PREDLOG ZAKON O ZAŠTITI MORA OD ZAGAĐENJA SA PLOVNIH

PREDLOG

ZAKON O ZAŠTITI MORA OD ZAGAĐENJA SA PLOVNIH OBJEKATA

Podgorica, decembar 2009. godine

Zakon o zaštiti mora od zagađenja sa brodova

2

PREDLOG

ZAKON O ZAŠTITI MORA OD ZAGAĐENJA SA PLOVNIH OBJEKATA

1. OPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuje se način zaštite mora od zagađenja sa plovnih objekata koji plove ili se nalaze u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore (u daljem tekstu: vode Crne Gore), odgovornost i naknada štete u slučaju zagađenja kao i prihvat i rukovanje otpadom u lukama.

Član 2

Brodu koji vije zastavu Crne Gore (u daljem tekstu: domaći brod) i brodu koji vije stranu zastavu dozvoljena je plovidba u vode Crne Gore u skladu sa odredbama ovog i zakona kojim se uređuje sigurnost i bezbjednost plovidbe ako njegova konstrukcija i plovna svojstva, kao i mašine, uređaji i oprema koji služe održavanju sigurnosti plovidbe broda, po njihovim tehničkim svojstvima, količini, vrsti i rasporedu na brodu, odgovaraju zahtevima tehničkih pravila priznate organizacije, radi: - spriječavanja zagađenja morske okoline uljem, štetnim materijama, otpadnim vodama i smećem; - spriječavanja zagađenja vazduha; - zaštite morske okoline od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama; - zaštite morske okoline od štetnog djelovanja sistema protiv obrastanja trupa. Sposobnost prema odredbama stava 1 ovog člana za domaće brodove utvrđuje priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora i izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s posebnim zakonom.

Član 3

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1. adresa – označava ime i komunikacione veze uz pomoć kojih se, mogu ostvariti kontakti sa vlasnikom, agentom, lučkom upravom, ovlašćenim organom ili bilo kojim ovlašćenim organom koji je u posjedu podataka u vezi brodom i/ili sa brodskim teretom;

2. balastna voda - voda usisana iz morske, riječne ili jezerske sredine u cilju ispravljanja uzduž-

nog i poprečnog nagiba, gaza i stabiliteta broda i drugih plovnih i plutajućih objekata;

3. brod – osim ratnog broda, je plovni objekat namijenjen za plovidbu morem čija je dužina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15 BT, ili je sposoban da prevozi više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, ribarski, javni ili naučno istraživački brod;

4. čamac - plovni objekat namijenjen za plovidbu morem čija je dužina manja od 12 metara, a

nosivost manja od 15 GT;

5. čisti balast – označava balastnu vodu u nekom tanku koji je, od momenta kada je u njemu zadnji put prevozeno ulje, očišćen, te količina tečnosti koja se iz njega ispusti u čistu i mirnu morsku vodu po lijepom danu, ne stvara vidljive tragove ulja na površini vode ili na obližnjem kopnu niti izaziva taloženje teškog ostataka ulja ili emulzije ispod površine vode ili na obližnjem kopnu;


3

6. emisija - svako ispuštanje štetnih gasova u atmosferu ili more, nastalih sagorijevanjem otpada u brodskim spaljivačima, sagorijevanjem pogonskog goriva kao i gasova iz instaliranih brodskih sistema i opreme;

7. GT – Gross Tonnage – predstavlja ukupnu unutrašnju zapreminu brodskih zatvorenih prostora;

8. fekalni otpad – je:

- isticanje i drugi otpaci iz bilo kog oblika brodskog toaleta, - isticanje iz medicinskih prostorija (apoteke, brodske bolnice itd.) preko umivaonika, kada i otvora za odvod smještenih u tim prostorijama, - isticanje iz prostora sa živim životinjama, - druge otpadne vode ako su izmiješane sa isticanjima iz stava 1 tačka 6 al. 1 do 3 ovog člana;

9. FPSO (Floating Production Storage Object) – plutajuci objekat sa sistemom tankova koji

služi za proizvodnju, odnosno preradu, skladištenje i pretovar sirove nafte ili njenih derivata; 10. FSO (Floating Storage Object) - plutajući skladišni objekat, bez mogućnosti proizvodnje,

odnosno prerade sirove nafte;

11. ispuštanje – svako ispuštanje iz broda nezavisno od toga čime je prouzrokovano, i to: isticanje, odstranjivanje, prosipanje, curenje, pumpanje, izbacivanje ili pražnjenje;

12. IMO broj - je međunarodni identifikacioni broj koji mora imati svaki plovni objekat koji prevozi

više od 12 putnika i ima više od 100 bruto tona;

13. jahta - plovni objekat za razonodu, sport i rekreaciju, pogodan za duži boravak na moru dužine veće od 7 metara;

14. kaljužne vode - zauljane vode koje se sakupljaju u kaljužnim prostorima mašine kao i vode iz

kaljužnih prostora brodskih skladišta, nastale od ostataka tereta i atmosferskih padavina;

15. klasa opasnosti - označava jednu od devet klasa opasnih roba u skladu sa Međunarodnim kodeksom opasnih materija – IMDG Code, koje je Međunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization – IMO) odredila shodno karakteristima te robe;

16. komunalni otpad - sve vrste životinjskih otpada, otpada iz brodske kuhinje i otpada od radova

na brodu, isključujući svježu ribu i njene djelove, koji su nastali redovnim radom, a mogu se odstranjivati;

17. krcatelj - lice koje na osnovu Ugovora o prevozu predaje brodaru teret radi prevoza;

18. lista ili manifest – dokument koji sadrži tačan popis i karakteristike tereta sa svim potrebnim

podacima kao što su: oznake i brojevi, način pakovanja i vrstu ambalaže, luke ukrcaja i iskrcaja, identitet broda, ime zapovjednika broda, te imena krcatelja i primaoca tereta;

19. luka - morski i sa morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim

obalama, gatovima, lukobranima, objektima, uređajima i postrojenjima namjenjenim za pruža-nje lučkih usluga i obavljanje drugih djelatnosti koje su sa njima u privrednoj, saobraćajnoj i tehnološkoj vezi;

20. NOx Technical Code - Tehnički pravilnik za kontrolu izbacivanja azotnih oksida (NOx) iz

izduvnih gasova;

21. MMSI Broj (Maritime Mobile Service Identity) - je Međunarodni pomorski radio-komunikacioni identifikacioni broj;


4

22. obračunska jedinica – je posebno pravo vučenja koje je odredio Međunarodni monetarni fond, s ciljem obezbjeđenja stabilne osnove za vrednovanje iznosa ograničenja odgovornosti;

23. odvojeni balast – označava balastnu vodu koja se unosi u neki tank stalno predviđen i

namijenjen za prevoz balasta, a koji je u potpunosti odvojen od tečnog tereta i sistema goriva;

24. operator - lice koje je zaključilo Ugovor sa krcateljem, a to može biti vlasnik broda, unajmitelj, menadžer ili agent broda;

25. otpad – označava materiju bilo koje vrste, oblika i karakteristika koja ostaje za uklanjanje,

odnosno odstranjivanje sa plovnog objekta;

26. otpadno ulje - označava ulje, neupotrebljivo za korišćenje, proizvedeno ili nastalo na samom plovnom objektu, čije su se karakteristike značajno promijenile u odnosu na originalno rafinisano ulje;

27. P&A Priručnik - Priručnik o procedurama i mjerama u vezi sa teretom, ostacima tereta i

balastnim vodama kod plovnih objekata koji prevoze štetne tečne materije u rasutom stanju;

28. plan krcanja tereta – označava plan slaganja ukrcanog tereta u brodskim skladištima ili tankovima tereta, odnosno prikazuje brodska skladišta ili tankove tereta u horizontalnom verikalnom ili nekom drugom prikladnom presjeku sa ucrtanim položajem pojedinih partija tereta;

29. plovni objekat - je brod, tehnički plovni objekat, ploveće postrojenje, čamac i drugi objekat koji

se nalazi u morskoj okolini i uključuje hidrokrilna plovila, lebdilice, podmornice, plutajuće objekte i fiksne ili plutajuće platforme;

30. posebno područje – morsko područje gdje se zbog opravdanih prirodnih razloga i s obzirom

na njegovo okeanografsko i ekološko stanje kao i zbog posebnog karaktera pomorskog saobraćaja koji se obavlja u njemu, zahtijeva primjena posebnih obaveznih metoda za spriječavanje zagađenja mora;

31. postupak procjene stanja trupa broda – označava prošireni postupak pregleda radi

utvrđivanja strukturnih slabosti trupa na tankerima za ulje sa jednostrukom oplatom a koji su stariji od 15 godina;

32. potapanje - svako namjerno izbacivanje otpada ili drugih materija, potapanje i namjerno

izbacivanje, odlaganje i zakopavanje otpada ili drugih materija s brodova na morsko dno ili u podmorje;

33. ppm (ml/m³) - označava milioniti dio ulja u milion djelova tečnosti;

34. priznata organizacija – pravno lice koje je ovlašćeno od strane Vlade Crne Gore za obavljanje

statutorne sertifikacije pomorskih objekata;

35. slučaj zagađenja - događaj ili niz događaja istog uzroka koji je doveo ili može dovesti do zagađenja;

36. spaljivanje na moru - svako namjerno spaljivanje otpada u cilju termičkog uništenja, isklju-

čujući normalne brodske operacije;

37. sirova nafta - označava bilo koju tečnu mješavinu ugljovodonika koja je prirodno nastala u zemlji, bez obzira da li je ili nije obrađena kako bi postala odgovarajuća za transport i uključuje:

- sirovu naftu iz koje su izdvojene određene frakcije destilata, - sirovu naftu u kojoj su dodate određene frakcije destilata;


5

38. sistem nadzora pomorskog saobraćaja - označava sistem koji obezbjeđuje stalni

nadzor i dostavljanje uputstava brodovima koji se nalaze u lukama i područjima sa ograničenim mogućnostima za kretanje i plovidbu;

36. šteta koja je nanijeta morskoj sredini – svaki događaj ili skup događaja istog uzroka koji prouzrokuje štetu usljed zagađenja ili stvara tešku i neposrednu prijetnju za nastanak takve štete;

