Embed Size (px)
Citation preview
PREDLOG ZAKONA O SUDSKOM SAVJETU
ZAKON O SUDSKOM SAVJETU I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1 Ovim zakonom se uređuje način izbora i prestanka mandata članova
Sudskog savjeta, organizacija i način rada Sudskog savjeta, postupak izbora sudija i sudija - porotnika, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i sudija-porotnika i druga pitanja od značaja za rad Sudskog savjeta.
Nezavisnost i samostalnost
Član 2 Sudski savjet obezbjeđuje nezavisnost, samostalnost, odgovornost i
profesionalnost sudova i sudija, u skladu sa principom podjele vlasti.
Članovi Sudskog savjeta Član 3
(1) Članovi Sudskog savjeta moraju biti lica visokih moralnih i profesionalnih kvaliteta.
(2) U obavljanju svojih dužnosti članovi Sudskog savjeta postupaju nezavisno i nepristrasno.
(3) Pri predlaganju i izboru članova Sudskog savjeta vodi se računa o rodno balansiranoj zastupljenosti.
Sprječavanje političkog djelovanja
Član 4 Sudski savjet se u svom radu rukovodi principom sprječavanja
političkog uticaja na nosioce sudijske funkcije.
Javnost rada Član 5
Rad Sudskog savjeta je javan, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano.
Sredstva za rad Član 6
Sredstva i uslove za rad Sudskog savjeta obezbjeđuje država.
Sjedište Član 7
Sjedište Sudskog savjeta je u Podgorici.
2
II NAČIN IZBORA I PRESTANKA MANDATA ČLANOVA SUDSKOG SAVJETA
Konferencija sudija
Član 8 (1) Članove Sudskog savjeta iz reda sudija bira Konferencija sudija. (2) Konferenciju sudija čine sve sudije i predsjednici sudova.
Odlučivanje Konferencije sudija Član 9
(1) Konferencija sudija radi i odlučuje na sjednicama. (2) Predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud)
saziva sjednicu Konferencije sudija i rukovodi njenim radom. (3) Sjednica se može održati ako je prisutno najmanje dvije trećine svih
sudija i predsjednika sudova. (4) Odluke se donose većinom glasova prisutnih sudija i predsjednika
sudova. (5) Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija biraju se tajnim glasanjem na
Konferenciji sudija. (6) Način rada i odlučivanja Konferencije sudija bliže se uređuje
Poslovnikom o njenom radu.
Sastav Sudskog savjeta iz reda sudija Član 10
(1) Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija su: 1) dva člana iz reda sudija Vrhovnog suda, Apelacionog suda Crne
Gore, Upravnog suda Crne Gore i viših sudova i 2) dva člana iz reda sudija svih sudova.
Predlog za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija
Član 11 (1) Predlog kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz člana 10 stav
1 tačka 1 ovog zakona, utvrđuje se: 1) na posebnim sjednicama sudija Vrhovnog suda, Apelacionog suda
Crne Gore i Upravnog suda Crne Gore, na kojima se predlaže po jedan kandidat iz tih sudova i
2) na zajedničkoj sjednici viših sudova, na kojoj se predlaže jedan kandidat iz tih sudova. (2) Listu od četiri kandidata iz stava 1 ovog člana, sačinjava predsjednik
Vrhovnog suda i dostavlja Konferenciji sudova. (3) Radi utvrđivanja predloga kandidata za izbor članova Sudskog savjeta
iz člana 10 stav 1 tačka 2 ovog zakona, predsjednik Vrhovnog suda pribavlja od svakog sudije i predsjednika suda inicijalni predlog, na način koji će obezbjediti
3
tajnost inicijalnog predloga. Inicijalni predlog treba da sadrži predlog dva kandidata.
(4) Predsjednik Vrhovnog suda sačinjava listu od osam kandidata za koje je dat najveći broj inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana i dostavlja Konferenciji sudija.
(5) Na listi kandidata iz stava 4 ovog člana, ne može biti kandidat iz stava 2 ovog člana, bez obzira na broj inicijalnih predloga.
Izbor člana Sudskog savjeta iz reda sudija Član 12
(1) Liste kandidata za izbor članova Sudskog savjeta utvrđene u skladu sa članom 11 ovog zakona, dostavljaju se Konferenciji sudija najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.
(2) Predsjednik Vrhovnog suda saziva Konferenciju sudija najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.
(3) Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija biraju se sa lista kandidata iz stava 1 ovog člana, na Konferenciji sudija.
(4) Glasanje za predložene kandidate sa lista vrši se odvojeno, na način što se prvo glasa za listu kandidata iz člana 11 stava 1 ovog zakona.
(5) Ako nijedan od kandidata sa liste ne dobije potrebnu većinu glasova, glasanje će se ponoviti između kandidata koji su dobili najveći broj glasova.
(6) Za članove Sudskog savjeta biće izabrana po dva kandidata sa lista, koji su dobili najveći broj glasova na Konferenciji sudija.
Ponovni izbor iz reda sudija
Član 13 Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija mogu biti ponovo birani za člana Sudskog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Sudskom savjetu.
Prestanak mandata
Član 14 (1) Članu Sudskog savjeta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je
izabran ako: 1) mu prestane funkcija na osnovu koje je izabran u Sudski savjet; 2) je izabran za sudiju suda višeg stepena ili predsjednika suda, kada se radi o članu Sudskog savjeta iz reda sudija; 3) je izabran na sudijsku funkciju (za sudiju ili predsjednika suda), kad se radi o članu Sudskog savjeta koji nije iz reda sudija; 4) podnese ostavku ili 5) bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. (2) U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje
mandat danom prestanka funkcije na osnovu koje je izabran u Sudski savjet. (3) U slučajevima iz stava 1 tač. 2, 3 i 4 ovog člana, članu Sudskog
savjeta prestaje mandat na dan donošenja odluke o izboru za sudiju višeg
4
stepena ili predsjednika suda,odnosno kada Sudski savjet primi pisanu ostavku. (4) U slučaju iz stava 1 tačka 5 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat danom pravosnažnosti osuđujuće presude.
(5) Sudski savjet konstatuje prestanak mandata člana Sudskog savjeta i o tome obavještava organ koji ga je izabrao.
Razrješenje Član 15
(1) Član Sudskog savjeta se razrješava ako: 1) obavlja svoju dužnost nesavjesno i neprofesionalno ili 2) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u
Sudskom savjetu. (2) U slučajevima iz stava 1 ovog člana, predlog za razrješenje člana
Sudskog savjeta mogu podnijeti najmanje tri člana Sudskog savjeta organu koji ga je izabrao.
