Embed Size (px)
Citation preview
SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY
Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management
Kaĉićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081
Diplomski studij geodezije i geoinformatike
Usmjerenje: Geoinformatika
DIPLOMSKI RAD
Upravljanje hitnim situacijama u vatrogastvu
Izradila:
Ana Rumora
Put Nina 128
Zadar
Mentor: Izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl
Zagreb, lipanj 2014.
2
I. Autor
Ime i prezime: Ana Rumora
Datum i mjesto roĊenja: 18.05.1989., Zadar
II. Diplomski rad
Predmet: Diplomski rad
Naslov: Upravljanje hitnim situacijama u vatrogastvu
Mentor: prof. dr. sc. Vlado Cetl, dipl. ing. geod.
III. Ocjena i obrana
Datum zadavanja zadatka: 01.02.2014.
Datum obrane: 30.6.2014.
Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:
Prof. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić
Prof. dr. sc. Vlado Cetl
dr. sc. Hrvoje Tomić
3
Zahvala:
Zahvaljujem roditeljima, sestri, cijeloj obitelji te prijateljima na bezgraničnoj podršci za vrijeme moga studiranja.
Također se zahvaljujem mentoru, prof. dr.sc. Vladi Cetlu na vođenju za vrijeme izrade ovoga rada, te kolegama iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama na ustupljenim podacima i organizaciji posjeta JVP Zagreb i Velika Gorica.
4
Upravljanje hitnim situacijama u vatrogastvu
Sažetak: U ovom diplomskom radu obrađena je tema upravljanja rizikom, odnosno uloga geodezije i geoinformatike u upravljanju rizikom. Zatim je posebno objašnjen rizik od požara, njegove posljedice, i zakonska regulativa za zaštitu od požara u Republici Hrvatskoj. Nakon toga su detaljnije prikazane strukture institucija koje su zadužene za upravljanje rizikom u Republici Hrvatskoj, na nacionalnoj i lokalnoj (Grad Zagreb) razini. U praktičnom dijelu rada, želeći pomoći javnoj vatrogasnoj postaji Zagreb u poboljšanju njenog navigacijskog sustava, prikazano je stanje navigacijskog sustava u 3 javno vatrogasne postaje: Zagreb, Velika Gorica i Seattle. Nakon samog prikaza navigacijskog sustava dana je usporedba načina na koje u navedenim vatrogasnim postajama dolaze na mjesto intervencije i smjernice za poboljšanje i ubrzavanje istih. Na kraju rada prikazane su vektorske analize na području djelovanja javnovatrogasnih postrojbi u gradu Zagrebu.
Ključne riječi: rizik, navigacija, EFFIS, navigacijski sustav
Master's Thesis Template
Abstract: This thesis deals with the topic of risk management, and the role of geodesy and geoinformation in risk management. Then the risk of fire is specifically explained, its consequences, and legal regulations for fire protection in the Republic of Croatia. After that the structure of the institutions that are responsible for risk management in the Republic of Croatia are shown in more detail, at the national and local (city Zagreb) level. In the practical part of the work, wishing to help the public fire station in Zagreb in improving its navigation system, the condition of the navigation system in three public fire stations is shown: Zagreb, Velika Gorica and Seattle. After the review of navigation sytems, the ways in which fire stations arrive on the location for intervention are compared, and the guidelines for improving and speeding the same are given. At the end of the paper the vector analysis in the area of the activity of fire departments in the city of Zagreb are ahown.
Keywords: risk, navigation, EFFIS, navigation system
5
S A D R Ţ A J
1. UVOD ............................................................................................................. 7
2. OPĆENITO O RIZIKU ..................................................................................... 8
2.1. UPRAVLJANJE RIZIKOM ................................................................................. 9 2.1.1. Faze upravljanja rizikom ................................................................... 10
2.2. ULOGA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE U UPRAVLJANJU RIZIKOM ..................... 12
2.3. POŢAR I POSLJEDICE POŢARA U RH ............................................................. 13
2.4. ZAKONSKA REGULATIVA U RH ZA ZAŠTITU OD POŢARA (ZAKON O ZAŠTITI OD
POŢARA I ZAKON O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU) ............................................................. 16
2.5. PRIMJERI INFORMACIJSKIH (OBAVIJESNIH) SUSTAVA O OPASNOSTIMA I
NESREĆAMA ....................................................................................................... 21 2.5.1. EFFIS ............................................................................................... 21
2.5.2. Obavijesni sustav Uprave za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije 24
2.5.3. ZeOS- Zemljopisni obavijesni sustav ................................................ 25
3. UPRAVLJANJE RIZIKOM NA NACIONALNOJ I LOKALNOJ RAZINI ........ 29
3.1. NACIONALNA RAZINA: DRŢAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE (DUZS) .... 29 3.1.1. Sektor za civilnu zaštitu .................................................................... 29
3.1.2. Sektor za vatrogastvo ....................................................................... 30
3.1.3. Služba za sustav 112 ........................................................................ 31
3.1.4. Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja ......................................... 32
3.1.5. Služba zajedničkih poslova ............................................................... 32