37. štetne materije – sve opasne i škodljive materije, osim nafte, kao i bilo koje druge štetne

materije koje ako budu ispuštene u morsku sredinu, mogu prouzrokovati zagađenje;

38. taložni tank - označava tank kod tankera za ulje koji se koristi za sakupljanje ulja i zauljanih mješavina iz tankova za teret poslije pranja i čišćenja tih tankova;

39. tank - označava zatvoreni prostor koji čini stalna konstrukcija broda, a koji je namijenjen za

prevoz tečnosti u trupu;

40. tanker kategorije 1 – označava tanker za ulje nosivosti 20.000 GT i više, bez zaštićeno postavljenih tankova za odvojeni balast, koji prevozi kao teret, sirovo ulje, teško gorivo, teško dizelsko gorivo ili ulje za podmazivanje i tanker za ulje nosivosti 30.000 GT i više, koji prevozi druge vrste ulja;

41. tanker kategorije 2 – označava tanker za ulje nosivosti 20.000 GT i više, sa zaštićeno

postavljenim tankovima za odvojeni balast, koji prevozi kao teret sirovo ulje, teško gorivo, tesko dizelsko gorivo ili ulje za podmazivanje i tanker za ulje nosivosti 30.000 GT i više, koji prevozi druge vrste ulja;

42. tanker kategorije 3 – označava tanker za ulje nosivosti 5.000 GT i više, ali je manje od

nosivosti u kategorijama tankera datim u stavu 1 tač. 35 i 36 ovog člana;

43. tanker za ulje - brod sa vlastitim pogonom, konstruisan ili prilagođen za prevoz ulja u rasutom stanju u za to predviđenim skladištima - tankovima;

44. teške frakcije ulja – označavaju slijedeće:

- sirovo ulje/naftu koja ima gustinu veću od 900 kg/m3, pri 15 stepeni celzijusa, - gorivo ulje/naftu koje ima gusttinu veću od 900 kg/m3, pri 15 stepeni C ili kinematski viskozitet

veci od 180 mm2/s, pri 50 stepeni C, - bitumen, katran ili njihove emulzije; 45. teško gorivo – označava gorivo koje se sastoji od teških destilata ili ostataka sirove nafte ili

njihove mješavine;

46. teški ostaci ulja - ostaci ulja nastali separacijom teškog goriva i ulja za podmazivanje, kao i ulje koje je izdvojeno kaljužnim separatorom iz kaljužne vode;

47. ulje – je nafta u bilo kojem obliku uključujući sirovu naftu, tečno gorivo, talog, otpadno ulje i

rafinisane proizvode bez obzira na to da li se prevozi brodom kao teret ili koristi kao pogonsko gorivo;

48. UN broj - označava četvorocifreni broj koji se koristi širom svijeta u međunarodnoj trgovini i

prevozu radi identifikacije opasnih hemikalija ili klasa opasnih materija. Ovi brojevi su od 0000 do 3500 i prethodi im oznaka UN;

49. upakovana forma - oblik pakovanja koji je posebno određen za štetne materije;


6

50. X,Y,Z - kategorizacija štetnosti uticaja štetnih tečnih materija u rasutom stanju na morsku sredinu, i to:

a. kategorija X – štetne tečne materije ispuštene u more kao posljedica pranja tankova ili

rada sa balastnim vodama, koje predstavljaju znatnu opasnost po bogatstva mora ili ljudsko zdravlje i stoga je opravdana zabrana njihovog ispuštanja,

b. kategorija Y – štetne tečne materije ispuštene u more kao posljedica pranja tankova ili rada sa balastnim vodama, koje predstavljaju opasnost po bogastva mora ili ljudsko zdravlje i mogu nanijeti štetu drugom zakonitom korišćenju mora, i stoga je opravdano ograničenje kvaliteta i količine njihovog ispuštanja,

c. kategorija Z – štetne tečne materije ispuštene u more kao posljedica pranja tankova ili rada sa balastnim vodama, koje predstavljaju manju opasnost po bogastva mora ili ljudsko zdravlje i stoga su opravdana manja stroga ograničenja kvaliteta i količine njihovog ispuštanja;

51. zagađenje - neposredno ili posredno ispuštanje, potapanje ili emitovanje materija u atmosferu i

more, kao i pomorske nezgode, koje štetno utiču ili mogu štetno da utiču na živa bića i morske organizme; predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi; ometaju pomorske aktivnosti uključujuću ribarstvo i druge vidove zakonitog korišćenja mora; pogoršavaju kvalitet morske vode u pogledu korišćenja i smanjuju mogućnost korišćenja mora za rekreaciju;

52. zauljana mješavina - mješavina vode i ulja sa više od 15 ppm (ml/m³) ulja u svom sastavu;

53. zauljani otpad - otpad koji sadrži ulje ili zauljanu mješavinu;

54. % m/m - procenat masenog učešća neke materije u ukupnoj masi rastvora ili mješavine.

2. ZAGAĐENJA SA PLOVNIH OBJEKATA

Član 4

Plovnom objektu u vodama Crne Gore, u skladu sa ovim zakonom, je zabranjeno :

- ispuštanje ulja, zauljanih mješavina, kaljužnih voda i zauljanog otpada; - ispuštanje tečnih materija razvrstanih u razrede X, Y i Z i onih koje su privremeno utvrđene kao

takve, voda od pranja tanka ili drugih mješavina koje sadrže takve materije; - ispuštanje i odlaganje na morsko dno štetnih materija u upakovanoj formi; - ispuštanje komunalnog otpada; - ispuštanje štetnih materija u atmosferu; - ispuštanje balastnih voda i taloga iz balastnih tankova ako sadrže štetne materije i patogene

mikroorganizme; - primjena antivegetativnih sistema protiv obrastanja broda ako sadrže biocidna organska

jedinjenja kalaja; - namjerno potapanje, spaljivanje i zakopavanje na morsko dno otpada ili drugih materija.

Plovni objekat može izvršiti ispuštanje materija iz stava 1 al. 1 do 6 ovog člana, primjeniti antivegetativne sisteme protiv obrastanja broda ili izvršiti potapanje, spaljivanje i zakopavanje otpada i drugih materija, na osnovu prethodnog odobrenja koje na zahtjev zapovjednika, odnosno vlasnika plovnog objekta, izdaje ministarstvo nadležno za poslove pomorstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine. Zabrana iz stava 1 al. 1 do 8 ovog člana, ne odnosi se na djelatnosti koje su:

- učinjene radi sigurnosti broda ili spasavanja ljudskih života na moru, ili - nastale kao posljedica oštećenja plovnog objekta ili njegove opreme, ili - nastale iz razloga spriječavanja zagađenja i otklanjanja posljedica od zagađenja.


7

Član 5

Krcatelj je dužan da, prije ukrcaja opasnih i zagađivačkih materija na plovni objekat, preda zapovjedniku ili vlasniku izjavu sa pravilnim tehničkim imenima, UN brojevima ako postoje, klasama opasnosti, količinama tih materija i adresu. Pored podataka sadržanih u izjavi iz stava 1 ovog člana moraju se navesti i identifikacione oznake prenosnih tankova ili teretnih kontejnera. Krcatelj je dužan da, prije ukrcaja radioaktivnog terata, preda zapovjedniku ili vlasniku osim podataka iz stava 1 ovog člana i podatke o vrsti broda i količinu radioaktivnog terata. Za tačnost podataka u izjavi iz st. 1 i 3 ovog člana odgovara krcatelj.

Član 6 Prije isplovljenja iz luke Crne Gore, operator broda koji prevozi štetne materije mora dostaviti Ministarstvu – najbližoj ili dostupnoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi (u daljem tekstu: Kapetanija) sledeće podatke: ime, pozivni znak, IMO broj ili MMSI broj, luku odredišta, procijenjeno vrijeme odlaska iz luke i dolaska u luku odredišta, podatke iz izjave iz člana 5 st. 1 do 3 ovog zakona, potvrdu da se na brodu nalazi lista ili manifest, plan ukrcaja, kao i mjesto skladištenja štetnih materija na brodu. Operator broda koji prevozi štetne materije dužan je da podatke iz člana 5 st. 1 do 3 ovog zakona dostavi i organu uprave nadležnom za luke. Ministarstvo će propisati uslove kojim se brodovi koji prevoze štetne materije mogu osloboditi od obaveze dostavljanja podataka iz stava 1 ovog člana.

Član 7

Operator broda koji prevozi štetne materije, a dolazi iz luke zemlje koja nije članica EU i uplovljava u luku ili sidrište Crne Gore dužan je dostaviti Kapetaniji podatke iz čl. 5 i 6 ovog zakona odmah poslije isplovljenja iz ukrcajne luke. Operator broda koji prevozi štetne materije, a dolazi iz luke zemlje članice EU i uplovljava u luku ili sidrište Crne Gore dužan je dostaviti Kapetaniji sledeće podatke: ime, pozivni znak, IMO broj ili MMSI broj, luku odredišta, procijenjeno vrijeme odlaska iz luke i dolaska u luku odredišta i ukupan broj lica na brodu. Podaci iz stava 2 ovog člana moraju se dostaviti najmanje 24 sata unaprijed ili najkasnije na odlasku broda iz prethodne luke, ako plovidba broda traje manje od 24 sata.

Član 8 Brodovi koji uplovljavaju u ili isplovljavaju iz luka Crne Gore ako prevoze štetne materije, moraju koristiti pilota.

Član 9 Ako primjeti zagađenje uljem, opasnim hemikalijama i štetnim materijama na plovnom putu, zapovjednik broda dužan je opis tog događaja, odnosno bilješku o primijećenom zagađenju na plovnom putu odmah unijeti u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata. Zapovjednik broda dužan je o događaju iz stava 1 ovog člana, odmah nakon dolaska, a najkasnije za 24 sata, podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvodom iz brodskog dnevnika.


8

Ako je događaj iz stava 1 ovog člana nastupio za vrijeme plovidbe, zapovjednik domaćeg broda je dužan da izvještaj o događaju, zajedno s izvodom iz brodskog dnevnika, podnese u roku od 24 časa Kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi.

Član 10

Zapovjednik broda dužan je preko telekomunikacionih veza poslati obavještenje ako naiđe na zagađenje uljem, opasnim hemikalijama i štetnim materijama. Zapovjednik broda dužan je bilješku o datom obavješetnju iz stava 1 ovog člana unijeti u brodski dnevnik.