(3) Mandat člana Sudskog savjeta prestaje na dan kada ga organ koji ga je izabrao razriješi.
Mandat u slučaju prestanka i razrješenja
Član 16 (1) U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta iz reda sudija prije
isteka vremena na koje je izabran, postupak predlaganja kandidata se ponavlja u skladu sa čl. 11 i 12 ovog zakona.
(2) U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta kojeg je izabrala Skupština Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština) ili Predsjednik Crne Gore, prije isteka vremena na koje je izabran, Skupština, odnosno Predsjednik Crne Gore, odmah bira novog člana.
(3) Mandat člana Sudskog savjeta koji je izabran u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, prestaje danom prestanka mandata Sudskog savjeta.
Privremeno udaljenje
Član 17 (1) Član Sudskog savjeta će biti privremeno udaljen od dužnosti ako se: 1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje ili
2) privremeno udalji od vršenja dužnosti odnosno poslova na osnovu kojih je izabran u Sudski savjet. (2) O privremenom udaljenju od dužnosti Sudski savjet donosi odluku
koju dostavlja članu Sudskog savjeta koji je privremeno udaljen i organu koji ga je izabrao.
Odsustvo sa rada i naknade Član 18
(1) Članovi Sudskog savjeta koji su u radnom odnosu u državnim organima imaju pravo na odsustvo sa rada, radi obavljanja dužnosti u Sudskom savjetu.
5
(2) Članovi Sudskog savjeta čija se zarada obezbjeđuje iz sredstava budžeta, za vrijeme odsustva iz stava 1 ovog člana, ostvaruju zaradu i druge naknade po osnovu radnog odnosa kod organa u kome su zaposleni. (3) Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija mogu, na osnovu odluke Sudskog savjeta, raditi do 70% svog radnog vremena u toku godine u Sudskom savjetu, zbog čega će im obim sudijskih poslova u odgovarajućoj mjeri biti smanjen. U odluci Sudskog savjeta utvrđuju se poslovi koje članovi obavljaju u Sudskom savjetu.
(4) Članovi Sudskog savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Sudskom savjetu u visini koju utvrdi Sudski savjet. III ORGANIZACIJA I NAČIN RADA
Sjednice i glasanje Član 19
(1) Sudski savjet radi i odlučuje na sjednicama. (2) Sjednica se može održati ako je prisutna većina ukupnog broja članova
Sudskog savjeta. (3) Odluke Sudskog savjeta donose se većinom glasova svih članova
Sudskog savjeta.
Predsjednik i zamjenik predsjednika Član 20
(1) Predsjednik Sudskog savjeta saziva i predsjedava sjednicama i odgovoran je za efikasan i blagovremen rad Sudskog savjeta.
(2) Predsjednik Sudskog savjeta ima zamjenika kojeg, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, bira Sudski savjet izmedju svojih članova iz reda sudija.
(3) Zamjenik predsjednika Sudskog savjeta zamjenjuje predsjednika Sudskog savjeta u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti i obavlja druge poslove predviđene Poslovnikom Sudskog savjeta, radi obezbjeđivanja efikasnosti rada.
Komisije i stručni timovi Član 21
(1) Sudski savjet može obrazovati posebne komisije i stručne timove sastavljene od članova Sudskog savjeta i drugih lica koja raspolažu potrebnim stručnim znanjem, radi efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.
(2) Način rada komisija i stručnih timova uređuju se Poslovnikom Sudskog savjeta.
(3) Članovi komisija i stručnih timova imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi Sudski savjet.
6
Akcioni plan Član 22
(1) Sudski savjet donosi Akcioni plan koji sadrži ciljeve, mjere i nosioce određenih aktivnosti, radi jačanja efikasnosti i efektivnosti rada Sudskog savjeta i sudova.
(2) Akcioni plan mora biti u skladu sa relevantnim strategijama u oblasti pravosuđa i finansijskim mogućnostima.
(3) Akcioni plan se dostavlja svim sudovima, Skupštini i Vladi Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). (4) Sekretarijat Sudskog savjeta (u daljem tekstu: Sekretarijat), svaka tri mjeseca sačinjava obrazloženi izvještaj o sprovođenju Akcionog plana i dostavlja ga Sudskom savjetu.
Nadležnosti Sudskog savjeta
Član 23 (1) Sudski savjet pored nadležnosti utvrđenih Ustavom: 1) vrši kontrolu rada sudova i sudija; 2) odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudija; 3) daje mišljenja na nacrte zakona i podzakonskih akata iz oblasti
pravosuđa i inicira donošenje relevantnih zakona i drugih propisa iz ove oblasti;
4) obezbjeđuje primjenu, održivost i jednoobraznost Pravosudnog informacionog sistema u dijelu koji se odnosi na sudove;
5) stara se o edukaciji nosilaca pravosudne funkcije u saradnji sa Tužilačkim savjetom;
6) vodi evidenciju podataka o sudijama; 7) razmatra pritužbe sudija i zauzima stavove u vezi ugrožavanja njihove
nezavisnosti i samostalnosti; 8) predlaže orjentaciona mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih
službenika i namještenika u sudovima; 9) utvrđuje metodologiju za izradu izvještaja o radu sudova i godišnjeg
rasporeda poslova; 10) utvrđuje predlog Etičkog kodeksa, koji donosi Konferencija sudija; 11) i vrši druge poslove utvrđene zakonom.
Odluka o broju sudija
Član 24 (1) Broj sudijskih mjesta i broj sudija - porotnika, za svaki sud, utvrđuje Sudski savjet na predlog ministra pravde, a na osnovu inicijative predsjednika suda. (2) Ukoliko ministar pravde ne postupi po inicijativi predsjednika suda u roku od 30 dana, predsjednik suda će dostaviti inicijativu Sudskom savjetu. (3) Odluka o broju sudija i sudija porotnika objavljuje se u „Službenom listu Crne Gore“.
7
Poslovnik i drugi akti Sudskog savjeta
Član 25 (1) Sudski savjet donosi Poslovnik Sudskog savjeta kojim se uređuju pitanja određena ovim zakonom i druga pitanja od značaja za organizovanje rada Sudskog savjeta, kao i druge akte od značaja za rad Sudskog savjeta.
(2) Poslovnik Sudskog savjeta objavljuju se u “Službenom listu Crne Gore”.
Godišnji izvještaj Član 26
(1) Sudski savjet sačinjava godišnji izvještaj koji sadrži podatke o radu Sudskog savjeta, opis i analizu stanja u sudstvu, detaljne podatke za svaki sud koji se odnose na broj primljenih i riješenih predmeta u toku godine za koju se izvještaj sačinjava. U godišnjem izvještaju treba prikazati i analizirati rad sudova i iznijeti probleme i nedostatke u njihovom radu, kao i mjere koje treba preduzeti da bi se otklonili uočeni nedostaci.
