je debata bila aktuelna

Idealizam (liberalizam) - saradnja - mir-ekonomsko blagostanje- međunarodno pravo- međunarodne ustanove- kolektivna bezbednost- antropološki optimizam – „deca svetlosti“ (Rajnhold Nibur)

-Norman Angell, „The Great Illusion“ (1909)- Sir Alfred Zimmern„The League of Nations and the Rule of Law, 1918-1935“ (1936)

Između dva svetska rata i do kraja pedesetih godina XX veka

Realizam - sukob- rat- moć- bezbednost- nacionalni interes- ravnoteža snaga- antropološki pesimizam – „deca tame“ (Rajnhold Nibur)

- Edward Hallet Carr – „The Twenty Years’ Crisis 1919 – 1939” (1939)- Hans Joachim Morgenthau – “Politics Among Nations” (1948)

Između dva svetska rata i do kraja pedesetih godina XX veka

Page 21: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Druga Velika debataDruga Velika debata

Tradicionalni pristupi vs naučni Tradicionalni pristupi vs naučni pristupipristupi

Page 22: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

U tzv. drugoj Velikoj debati sukobili su svoje stavove zapravo zagovornici dva metodološka pristupa: tradicionalnog i „naučnog”.

Ovu debatu je obeležila oštra polemika između dvojice poznatih teoretičara – Hedli Bula i Mortona Kaplana.

Page 23: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Kao i u slučaju političkih nauka, u težnji da se dostigne status „prave” nauke, uz uzimanje za uzor upravo prirodnih nauka, zagovornici tzv. naučnog pristupa su smatrali da je moguće i poželjno u izučavanju međunarodne politike koristiti dostignuća logičkog pozitivizma, hipotetičko-deduktivne metode i bihejviorizma, s ciljem da rezultati do kojih se dolazi istraživanjem pojava međunarodnog života budu egzaktno merljivi, imaju najvišu moguću opštost važenja i budu intersubjektivno proverljivi... U borbi za priznanje statusa posebne nauke, teoretičari međunarodnih odnosa su navodili i poznati Vajthedov stav iz 1925. godine u kome on tvrdi da „savremena nauka počinje...pomeranjem (njenog) težišta sa Aristotelovske metode klasifikacije na Platonističko-Pitagorejski metod merenja, premda je klasifikacija neophodna za uređeno, logičko mišljenje”

Page 24: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Rasprava o svrsishodnosti primene pozitivističkih i empiričkih metoda prirodnih nauka u istraživanju međunarodnih odnosa je, u najmanju ruku, doprinela izoštravanju naučnog identiteta discipline.

Teško je sporiti veliki značaj koji su tom pogledu imali primena sistemske teorije u izučavanju međunarodne politike (Kaplan, 1957), teorija komunikacija i kibernetike (Dojč (Deutsch), 1953, 1964), rana teorija igara (Šeling (Schelling), 1960), kao i doprinos teorije odlučivanja (Snajder (Snyder); Bruk (Bruck); Sapin, 1954, 1962),

Page 25: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Suprotstavljene strane Glavne ideje Glavni predstavnici i njihova glavna dela

Vreme kad je debata bila aktuelna

Tradicionalni pristupi Razumevanje:Norme i vrednostiProsuđivanjeIstorijsko znanjeTeoretičar se ne može odvojiti od predmeta istraživanja

- Hans Joachim Morgenthau – “Politics Among Nations” (1948)- Hedley Bull-“The Case for Classical Approach” (1966)

1950-te; 1960-te;

Naučni pristupi Objašnjenje:HipotezeSkupljanje podatakaTeoretičar se mora odvojiti od predmeta istraživanja

-Morton Kaplan“System and Process in International Politics”(1957)Morton Kaplan „The New Great Debate: Traditionalism vs. Science in International Relations”(1966)

Page 26: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Treća Velika debataTreća Velika debataRealizam vs pluralizam (liberalizam) vs strukturalizam (neomarksizam)

Page 27: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Istoričari discipline su najmanje saglasni u pogledu tzv. Treće Velike debate koja se odigravala početkom osamdesetih godina prošloga stoleća.

Ova rasprava se najčešće opisuje kao sučeljavanje predstavnika tri paradigme: realističke, pluralističke i strukturalističke.

Page 28: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Istraživači uslova i uzroka nastanka i razvojnog puta nauke o međunarodnim odnosima složili su se povodom jednog važnog stava: posle treće Velike debate koja je okončana bez pobednika, postalo je skoro belodano svim učesnicima sporenja da je uporedo postojanje sve tri paradigme, kao i nekih drugih i drukčijih obrazaca tumačenja teorije i prakse međunarodnih odnosa i globalizovane svetske politike legitimno i, što je najznačajnije, neophodno za njihovo celovito I produbljeno razumevanje.