Član 11

Ako se brodu dogodi nesreća ili se otkrije nedostatak koji utiče na cjelokupnost broda ili potpunost opreme za zaštitu okoline od zagađenja uljem, opasnim hemikalijama i štetnim tečnim materijama, zapovjednik ili kompanija mora što je prije moguće izvijestiti priznatu organizaciju koja će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda. Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili kompanija će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države u čijoj se luci brod nalazi. Zapovjednik ili kompanija mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u vezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tečnim materija ili štetnih upkovanih materija.

Član 12

Zapovjednik broda ima pravo da za vrijeme plovidbe ograniči slobodu kretanja na brodu svakom licu koje teže ugrozi sigurnost broda, članova posade i putnika i drugih lica i stvari na brodu ili okoline zagađenjem uljem, opasnim hemikalijama ili štetnim materijama. Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to neophodno radi sigurnosti putnika i drugih lica stvari na brodu ili radi zaštite broda i okoline i može za stranog državljanina trajati najviše do dolaska broda u prvu luku, a za državljanina Crne Gore najviše do dolaska broda u prvu crnogorsku luku. Mjere iz st. 1 i 2 ovog člana unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Član 13

U slučaju zagađenja mora sa plovnog objekta organ uprave nadležan za poslove pomorske sigurnosti (u daljem tekstu: organ uprave) će preduzeti sve potrebne mjere radi suzbijanja, smanjenja i otklanjanja posljedica zagađenja u skladu sa Nacionalnim planom za hitne intervencije u slučaju zagađenja mora sa plovnih objekata. Nacionalnim planom iz stava 1 ovog člana se utvrđuju načela rada i djelovanja, zadaci i dužnosti, mjere i postupci službenih lica i način korišćenja sredstava u akcijama spriječavanja zagađenja mora. Nacionalni plan iz stava 1 ovog člana donosi Vlada.

Član 14

Suzbijanje, smanjenje i otklanjanje posljedica zagađenja iz člana 13 stav 1 ovog zakona vrši pravno lice registrovano za obavljenje te djelatnosti, ako ispunjava uslove u pogledu stručne i tehničke osposobljenosti. Uslove iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.


9

Član 15

Organ uprave zaključuje ugovor sa pravnim licem iz člana 13 stav 1 ovog zakona na period ne duži od pet godine.

Član 16

U slučaju zagađenja mora sa plovnog objekta izvršiće se prikupljanje i analiza uzoraka radi otkrivanja počinioca zagađenja, utvrđivanje obima i preduzimanja mjera za otklanjanje zagađenja.

Prikupljanje uzoraka i vršenje analize obavlja ovlašćena institucija po nalogu inspektora sigurnosti i bezbjednosti plovidbe (u daljem tekstu: Inspektor). Ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine će uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove zdravstva ovlastiti ustanove za obavljanje poslova uzimanja uzoraka i vršenja analize i podatke o tim ustanovama će redovno javno objavljivati. Ovlašćena ustanova za obavljanje poslova uzimanja uzoraka i vršenja analize mora raspolagati odgovarajućim tehničkim sredstvima i stručnim znanjem potrebnim za obavljanje poslova. Uzimanje uzoraka iz stava 1 ovog člana mora biti obavljeno na način da ne izazove nepotrebno zadržavanje pomorskog objekta u luci.

Vlasnik plovnog objekta koji je prouzrokovao zagađenje snosi troškove prikupljanja uzoraka i vršenja analize. Ako je zagađivač nepoznat troškove prikupljanja uzoraka i vršenja analize snosi Ministarstvo.

2.1 BROD KOJI PREVOZI ULJE KAO TERET ILI

KORISTI ULJE KAO POGONSKO GORIVO

Član 17 Zabranjeno je uplovljenje u vode Crne Gore tankerima za ulje nosivosti 5.000 GT i više, koji nijesu tankeri sa dvostrukom oplatom, kategorije 1 koji su izgrađeni do kraja 1982. godine i kategorije 2 i 3 koji su izgrađeni do kraja 1984. godine.

Član 18

Ministarstvo može dozvoliti nastavak plovidbe i prevoza tereta tankerima za prevoz ulja, kategorije 2 i 3, iz člana 17 ovog zakona koji imaju samo duplo dno ili samo duple strane i koji te prostore ne koristi za prevoz tereta, a isti se protežu cijelom dužinom teretnog prostora ili tankerima za ulje koji imaju prostore dvostruke oplate i koji se ne koriste za prevoz ulja, a protežu se cijelom dužinom tanka tereta i ne ispunjavaju zahtjeve zaštite u vezi sa minimalnim rastojanjem ili razmakom, i to ako:

- je tanker za ulje bio u službi 1. jula 2001. godine; - uslovi iz stava 1 alineje 1 ovog člana ostaju nepromijenjeni.

Član 19

Zabranjeno je uplovljenje u vode Crne Gore tankerima za ulje, koji prevoze teške frakcije ulja kao teret, ako nemaju dvostruku oplatu. Odredbe stava 1 ovog člana ne odnosi se ako se prevoz vrši isključivo na jednom lučkom području koji uključuje lučki akvatorij i sidrište.


10

Član 20 Tankeri za ulje koji prevoze teške frakcije ulja kao teret mogu biti upisani u upisnike Crne Gore ako imaju dvostruku oplatu u skladu sa ovim i zakonom kojim se uređuje sigurnost i bezbjednost plovidbe.

Član 21

Tankerima s jednostrukom oplatom starijim od 15 godina, nezavisno o zastavi koju viju, neće biti dopušteno uplovljenje u vode Crne Gore, nakon godišnjice datuma njihove isporuke u 2005. godini za brodove kategorije 2 i 3, osim ako ne ispunjavaju uslove procjene stanja trupa. Nakon datuma godišnjice isporuke broda u 2015. godini zabranjuje se plovidba svim tankerima za prevoz ulja kategorije 2 i 3, s jednostrukom oplatom koji vije crnogorsku zastavu, te uplovljenje takvih tankera nezavisno o zastavi koju vije u vode Crne Gore. Postupak procjene stanja trupa za domaće brodove vrši priznata organizacija.

Član 22

Izuzetno od odredbi čl. 18 do 21 ovog zakona Ministarstvo može dozvoliti uplovljenje ili isplovljenje u ili iz luke u Crnoj Gori, ako je tanker za ulje u nevolji i traži mjesto skloništa odnosno zaklona ili tanker bez ulja zatraži uplovljenje u ili isplovljenje iz brodogradilišne luke. Mjesto skloništa odnosno zaklona iz stava 1 ovog člana određuje Vlada.

Član 23

Fiksne i plutajuće platforme, uključujući platforme za bušenje, plutajuća sredstva za proizvodnju, skladištenje i iskrcavanje koja se koriste za proizvodnju i skladištenje ulja i plutajuće skladišne jedinice za skladištenje proizvedenog ulja, kao i platforme za prozvodnju gasa ako obavljaju istraživanje, iskorišćavanje i sa njima povezane postupke moraju udovoljavati uslovima propisanim ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje sigurnost i bezbjednost plovidbe.

Član 24 Tankeri za ulje od 150 GT i više, kao i svi brodovi od 400 GT i više, moraju imati:

- Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja mora uljem; - Brodski plan za reagovanje u vanrednim situacijama za slučaj zagađenja uljem.

Tankeri za ulje od 5.000 GT i više moraju imati obezbijeđen sistem brzog pristupa računarskim programima o stabilnosti broda u oštećenom stanju i o rezidualnoj strukturnoj čvrstoći. Međunarodno svjedočanstvo iz stava 1 alineja 1 ovog člana za domaće brodove izdaje priznata organizacija na rok koji ne može biti duži od pet godina. Ministarstvo propisuje obrazac Međunarodnog svjedočanstvo o sprječavanju zagađenja mora uljem za domaće brodove, koji izdaje priznata organizacija na rok koji ne može biti duži od pet godina. Brodski plan iz stava 1 alineja 2 ovog člana za domaće brodove sadrži: postupak izvještavanja o zagađenju, popis vlasti ili lica s kojima treba stupiti u vezu u slučaju zagađenja uljem, detaljan opis radnji koje se trebaju odmah preduzeti nakon slučaja zagađenja, postupke i mjesta za uspostavljanje veze na brodu sa vlastima države u čijim vodama se brod nalazi i drugo. Brodski plan iz stava 1 alineja 2 ovog člana za domaće brodove ovjerava priznata organizacija.


11

Član 25 Tankeri za ulje od 150 GT i više moraju imati Knjigu o uljima – Dio I, radovi u mašinskom prostoru i Knjigu o uljima – Dio II, radovi s teretom i balastom, a brodovi od 400 GT i više koji nije tanker za ulje, kao i drugi plovni i plutajući objekti čiji su pogonski uređaji snage od 110 kW i više moraju imati Knjigu o uljima – Dio I, radovi u mašinskom prostoru. Knjiga iz stava 1 ovog člana vodi se na službenom jeziku države čiju zastavu brod vije i na engleskom jeziku. Obarazac Knjige iz stava 1 ovog člana za domaće brodove propisuje Ministarstvo.

Član 26 Brodovi od 400 GT i više moraju biti opremljeni sa jednim ili više tankova dovoljnog kapaciteta, u zavisnosti od tipa pogonskog uređaja i dužine putovanja, za odlaganje teških ostataka ulja i otpadnog ulja. Dovodni i odvodni cjevovodi tankova iz stava 1 ovog člana ne smiju imati direktan spoj izvan broda, već se sadržaj tankova mora prazniti u uređaje za prihvat i rukovanje otpadom preko standardne spojnice za pražnjenje, koja se mora nalaziti na otvorenoj palubi. Brodovi od 400 do 10.000 GT, moraju biti opremljeni odobrenom opremom za prečišćavanje kaljužnih voda sa sistemom alarma, u skladu sa propisima o dozvoljenom sadržaju ulja. Brodovi od 10.000 GT i više osim opreme iz stava 3 ovog člana moraju imati sistem za automatsko zaustavljanje ispuštanja kaljužnih voda. Dozvoljeni sadržaj ulja iz stava 3 ovog člana propisuje ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine i ministarstv nadležno za promet naftnih derivata.