(2) Sudski savjet nacrt godišenjeg izvještaja dostavlja svim sudovima radi davanja mišljenja.
(3) Godišnji izvještaj dostavlja se Skupštini, Vladi i Predsjedniku Crne Gore najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
(4) Izvještaj se objavljuje na web stranici Sudskog savjeta. (5)Predsjednik Sudskog savjeta obrazlaže godišnji izvještaj u Skupštini.
Pojedinačni sudski predmeti i rad sudija pojedinačno ne mogu biti predmet rasprave.
Odnos Sudskog savjeta i suda
Član 27 (1) Sudovi su dužni da Sudskom savjetu, na njegov zahtjev staviti na
raspolaganje sve podatke i obavještenja iz svoje nadležnosti. (2)Ukoliko sud ne postupi po zahtjevu Sudskog savjeta u određenom
roku, mora bez odlaganja iznijeti razloge zbog kojih nije postupio po zahtjevu. (3) Sud je dužan da omogući Sudskom savjetu, na njegov zahtjev,
neposredan uvid u službene spise, dokumentaciju, podatke, kao i da mu dostavi kopije traženih spisa i dokumenta.
(4) Predsjednici sudova, sudije i zaposleni u sudovima dužni su, u skladu sa zahtjevima Sudskog savjeta, prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta.
(5) Nepostupanje po odluci ili zahtjevu Sudskog savjeta smatra se nesavjesnim vršenjem funkcije odnosno poslova. IV IZBOR SUDIJA
Javno oglašavanje slobodnih mjesta
Član 28 (1) Sudija i predsjednik suda se biraju na osnovu javnog oglašavanja.
8
(2) O slobodnom mjestu sudije i predsjednika suda Sudski savjet obavještava: za sudiju predsjednik suda, a za predsjednika suda predsjednik neposredno višeg suda.
(3) Sudski savjet oglašava slobodno mjesto sudije i predsjednika suda u „Službenom listu Crne Gore“ i jednom od štampanih medija.
(4) Na postupak izbora predsjednika suda shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na postupak izbora sudije, osim za predsjednika Vrhovnog suda.
Postupak po prijavama
Član 29 (1) Prijave kandidata se podnose Sudskom savjetu u roku od 15 dana od
dana oglašavanja. (2) Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave. (3) Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene ili nepotpune prijave
podnosilac prijave ima pravo prigovora Sudskom savjetu, u roku od tri dana od dana prijema odluke Sudskog savjeta.
(4) Odluka Sudskog savjeta po prigovoru je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor.
Standardni prijavni obrazac
Član 30 Prijava iz člana 29 stav 1 ovog zakona, podnosi se, po pravilu, na obrascu
koji utvrđuje Sudski savjet.
Mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima Član 31
Sudski savjet pribavlja mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima za vršenje sudijske funkcije za svakog kandidata od: 1) organa, privrednih društava ili drugih pravnih lica u kojima kandidat radi ili je radio; 2) sjednice sudija suda u koji se kandidat bira i 3) sjednice sudija neposredno višeg suda.
Kriterijumi Član 32
(1) Kriterijumi za izbor sudija su: 1) stručno znanje, radno iskustvo i radni rezultati; 2) objavljeni naučni radovi i druge aktivnosti u struci; 3) stručno usavršavanje; 4) sposobnost da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja funkciju za koju se prijavljuje; 5) komunikativnost; 6) odnos sa kolegama, ponašanje van posla, profesionalnost, nepristrasnost i ugled i
9
7) organizacione sposobnosti za mjesto predsjednika suda. (2) Bliži kriterijumi za izbor sudija utvrđuju se Poslovnikom Sudskog
savjeta.
Razgovor sa kandidatima Član 33
(1) Komisija Sudskog savjeta, sastavljena od najmanje tri člana Sudskog savjeta, obavlja razgovor sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove za izbor.
(2) Razgovor se ne mora obaviti sa prijavljenim kandidatom ako je: 1) negativno ocijenjen na obavljenom razgovoru za mjesto u sudu istog ili
višeg stepena tokom posljednjih dvanaest mjeseci; 2) više puta negativno ocijenjen na razgovorima za mjesto u sudu istog ili
višeg stepena, bez obzira na to kada je sa njim obavljen posljednji razgovor. (3) Na osnovu obavljenog razgovora i pribavljene dokumentacije,
Komisija iz stava 1 ovog člana, ocjenjuje svakog kandidata, uzimajući u obzir kriterijume iz člana 32 ovog zakona.
(4) O ocjeni kandidata Komisija odlučuje većinom glasova. (5) Komisija iz stava 1 ovog člana, odmah nakon obavljenog razgovora
popunjava standardni obrazac za ocjenu kandidata, koji sadrži ocjenu kandidata i njeno obrazloženje.
(6) Način ocjenjivanja i saržina obrasca za ocjenjivanje kandidata uređuju se Poslovnikom Sudskog savjeta.
Pismeno testiranje
Član 34 (1) Sudski savjet može sprovesti pismeno testiranje kandidata prije
obavljanja razgovora. (2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, Komisija iz člana 33 ovog zakona, na
osnovu rezultata postignutih na pismenom testiranju sačinjava rang listu prijavljenih kandidata, koja se može izmijeniti na osnovu uspjeha koji kandidati pokažu na razgovoru.
(3) Bliži uslovi i način sprovođenja testiranja i utvrđivanja rezultata testiranja uređuju se Poslovnikom Sudskog savjeta.
Predlog za izbor Član 35
(1) Na osnovu obavljenog razgovora i pribavljene dokumentacije Komisija iz člana 33 stav 1 ovog zakona, sačinjava listu kandidata koji su postigli zadovoljavajuće rezultate.
(2) Lista kandidata sadrži ocjene svih kandidata sa kojima je obavljen razgovor, odnosno koji su testirani, kao i kratak pregled rezultata ocjenjivanja.
(3) Lista za izbor kandidata dostavlja se Sudskom savjetu. (4) Sudski savjet na nejavnoj sjednici donosi odluku o izboru. (5) Odluka o izboru mora da sadrži pisano obrazloženje.
10
Postupak izbora sudija - porotnika
Član 36 (1) Predsjednik suda oglašava slobodna mjesta sudija - porotnika u sudu
u jednom od štampanih medija. (2) Predsjednik suda obavlja razgovor sa prijavljenim kandidatima koji
ispunjavaju uslove i, na osnovu obavljenih razgovora, sačinjava listu kandidata, koju dostavlja Sudskom savjetu sa mišljenjem sjednice sudija o svakom kandidatu.