3.1.6. Područni uredi DUZS-a ..................................................................... 33
3.2. LOKALNA RAZINA- GRAD ZAGREB (UHS) ..................................................... 35 3.2.1. Sektor za poslove zaštite i spašavanja ............................................. 35
3.2.2. Sektor za komunikacije i potporu operativnim snagama ................... 36
3.2.3. Sektor za poslove zaštite od požara, obrane i informacijske sigurnosti 37
4. DOSADAŠNJE STANJE NAVIGACIJSKOG SUSTAVA U JAVNIM VATROGASNIM POSTAJAMA ZAGREB, VELIKA GORICA I SEATTLE .......... 39
4.1. JVP ZAGREB ............................................................................................ 39 4.1.1. Pregled informacijskog sustava NAVIGATOR-JVPZG ...................... 41
4.1.2. Aplikacija dispečer ............................................................................ 42
4.1.3. Aplikacija za održavanje karte .......................................................... 43
4.1.4. Nedostatci sustava i razlozi za njegovo poboljšanje ......................... 45
4.2. JVP VELIKA GORICA .................................................................................. 46 4.2.1. Geotrag aplikacija ............................................................................. 49
4.3. JVP SEATTLE ........................................................................................... 55
5. ANALIZE ...................................................................................................... 57
5.1. UNOS PODATAKA ....................................................................................... 57
5.2. VEKTORSKE ANALIZE .................................................................................. 63
5.3. NETWORK ANALIZE .................................................................................... 67
5.4. SADRŢAJ PRILOŢENOG CD-A ...................................................................... 69
6. ZAKLJUĈAK ................................................................................................ 70
6
Literatura
Ţivotopis
POPIS URL-ova:
POPIS slika
7
1. Uvod
Svakoga dana okruţeni smo novostima o novim prirodnim nesrećama i katastrofama koje se dogaĊaju, kako u našoj neposrednoj blizini, tako i u udaljenijim podruĉjima. Posljedice takvih nesreća su velike, što nam i potvrĊuju statistiĉki podaci nadleţnih institucija. Sama ta ĉinjenica potakla je izradu ovoga rada.
Na temelju primjera jedne od prirodnih nepogoda, kao što je poţar, prikazati će se sustav djelovanja za prevenciju i suzbijanje nastanka istog u Republici Hrvatskoj. Kroz samu strukturu institucija koje su zaduţene za civilnu zaštitu i spašavanje, na lokalnoj i nacionalnoj razini i odredbe Zakona o zaštiti i spašavanju i Zakona o zaštiti od poţara, pokušati će se pribliţiti zaduţenja navedenih institucija.
Poseban osvrt u cijeloj problematici dati će se na navigacijski sustav, koji bi morao biti efikasan, odnosno omogućiti snagama u vatrogasnim postajama da što prije pristignu na ţeljenu lokaciju za intervenciju.
Trenutaĉni glavni problem kod sustava navoĊenja vatrogasnih vozila u Republici Hrvatskoj je taj da zapravo ne postoji jedan jedinstveni sustav na razini drţave, koji bi navodio na isti, jedinstven, naĉin vatrogasna vozila do ţeljene lokacije na cijelom teritoriju RH.
Ţeleći poboljšati taj sustav, kroz ovaj rad pokušati će se dati smjernice za razvoj jednog takvog sustava. Usporediti će se dosadašnji navigacijski sustavi u 3 javne vatrogasne postaje Zagreb, Velika Gorica i Seattle.
8
2. Općenito o riziku
Mogućnost da odreĊeno djelovanje ili aktivnost dovede do nekog gubitka nazivamo rizik. Odnosno, to je vjerojatnost da će se dogoditi neka izvanredna (hitna) situacija ili katastrofa, tj. neki oĉekivani stupanj gubitka kod pojave tih opasnosti. Samim time se podrazumijeva da postoji izbor koji moţe imati utjecaj na krajnji ishod djelovanja.
Hitna situacija (opasnost) je potencijalno štetna prirodna pojava s velikim stupnjem vjerojatnosti ostvarenja (pojave). To su potresi, vulkani, poplave, poţari, klizišta, odroni i sl.
Rizikom takoĊer moţemo nazvati potencijalne gubitke. Neki oblici ljudskog djelovanja su mnogo opasniji od drugih, ali gotovo svaki oblik ljudskog djelovanja nosi odreĊeni rizik.
Definicija rizika nije jednoznaĉno odreĊena. Postoji ISO definicija rizika koja kaţe da je rizik uĉinak nesigurnosti na ciljeve. Pri tome nesigurnost predstavljaju dogaĊaji (koji se moraju ili ne moraju dogoditi) te nesigurnosti uzrokovane nedostatkom informacija, tj. nejasnoćama. Ova definicija ukljuĉuje i pozitivne i negativne uĉinke na ciljeve.
U statistici, pojam rizika se opisuje kao vrijednost nekog ishoda koji je nepoţeljan.
Uzimajući to u obzir da rizik kombinira vjerojatnost razliĉitih mogućih dogaĊaja i procjene štete neke vrijednosti dobijemo slijedeću formulu rizika:
Rizik = (vjerojatnost nastanka nesreće) x (oĉekivani gubici u sluĉaju nesreće)
Faktori koji povećavaju rizik nazivaju se faktori osjetljivosti. Dijelimo ih na:
politiĉko institucionalne (npr. manjkavo zakonodavstvo koje ne daje
dovoljno paţnje preventivi opasnosti ili kadrovska i financijska sredstva koja
su nedostatna (nedovoljna) za upravljanje rizikom ...)
ekonomske (npr. siromaštvo koje ograniĉava kapacitete za samopomoć u
većem dijelu populacije, i prisiljava ljude da ostanu ţivjeti u opasnim
podruĉjima (obale rijeka, strme padine, padine vulkana ...)...)
sociološke-kulturološke (npr. slaba edukacija, fatalizam (vjerovanje da su
prirodne katastrofe ţelja Boga)...)