Član 27 Tankeri za ulje od 150 GT i više na međunarodnim putovanjima, moraju biti opremljeni:

- sistemom za kontrolu i nadzor ispuštanja ulja; - jednim detektorom granične povšine (međupovršine) ulja-vode u taložnim tankovima; - taložnim tankovima ili tankom tereta koji je konstruisan kao taložni tank.

Tankeri za prevoz sirove nafte od 40.000 GT ili više, moraju biti opremljeni:

- tankovima za odvojeni balast; - sistemom za pranje tankova tereta sa sirovom naftom; - sistemom inertnog gasa.

Tankeri za prevoz produkata sirove nafte od 40.000 GT ili više koji su sagrađeni prije 31. jula 1995. godine i koji nijesu izmijenili konstrukciju, mogu koristiti namjenske tankove za čisti balast.

Član 28

Brodovi za prevoz rasutog tereta i tankeri za ulje stariji od pet godina moraju imati registar izvještaja o izvršenim pregledima i pripadajuću dokumentaciju, uključujući i izvještaj o procjeni stanja. Izvještaje iz stava 1 ovog člana izdaje priznata organizacija u skladu sa unaprijeđenim programom tehničke inspekcije za vrijeme pregleda brodova za rasuti teret i tankera za ulje.


12

Član 29 Brod koji isključivo plovi u posebnom području nije obavezan posjedovati opremu iz člana 26 st. 3 i 4 ovog zakona pod uslovom da:

1. posjeduje skladišni tank dovoljne veličine za skladištenje kaljužnih voda i zauljanih mješavina; 2. zadržava ukupnu količinu kaljužnih voda i zauljanih mješavina do sledeće predaje u lučke ure-

đaje za prihvat i rukovanje otpadom; 3. je u njegovom Međunarodnom svjedočanstvu o spriječavanju zagađenja mora uljem navedeno u

kojim posebnim područjima brod plovi; 4. su u Knjizi o uljima - Dio I unešeni količina, vijeme i luka predaje kaljužnih voda i zauljanih

mješavina.

Član 30

Zapovjednik broda je dužan, najmanje 24 časa prije uplovljenja u luke Crne Gore, Kapetaniji dostaviti izvještaj o količini teških ostataka ulja, otpadnog ulja, zauljanih mješavina i kaljužnih voda, kao i datum i mjesto poslednje predaje.

Član 31

Vlasnik broda odgovara za štetu nastalu zbog zagađenja uljem, bilo da prevozi ulje kao teret ili ga koristi kao pogonsko gorivo i dužan je štetu naknaditi oštećenim stranama u skladu sa ovim zakonom.

Član 32

Vlasnik broda može ograničiti svoju odgovornost u slučaju štete nastale zagađenjem uljem do iznosa navedenog u stavu 2 ovog člana osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za štete prouzrokovane izlivanjem ili izbacivanjem ulja. Vlasnik broda može ograničiti svoju odgovornost po svakoj nezgodi na ukupan iznos, i to:

- 4.500.000 obračunskih jedinica posebnih prava vučenja za brod koji ne prelazi 5.000 GT; - za brodove preko naznačene tonaže, za svaku dodatnu jedinicu tonaže 632 obračunskih jedinica

posebnih prava vučenja iznad iznosa navedenog u alineji 1 stav 2 ovog člana, s tim da ukupan iznos ni u kom slučaju ne pređe iznos od 89.800.000 obračunskih jedinica.

Vlasnik broda iz st. 1 i 2 vog člana ne može ograničiti svoju odgovornost ako se dokaže da je šteta nastala namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Član 33

Brod koji kao teret prevozi više od 2.000 tona ulja u rasutom stanju i brod od 1.000 GT i više moraju imati osiguranje ili drugu vrstu finansijske garancije, kao što je bankarska garancija ili potvrda izdata od strane međunarodnog fonda za naknadu štete, do visine odgovornosti predviđene članom 32 ovog zakona.

Član 34 Za štetu nastalu zagađenjem uljem koju pruzrokuje brod iz člana 33 ovog zakona odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je šteta nastala:

1. kao rezultat rata ili prirodne nepogode koja se nije mogla predvidjeti, savladati ili izbjeći; 2. radnjom ili propuštanjem od strane trećeg lica, s namjerom da se izazove šteta; 3. u potpunosti kao rezultat nehata ili protivzakonitim djelovanjem organa uprave nadležnog za

poslove održavanja objekata pomorske signalizacije.


13

Član 35 Zahtijev za naknadu štete zbog zagađenja uljem ne može se podnijeti protiv:

1. lica u službi vlasnika broda ili njegovih punomoćnika ili članova posade; 2. pilota ili drugih lica koja nisu članovi posade, a koji obavljaju usluge na brodu; 3. naručioca ugovora o prevozu (bilo koje vrste, uključujuću i naručioca broda bez posade); 4. lica koja vrše preventivne i operativne mjere, osim ako je šteta nastala kao rezultat njihovog

ličnog djelovanja ili propuštanja izvršenog u namjeri da se prouzrokuje šteta, ako su ta lica znala ili su mogla znati da bi takva šteta mogla nastupiti.

Odredba stava 1 ovog člana ne dira u pravo vlasnika broda na regres ako je štata nastala namjerno ili krajnjom nepažnjom lica iz stava 1 ovog člana.

Član 36

Ako šteta zbog zagađenja uljem nastane iz pomorske nezgode u kojoj su učestvovala dva ili više brodova, vlasnici tih brodova solidarno odgovaraju za cjelokupnu štetu.

Član 37

Zahtjev za naknadu štete zbog zagađenja uljem podnosi se neposredno protiv osiguravatelja ili drugog lica koje je pružilo finansijsku garanciju.

Član 38 Zahtjev za naknadu štete zbog zagađenja uljem može podnijeti fizičko ili pravno lice koje je pretpjelo štetu, uključujući i državu Crnu Goru. Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se nadležnom sudu u Crnoj Gori.

Član 39

Pokretanje postupka za naknadu štete zbog zagađenja uljem zastarijeva u roku od tri godine od dana kada je šteta nastala. Pravo na naknadu štete zbog zagađenja uljem zastarijeva istekom roka od šest godina računajući od dana kada je nastala nezgoda koja je prouzrokovala štetu. Ako se nezgoda iz stava 2 ovog člana sastoji od niza događaja, rok od šest godina počinje teći od dana nastanka prvog događaja.

2.2 BROD KOJI PREVOZI ŠTETNE TEČNE MATERIJE U RASUTOM STANJU

Član 40 Brodovi koji su namijenjeni za prevoz štetnih tečnih materija u rasutom stanju moraju imati Među-narodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja štetnim tečnim materijama u rasutom stanju. Međunarodno svjedočanstvo iz stava 1 ovog člana za domaće brodove propisuje Ministarstvo, a priznata organizacija na rok koji ne može biti duži od pet godina.

Član 41 Pravila, o konstrukciji, opremi i rukovanju s teretom, brodova namijenjenih za prevoz štetnih tečnih materija u rasutom stanju propisuje Ministarstvo.


14

Član 42

Brodovi namijenjeni za prevoz štetnih tečnih materija u rasutom stanju moraju imati:

- P&A Priručnik za kategorije X, Y i Z; - Knjigu o teretu; - Brodski pomorski plan za reagovanje u vanrednim situacijama za slučaj zagađenja.

Knjige i plan iz stava 1 ovog člana vode se na službenom jeziku države čiju zastavu brod vije i na engleskom jeziku. Knjigu i plan iz stava 1 al. 1 i 3 ovog člana za domaće brodove izdaje priznata organizacija. Knjigu iz stava 1 alineja 2 za domaće brodove propisuje Ministarstvo.

Član 43

Vlasnik broda koji je izazvao zagađenje ispuštanjem štetnih tečnih materija u rasutom stanju, dužan je naknaditi štetu oštećenim stranama u skladu sa ovim zakonom.

Član 44

Vlasnik broda može ograničiti svoju odgovornost u slučaju zagađenja na ukupan iznos koji se izračunava na sledeći način:

- 10 miliona obračunskih jedinica za brod koji ne prelazi 2.000 GT; - za brod iznad nosivosti iz stava 1 alineja 1 ovog člana za svaku jedinicu nosivosti od 2.001 do

50.000, 1.500 obračunskih jedinica i za svaku jedinicu nosivosti koja prealzi 50.000 jedinica nosivosti, 360 obračunskih jedinica, pod uslovom da ukupan iznos ne prelazi 100.000.000 obračunskih jedinica.

Vlasnik broda iz stava 1 ovog člana ne može ograničiti svoju odgovornost ako se dokaže da je šteta nastala namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Član 45

Brod koji kao teret prevozi štetne tečne materije u rasutom stanju mora imati obavezno osiguranje ili drugu vrstu finansijske garancije, kao što je bankarska garancija ili potvrda izdata od strane međunarodnog fonda za naknadu štete, do visine odgovornosti predviđenu članom 44 ovog zakona.

Član 46

Zahtjev za naknadu štete izazvanu štetnim tečnim materijama u rasutom stanju podnosi se neposredno protiv osiguratelja ili drugog lica koje je pružilo finansijsku garanciju.

Član 47 Zahtjev za naknadu štete izazvanu štetnim tečnim materijama u rasutom stanju može podnijeti bilo koje fizičko ili pravno lice koje je pretpjelo štetu, uključujući i državu Crnu Goru. Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se nadležnom sudu u Crnoj Gori.

Član 48

Zahtijev za naknadu štete zbog zagađenja štetnim tečnim materijama u rasutom stanju ne može se podnijeti protiv:


15

1. lica u službi vlasnika broda ili njegovih punomoćnika ili članova posade; 2. pilota ili drugih lica koja nisu članovi posade, a koji obavljaju usluge na brodu; 3. naručioca ugovora o prevozu (bilo koje vrste, uključujuću i naručioca broda bez posade); 4. lica koja vrše preventivne i operativne mjere, osim ako je šteta nastala kao rezultat njihovog

ličnog djelovanja ili propuštanja izvršenog u namjeri da se prouzrokuje šteta, ako su ta lica znala ili su mogla znati da bi takva šteta mogla nastupiti.

Član 49

Ako šteta zbog zagađenja štetnim tečnim materijama u rasutom stanju nastane iz pomorske nezgode u kojoj su učestvovala dva ili više brodova, vlasnici tih brodova solidarno odgovaraju za cijelokupnu štetu.