(3) Sudski savjet bira sudije - porotnike na osnovu liste i mišljenja iz stava 2 ovog člana.
Objavljivanje odluke o izboru
Član 37 (1) Sudski savjet obavještava izabranog kandidata, sud u koji se bira
sudija ili sudija - porotnik i Ministarstvo pravde o svojoj odluci o izboru. (2) Odluka o izboru sudije i sudije - porotnika objavljuje se u “Službenom
listu Crne Gore”.
Prava kandidata Član 38
Kandidat ima pravo da izvrši uvid u svoju i dokumentaciju drugih kandidata koji su se prijavili na oglas za izbor sudije, u rezultate pismenog testiranja, ocjenu kandidata i u mišljenja o kandidatima i da o tome dostavi pisano izjašnjenje Sudskom savjetu, u roku od tri dana od dana izvršenog uvida.
Pravo na sudsku zaštitu
Član 39 (1) Odluka Sudskog savjeta o izboru sudije je konačna i protiv nje se
može pokrenuti upravni spor.
Zakletva i stupanje na dužnost sudije Član 40
(1) Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve. (2) Sudije polažu zakletvu pred Sudskim savjetom, najkasnije u roku od 15 dana od dana izbora. (3) Sudija - porotnik polaže zakletvu pred predsjednikom Sudskog savjeta ili drugim licem koje odredi Sudski savjet.
Tekst zakletve Član 41
(1) Tekst zakletve glasi: «Zaklinjem se da ću sudijsku funkciju vršiti po Ustavu i zakonu».
11
(2) Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve. (3) Ako sudija ili sudija porotnik ne položi odnosno odbije da položi zakletvu, smatraće se da nije izabran.
Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije
Član 42 (1) Sudija vrši sudijsku funkciju u sudu u koji je izabran.
(2) Sudski savjet može sudiju, uz njegov pristanak, trajno ili privremeno uputiti u drugi sud istog ili nižeg stepena, ako zbog izuzeća ili spriječenosti sudije tog suda da obavlja sudijsku funkciju ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u sudu u koji se sudija upućuje.
(3) Naknade i druge troškove nastale usljed upućivanja sudije na rad u drugi sud, uz pristanak sudije, snosi sud u koji se sudija upućuje.
Postupak za privremeno upućivanje u drugi sud
Član 43 (1) Sudski savjet donosi odluku o privremenom upućivanju sudije u drugi
sud na zahtjev predsjednika suda u koji se sudija upućuje ili po sopstvenoj procjeni.
(2) Prije donošenja odluke o privremenom upućivanju sudije u drugi sud, Sudski savjet obavlja konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sudijom koji se privremeno upućuje i predsjednikom suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju.
Upućivanje na rad u drugi sud bez pristanka sudije
Član 44 (1) U slučaju reorganizacije sudova kojom se smanjuje ili ukida broj
sudijskih mjesta, Sudski savjet može premjestiti ili uputiti u drugi sud sudiju bez njegovog pristanka.
(2) Naknade i druge troškove nastale usljed premještanja ili upućivanja sudije u drugi sud bez pristanka sudije snosi sud u koji se sudija premješta odnosno upućuje.
V NESPOJIVOST, IMUNITET I PRESTANAK SUDIJSKE FUNKCIJE
Mišljenje o drugim aktivnostima
Član 45 Sudija može od Sudskog savjeta tražiti mišljenje o tome da li su određene
aktivnosti nespojive sa vršenjem sudijske funkcije, o čemu Sudski savjet donosi odluku.
12
Upućivanje na Sudski savjet Član 46
Ako predsjednik suda smatra da sudija obavlja aktivnosti koje su nespojive sa sudijskom funkcijom ili su zabranjene, o tome obavještava Sudski savjet koji donosi odluku.
Odlučivanje o imunitetu Član 47
(1)Kada nadležni sud ocijeni da postoje razlozi da se protiv sudije odredi pritvor, dužan je da odmah zatraži od Sudskog savjeta da odluči da li odobrava određivanje pritvora.
(2)Odluku iz stav 1 ovog člana, Sudski savjet je dužan da donese u roku od 24 časa od prijema zahtjeva.
Prestanak sudijske funkcije Član 48
(1)Sudiji prestaje funkcija u slučajeva propisanim Ustavom. (2) Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije, o tome će odmah
obavijetiti Sudski savjet: predsjednik suda za sudiju, a predsjednik neposredno višeg suda za predsjednika suda.
(3) Odluku o prestanku sudijske funkcije donosi Sudski savjet najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja.
(4) Sudijska funkcija prestaje na dan donošenja odluke Sudskog savjeta o prestanku funkcije.
(5) Odluku o prestanku sudijske funkcije Sudski savjet dostavlja sudiji čija je funkcija prestala i sudu u kome je vršio sudijsku funkciju.
Poništenje odluke o izboru Član 49
(1) Sudski savjet će poništiti odluku o izboru sudije, ako se dokaže da sudija u vrijeme izbora nije ispunjavao uslove za izbor, odnosno ako dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme kad ga je Sudski savjet izabrao, predstavljali razlog da Sudski savjet ne donese odluku o izboru.
(2) Sudski savjet može odložiti datum početka obavljanja sudijske funkcije radi provjere podataka iz stava 1 ovog člana.
(3) Ako Sudski savjet poništi odluku o izboru, na tu dužnost će izabrati prvog sljedećeg kandidata sa rang liste ili će ponoviti postupak izbora.
13
VI DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA I RAZRJEŠENJE 1. Disciplinski postupak
Disciplinska odgovornost
Član 50 Sudija disciplinski odgovara ako neuredno vrši sudijsku funkciju ili ako
vrijeđa ugled sudijske funkcije u slučajevima propisanim zakonom.
Disciplinska komisija Član 51
(1) Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudija sprovodi Disciplinska komisija.
(2) Disciplinska komisija ima predsjednika i dva člana koje imenuje Sudski savjet.
(3) Predsjednik Disciplinske komisije se bira iz reda članova Sudskog savjeta, a dva člana iz reda sudija koji nijesu članovi Sudskog savjeta.
Disciplinska mjere
Član 52 (1) Disciplinske mjere je opomena i umanjenje zarade. (2) Umanjenje zarade se može izreći u visini od 20% u trajanju do šest
mjeseci. Odbrana Član 53
Sudija čija se odgovornost ispituje tokom postupka ima pravo na branioca.
Pokretanje disciplinskog postupka Član 54
(1) Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije podnosi se Disciplinskoj komisiji.
(2) Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda.
(3) Neblagovremeni predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, kao i predlog podnijet od strane neovlašćenog lica Disciplinska komisija će odbaciti.