Postoji više vrsta rizika:
Prirodni rizik
o Poplave
o Potresi
o Poţari
o Klizišta i odroni tla
o Lavine
o Erupcije vulkana
o Suše
9
o Tsunamiji
o Tornada
o Cikloni
o Globalno zatopljenje
o ...
Tehnološki
Financijski
Javno-zdravstveni
Itd.
Prirodni rizici su najĉešće:
samoprepoznatljivi
s karakteristikom pojavljivanja i nestajanja
nekontekstualni
akcidentalni
bez prepoznatljivog uzroka i krivca
s mogućnošću kontrole posljedica
bez mogućnosti kontrole pojavljivanja (predikcije) (Cetl 2009.)
Postoje i socioprirodni rizici. Oni su kombinacija prirodne nepogode i ljudskog djelovanja. Jedan od takvih su i šumski poţari.
U ovom radu će biti obraĊeno upravljanje prirodnim rizicima na primjeru poţara. Promjene okoliša koje su prouzroĉene prirodnim procesima ponekad uzrokuju znaĉajne, ĉak i katastrofalne štete po ekosustave i ljudsku zajednicu. Poţar nije opasan samo za ekonomiju (gospodarstvo), nego je velika opasnost i za ljudske ţivote. To je jedan od razloga zašto će biti obraĊeno upravljanje poţarom, kao prirodnim rizikom.
2.1. Upravljanje rizikom
Upravljanje rizikom podrazumijeva prvenstveno reduciranje negativnih posljedica ekstremnih prirodnih dogaĊaja. To iziskuje niz akcija (programa, projekata i mjera) i instrumente za brzu pomoć pri reduciranju opasnosti od katastrofa u ugroţenim podruĉjima i za ublaţavanje stupnja katastrofe.
Upravljanje rizikom je sistematiĉan postupak odluĉivanja u okviru kojega se definiraju kriteriji prihvatljivosti rizika. UtvrĊuje se potreba za njihovom redukcijom, a paralelno se identificiraju mjere redukcije i odabiru one koje su najpovoljnije.
Dakle, paralelno se vode proces smanjivanja rizika i proces kontrole rizika. To nisu odvojeni procesi jer neodreĊenost prosuĊivanja kod jednog procesa utjeĉe na prosuĊivanje u drugom procesu, i obratno.
Upravljanje rizikom obuhvaća procjenu rizika, prevenciju i pripremu za katastrofu.
10
Uĉinkovito upravljanje u kriznim situacijama poĉiva na temeljitoj integraciji hitnih planova na svim razinama ukljuĉivanja vlasti i nevladinih organizacija. Aktivnosti na svakoj razini (individualnoj, grupnoj, zajedniĉkoj) utjeĉu na sve ostale razine.
Cilj je opseţna redukcija svih ĉimbenika koji pridonose opasnosti, kao suprotnost fokusiranju na svaku individualnu katastrofu.
2.1.1. Faze upravljanja rizikom
Upravljanje rizikom prolazi kroz faze prikazane na Slika 1 koje naĉelno su prisutne u svim kriznim situacijama. Faze predstavljaju grupirane aktivnosti koje su vezane uz upravljanje u kriznim situacijama, a vezane vremenski i funkcionalno za sve vrste opasnosti i katastrofa. Faze su meĊusobne povezane i zahtijevaju odreĊena znanja i vještine (Cetl 2009.).
Slika 1 Prikaz faza pri upravljanju kriznim situacijama
Faza „Planiranje“ (engl. Planning)
skup aktivnosti i dokumenata koji omogućuju analizu i predviĊanje moguće
opasnosti ili katastrofe, potencijalnih posljedica na ţivot stanovništva,
imovinu i okoliš
procjenjuje se opasnost i osjetljivost društva, te se uzima u obzir temeljna
jednadţba za rizik od katastrofa (Rizik = Opasnost x Osjetljivost)
odreĊuje se vjerojatnost i mogući intenzitet oĉekivanih prirodnih pojava u
cilju izrade realistiĉnih procjena opasnosti
11
u analizama osjetljivosti uzimaju se u obzir razliĉiti politiĉko-institucionalni,
ekonomski i sociokultorološki faktori i u skladu s njima se odreĊuje profil
osjetljivosti
procjena opasnosti je posljedica ispitivanja uzroĉno-posljediĉnih veza
izmeĊu opasnosti i osjetljivosti
U procesu procjene opasnosti najvaţnije je:
o zabiljeţiti prošle katastrofe i najvaţnije prirodne fenomene
o vršiti detaljna istraţivanja specifiĉnih geoloških, klimatskih i drugih
opasnosti
o izraĊivati nove i nadopuniti postojeće karte opasnosti i profile
osjetljivosti
o analizirati ugroţene populacije prema spolu i analizirati ostale faktore
(stanje infrastrukture, aktivnosti proizvodnje, popis vozila ...)