Član 50

Vlasnik broda ne odgovara za štete nastale zagađenjem štetnim tečnim materijama u rasutom stanju ako dokaže da je šteta nastala:

1. kao rezultat rata ili prirodne nepogode koja se nije mogla predvidjeti, savladati ili izbjeći; 2. radnjom ili propuštanjem od strane trećeg lica, s namjerom da se izazove šteta; 3. u potpunosti kao rezultat nehata ili protivzakonitim djelovanjem organa uprave nadležan za

poslove održavanja objekata pomorske signalizacije; 4. usled propusta krcatelja ili drugog lica da dostavi informacije o karakteristikama štetnih materija

koje su ukrcane na brod.

Član 51

Pokretanje postupka za naknadu štete prouzrokovane zagađenjem štetnim tečnim materijama u rasutom stanju zastarijeva u roku od tri godine od dana kada je šteta nastala. Pravo na naknadu štete zbog zagađenja štetnim tečnim materijama u rasutom stanju zastarijeva istekom roka od 10 godina računajući od dana kada je nastala nezgoda koja je prouzrokovala štetu. Ako se nezgoda iz stava 2 ovog člana sastoji od niza događaja, rok od 10 godina počinje teći od dana nastanka prvog događaja.

2.3 BROD KOJI PREVOZI ŠTETNE MATERIJE U UPAKOVANOJ FORMI

Član 52 Štetne materije koje se prevoze kao teret, moraju biti upakovane na način utvrđen propisom Ministarstva. Na ambalaži u kojoj je upakovana štetna materija mora biti tehničko ime i oznaka da je materija zagađivač. Oznaka na ambalaži mora biti jasno vidljiva, trajna i u dodiru sa vodom neoštećana najmanje tri mjeseca.

2.4 FEKALNI OTPAD

Član 53 Brodovi manji od 400 GT koji prevoze više od 15 putnika i posade i brodovi od 400 GT i više moraju da imaju Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja sa fekalnim otpadom.


16

Međunarodno svjedočanstvo iz stava 1 ovog člana domaćim brodovima propisuje Ministarstvo, a izdaje priznata organizacija na rok koji ne može biti duži od pet godina.

Član 54

Brodovi iz člana 53 ovog zakona moraju da imaju ugrađen i u funkciji, jedan od sistema uređaja za fekalni otpad, i to:

1. sistem za obradu fekalnog otpada; 2. sistem za usitnjavanje i dezinfekciju fekalnog otpada sa odgovorajućim skladišnim prostorom za

privremeno odlaganje fekalnog otpada kada se brod nalazi unutar tri nautičke milje od najbližeg kopna;

3. skladišni tank kapaciteta dovoljnog za skladištenje cjelokupnog fekalnog otpada do predaje u uređaje za prihvat i rukovanje otpadom u luci, a čiji se sadržaj mora ispustiti preko standardne spojnice za pražnjenje koja se mora nalaziti na otvorenoj palubi.

Član 55

Brodovima iz člana 53 ovog zakona zabranjeno je ispuštanje fekalnog otpada u more, osim u slučajevima kada:

1. brod ispušta usitnjeni i dezinfekovani fekalni otpad na udaljenosti većoj od tri nautičke milje od najbližeg kopna ili brod ispušta postepeno fekalni otpad koji nije usitnjen i dezinfekovan, a koji je uskladišten u skladišnim tankovima dok brod plovi brzinom ne manjom od četiri čvora na udaljenosti većoj od 12 nautičkih milja od najbližeg kopna;

2. brod ima sistem za obradu fekalnog otpada iz člana 54 stav 1 tačka 1 ovog zakona; 3. je ispuštanje fekalnog otpada učinjeno u cilju spasavanja ljudskih života ili obezbjeđenja

sigurnosti broda; 4. je ispuštanje fekalnog otpada nastalo kao posljedica oštećenja broda ili njegove opreme ili drugih

razloga koji se nijesu mogli izbjeći, a preduzete su sve mjere za spriječavanje ispuštanja fekalnog otpada.

2.5 KOMUNALNI OTPAD

Član 56

Otpatke od hrane dopušteno je izbaciti u more, na udaljenosti većoj od tri nautičke milje od kopna ako su prethodno prošli kroz uređaj za usitnjavanje ili drobilicu s otvorima manjim od 25 mm.

Član 57 Brodovi dužine 12 metara i više dužni su istaći plakate sa instrukcijama o rukovanju komunalnim otpadom, napisane na službenom jeziku države čiju zastavu brod vije i engleskom jeziku. Brodovi od 400 GT i više, kao i brodovi koji prevoze 15 putnika i posade i više moraju:

- imati jasno označene skladišne prostore za različite vrste brodskog komunalnog otpada; - imati plan upravljanja brodskim komunalnim otpadom; - voditi knjigu upravljanja brodskim komunalnim otpadom.

Plan iz stava 2 alineja 2 ovog člana mora biti napisan na službenom jeziku zemlje čiju zastavu brod vije i na engleskom jeziku. Plan iz stava 2 alineja 2 ovog člana za domaće brodove ovjerava organ uprave.


17

2.6 ISPUŠTANJE ŠTETNIH MATERIJA U ATMOSFERU

Član 58

Ispuštanje štetnih materija u atmosferu dozvoljeno je kada je emisija sa brodova i fiksnih i plutajućih platformi nastala kao poslijedica istraživanja, iskorišćavanja, polaganja podmorskih kablova, zaštite i upravljanja prirodnim resursima na morskom dnu i podmorju. Odobrenje i uslove pod kojima se može vršiti ispuštanje štetnih materija daje ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Član 59 Na brodu se moraju obezbijediti jasne instrukcije o rukovanju i održavanju instalacija i sistema koje sadrže materije koje oštećuju ozonski omotač. Domaćim brodovima zabranjena je ugradnja instalacija ili sistema koji koriste materije sa štetnim uticajem na ozonski omotač, osim instalacija ili sistema koji koriste hlorovodofluorougljenik čija je primjena dozvoljena do 1. januara 2020. godine.

Član 60

Brodovi od 400 GT i više moraju imati Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja vazduha. Dizel motori snage od 130 KW i više koji su instalirani na brodovima, ili na kojima je izvršena veća rekonstrukcija/prepravka poslije 01. januara 2000. godine, osim dizel motora za slučaj nužde, motora koji su instalirani u čamcima za preživljavanje i bilo kojih uređaja ili opreme koja se isključivo koristi za slučaj nužde, moraju imati Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja vazduha emisijama iz motora. Međunarodna svjedočanstva iz st. 1 i 2 ovog člana za domaće brodove propisuje Ministarstvo, a izdaje organ uprave ili pravno lice koje ovlasti Vlada na rok koji ne može biti duži od pet godina. Dizel motori snage od 130 KW i više koji su instalirani na brodovima čija je kobilica položena poslije 01. januara 2000. godine, kao i spaljivači otpadnih materija koji su instalirani na brodovima poslije 01. januara 2000. godine moraju imati NOx Tehnički pravilnik. NOx Tehnički pravilnik iz stava 1 alineja 2 ovog člana za domaće brodove propisuje Ministarstvo, a ovjerava priznata organizacija.

Član 61

Podaci o brodskom pogonskom gorivu moraju biti upisani u potvrdi o dostavi pogonskog goriva. Isporučilac pogonskog goriva je dužan da uz potvrdu iz stava 2 ovog člana dostavi zapečaćeni uzorak isporučenog pogonskog goriva koji se čuva na brodu dok se gorivo ne potroši ili najduže 12 mjeseci od datuma isporuke tog goriva. Sadržaj sumpora u brodskom pogonskom gorivu propisuje ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine i ministarstvo nadležno za poslove prometa naftnih derivata.

2.7 BALASTNE VODE

Član 62 Zapovjednik broda je dužan da, u mjeri u kojoj se ne ugrožava sigurnost plovidbe i zaštita morske sredine, izbjegne ili ograniči ukrcaj balastnih voda u područjima:


18

- za koja je poznato da postoje štetni mikroorganizmi; - u kojima postoje fabrički ispusti; - gdje se vrše podvodna bagerisanja; - gdje su izrazito visoke razlike između plime i osjeke; - u kojima postoji visoka zamućenost vode zbog rada brodskih propulzionih uređaja; - mriještenja riba; - sudaranja morskih struja.

Član 63

Brod, koji je ukrcao balastne vode dužan je, prije uplovljenja u vode Crne Gore, primijeniti jedan od načina upravljanja balastnim vodama, i to:

- zamjenu balastnih voda; - obradu balastnih voda; - iskrcaj balastnih voda u uređaje za prihvat i rukovanje; - zadržavanje balastnih voda na brodu.

Zamjena balastnih voda dozvoljena je na udaljenosti od najmanje 200 nautičkih milja od najbližeg kopna i dubini mora od najmanje 200 metara. U slučajevima kada brod nije u mogućnosti da sprovede zamjenu balastnih voda u skladu sa stavom 2 ovog člana, izmjena balastnih voda spovešće se najdalje moguće od najbližeg kopna, a u svakom slučaju ne bliže od 50 nautičkih milja od najbljižeg kopna i na dubini mora od ne manje od 200 metara. Zamjenom iz stava 2 ovog člana mora biti obuhvaćeno najmanje 95% postojećih balastnih voda na brodu.

Član 64

Zapovjednik broda nije dužan da postupi u skladu sa zahtjevima iz člana 63 ovog zakona ako je ugrožena sigurnost broda i ljudskih života i u cilju spriječavanja odnosno umanjenja zagađenja mora opasnim i zagađivačkim materijama. Zapovjednik broda je dužan da razloge iz stava 1 ovog člana unese u Knjigu balasta iz člana 67 ovog zakona.

Član 65

Ispuštanje balastnih voda sa brodova koji smiju krcati balastne vode u tankove goriva dozvoljeno je isključivo u kopnene prihvatne uređaje ili kroz uređaj za filtriranje ulja s alarmom i automaskim zaustavljanjem.

Član 66

Brod konstruisan za krcanje balastnih voda, koji uplovljava u luke Crne Gore, mora imati Plan upravljanja balastnim vodama. Plan iz stava 1 ovog člana vodi se na službenom jeziku države čiju zastavu brod vije i engleskom jeziku. Plan iz stava 1 ovog člana za domaće brodove ovjerava organ uprave ili pravno lice koje ovlasti Vlada.