(4) Disciplinska komisija blagovremeni i dozvoljeni predlog dostavlja sudiji čija se odgovornost ispituje sa obavještenjem da ima pravo da angažuje branioca.
Izjašnjenje i izostanak sudije
Član 55 (1) Predlog za pokretanje disciplinskog postupka zastupa podnosilac
predloga.
14
(2) U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti, Disciplinska komisija će saslušati sudiju čija se odgovornost ispituje.
(3) Disciplinska komisija će sprovesti dokaze za koje ocijeni da su neophodni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.
(4) Ako po pozivu Disciplinske komisije izostane podnosilac predloga, postupak će se obustaviti, a ako se sudija čija se disciplinska odgovornost ispituje ne odazove pozivu, Disciplinska komisija će sprovesti postupak u njegovom odsustvu.
Odluke Disciplinske komisije
Član 56 (1)U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije, Disciplinska
komisija može: 1) odbiti predlog kao neosnovan; 2) usvojiti predlog i izreći disciplinsku mjeru ili 3) prekinuti postupak, ukoliko utvrdi da ima elemenata za razrješenje i
dostaviti predmet Sudskom savjetu. (2)Odluka Disciplinske komisije se dostavlja podnosiocu predloga, sudiji
čija se odgovornost ispituje i Sudskom savjetu.
Drugostepeni postupak Član 57
(1)Protiv odluke Disciplinske komisije može se izjaviti prigovor Sudskom savjetu, u roku od osam dana od dana prijema odluke.
(2)Prigovor mogu podnijeti podnosilac predloga, sudija čija se odgovornost ispituje i njegov branilac.
Postupajući po prigovoru, Sudski savjet može: 1) odbaciti prigovor kao neblagovremen ili nedozvoljen; 2) odbiti prigovor kao neosnovan; 3) ukinuti odluku i vratiti Disciplinskoj komisiji na ponovni postupak; 4) preinačiti odluku Disciplinske komisije. (3) U radu Sudskog savjeta, kad odlučuje po prigovoru, ne može
učestvovati predsjednik Disciplinske komisije.
Zastara Član 58
(1) Pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za postojanje razloga.
(2) Vođenje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije zastarijeva kad protekne tri godine od dana postojanja razloga za pokretanje postupka.
15
Izuzeće Član 59
(1) U Disciplinskoj komisiji i Sudskom savjetu kad odlučuju o odgovornosti sudije ne mogu učestvovati podnosilac predloga, članovi Disciplinske komisije i članovi Sudskog savjeta za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.
(2) O izuzeću iz stav 1 ovog člana, odlučuje predsjednik Sudskog savjeta, a o njegovom izuzeću Sudski savjet.
Sudska zaštita
Član 60 Odluka Sudskog savjeta o utvrdjivanju disciplinske odgovornosti sudije je
konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
2. Razrješenje sudije
Predlog za razrješenje sudije Član 61
(1) Sudija se razrješava dužnosti u slučajevima utvrđenim Ustavom. (2) Predlog za razrješenje sudije mogu podnijeti predsjednik suda u kojem
sudija vrši sudijsku funkciju, Disciplinska komisija, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda.
(3) Ministar pravde može podnijeti obrazloženu inicijativu za podnošenje predloga za razrješenje sudije podnosiocima predloga iz stava 2 ovog člana.
(4) Ako predlagač kome je podnijeta inicijativa ne podnese predlog u roku od 30 dana, ministar pravde može podnijeti predlog za razrješenje sudije.
Rokovi Član 62
(1) Predlog za razrješenje sudije dostavlja se Sudskom savjetu. (2) Sudski savjet, u roku od 30 dana od dana prijema predloga, odlučuje
ima li osnova za vođenje postupka za razrješenje. (3) Sudski savjet predlog dostavlja sudiji na koga se predlog odnosi sa
obavještenjem da ima pravo da angažuje branioca. (4) Sudija ima pravo da se, u roku od osam dana od dana prijema, izjasni
o predlogu za njegovo razrješenje.
Odbacivanje predloga Član 63
(1) Sudski savjet će odbaciti predlog za razrješenje ukoliko utvrdi da nema osnova za vođenje postupka ili da je predlog podnijet od neovlaščenog lica.
16
(2) Ukoliko Sudski savjet utvrdi da ima osnova za vođenje postupka za razrješenje, predlog će dostaviti Disciplinskoj komisiji iz člana 51 ovog zakona, koja ispituje postojanje razloga za razrješenje.
Ispitivanje osnovanosti predloga
Član 64 (1) Disciplinska komisija prikuplja podatke i dokaze za ispitivanje
osnovanosti predloga. (2) Sudija čije se razrješenje traži ima pravo da prisustvuje radu
Displinske komisije. (3) Nakon prikupljenih podataka i dokaza Disciplinska komisija podnosi
izvještaj Sudskom savjetu u roku koji odredi Sudski savjet. (4) Primjerak izvještaja Disciplinska komisija dostavlja sudiji čije se
razrješenje traži. Mišljenje Član 65
(1) Kad je podnijet predlog za razrješenje sudije Vrhovnog suda, zbog nestručnog ili nesavjesnog obavljanja sudijske funkcije, Sudski savjet pribavlja mišljenje od opšte sjednice Vrhovnog suda.
(2) Kad je podnijet predlog za razrješenje sudije zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije, Sudski savjet pribavlja mišljenje od nadležnog organa.
Prisustvo sjednici Član 66
(1)Sjednici Sudskog savjeta prisustvuje podnosilac predloga. (2)Sudija čije se razrješenje traži ima pravo da prisustvuje sjednici
Sudskog savjeta. (3)Sudski savjet donosi odluke na nejavnoj sjednici.
Odluke Član 67
Kada odlučuje o predlogu, Sudski savjet može: 1) odbiti predlog kao neosnovan; 2) donijeti odluku o razrješenju sudije.
Razrješenje Član 68
Sudija se razrješava sudijske funkcije danom donošenja odluke o njegovom razrješenju.
Privremeno udaljenje
Član 69 (1) Sudija će biti privremeno udaljen od dužnosti, ako se: 1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;
17
2) protiv njega odredi sprovođenje istrage za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.
(2) Sudija može biti privremeno udaljen od dužnosti nakon što je Sudski savjet prihvati predlog za pokretanje postupka za razrješenje.
(3) Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti sudije donosi Sudski savjet.
Shodna primjena disciplinskog postupka
Član 70 Na postupak razrješenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona, koje
se odnose na zastaru, izuzeće, sudsku zaštitu i odbranu u disciplinskom postupku.