Faza „Ublaţavanje rizika“ (engl. Mitigation)
aktivnosti koje imaju za cilj eliminirati ili smanjiti mogućnost odreĊene krizne
situacije
ukljuĉuje politiĉke, zakonske, administrativne i infrastrukturne mjere za
odreĊivanje stanja opasnosti, te utjecaj stila ţivota i ponašanja ugroţene
populacije sa svrhom reduciranja opasnosti od katastrofa
aktivnosti na smanjenju posljedica od kriznih situacija koje su neizbjeţne
(npr. zabrana gradnje u potencijalnim poplavnim podruĉjima i dr…)
da bi se postigao cilj potrebno je:
o regulirati korištenje zemlje na nacionalnoj i lokalnoj razini, detaljno
izmjeriti zemlju i izraditi registar.
o kontrolirati sjeĉu, pošumljavanje i uvesti sustavne sheme upravljanja
šumama.
o Postaviti u zone prirodne rezerve na rijeĉnim poplavljenim
ravnicama, saditi drveće i druge tipove vegetacije na rijeĉnim
obalama i povećati korištenje infrastrukture poput nasipa i brana.
o prilagoĊavati infrastrukturu (povećati veliĉinu mostova, preurediti
graĊevine, odrţavati sustave za odvodnju i navodnjavanje).
o decentralizirati upravljanje (vlast) i jaĉati lokalnu samoupravu.
Faza „Spremnost“ (engl. Preparedness)
Skup svih potrebnih aktivnosti kojima se smanjuju moguće posljedice
katastrofe. Obuhvaćaju uvjeţbavanje ljudstva za postupanje u odreĊenim
situacijama po toĉno odreĊenim pravilima
U ovoj fazi moraju biti toĉno pripremljeni i razraĊeni planovi za pojedine
vrste opasnosti
pripremu kljuĉnih drţavnih i javnih institucija (vojske, vatrogastva,
zdravstva, policije ...) i ugroţenog dijela stanovništva na moguće situacije te
poduzimanje mjera opreza potrebno je napraviti prije ekstremnih situacija
mjere opreza moraju ukljuĉivati:
12
o uvoĊenje zakonskog okvira i specifikacija vladine podrške za
pripremu na katastrofe.
o uvoĊenje razvojnih i koordinacijskih sustava, dodjelu zadaća; izradu
planova pomoći, razjašnjenje nadleţnosti, zadaće stanovništva;
planove evakuacije; osiguranje nepredviĊenih izdataka (hrana, voda
za piće, lijekovi...)
o izgradnju i ojaĉavanje lokalnih i nacionalnih kapaciteta za potrebnu
pripremu na katastrofe.
o infrastrukturne mjere: opremanje mogućih kriznih smještaja,
osiguravanje linija komunikacije i evakuacijskih putova.
o obuĉavanje: voĊenje vjeţbi evakuacije, oporavak, pomoć, hitne
medicinske mjere, organizacija hitnog smještaja.
o izgradnju neophodnih rano upozoravajućih sustava radi osiguravanja
da ugroţena populacija primi informacije na vrijeme.
Faza „Odgovor na kriznu situaciju“ (engl. Response)
nastaje nakon što se pojavi opasnost koja preraste u katastrofalno
djelovanje i izazove odreĊenu štetu
u ovoj fazi je bitno da se pruţi što brţa i bolja pomoć ţrtvama i odreĊenim
aktivnostima smanji mogućnost izazivanja sekundarnih štetnih posljedica
(npr. trovanje od konzumacije kontaminirane hrane i sl.).
Faza „Obnova“ (engl. Recovery)
Aktivnosti u ovoj fazi su usmjerene na uspostavu stanja koje je bilo prije
katastrofe ili boljeg stanja
Faza „obnove“ moţe se podijeliti na:
o kratkoroĉnu „obnovu“ (eng. Short - Term Recovery) – vraćanje
osnovnih vitalnih servisa i sustava u funkciju (opskrba vodom,
hranom, strujom i sl.)
o dugoroĉnu „obnovu“ (eng. Long -Term Recovery) – vraćanje svih
sustava u normalno stanje, popravak ili izgradnja novih kuća,
bolnica, škola i sl.
faza obnove poslije katastrofa je dobro vrijeme za uvoĊenje integriranih
mjera upravljanja rizikom
obnova pruţa mogućnost za korištenje iskustava i takoĊer je vrijeme kada
su institucije i stanovništvo naroĉito voljni za preventivne korake
analiza uzroka i utjecaja prirodnih katastrofa u fazi obnove uzima se za
definiranje potrebnih mjera opreza u prevenciji i potrebnoj pripremi za
moguća buduća zbivanja.
2.2. Uloga geodezije i geoinformatike u upravljanju rizikom
Suvremena geodezija i geoinformatika mogu odigrati kljuĉnu ulogu u upravljanju rizikom od nepogoda i prirodnih katastrofa, a najĉešće kao dio interdisciplinarne organizacije.
13
Velik doprinos ogleda se u proteklih par desetljeća kroz senzore, informatiĉku tehnologiju i komunikacije i softvere za obradu podataka.
Uloga geodeta i geoinformatiĉara u upravljanju rizikom je prikupljanje, upravljanje, vizualizacija i analiza prostornih podataka vezanih uz nepogode i katastrofe.
Kljuĉ uspjeha je zajedniĉko djelovanje svih polja geodezije kao i interdisciplinarna suradnja u upravljanju rizikom.