Page 29: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Suprotstavljene strane Glavne ideje Glavni predstavnici i njihova glavna dela Vreme kad je debata bila aktuelna

Realizam - anarhična struktura međunarodnog sistema kao uzrok dešavanja u međunarodnim odnosima- države kao glavni subjekti međunarodnih odnosa- države kao bilijarske kugle- bezbednost kao glavni cilj država u međunarondim odnosima- relativni dobici- bez hegemonske sile nema ni liberalne svetske ekonomije

- Keneth N. Waltz „Theory of International Politics“(1979)Robert Gilpin„War and Change In World Politics” (1981)

1970-ih; 1980-ih;1990-ih

Pluralizam (liberalizam) - postojanje anarhije u međunarodnim odnosima- država kao glavni ali ne i jedini subjekt u međunarodnim odnosima- odnosi između država kao mreže- ekonomsko blagostanje kao glavni cilj država u međunarodnim odnosima- osnivanje međunarodnih ustanova i demokratizacija država kao put ka miru, stabilnosti i prosperitetu- kompleksna međuzavisnost- apsolutni dobici- liberalna hegemonija u ekonomskom smislu

Joseph Nye, Robert Keohane„Transnational Relations and World Politics“(1972)John Burton„World Society“(1972)Joseph Nye, Robert Keohane, „Power and Interdependence“(1977)Robert Keohane„After Hegemony“(1984)

1970-ih; 1980-ih; 1990-ih

Strukturalizam (neomarksizam...) - zavisnost- podela sveta na centar, poluperiferiju i periferiju- Zemlje trećeg sveta su predmet nejednake razmene: kako bi učestvovale u globalnoj kapitalističkoj ekonomiji oni moraju da prodaju svoje sirovine po niskim cenama, a moraju da kupuju gotove proizvode po visokim- slobodna trgovina je u interesu hegemona koji je nameće slabijim državama

A.G. Frank„Crisis in World Economy’(1980)Immanuel Wallerstein„The Modern World-System, Vol. 1, 2, 3”(1974, 1980, 1989)Robert W. Cox„Production, Power and World Order: Social Forces in the Making of History“(1987)

1970-ih; 1980-ih;1990-ih

Page 30: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Četvrta Velika debataČetvrta Velika debata

objašnjenje vs razumevanje; objašnjenje vs razumevanje; pozitivisti vs post-pozitivisti; pozitivisti vs post-pozitivisti; racionalizam vs reflektivizamracionalizam vs reflektivizam

Page 31: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Tokom osamdesetih godina prošloga veka, javili su se i drugi poslepozitivistički pristupi (postmodernizam, feminizam, poslemarksizam, studije mira, kritička teorija, poststrukturalizam,...), koji su se razvijali u oštrom protivstavu u odnosu na do tada glavne škole u teoriji međunarodnih odnosa: realizam, liberalizam i marksizam.Poststrukturalisti, pripadnici kritičke teorije i zagovornice feminizma zapravo su zatvorili treću Veliku debatu i otvorili nove rasprave koje traju i danas. Naspram ovog šarolikog skupa pristupa, grupišu se u tzv. neo-neo sintezi, zagovornici neorealizma i neoliberalizma

Page 32: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Pisanje istorije discipline u interesu i za potrebe današnjih rasprava, uz neosnovano pojednostavljivanje naglašavanjem često nepostojećih „oštrih” diskontinuiteta i dubioznih dihotomija, znatno je otežalo konstituisanje nauke o međunarodnim odnosima. Ulepšane,ponekad i samo pretpostavljene rasprave zarad dokazivanja „napretka” u „uzlaznom”, faznom, razvoju discipline učinile su štetu upravo mladoj nauci o međunarodnim odnosima. Pored već pominjanih nedoumica povodom pitanja da li su se (posebno prva Velika debata) uopšte odigrale, ovakvim pristupom su previđene mnoge nijanse, dileme i protivrečnosti kod teoretičara koji su olako i jednostrano označavani kao npr., legalisti, idealisti, utopijski pacifisti,...

Page 33: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Suprotstavljene strane Glavna pitanja: Glavni predstavnici i njihova dela

Period u kom je debata bila aktuelna

Pozitivizam - nauka se mora usmeriti na sistematsko opažanje- opažanje pravilnosti koje su indikativne za postojanje (funkcionisanje) opštih zakona- Pozitivistički moto je je esse est percipi (postojati znači biti opažen), što znači da je postojanje logički zavisno od opažanja

King, Keohane, Verba „Designing Social Inquiry: Scientific inference in Qualitative Reserach“(1994)

Od sredine 1980-ih do danas

Postpozitivizam - traganje za namerama i uverenjima koje otkriva dublja značenja koja postoje ispod površine pojavne strane opažene stvarnosti. - odbacuju ideju da nauka proizvodi bilo šta što liči na istinito znanje, čak i kad su prirodne nauke u pitanju