Dejstvo prestanka i poništaja odluke o izboru
Član 71 (1) Radnje koje je sudija preduzeo povodom suđenja u pravnim stvarima,
kao i odluke koje je donio ne proizvode pravna dejstva, ako su preduzete, odnosno donesene poslije dana kada je, u smislu zakona, privremeno udaljen, razriješen ili mu je prestala sudijska funkcija.
(2) Radnje koje je preduzeo i odluke koje je donio sudija čiji je izbor poništen, ništave su.
Shodna primjena na sudiju – porotnika i predsjednika suda
Član 72 Odredbe ovog zakona koje se odnose na prestanak funkcije, utvrđivanje
disciplinske odgovornosti i razrješenje shodno se primjenjuju na sudiju – porotnika i predsjednika suda, osim predsjednika Vrhovnog suda. VII FINANSIJSKA SREDSTVA
Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta Član 73
(1) Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta se obezbjeđuju u posebnom razdjelu Budžeta Crne Gore.
(2) Sudski savjet predlaže razdio godišnjeg budžeta za rad Sudskog savjeta.
(3) Sudski savjet dostavlja predlog godišnjeg budžeta Vladi. (4) Predsjednik Sudskog savjeta ima pravo da učestvuje u radu sjednice
Skupštine na kojoj se raspravlja o predlogu budžeta Sudskog savjeta.
18
Finansijski nalogodavac Član 74
Predsjednik Sudskog savjeta je finansijski nalogodavac u Sudskom savjetu. Ovlašćenje može prenijeti na direktora Sekretarijata. VIII SEKRETARIJAT
Sekretarijat Član 75
Sekretarijat se obrazuje radi profesionalnog obavljanja stručnih, finansijskih, administrativnih, informatičkih, analitičkih i drugih poslova Sudskog savjeta i poslova od zajedničkog interesa za sudove.
Direktor Sekretarijata
Član 76 (1) Sekretarijatom rukovodi direktor. (2) Direktora Sekretarijata imenuje i razrješava Sudski savjet, na predlog
predsjednika Sudskog savjeta. (3) Direktor Sekretarijata imenuje se na period od pet godina. (4) Predlog za imenovanje direktora Sekretarijata sadrži: ime i prezime
kandidata, kraću biografiju i obrazloženje. (5) Za direktora Sekretarijata može biti imenovano lice koje pored opštih
uslova za rad u državnim organima ispunjava i sljedeće posebne uslove, i to da: 1) je diplomirani pravnik, 2) je položilo pravosudni ispit, 3) ima najmanje deset godina radnog iskustva i 4) ima organizacione sposobnosti.
Zamjenik direktora
Član 77 (1)Direktor Sekretarijata ima zamjenika koji mu pomaže u radu i zamjenjuje ga u slučaju odsustva. (2)Zamjenika direktora imenuje i razrješava Sudski savjet, na predlog direktora Sekretarijata.
(3)Zamjenik direktora imenuje se na period od pet godina.
Odgovornost Član 78
(1)Za svoj rad direktor Sekretarijata i zamjenik direktora odgovorni su Sudskom savjetu.
(2)Direktoru Sekretarijata i zamjeniku direktora prestaje funkcija prije isteka vremena na koje su imenovani, ostavkom ili razrješenjem.
(3)Direktor Sekretarijata i zamjenik direktora mogu se razrješiti na obrazloženi predlog predsjednika odnosno člana Sudskog savjeta.
19
Prava i dužnosti
Član 79 Direktor Sekretarijata i zamjenik direktora imaju pravo na zaradu u visini
zarade koja je određena za Generalnog sekretara Skupštine i njegovog zamjenika.
Direktor Sekretarijata i zamjenik direktora ostvaruju druga prava iz radnog odnosa u skladu sa propisima kojima su ova pitanja uređena za funkcionere.
Na ostale zaposlene u Sekretarijatu shodno se primjenjuju propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.
Akt o unutrašnjoj organizacija Sekretarijata Član 80
(1) Izvršavanje poslova i zadataka Sekretarijata, njegova unutrašnja organizacijia, broj službenika i namještenika i druga pitanja uređuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u skladu sa ovim zakonom i propisima o državnoj upravi.
(2) Akt iz stava 1 ovog člana, donosi Sudski savjet na predlog direktora Sekretarijata. IX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 81
(1) Sjednica sudija Vrhovnog suda, Apelacionog suda Crne Gore, Upravnog suda Crne Gore i zajednička sjednica viših sudova, predložiće kandidate za izbor članova Sudskog savjeta, najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Predsjednik Vrhovnog suda će, najkasnije u roku iz stava 1 ovog člana, pribaviti od sudija i predsjednika sudova inicijalne predloge za liste kandidata za izbor članova Sudskog savjeta. (3) Konferencija sudija, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, izabraće članove Sudskog savjeta iz reda sudija.
Član 82 (1) Predsjednik Crne Gore će izabrati dva člana Sudskog savjeta iz reda
uglednih pravnika najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) U roku iz stava 1 ovog člana, Skupština će izabrati dva člana Sudskog savjeta iz reda parlamentarne većine i opozicije.
Član 83
Konstitutivna sjednica Sudskog savjeta održaće se najkasnije u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
20
Član 84
Sudski savjet izabraće direktora Sekretarijata najkasnije u roku od 30 dana od dana konstituisanja Sudskog savjeta.
Član 85 Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Sekretarijata i drugi akti za
rad Sekretarijata donijeće se u roku od 15 dana od dana izbora direktora Sekretarijata.
Član 86
Poslovnik Sudskog savjeta i drugi akti propisani ovim zakonom donijeće se u roku od 60 dana od dana konstituisanja Sudskog savjeta.
Član 87
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.
21
O B R A Z L O Ž E NJ E
I USTAVNI OSNOV Ustavni osnov za donošenje Zakona o Sudskom savjetu je odredba člana 16 stav 1 tačka 5 Ustava Crne Gore kojom je određeno da se, zakonom u skladu sa Ustavom uređuju i druga pitanja od interesa za Crnu Goru i član 128 kojim je propisano da se zakonom mogu urediti i drugi poslovi koje može da obavlja Sudski savjet.
II RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je to što novi Ustav uvodi Sudski savjet kao samostalan i nezavistan organ čija je osnovna nadležnost da bira i razrješava sudije i obezbjedjuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. Ustavom je propisan sastav i osnovne nadležnosti Sudskog savjeta, a Ustavnim zakonom za sprovodjenje Ustava je propisano da će se Zakon o Sudskom savjetu donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog zakona. Zakonom o Sudskom savjetu treba, u skladu sa ustavnim odredjenjem, urediti proceduru izbora članova Sudskog savjeta, prestanka njihove funkcije i razrješenja, kao i organizaciju i način rada, i u skladu sa članom 128 Ustava urediti druge poslove koje treba da obavlja Sudski savjet i urediti proceduru ostvarivanja Ustavom odredjenih nadležnosti. Postojećem sistemu izbora i razrješenja sudija osnovni prigovor je bio da narušava samostalnost i nezavisnost sudske vlasti obzirom na to da je sudije birala i razrješavala Skupština na predlog Sudskog savjeta. Isto tako, članove Sudskog savjeta je birala i razrješava Skupština. Obzirom na takav sistem izbora i razrješenja sudija i izbora i razrješenja članova Sudskog savjeta osnovni prigovor je bio uticaj zakonodavne na sudsku vlast i nepoštovanje principa podjele vlasti. Prateći uporedna iskustva većine evropskih država kao i medjunarodne dokumente kojima se uredjuje ova oblast dolazi se do zaključka da tijelo kojem se povjerava izbor i razrješenje sudija treba da bude nezavisno od zakonodaavne i izvršne vlasti, a da se ta nezavisnost , izmedju ostalog, obezbjedjuje kroz to što najmanje polovinu njegovog sastava treba da čine sudije koje biraju njihove kolege poštujući metod najšire zastupljenosti sudija iz svih sudova. III OBJAŠNJENJE OSNOVNIH ZAKONSKIH RJEŠENJA
Opšte odredbe – ovim odrebama su propisana osnovna načela na kojima počiva Sudski savjet i na kojima treba biti zasnovano ostvarivanje njegove nadležnosti u skladu sa Osnovnim načelima UN o nezavisnosti sudova, Preporukama Komiteta ministara Savjeta Evrope državama članicama o nezavisnosti, efikasnostii ulozi sudija, Evropskom poveljom o zakonu za sudije i Mišljenjem broj 10 Konsultativnog vijeća sudija Evrope. Tako su kao osnovna načela propisna samostalnost i nezavisnost, da su članovi Sudskog savjeta lica
22
visokih moralnih i profesionalnih kvaliteta, da se prilikom izbora članova Sudskog savjeta vodi računa o rodno balansiranoj zastupljenosti. Nadalje, Sudski savjet se u svom radu rukovodi načelom sprečavanja političkog uticaja na nosioce sudske funkcije. Rad Sudskog savjet je javan. Sredstva i uslove za rad Sudskog savjeta obezbjedjuje država, a sjedište Savjeta je u Podgorici.
Konferencija sudija – je novi organizacioni oblik rada sudija koji uvodi Ustav sa osnovnom ulogom da bira i razrješava članove Sudskog savjeta iz reda sudija. Predlogom zakona je propisano da Konferenciju sudija čine sve sudije i predsjednici sudova. Konferencija sudija radi i odlučuje na sjednicama koje saziva predsjednik Vrhovnog suda. Način izbora i prestanak mandata članova Sudskog savjeta – ustavom je odredjen sastav Sudskog savjeta, a ovim predlogom zakona su propisane procudere izbora i razrješenja članova Sudskog savjeta. Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija biraju se tako što se dva člana biraju iz reda sudija Vrhovnog suda, Apelacionog, Upravnog suda i viših sudova. Sjednice sudija Vrhovnog suda, Apelacionog i Upravnog suda i zajednička sjednica sudija viših sudova predlažu po jednog kandidata, pa se na osnovu njihovih predloga formira lista od četiri kandidata za izbor dva člana iz reda sudija tih sudova. Druga dva člana biraju se iz reda sudija svih sudova, tako što sve sudije upućuju inicijalni predlog kandidata za člana Sudskog savjeta predsjedniku Vrhovnog suda i na osnovu podnijetih inicijalnih predloga formira se lista od osam kandidata koji su imali najveći broj glasova za izbor druga dva člana Savjeta iz reda sudija svih sudova. Na listi kandidata iz reda svih sudija ne može biti kandidat koji je predložen na listi kandidata iz reda sudija Vrhovnog, Apelacionog, Upravnog i viših sudova. Izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija vrši Konferencija sudija većinom glasova sudija koji su prisutni i koji glasaju. Ovakvim načinom predlaganja i odredjenja članova Sudskog savjeta iz reda sudova imalo se za cilj da se obezbijedi proporcionalna zastupljenost u članstvu Sudskog savjeta svih sudova, a istovremeno da se obezbijedi izbor članova iz najviših sudova obzirom na hijerahjisku organizaciju sudova, kako bi u Sudskom savjetu bili najkvalietetnije sudije, obzirom da se njima povjerava izbor i razrješenje sudija i odlučivanje o svim osnovnim pitanjima funkcionisanja sudstva. Nadalje, zakonom se propisuju razlozi za prestanak funkcije člana Sudskog savjeta, razrješenje i privremeno udaljenje. Takođe propisano je pravo članovima Savjeta na odsustvo sa obavljanja osnovnog zanimanja po osnovu kojeg je izabran za člana Sudskog savjeta, kao i pravo na naknadu za rad. Za sudije članove Sudskog savjeta propisano je da mogu na osnovu odluke Sudskog savjeta raditi do 70% svog radnog vremena u Savjetu u toku godine.
Organizacija i način rada- predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda po položaju. On saziva i predsjedava sjednicama i odgovoran je rad Sudskog savjeta. Predsjednik ima zamjenika kojeg bira Sudski savjet iz reda sudija članova Savjeta na predlog predsjednika.Kvorum za održavanje sjednica Savjeta je većina ukupnog broja članova, a odluke donosi većinom glasova ukupnog broja članova.Propisano je da Sudski savjet može obrazovati posebne komisije i stručne timove sastavljene od članova i drugih lica koja raspolažu
23
potrebnim stručnim znanjem za razješenje odredjenih pitanja od značaja rad Sudskog savjeta. Nadalje, propisani su akti Sudskog savjeta, među kojima je od posebnog značaja za rad Sudskog savjeta Poslovnik.
Zakon je pored ustavnih propisao odredjene nadležnosti Sudskog savjeta koje su od značaja da budu realizovane od strane Savjeta kao organa koji garantuje i obezbjedjuje samostalnost i nezavisnost sudske vlasti. Tako je propisano da vrši organizacionu i stručnu kontrolu rada sudova i sudija; odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudija; odlučuje o pitanjima koja se odnose na nespojivost funkcije sudije; bliže uredjuje kriterije za ocjeniivanje i napredovanje sudija, vrši poslove informacione tehnologije u sudovima; stara se o edukaciji nosilaca pravosudne funkcije u saradnji sa Tužilačkim savjetom; stara se o obezbjedjivanju uslova za rad sudova; utvrdjuje sadržinu obrasca za ocjenjivanje kandidata koji su se prijavili za izbor za sudiju, odnosno predsjednika suda; utvrdjuje predlog orijentacionih mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih službenika i namještenika u sudovima; daje mišljena na nacrte propisa iz oblasti pravosuđa,utvrđuje metodologija za izradu izvještaja o radu sudova, utvrdjuje predlog Etičkog kodeksa.