Osnovne zadaće geodezije i geoinformatike pri upravljanju rizikom su:
prikupljanje podataka u vezi nepogode korištenjem razliĉitih naĉina
prikupljanja podataka, kao što su npr. fotogrametrijska i satelitska izmjera
procjena rizika i formiranje sustava za praćenje i rano upozorenje kao dijela
geoinformacijskog sustava (GIS-a)
razvoj i implementacija preventivnih mjera planiranja uporabe zemljišta i
upravljanja zemljištem kako bi se reducirala šteta od nepogoda
katastarska rekonstrukcija (obnova) i korištenje GPS-a u fazi nakon
nepogode (faza obnove). (Cetl 2009)
Suvremeni geodet svakodnevno se suoĉava sa razvojem nove i unaprijeĊene tehnologije koja ukljuĉuje: tehnologiju za skeniranje, terestriĉke i satelitske senzore, GIS, razvoj satelitskih navigacijskih sustava (GPS/GLONASS) i razvoj svemirskih misija za promatranje Zemlje CHAMP/GRACE itd. Sa znanjem o geodeziji, geoinformatici te izmjeri zemljišta, geodetski struĉnjak moţe sudjelovati u svim poljima koja se bave upravljanjem rizicima od nepogoda. Geodet moţe : analizirati i procijeniti rizik: obaviti matematiĉko-statistiĉku analizu koja
koristi geoprostorne podatke, detekciju uporabe zemljišta, korištenje GIS-a
za pozicioniranje ugroţenih podruĉja
istraţiti redukcije i kontrole šteta kroz promatranje oblika Zemlje, plimnih
valova, itd.
osigurati preliminarne mjere zaštite upravljanjem zemljištem, razvojem
koncepata za uporabu zemljišta, mjerenjima deformacija vulkanskih ili
zemljanih nestabilnih podruĉja te inţenjerskim mjerenjima na izgraĊenim
objektima poput brana i mostova
prikupiti i analizirati podatke pomoću tehnologije i tehnike sustava za rano
upozoravanje, takoĊer treba sudjelovati u razvoju softvera, kartografski
vizualizirati, izraditi model koristeći drţavne geodetske mreţe
izraditi i koristiti virtualne 3D modele gradova, graĊevina i okoliša, za lakše
lociranje, te izraditi digitalne karte
procijeniti štetu te obaviti katastarsku obnovu,a pomoću laserskog
skeniranja i tahimetrije dokumentirati oštećenja i štete. (Cetl 2009)
2.3. Požar i posljedice požara u RH
Poţar je nekontrolirano, stihijsko kretanje vatre po površini. Elementi poţara su temperatura, tlak i kisik. Uzroci mogu biti: ĉovjek, munja, neopreznost pri rukovanju cigaretom,šibicom…
14
Postoje razliĉite vrste poţara:
podzemni ili poţar tla - nastaje kada se zapali listinac u tlu il podzemne
naslage treseta (tinjanje)
prizemni poţar - nastaje kada se zapali: pokrov tla, humus, lišće, iglice,
mahovina, suha trava, suho drvo, panjevi
ovršni poţar - razvija se iz prizemnog poţara, ako zahvati grane stabala
mladih sastojina
poţar pojedinaĉnih stabala (udar munje). (Cetl 2009)
Poţari mogu imati razliĉite posljedice, kao na primjer stradanje ljudi, uništavanje drveća, eroziju šumskog tla, oštećenje fiziĉkih svojstava tla, smanjenje koliĉine humusa i proizvodne sposobnosti tla, narušavanje estetske vrijednosti okoliša, štete od uginuća šumskih ţivotinja te uništavanje stambenih i gospodarskih objekata.
44% teritorija RH su šume i šumsko zemljište, pa je na opasnost od poţara potrebno veliku paţnju. Protiv poţara se mora djelovati na više naĉina. Prije svega potrebno je preventivno djelovanje, zatim pravovremeno otkrivanje, nakon ĉega je potrebno dojaviti nadleţnim sluţbama koji će izvršiti intervenciju na isti.
Kolika je potreba za što boljim upravljanjem rizikom od poţara u RH svjedoĉe i statistiĉke tablice (izvješća) Vatrogasnog operativnog središta (Slika 2, URL 4) i Ministarstva unutarnjih poslova RH (Slika 3, URL 2). One nam pokazuju da postoji veliki broj vatrogasnih intervencija, njih ĉak 7631 u 2014. godini, i opoţarena površina od ĉak 734 ha od 1980.god do 2006.god. Veliki gubitak ljudskih ţivota, njih preko 1000 u relativno kratkom vremenskom razdoblju, daje jedan je veliki poticaj da upravljanje, odnosno suzbijanje poţara bude djelotvornije.
15
Slika 2 Statistika o požarima iz 2014. Godine, iz izvješća Vatrogasnog operativnog središta od 1.1.2014.g. – 30.5.2014.g.
16
Slika 3 Požari i posljedice od 1980. do 2006. Godine, statistika Ministarstva unutarnjih poslova RH
2.4. Zakonska regulativa u RH za zaštitu od požara (Zakon o zaštiti od požara i Zakon o zaštiti i spašavanju)
Sustav zaštite od poţara u RH je zakonski reguliran Zakonom o zaštiti od poţara i Zakonom o zaštiti i spašavanju, pa su u ovome poglavlju izdvojene bitne ĉinjenice iz toga zakona.