Član 67

Tankeri od 150 GT i više i svi brodovi od 300 GT i više moraju voditi Knjigu balasta.


19

Knjiga balasta iz stava 1 ovog člana vodi se na službenom jeziku države čiju zastavu brod vije i engleskom jeziku. Tankeri i brodovi iz stava 1 ovog člana dužni su Kapetaniji prijaviti količinu i porijeklo balastnih voda najmanje 48 časova prije uplovljenja broda u luke Crne Gore, odnosno odmah nakon isplovljenja iz poslednje strane luke, ako je vrijeme plovidbe do uplovljenja kraće od 48 časova. Prijava iz stava 3 ovog člana podnosi se na obrascu koji propisuje Ministarstvo.

Član 68 Inspektor može zabraniti iskrcaj balastnih voda do završetka ispitivanja balastnih voda u skladu sa članom 63 ovog zakona. U cilju izbjegavanja nepotrebnog zadržavanja broda i ometanja ukrcaja i ili iskrcaja teret, zapovjednik je dužan na vrijeme dostaviti podatke o količini i porijeklu balastnih voda koje se namjeravaju ispustiti s broda, te pružiti ovlašćenoj instituciji iz člana 16 st.3 i 4 ovog zakona, pomoć pri uzimanju uzoraka. Inspektor je dužan preduzeti sve potrebne mjere kako uzimanje uzoraka ne bi prouzrokovalo nepotrebno zadržavanje broda. Uzorci balastnih voda mogu se, na osnovu naloga inspektora, uzeti iz tankova i prije uplovljavanja broda u luku Crne Gore, odnosno tokom plovidbe. Ako se utvrdi da balastne vode sadrže mikroorganizme ili štetne materije, inspektor će zabraniti ispuštanje balastnih voda, a troškove uzimanja uzoraka i ispitivanja balastnih voda će snositi brodar. Ako se utvrdi da balastne vode ne sadrže mikroorganizme ili štetne materije zbog kojih je u skladu sa odredbama ovog zakona zabranjeno ispuštanje balastnih voda, troškove uzimanja uzoraka i ispitivanja će snositi Ministarstvo.

Član 69

Ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine i ministarstvo nadležno za poslove zdravlje će posebnim aktom propisati vrste mikroorganizma koji se ne smiju ispuštati s balastnim vodama u vode Crne Gore.

Član 70 Talog iz balastnih tankova mora se sakupiti isključivo mehaničkim sredstvima, ručno, uz korišćenje mehaničkih alata i odložiti u uređaje za prihvat i rukovanje na kopnu.

Član 71

Organ uprave nadležan za luke ili pravno lice koje upravlja morskim dobrom dužni su da jednom godišnje izvrše analizu stanja mora na lučkom području.

2.8 ŠTETNI SISTEMI PROTIV OBRASTANJA TRUPA BRODA

Član 72 Brodovi od 400 GT i više, osim fiksnih i plutajućih platformi, FPSO i FSO, moraju imati Međunarodno svjedočanstvo o sistemu protiv obrastanja broda.


20

Brodovi od 24 m dužine i više, nosivosti manje od 400 GT, koji obavljaju međunarodna putovanja moraju imati izjavu o sistemu protiv obrastanja sa potvrdom o prijemu boja protiv obrastanja ili računom isporučioca boja. Međunarodno svjedočanstvo iz stava 1 ovog člana za domaće brodove propisuje Ministarstvo, a izdaje priznata organizacija na rok koji ne može biti duži od pet godina. Izajava iz stava 3 ovog člana mora biti potpisana od vlasnika broda ili njegovog ovlašćenog agenta.

2.9 NAMJERNO POTAPANJE OTPADA

Član 73

Odredbe člana 4 stava 1 alineja 9 ne odnosi se na:

- mulj nastao bagerovanjem; - otpatke od riba ili organskih materija, koji su posljedica prerade riba ili drugih morskih orga-

nizama; - platforme i druge konstrukcije na moru; - inertne hemijske nekontaminirane geološke materije prirodnog porijekla u čvrstom stanju.

Ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine izdaje odobrenje za aktivnosti iz stava 1 ovog člana uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva i ministarstva nadležnog za poslove geološkog istraživanja.

Kriterijume, smjernice i procedure za izdavanje odobrenja iz stava 2 ovog člana propisuje ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine, Ministarstvo i ministarstvo nadležno za poslove geološkog istraživanja.

3. ZAGAĐENJA SA JAHTI I ČAMACA

Član 74

Vlasnik jahte ili čamca dužan je da na jahti i čamcu ima odgovarajuće posude za prikupljanje otpadnih ulja i čvrstih stvari, te sredstvo za upijanje i separaciju ulja za čamce sa ugrađenim mehaničkim pogonskim uređajem u skladu sa ovim, zakonom kojim se uređuje sigurnost i bezbjednost plovidbe i zakonom koji se odnosi na jahte.

Član 75

Dozvoljeni nivo izduvnih gasova i standarde za ulja koja se koriste za motore čamaca propisuju ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine i institut za standardizaciju.

Član 76

Organizaciju, sistem i način osmatranja radi spriječavanja zagađenja mora sa jahti i čamaca utvrđuje Vlada.

4. PRIHVAT I RUKOVANJE OTPADOM U LUKAMA

Član 77 Koncesionar je dužan da opremi luku uređajima za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta sa plovnih objekata.


21

Uređaji za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta moraju da ispune zahtjeve predaje otpada i ostataka tereta sa plovnog objekta, a da se ne izazove njihovo nepotrebno kašnjenje. Koncesionar je obavezan da uspostavi procedure za izvještavanje u slučaju da uređaji za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta ne mogu da ispune zahtjeve predaje otpada i ostataka tereta sa plovnog objekta. Proceduru iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo i ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine.

Član 78

Koncesionar je dužan da ima plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta. Plan iz stava 1 ovog člana popisuje organ uprave nadležan za luke odnosno pravno lice koje upravlja morskim dobrom vodeći računa da ne ugrozi poslovanje koncesionara i javni interes. Ministarstvo vrši pregled, ovjeru i nadzor nad primjenom i promjenom plana iz stava 1 ovog člana najmanje jedanput u tri godine.

Član 79

Zapovjednik broda koji uplovljava u luku je dužan da Kapetaniji dostavi izvještaj o količinama otpada i ostataka tereta na brodu, kao i datum i mjesto poslednje isporuke, i to ako:

- je luka uplovljenja poznata, najmanje 24 časa prije uplovljenja; - luka uplovljenja nije poznata, odmah po saznanju luke uplovljenja; - je trajanje putovanja manje od 24 časa, odmah posloje isplovljenja iz prethodne luke.

Zapovjednik broda je dužan da do dolaska u sljedeću luku uplovljenja čuva na brodu izvještaj iz stava 1 ovog člana.

Član 80

Zapovjednik broda ili voditelj jahte ili čamca je dužan da isporuči otpad i ostatke tereta u uređaje za prihvat i rukovanje otpada prije isplovljenja iz luke, osim ako na brodu, jahti ili čamcu postoji dovoljno predviđenog skladišnog prostora za cjelokupni otpad i ostatke tereta koji su nastali za vrijeme boravka u luci i za vrijeme plovidbe do naredne luke. Kapetanija može zahtijevati od broda iz stava 1 ovog člana da preda otpad i ostatke tereta ako postoje saznanja da luka odredišta nema odgovarajuće prihvatne uređaje ili je luka odredišta nepoznata.

Član 81 Plovni objekti koji obavljaju redovan linijski saobraćaj, a koji su predali otpad i platili naknadu u skladu sa zakonom koji se odnosi na luke, u jednoj od luka određene brodske linije oslobođeni su obaveze predaje otpada, ostataka tereta i plaćanja naknade u drugim lukama na toj liniji. Plovni objekti iz stava 1 ovog člana moraju uplovljavati u svaku luku za koju je objavljen plovidbeni red najmanje jedan put u dvije sedmice i imati: - objavljen plovidbeni red između luka; - dokaz o plaćenoj naknadi iz stava 1 ovog člana; - dokaz o redovnoj isporuci otpada u prihvatne uređaje u luci u kojoj vrši predaju otpada i ostataka tereta.


22

5. OBLAST POD POSEBNOM ZAŠTITOM

Član 82

Ministarstvo i ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine će posebnim propisom, u oblastima pod posebnom zaštitom, regulisati prolazak, zaustavljanje i sidrenje plovnih objekata.

6. OSMATRANJE I IZVJEŠTAVANJE

Član 83

Putnički brodovi, bez obzira na veličinu, svi brodovi od 300 bruto tona i više i ribarice iznad 15 metara koji uplovljavaju u vode Crne Gore, kao i koje nose domaću zastavu i plove u nacionalnim vodama moraju biti opremljeni sa automatskim identifikacionim sistemom (u daljem tekstu: AIS). AIS mora biti stalno u funkciji odnosno uključen, osim u slučaju kada to zahtijevaju nadležni organi radi zaštite navigacionih informacija.

Član 84 Putnički i ro-ro/putnički brodovi i teretni brodovi od 3.000 GT i više koji uplovljavaju u vode Crne Gore moraju biti opremljeni sa sistemom za zapisivanje podataka o putovanju (u daljem tekstu VDR). Podaci iz VDR –a moraju se dati na uvid zainteresovanim državama u slučaju ispitivanja pomorske nezgode koja se desila u vodama Crne Gore.

Član 85

Brodovi koji uplovljavaju u vode Crne Gore moraju koristiti sisteme obaveznog izvještavanja sa brodova i sisteme obaveznih brodskih plovidbenih pravaca, tamo gdje su oni uspostavljeni. Ministarstvo propisuje mjere u slučaju prijetnje morskoj sredini u skladu sa sistemima iz stava 1 ovog člana.

7. NADZOR

Član 86 Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.

Član 87 Poslove inspekcijskog nadzora vrši Inspektor, u skladu sa zakonom.