U razradi ustavom odredjene nadležnosti predlogom zakona predvidjeno je da odluku o broju sudija i sudija porotnika donosi Sudski savjet na predlog ministra pravde, a na osnovu inicijative predsjednika suda.
U pogledu odnosa sa drugim organima ovim predlogom zakona se propisuje obaveza pripremanja godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i sudova. Tako je propisano da Sudski savjet pripremljeni nacrt godišnjeg izvještaja dostavlja na mišljenje svim sudovima. Po dobijenom mišljenju najkasnije do 31. marta dostavlja godišni izvještaj Skupštini, Vladi i predsjedniku Crne Gore. Predsjednik Sudskog savjeta obrazlaže godišnji izvještaj u Skupštini. Takodje ovaj vid izvještavanja je u skladu sa navedenim medjunarodnim dokumentima i značajan je zbog saradnje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i predstavlja poštovanje principa podjele vlasti.
Izbor sudija – u ovom dijelu je propisan postupak izbora sudija i kao osnovni princip postupka je odredjeno da se izbor sudija i predsjednika sudova vrši na osnovu javnog oglašavanja. Kandidati koji se prijavljuju na oglas koriste standardizovani prijavni obrazac, a mogu biti pismeno testirani prije obavljanja razgovora. Sudski savjet može pribavljati mišljenje o stručnim i radnim kvlitetima svih kandidata. Propisani su kriterijumi za izbor sudija koji će bliće biti uredjeni Polsovnikom Sudskog svajeta. Razgovor sa kandidatima određeno je da obavlja Komisija sastavljena od najmanje tri člana Sudskog savjeta. Po završetku razgovora sa kandidatom Komisija ocjenjuje svakog kandidata i popunjava standardizovani obrazac za ocjenu kandidata. Na osnovu obavljenog razgovora i prikupljene dokumentacije Komisija sačinjava listu kandidata koji su postigli zadovoljavajuće rezultate koja se dostavlja Sudskom savjetu i koji donosi odluku izboru.Odluka o izboru se objavljuje u „Službenom listu Crne Gore“. Zakon propisuje prava kandiata na uvid u dokumentaciju formiranu povodom raspisanog oglasa i pravo na sudsku zaštitu tako što je odluka o izboru konačna i protiv nje se može voditi upravni spor. Sudija može biti trajno ili
24
privremeno upućen na rad u drugi sud, uz njegov pristanak i bez njegovog pristanka u slučaju reorganizacije sudova.
Nespojivost, imunitet i prestanak sudijske funkicje- u ovom dijelu je propisano da mišljenje o poslovima koji su nespojiivi sa vršenjem sudijske funkcije daje Sudski savjet i donosi odluku o nespojivosti vršenja sudijske funkicje sa drugim poslovima. Takođe, Savjet odučuje i o imunitetu sudija tako da bez njegove odluke sudija ne može biti pritvoren.
Predlog zakona propisuje da funkcija sudiji i predsjedniku suda prestaje iz ustavom utvrdjenih razloga na osnovu odluke Sudskog savjeta.
Disciplinska odgovornost sudija i razrješenje – u pogledu postupka disciplinske odgovornosti predlog zakona predviđa da Sudski savjet obrazuje Disciplinsku komisiju u sastavu od najmanje jednog člana Savjeta i dva člana iz reda sudija koji nijesu članovi Savjeta. Nadalje, zakonom je razrađen postupak disciplinske odgovornosti i postupak razrješenja u kojem su zakonom propisana prava na odbanu i angažovanje branioca, kao i pravo na sudsku zaštitu kroz mogućnost vodjenja upravnog spora u pogledu odluka donijetih u postupcima utvrdjivanja odgovornosti sudija.
Finasijska sredstva - U skladu sa Mišljenjem br. 2 i 10 Konsultativnog vijeća evropskih sudija propisano je da Sudski savjet priprema predlog razdjela budžeta za Sudski savjet samostalno i da predsjednik Savjeta ima pravo da učestvuje u raspravi u Skupštini o predlogu budžeta Sudskog savjeta i da obrazlaže planirane prihode i rashode.
Sekretarijat Sudskog savjeta - predlogom zakona je propisano osnivanje Sekretarijata Sudskog savjeta kao službe za obavljanje stručnih, administrativnih, finansijskih, informatičkih i drugih poslova za potrebe Sudskog savjeta i svih sudova. Osnivanje ovog Sekretarijata je od posebne važnosti za ostavrivanje nadležnosti Sudskog savjeta i njegov efikasan rad. Obzirom na to, ovim predlogom zakona propisana je organizacija Sekretarijata i postupak imenovanja direktora Sekretarijata i uslovi za njegov izbor.
IV USAGLAŠENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM
Predlog zakona je polazeći od ustavnog odredjenja usaglašen sa relevantnim medjunaronim dokumentima. Tako se prilikom izrade predloga zakona vodilo računa o osnovnim principima i standardima koji su predviđeni Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Osnovnim načelima UN o nezavisnosti sudova, Preporukom R (94) 12 Komiteta ministara Savjeta Evrope državama članicama o nezavisnosti, efikasnosti i ulozi sudija, Evropskom poveljom o zakonu za sudije, Mišljenjem broj 2 Konsultativnog vijeća evropskih sudija o finansiranju i organizaciji sudova, Mišljenjem broj 10 Konsultativnog vijeća evropskih sudija i mišljenjem br. 459/07 eksperata Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komsija) koji su učestvovali prilikom rada na izradi predloga zakona i mišljenjem eksperta
25
Norveške Vlade koji je angažovan kroz projekat »Regionalna saradnja u okviru podrške nezavisnom i efikasnom pravosuđu u Crnoj Gori«.
V FINANSIJSKA SREDSTVA ZA SPROVODJENJE ZAKONA Za sprovodjenje ovog zakona su potrebna dodatna sredstava u Budžetu
Crne Gore.Obzirom da se osniva novi organ, to je za potrebe stvaranja uslova za početak njegovog rada neophodno obezbijediti adekvatna budžetska sredstva. Za prvu godinu rada obezbijedjena je donatorska podrška u dijelu što će se obezbijediti odredjeni tehnički uslovi za rad kroz projekat »Regionalna saradnja u okviru podrške nezavisnom i efikasnom pravosuđu u Crnoj Gori«, koji finansira Vlada Norveške.
26