17
Sustav zaštite od poţara podrazumijeva planiranje zaštite od poţara, propisivanje mjera zaštite od poţara graĊevina, ustrojavanje subjekata zaštite od poţara, provoĊenje mjera zaštite od poţara, financiranje zaštite od poţara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od poţara, s ciljem zaštite ţivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i ţivotinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od poţara, uz društveno i gospodarski prihvatljiv poţarni rizik. (NN 92 / 2010)
U cilju zaštite od poţara poduzimaju se organizacijske, tehniĉke i druge mjere i radnje za:
otklanjanje opasnosti od nastanka poţara,
rano otkrivanje, obavješćivanje te sprjeĉavanje širenja i uĉinkovito gašenje
poţara,
sigurno spašavanje ljudi i ţivotinja ugroţenih poţarom,
sprjeĉavanje i smanjenje štetnih posljedica poţara,
utvrĊivanje uzroka nastanka poţara te otklanjanje njegovih posljedica. (NN
2010)
Zaštita od poţara od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.
Zaštitu od poţara provode, osim fiziĉkih i pravnih osoba, i pravne osobe i udruge koje obavljaju vatrogasnu djelatnost i djelatnost zaštite i spašavanja te jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, sukladno propisima kojima se ureĊuje podruĉje zaštite i spašavanja.
Vatrogasna djelatnost te zaštita i spašavanje ureĊuju se posebnim propisima. (NN 92 / 2010)
Svaka fiziĉka i pravna osoba, tijelo drţavne vlasti te jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave duţni su djelovati na naĉin kojim se ne moţe izazvati poţar. Svaka fiziĉka i pravna osoba, tijela drţavne vlasti te jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: osobe nad kojima se provodi nadzor) duţni su provoditi mjere zaštite od poţara utvrĊene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim na temelju njega, planovima i procjenama ugroţenosti od poţara, odlukama jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave te drugim općim aktima iz podruĉja zaštite od poţara.
Svaka fiziĉka i pravna osoba odgovorna je za neprovoĊenje mjera zaštite od poţara, izazivanje poţara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu sukladno odredbama ovoga Zakona i odlukama jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave. (NN 92 / 2010)
Republika Hrvatska i jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave mogu poticati znanstvena istraţivanja te izradu struĉnih studija, kao i provedbu projekata i programa sigurnih tehnologija i zahvata u prostoru kojima se smanjuje ili sprjeĉava nastanak i širenje poţara.
Ministarstvo daje prethodno mišljenje na dostavljene struĉne studije, projekte i programe koji će se financirati ili sufinancirati iz drţavnog proraĉuna (NN 92/ 2010).
18
Dokumentima zaštite od poţara ureĊuje se organizacija i mjere zaštite od poţara na prostoru za koji se donose.
Dokumenti zaštite od poţara drţavne razine su:
Nacionalna strategija zaštite od poţara,
Nacionalni plan djelovanja zaštite od poţara,
Izvješće o stanju zaštite od poţara u Republici Hrvatskoj,
Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa
za Republiku Hrvatsku. (NN 92 / 2010)
Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave organiziraju zaštitu od poţara na svom podruĉju kao javnu sluţbu te skrbe o stanju zaštite od poţara na svom podruĉju sukladno odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju njega, planovima zaštite od poţara, općim aktima i drugim odlukama, kao i priznatim pravilima tehniĉke prakse.
Vlasnici odnosno korisnici graĊevina i drugih nekretnina te prostora odnosno upravitelji zgrada organiziraju zaštitu od poţara te skrbe o stanju zaštite od poţara sukladno odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju njega, odlukama i planovima tijela drţavne uprave i jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, općim aktima pravnih osoba, procjenama ugroţenosti i planovima zaštite od poţara. (NN 2010)
Radi utvrĊivanja odgovarajuće organizacije i provoĊenja mjera zaštite od poţara, graĊevine, graĊevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od ĉetiri propisane kategorije ugroţenosti od poţara, prema kriterijima, uvjetima i osnovama utvrĊenim pravilnikom koji, uz prethodno mišljenje ĉelnika središnjeg tijela drţavne uprave za vatrogastvo i Hrvatske vatrogasne zajednice, donosi ministar.
Rješenjem se takoĊer odreĊuju i rokovi za izvršenje obveza koje iz toga proizlaze. Protiv rješenja nije dopuštena ţalba, ali se moţe pokrenuti upravni spor.
Vlasnici, odnosno korisnici graĊevina, graĊevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora razvrstanih u prvu i drugu kategoriju ugroţenosti od poţara duţni su donijeti plan zaštite od poţara izraĊen na temelju procjene ugroţenosti od poţara te organizirati sluţbu zaštite od poţara.
Vlasnici, odnosno korisnici graĊevina, graĊevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treću kategoriju ugroţenosti od poţara duţni su zaposliti najmanje jednog djelatnika, koji će biti zaduţen za obavljanje poslova zaštite od poţara i unapreĊenje stanja zaštite od poţara. (NN 2010)
Ministarstvo, na traţenje nadleţnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog ureĊenja drţavne razine sukladno posebnom propisu kojim se ureĊuje podruĉje prostornog ureĊenja i graĊenja.
19
Nadleţna policijska uprava, na traţenje nadleţnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog ureĊenja podruĉne (regionalne) i lokalne razine sukladno propisu kojim se ureĊuje podruĉje prostornog ureĊenja i graĊenja.