Član 88 Pored ovlašćenja utvrđenih Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Inspektor ima obavezu i ovlašćenje da:

- vrši pregled brodskih isprava i kniiga propisanih ovim zakonom i međunarodnim konvencijama; - vrši pregled opreme, sredstava i uređaja na brodu i u luci koji mogu izazvati zagađenje mora; - u slučaju zagađenja mora s plovnih objekata naredi prikupljanje uzoraka i vršenja analize i izda

nalog organu uprave, organu uprave nadležnom za luke, pravnom licu koje upravlja morskim


23

dobrom ili koncesionaru da preduzme potrebne mjere radi suzbijanja, smanjenja i otklanjanja posljedica zagađenja;

- brodu zabrani isplovljenje ako postoji opasnost da može izazvati zagađenje; - ograniči ili preusmjeri kretanje broda koji učestvuje u pomorskoj nezgodi radi spriječavanja

neposredne opasnosti od zagađenja i sigurnosti drugih brodova, posade i putnika; - službeno obavijesti zapovjednika broda da otkloni prijetnju po zagađenje okoline ili pomorsku

sigurnost; - vrši pregled upravljanja balastnim vodama; - narediti brodu isporuku otpada i ostataka tereta prije isplovljenja iz luke.

8. KAZNENE ODREDBE

Član 89

Novčanom kaznom od desetostrukog do tristastrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1. ispusti ulje, zauljane mješavine, kaljužne vode i zauljani otpad (član 4 stav 1 alineja 1); 2. ispusti tečne materije razvrstane u razrede XYZ i onih koje su privremeno utvrđene kao takve

voda od pranja tanka ili drugih mješavina koji sadrže takve materije (član 4 stav 1 alineja 2); 3. ispusti ili izvrši odlaganje na morsko dno štetnih materija u upakovanoj formi (član 4 stav 1

alineja 3); 4. ispusti komunalni otpad (član 4 stav 1 alineja 4); 5. ispusti štetne materije u atmosferu (član 4 stav 1 alineja 5); 6. ispusti balasne vode i talog iz balasnih tankova ako sadrže štetne materije i patogene

mikroorganizme (član 4 stav 1 alineja 6); 7. primjenjuje antivegetativne sisteme protiv obrastanja broda ako sadrže biocidna organska

jedinjena kalaja (član 4 stav 1 alineja 7); 8. izvrši potapanje, spaljivanje i zakopavanje na morsko dno otpada i drugih materija (član 4 stav 1

alineja 8); 9. prije ukrcaja na plovni objekat ne preda zapovjedniku ili vlasniku izjavu sa pravilnim tehničkim

imenima, UN brojevima, klasama opasnosti i količinama tih materija (član 5 stav 1); 10. prije isplovljenja iz luke Crne Gore operator broda ne dostavi Kapetaniji ili organu uprave

nadležnom za luke potrebne podatke (član 6 st. 1 i 2); 11. prilikom uplovljenja u luku ili sidrišta Crne Gore operator broda koji prevozi opasne i zagađivačke

materije a dolazi iz luke zemlje koja nije članica EU ako ne dostavi Kapetaniji potrebne podatke (član 7);

12. brod koji prevozi opasne ili zagađivačke materije, a uplovljava ili isplovljava iz luke Crne Gore ne koristi pilota (član 8);

13. u vode Crne Gore uplovi tanker za ulje nosivosti 5.000 GT i više a koji nije tanker sa dvostrukom oplatom, poslije godišnjice datuma njihove isporuke (član 17 stav 1);

14. u vode Crne Gore uplovi tanker koji prevozi teške frakcije ulja kao teret a nema dvostruku oplatu (član 19 stav 1);

15. u vode Crne Gore uplovi tanker s jednostrukom oplatom koji je stariji od 15 godina, nakon godišnjice datuma njegove isporuke u 2005. godini, za brodove kategorije 2 i 3 (član 21);

16. tankeri za ulje od 150 GT i više, kao i brodovi od 400 GT i više, nemaju na brodu Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja mora uljem, Brodski plan za reagovanje u vanrednim situacijama za slučaj zagađenja uljem (član 24 stav 1);

17. tankeri za ulje od 150 GT i više, kao i brodovi od 400 GT i više, plovni i plutajući objekti čiji su pogonski uređaji snage od 110 Kw i više ako ne vode Knjigu o uljima I, kao i tankeri za ulje od 150 GT i više ako ne vode Knjigu o uljima II (član 25 stav 1);

18. brod od 400 GT i više nije opremljen sa jednim ili više tankova dovoljnog kapaciteta za odlaganja teških ostataka ulja i otpadnog ulja (član 26 stav 1);

19. brod od 400 GT do 10.000 GT nije opremljen odobrenom opremom za prečišćavanje kaljužnih voda i sistem alarma (član 26 stav 3);


24

20. brod od 10.000 GT i više nema sistem za automatsko zaustavljanje ispuštanja kaljužnih voda (član 26 stav 4);

21. tanker za ulje od 150 GT i više nije opremljen sistemom za kontrolu i nadzor ispuštanja ulja, jednim detektorom granične površine (međupovršine) ulja – vode u taložnim tankovima, taložnim tankovima ili tankom tereta koji je konstruisan kao taložni tank (član 27 stav 1);

22. tanker za prevoz sirove nafte od 40.000 GT i više nije opremljen tankovima za odvojeni balast, sistemom za pranje tankova tereta sa sirovom naftom i sistemom inertnog gasa (član 27 stav 2);

23. brodovi za prevoz rasutog tereta i tankeri za ulje stariji od 5 godina nemaju registar izvještaja o izvršenim pregledima i izvještaj o procjeni stanja (član 28 stav 1);

24. ne dostavi Kapetaniji izvještaj o količini teških ostataka ulja, zauljanih mješavina i kaljužnih voda kao i datum i mjesto posljednje predaje (član 30);

25. brod koji kao teret prevozi više od 2.000 tona ulja u rasutom stanju i brod od 1.000 GT i više nema osiguranje ili drugu vrstu finansijske garancije za pokriće odgovornosti za štetu od zagađenja uljem (član 33);

26. brodovi namjenjeni za prevoz štetnih tečnih materija u rasutom stanju nemaju P&A Priručnik za kategorije X, Y i Z, knjigu o teretu i brodski pomorski plan za reagovanje u vanrednim situacijama za slučaj zagađenja ( član 42 stav 1)

27. brod koji prevozi štetne tečne materije u rasutom stanju nema obavezno osiguranje ili drugu vrstu finansijske garancije ( član 45);

28. brodovi od 400 GT i više, kao i brodovi manji od 400 GT koji prevoze više od 15 lica, nemaju Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja fekalnim otpadom (član 53 stav 1);

29. brodovi od 400 GT i više i brodovi manji od 400 GT ali koji prevoze više od 15 lica nemaju jedan od sistema uređaja za fekalni otpad (član 54 tač. 1, 2 i 3);

30. brodovi od 400 GT i više i brodovi manji od 400 GT koji prevoze više od 15 lica ispuste u more fekalni otpad ( član 55 stav 1);

31. brodovi dužine 12 metara i više ne istaknu plakate sa instrukcijama o rukovanju komunalnim otpadom (član 57 stav 1);

32. brodovi od 400 GT i više, kao i brodovi koji prevoze više od 15 lica, nemaju jasnu označene skladišne prostore za različite vrste komunalnog otpada, Plan upravljanja brodskim komunalnim otpadom, ne vode Knjigu upravljanja brodskim komunalnim otpadom (član 57 stav 2 al. 1, 2 i 3);

33. brodovi od 400 GT i više nemaju Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja vazduha (član 60 stav 1);

34. dizel motori snage od 130 kW i više, a koji su instalirani na brodovima ili na kojima je izvršena veća rekonstrukcija poslije 01. januara. 2000. godine nemaju Međunarodno svjedočanstvo o spriječavanju zagađenja vazduha emisijama iz motora (član 60 stav 2);

35. dizel motori snage od 130 kW i više, koji su instalirani na brodovima čija je kobilica položena poslije 01. januara 2000. godine, kao i spaljivači otpadnih materija na brodu, koji su instalirani na brodovima poslije 01. januara 2000. godine, nemaju Nox Tehnički pravilnik (član 60 stav 3);

36. ako na brodu nijesu obezbjeđene jasne instrukcije o rukovanju i održavanju instalacija i sistema koji sadrže materije koje oštećuju ozonski omotač (član 59 stav 1)

37. je na brodu ugrađena instalacija ili sistem koji koristi materije sa štetnim uticajem na ozonski omotač (član 59 stav 2);

38. u Potvrdi o dostavi brodskog pogonskog goriva nijesu upisani podaci o brodskom pogonskom gorivu (član 61 stav 1);

39. brod nije sproveo jedan od načina upravljanja balastnim vodama (član 63 stav 1 al. 1, 2, 3 i 4); 40. brod ne izvrši zamjenu balastnih voda na dozvoljenoj udaljenosti (član 63 stav 3); 41. brod koji je konstruisan za krcanje vodenog balasta nema Plan upravljanja balastnim vodama

(član 66 stav 1); 42. tankeri od 150 GT i više, kao i brodovi od 300 GT i više, ne vode Knjigu balasta (član 67 stav 1); 43. ispusti u vode Crne Gore balastne vode sa brodova koji sadrže mikroorganizme ili štetne

materije (član 68 st. 1, 2, 3, 4 i 5); 44. brodovi od 400 GT i više, nemaju Međunarodno svjedočanstvo o sistemu protiv obrastanja

broda (član 72 stav 1); 45. brodovi od 24 metara dužine i više, nosivosti manje od 400 GT koji obavljaju međunarodna

putovanja nemaju izjavu o sistemu protiv obrastanja broda sa potvrdom o prijemu boja ili račun isporučioca boja (član 72 stav 2)

46. koncesionar ne donese Plan za prihvat i rukovanje otpadom (član 78 stav 1);


25

47. Kapetaniji ne dostavi izvještaj o količinama otpada na brodu, kao i datumu i mjestu posljednje isporuke otpada (član 79 stav 1);

48. ne isporuči otpad i ostatke tereta sa broda, jahte ili čamca u uređaje za prihvat i rukovanje otpadom a na brodu jahti ili čamcu ne postoji dovoljno predviđenog skladišnog prostora za cjelokupni otpad i ostatke tereta koji će nastati za vrijeme boravka broda, jahte ili čamca u luci i za vrijeme plovidbe do naredne luke (član 80 stav 1);

49. putnički brodovi bez obzira na veličinu, svi brodovi od 300 bruto tona i više i ribarice iznad 15 metara koji uplovljavaju u vode Crne Gore kao i oni koji nose domaću zastavu i plove u nacionalnim vodama nijesu opremljeni sa automatskim identifikacionim sistemom (AIS) (član 84 stav 1)

50. brodovi koji uplovljavaju u vode Crne Gore ne koriste sisteme obaveznog izvještavanja sa brodova i sisteme obaveznih brodskih plovidbenih pravaca tamo gdje su oni uspostavljeni (član 85 stav 1).