Martin Hollis, Steve Smith„Explaining and Understanding International Relations“(1990)Yoseph Lapid„The Third Debate: On the Prospects of International Theory in a Post- Positivist Theory“(1989)

Od sredine 1980-ih do danas

Page 34: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Suprotstavljene strane Glavna pitanja: Glavni predstavnici i njihova dela

Period u kom je debata bila aktuelna

Racionalizam - ime za racionalizam direktno je preuzeto iz teorije racionalnog izbora- Prema ovoj teoriji mi prema pojedincima i prema državama treba da se odnosimo kao maksimizatorima koristi, i prenebregavaju svaki drugi aspekt ljudskog postojanja- pristup je deduktivan kao suprotnost prethodnim obilicima pozitivzma koji su induktivni ali svejedno, opažanje, merenje i pokušaj da se dođe do univerzalnih zakona su još uvek u srcu ove analize.

Robert Keohane„International Institutions: Two Approaches“(1989)

Od sredine 1980-ih do danas

Reflektivizam - odbacuju klasičan pozitivističko/ eksplanatorni pristup istraživanju i teoriji međunarodnih odnosa, ističući umesto toga refleksivnost i nemogućnost da se ima neutralna pozicija u objašnjavanju političkih i društvenih pojava

Steve Smith„Epistomology, Postmodrnism and International Relations Theory“(1997)

Od sredine 1980-ih do danas

Page 35: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Suprotstavljene strane Glavna pitanja: Glavni predstavnici i njihova dela

Period u kom je debata bila aktuelna

Objašnjenje - teže da oponašaju prirodne nauke u korišćenju naučnih metoda pri pokušaju da otkriju opšte uzroke- naučno znanje zahteva empirisko dokazivanje; a značenja, uverenja i ideje nisu prijemčivi za proveru valjanosti putem ovih tehnika. Bez takvog dokazanog znanja, stavovi ne mogu biti ništa više od spekulacija

Martin Hollis, Steve Smith„Explaining and Understanding International Relations“(1990)

Od sredine 1980-ih do danas

Razumevanje - usredsređuju se na analizu „unutrašnjih značenja, shvatanja i uverenja kojih se akteri drže i u skladu s kojima deluju- pristalice teorija koje se fokusiraju na razumevanje tvrde da u našim analitičkim procedurama mi treba da se upravljamo najvažnijim činiocima koji utiču na ljudsko ponašanje (uverenjima, idejama, namerama, razlozima), a ne apriornom odanošću nečemu što se naziva naukom

Martin Hollis, Steve Smith„Explaining and Understanding International Relations“(1990)

Od sredine 1980-ih do danas

Page 36: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

III Literatura:III Literatura:Dragan R. Simić, Dragan R. Simić, Svetska politikaSvetska politika, Fakultet političkih nauka, Čigoja štampa, , Fakultet političkih nauka, Čigoja štampa, Beograd, 2009, str. 25- 38.Beograd, 2009, str. 25- 38.Vojin Dimitrijević, Radoslav Stojanović, Vojin Dimitrijević, Radoslav Stojanović, Međunarodni odnosiMeđunarodni odnosi, Službeni list SRJ, , Službeni list SRJ, Beograd, 1996Beograd, 1996Brian C. Schmidt, “On the History and Historiography of International Relations”, in: Walter Carlsnaes, Thomas Risse, Beth A. Simons, Eds., Handbook of International Relations, pp. 3–22. Brian Brian C. C. Schmidt, Schmidt, The Political Discourse of Anarchy: The Political Discourse of Anarchy: A Disciplinary History of A Disciplinary History of International RelationsInternational Relations, State University of New York Press, New York, 1998, State University of New York Press, New York, 1998Steve Smith, John Baylis, Patricia Owens, Eds., Steve Smith, John Baylis, Patricia Owens, Eds., The GlobalizationThe Globalization of World of World Politics, Politics, Oxford University Press, New York, 2008,Oxford University Press, New York, 2008, Fourth Edition Fourth EditionMilja Kurki, Colin Wight, „International Relations and Social Sceinces“Milja Kurki, Colin Wight, „International Relations and Social Sceinces“, in: Tim , in: Tim Dunne, Milja Kurki, Steve Smith, eds., Dunne, Milja Kurki, Steve Smith, eds., International Relations Theories – International Relations Theories – Discipline and DiversityDiscipline and Diversity, Oxford University Press, New York, 2007, pp. 13- 33, Oxford University Press, New York, 2007, pp. 13- 33

Robert Jackson, Georg Sorensen, Robert Jackson, Georg Sorensen, Introduction to International Relations – Introduction to International Relations –

Theories and ApproachesTheories and Approaches, Oxford University Press, Oxford, 2007, Third Edition, Oxford University Press, Oxford, 2007, Third Edition

Page 37: Predmet Nauke o Medjunarodnim Odnosima

Hvala na pažnji!Hvala na pažnji!