Pri donošenju dokumenata prostornog ureĊenja treba voditi raĉuna o prostornim uvjetima zaštite od poţara, posebice o:
mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, ţivotinja i imovine,
sigurnosnim udaljenostima izmeĊu graĊevina ili njihovom poţarnom
odjeljivanju,
osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,
osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje,
uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, graĊevine, postrojenja i prostore te njihova poţarna opterećenja i zauzetost osobama. (NN 127 / 2010)
Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 127 / 2010) ureĊuje sustav zaštite i spašavanja graĊana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; naĉin upravljanja, rukovoĊenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovoĊenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, naĉin uzbunjivanja i obavješćivanja, provoĊenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja te nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti i spašavanju.
Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske.
Katastrofu proglašava Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ravnatelja Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje (u daljnjem tekstu: Uprava).
Kada je proglašena katastrofa, rukovoĊenje operativnim snagama i koordiniranje drugih sudionika zaštite i spašavanja preuzima Uprava.
Sudionici zaštite i spašavanja su:
fiziĉke i pravne osobe,
izvršna i predstavniĉka tijela jedinica lokalne i podruĉne (regionalne)
samouprave,
središnja tijela drţavne uprave.
Operativne snage sastoje se od:
sluţbi i postrojbi pravnih osoba i središnjih tijela drţavne uprave koje se
zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti
vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi
sluţbi i postrojbi Uprave
zapovjedništava zaštite i spašavanja
sluţbi, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite.
20
U aktivnostima zaštite i spašavanja, usklaĊeno s dijelovima operativnih snaga, sudjeluju i Oruţane snage Republike Hrvatske i policija. Sudjelovanje Oruţanih snaga Republike Hrvatske i policije u aktivnostima zaštite i spašavanja usklaĊuju Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Uprava. Operativnim snagama na razini lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave rukovode i zapovijedaju zapovjedništva zaštite i spašavanja tih jedinica, a na razini Republike Hrvatske rukovodi i koordinira Uprava. Ravnatelj Uprave donosi propise o mobilizaciji i naĉinu angaţiranja i djelovanja operativnih snaga te o njihovom rukovoĊenju, zapovijedanju i koordiniranju u katastrofama i većim nesrećama. Svaka osoba duţna je skrbiti za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite od prijetnji i posljedica katastrofa. Pod mjerama osobne i uzajamne zaštite podrazumijevaju se osobito samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje djece, bolesnih i nemoćnih osoba, kao i druge mjere zaštite i spašavanja koje ne trpe odgodu. Vlasnici i korisnici stambenih, poslovnih, javnih i drugih objekata duţni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu sprijeĉiti nastalu prijetnju koja ugroţava sigurnost, zdravlje i ţivote ljudi te osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedniĉke imovine u tim objektima. Vatrogasna, meteorološka, hidrološka i seizmološka sluţba, sluţba za traganje i spašavanje na moru, udruge graĊana i druge pravne osobe registrirane za obavljanje poslova u podruĉju hidrosustava, elektroenergetskih sustava, zaštite okoliša, graditeljstva, vodoprivrede, poljodjelstva, šumarstva, industrije, pomorstva, prometa, tehniĉke kulture, odrţavanja putova i komunalnih djelatnosti, zdravstva i veterinarske djelatnosti te struĉne sluţbe koje u okviru podruĉja svoje nadleţnosti utvrde prijetnju za nastanak katastrofe i veće nesreće, duţne su podatke o takvoj prijetnji kojima raspolaţu odmah dostaviti Upravi. U pripremi i provedbi aktivnosti i mjera u zaštiti i spašavanju, obvezni su sudjelovati Hrvatska gorska sluţba spašavanja, Hrvatski Crveni kriţ, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska zajednica tehniĉke kulture, kinološke, speleološke i druge udruge i pravne osobe, te ustanove koje osniva Vlada Republike Hrvatske s ciljem sudjelovanja u aktivnostima zaštite i spašavanja, kada to zatraţi Uprava. U sluĉaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće na podruĉju jedne općine/grada, općinski naĉelnik, gradonaĉelnik, odnosno predsjednik predstavniĉkog tijela u jedinicama lokalne samouprave u kojima se na temelju posebnog zakona ne bira općinski naĉelnik/gradonaĉelnik, ima pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehniĉke potencijale s podruĉja te jedinice lokalne samouprave, sukladno planu zaštite i spašavanja. U sluĉaju katastrofe Vlada Republike Hrvatske ima pravo:
zapovjediti mobilizaciju svih raspoloţivih kapaciteta u Republici Hrvatskoj,
koji su neophodni radi zaštite od neposredne prijetnje, te za zaštitu od
nastanka katastrofe, odnosno za spašavanje stanovništva i materijalnih
dobara te okoliša u katastrofama,
osnovati Krizni stoţer, kao svoje savjetodavno, struĉno i operativno tijelo,
21
donijeti odluku o traţenju meĊunarodne pomoći.
U sluĉaju katastrofe Vlada Republike Hrvatske ima obvezu:
poduzeti sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi se izvršila pravodobna i
uĉinkovita zaštita i spašavanje,
izvijestiti Predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor o vrsti, uzroku i
opsegu katastrofe, o poduzetim mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja
te o procjenama vezanim uz mogući daljnji razvoj situacije (NN 127 / 2010).