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od jednostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kazniće se odgovorno lice u pravnom licu.

8. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 90 Podzakonski propisi na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona donijeće se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 91 Danom primjene ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 56, 57, 156, 157 i 161, u odnosu na zagađenje opasnim i štetnim materijama i odredbe Glave “Vanugovorna odgovornost brodara” čl. 879 do 888 Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi (»Sl. list SRJ«, br. 12/98, 44/99, 74/99, 73/00).

Član 92

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore”.


26

OBRAZLOŽENJE

Ustavni osnov za donošenje zakona Ustavno pravni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana 16 stav 1 tačka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se Zakonom u skladu sa Ustavom uređuju pitanja od interesa za Crnu Goru. Razlozi za donošenje zakona Uviđajući opasnost koja prijeti morskoj sredini od zagađenja sa plovnih objekata direktno ispuštanjem različitih materija ili indirektno putem atmosfere, ukazala se potreba za donošenjem zakona s ciljem da se spriječi, smanji i u najvećoj mogućoj mjeri otkloni zagađenje morske sredine. Materije koje zagađuju more su ulje, štetne tečne materije, štetne materije u upakovanoj formi, fekalni i komunalni otpad, zaštitne boje i premazi, strani organizmi itd. Mnoge od spomenutih materija mogu nepovratno štetno uticati na morsku sredinu i život u moru. Zagađenje takođe može biti posljedica nesreće na brodu, potonuća ili nasukavanja. Zaštita mora i morske sredine jedan je od strateških ciljeva Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koja je ovu oblast regulisala donošenjem mnogobrojnih konvencija o zaštiti mora i morske sredine. Ovim zakonom sveobuhvatno se reguliše zaštita mora od zagađenja sa plovnih objekata i u potpunosti je usklađen sa međunarodnim propisima koji regulišu ovu oblast. Zaštita mora od zagađenja sa plovnih objekata do sada nije bila pravno regulisana domaćim zakonima. Usaglašenost sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama U Predlogu zakona o zaštiti mora od zagađenja sa plovnih objekata primjenjeni su propisi Evropske Unije (EU) i relevantne i obavezujuće međunarodne konvencije (uključujući i njihove protokole) iz ove oblasti, i to:

1. Direktiva Evropske Unije sa kojom se formira sistem nazora saobraćaja brodova i informacioni sistem, Direktiva 2002/59/EC,

2. Direktiva Evropske Unije o lučkim prihvatnim uređajima za otpadne materije i ostatke tereta sa brodova, Direktiva 2000/59/EC,

3. Rezolucija MEPC 2(VI) - sadrži preporuke o međunarodnim standardima za tretirane otpadne fekalne vode i smjernice za testiranje sistema za tretiranje fekalnih voda,

4. Rezolucija MEPC 159(55) - sadrži revidirane smjernice za primjenu standarda za tretirane otpadne fekalne vode kao i standarde za testiranje sistema za tretiranje fekalnih voda,

5. Rezolucija MEPC 83(44) - daje smjernice za obezbjeđivanje adekvatnosti lučkih prihvatnih uređaja,

6. Međunarodna konvencija o kontroli štetnih sistema protiv obrastanja broda, AFS 2001, 7. Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima,

BALLAST WATER 2004, 8. Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu prouzrokovanu zagađenjem uljem

kao pogonskim gorivom, BUNKERS 2001, 9. Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu prouzrokovanu zagađenjem uljem,

CLC 1969. - Protocol 1992, 10. Međunarodna konvencija o uspostavljanju međunarodnog fonda za nadoknadu štete u slučaju

zagađenja uljem, FUND 1971. - Protocol 1992, 11. Konvencija o odgovornosti i nadoknadi za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza opasnih i

škodljivih materija morem, HNS 1996,


27

12. Konvencija o sprječavanju zagađenja mora namjernim potapanjem otpada ili drugih materija, LDC 1972. - Protocol 1996,

13. Međunarodna konvencija o sprječavanju zagađenja sa brodova, MARPOL 73/78, 14. Međunarodna konvencija o spremnosti, reagovanju i saradnji u slučaju zagađenja uljem, OPRC

1990, 15. Protokol o spremnosti, reagovanju i saradnji u slučaju zagađenja opasnim i škodljivim

materijama, OPRC/HNS Protocol 2000, 16. Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, SOLAS 1974, 17. Konvencija o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja, BARCELONA

CONVENTION 1995. Obrazloženje osnovnih pravnih instituta Odredbom člana 1 Predloga zakona definisan je predmet zakona pa se tako ovim zakonom uređuje zaštita mora od zagađenja sa brodova, jahti, čamaca i drugih plovnih objekata koji plove ili se nalaze u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, odgovornost i naknada štete u slučaju zagađenja kao i prihvat i rukovanje otpadom u lukama. Odredbom člana 2 Predloga zakona utvrđuje se sposobnost broda za plovidbu u odnosu na spiječavanje zagađenja morske okoline i vazduha i zaštitu morske okoline. Predlogom zakona u članu 3 data su značenja pojedinih izraza upotrijebljenih u zakonu pri čemu su pojedini izrazi usklađeni sa značenjima datim u međunarodnim konvencijama i direktivama Evropske Unije koji uređuju ovu oblast. U članu 4 Predloga zakona definišu se materije koje je zabranjeno ispuštati sa plovnih objekata u more, primjena antivegetativnih materija protiv obrastanja broda, namjerno potapanje i spaljivanje otpada i drugih materija kao i izuzeci od ovih zabrana. Čl. 5 do 16 Predloga zakona regulišu se mjere i procedure obavještavanja prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz luka Crne Gore, uzimanje i analiza uzoraka i intervencija u slučaju zagađenja mora sa plovnog objekta. Poglavljem 2.1 Predloga zakona regulišu se konstrukcija, oprema i uslovi koje moraju ispunjavati plovni objekti koji prevoze ulje kao teret ili ga koriste kao pogonsko gorivo prilikom uplovljenja u vode Crne Gore. Istim Poglavljem reguliše se odgovornost za štetu nastalu zbog zagađenja uljem kao i postupak naknade štete. Poglavljem 2.2 Predloga zakona regulisana je ispuštanje u vode Crne Gore štetnih tečnih materija u rasutom stanju kao i oprema i uslovi koje moraju ispunjavati brodovi koji prevoze štetne tečne materije u rasutom stanju. Ovim Poglavljem takođe se reguliše odgovornost i postupak za naknadu štete nastale ispuštanjem štetnih tečnih materija u rasutom stanju. Poglavljem 2.3 Predloga zakona propisuju se postupci, uslovi i način pakovanja štenih i zagađivačkih materija, a koji su u skladu sa međunarodnim konvencijama i direktivama Evropske Unije. Poglavljem 2.4 Predloga zakona regulišu se uslovi i način ispuštanja fekalnog otpada sa brodova kao i opremljenost uređajima za tretiranje fekalnog otpada brodova od 400 GT i više kao i brodova manjih od 400 GT koji prevoze više od 15 lica. Predlogom zakona u Poglavlju 2.5 regulišu se način i uslovi izbacivanja komunalnog otpada sa brodova. Predlogom zakona u Poglavlju 2.6 reguliše se zagađenje vazduha sa brodova, postupak ispuštanja štetnih materija koje utiču na ozonski omotač, kao i opremljenost brodova sa brodskim spaljivačima i dozvoljeni sadržaj sumpora u brodskom pogonskom gorivu.


28

Poglavljem 2.7 Predloga zakona propisuju se mjere i postupci zamjene balastnih voda na brodovima koji uplovljavaju u luke Crne Gore kao i postupci kontrole zamjene brodskih balastnih voda i vršenja analize. Predlogom zakona u Poglavlju 2.8 definišu se sistemi protiv obrastanja broda pod uslovima i na način predviđen odredbama Međunarodne konvencije o kontroli štetnih sistema protiv obrastanja broda, AFS 2001. Predlogom zakona u Poglavlju 2.9 reguliše se način odlaganja u more i zakopavanje otpada i drugih materija na morskom dnu ili morskom podmorju na način utvrđen odredbama Konvencije spriječavanju zagađenja mora namjernim potapanjem otpada ili drugih materija, LDC 1972. - Protocol 1996. i Konvencije o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja, BARCELONA CONVENTION 1995. Poglavljem 3 Predloga zakona reguliše se zabrana ispuštanja ulja, otpadnog ulja, kaljužnih voda, zauljanih mješavina, fekalnog, zauljanog i komunalnog otpada sa jahti i čamaca kao i postupci i oprema za skladištenje ovog otpada, dozvoljeni nivo izduvnih gasova i standardi za ulje koji se koriste za motore čamaca, kao i sistem i način osmatranja. Poglavlje 4 Predloga zakona reguliše prihvat i rukovanje otpadom u skladu sa planom prihvata i tretiranja brodskog otpada, opremanje luka sa odgovarajućim uređajima za prihvat otpada, troškove tretiranja i odlaganja otpada kao i kontrolu isporuke brodskog otpada. U Poglavlju 5 Predloga zakona propisan je pravni osnov kojim će se regulisati prolazak, zaustavljanje i sidrenje plovnih objekata u oblastima pod posebnom zaštitom. U Poglavlju 6 Predloga zakona propisan je način osmatranja i izvješatavanja brodova koji uplovljavaju u vode Crne Gore. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa koji će se donijeti na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo, što je propisano u Poglavlju 7 Predloga zakona. Poglavlje 8 - Kaznene odredbe propisuje novčane kazne i njihovu visina za pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu. Predlogom zakona u čl. 90, 91 i 92 propisano je u kojem roku će se donijeti podzakonska akta na osnovu ovog zakona, koje odredbe i kojeg zakona prestaju da važe sa danom primjene ovog zakona i kada zakon stupa na snagu i od kada će se primjenjivati. Sredstva za sprovođenje zakona Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbjediti finansijska sredstva u budžetu Crne Gore.

Documents

PREDLOG ZAKON O ZAŠTITI MORA OD ZAGAĐENJA SA PLOVNIH