2.5. Primjeri informacijskih (obavijesnih) sustava o opasnostima i nesrećama
U ovom poglavlju dani su primjeri informacijskih sustava koji omogućuju informiranje o opasnostima i nesrećama i koje su se dogodile na odreĊenom podruĉju. Detaljnije su prezentirana 3 takva informacijska sustava: na podruĉju Europe (Europski šumski poţarni informacijski sustav, EFFIS), na podruĉju Slovenije kao susjedne zemlje Republike Hrvatske (informacijski prikaz nesreća koje su se dogodile u razdoblju od 24 sata), te u Hrvatskoj ( Zemljopisni obavijesni sustav).
2.5.1. EFFIS
Europski šumski poţarni informacijski sustav (European Forest Fire Information System, EFFIS ) je informacijski sustav koji podrţava zaštitu od poţara u zemljama Europske Unije i redovno obavještava Europsku komisiju i Europski parlament o šumskim poţarima u Europi (Slika 4).
Slika 4 EFFIS:karta trenutne situacije opasnosti od požara
22
European Forest Fire Information System (EFFIS) je osnovan od strane Joint Research Centre (JRC) i Directorate General for Environment (DG ENV) Europske komisije (EC) kao podrška usluzi zaduţenoj za zaštitu šuma od poţara u EU i susjednim zemljama, i kako bi redovno obavještavao Europsku komisiju i Europski parlament o šumskim poţarima u Europi.
EFFIS se bavi šumskim poţarima u Europi na sveobuhvatan naĉin. Pruţa procjene na razini EU-a od onih prije poţara do post-poţarne faze. Time se podrţava zaštita od poţara, pripremljenost, gašenje poţara i procjene nakon poţara.
Jezgra EFFISa se sastoji od znanstvene i tehniĉke infrastrukture koja u JRCu radi istraţivanja o šumskim poţarima na web baziranoj platformi. Osim toga EFFIS je podrţan od strane mreţe struĉnjaka za šumske poţare iz 22 zemlje EU-a koji se redovito sastaju u sluţbi Europske komisije.
Osim on-line web baziranog sustava, ogromna baza EU poţara se odrţava unutar EFFISa. Izvješća o šumskim poţarima u Europi se proizvode godišnje.
Tijekom glavne poţarne sezone ( lipanj - rujan), zemljovidi prognoze opasnosti od poţara se šalju svakodnevno institucijama civilne zaštite i zaštita šuma EU. Statistike za poţarnu sezonu se izdaju kvartalno,a brošure (bilteni) se izdaju mjeseĉno. Osim toga EFFIS ekipa na JRCu odgovara na ad hoc zahtjeve za pojedinim procjenama tijekom velikih kriznih šumskih poţara u EU.
Razvoj EFFISa i njegovo trenutaĉno djelovanje obavlja skupina istraţivaĉa i tehniĉara u JRCu.
2.5.1.1 Prognoza opasnosti od poţara
Modul prognoze opasnosti od poţara EFFISa generira dnevne karte od 1 do 6 dana projiciranih razina opasnosti od poţara u EU pomoću podatka vremenske prognoze. Modul je aktivan od 1.3 do 31.10. i dobiva dnevne meteorološke vremenske podatke iz francuskih i njemaĉkih meteoroloških organizacija (Meteo-France i DWD).
Nakon faze od 5 godina, tijekom kojih su razliĉite metode ispitivanja primjenjivane paralelno, u 2007. je EFFIS mreţa prihvatila Kanadski indeks za usklaĊenu prognozu ispitivanja u cijeloj Europi.
Kalibracija indeksa opasnosti od poţara je još uvijek u tijeku, tako da se modul prognoze opasnosti od poţara EFFISa smatra testnim ili pre-operativnim. Opasnost od vatre preslikava se u 6 klasa (vrlo niska, niska, srednja, visoka, vrlo visoka i ekstremna) s prostornom rezolucijom od oko 10 km (MF podatci) i 36 km (DWD podatci). Klase opasnosti od poţara su iste za sve drţave i karte koje prikazuju usklaĊenu sliku o prostornoj raspodjeli razine opasnosti od poţara u cijeloj EU.
Sljedeće FWI vrijednosti se koriste kao pragovi klasa opasnosti od poţara na karti (Slika 5):
23
Klase poţarne opasnosti FWI intervali
Jako niska < 5.2
Niska 5.2 - 11.2
Srednja 11.2 - 21.3
Visoka 21.3 - 38.0
Vrlo visoka 38.0 - 50.0
Ekstemna >= 50.0
Slika 5 Pragovi klasa karte opasnosti od požara
Karte prognozirane razine opasnosti od poţara moţe se pregledavati putem web kartografskog suĉelja EFFISa, a takoĊer svakodnevno mogu biti poslane korisnicima.
Dodatne informacije o skidanju kartografskog alata za gledanje postoji Vodiĉ za korisnike za EFFIS trenutnu situaciju. Moguć je i povijesni pregled poţara, odnosno grafiĉki prikaz po klasama koje oznaĉavaju broj poţara koji se dogodio.
Slika 6 EFFIS: Evidencija dosadašnjih požara- povijest požara
24
2.5.2. Obavijesni sustav Uprave za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije
Republika Slovenija, odnosno njena Uprava za zaštitu i spašavanje omogućila je na njihovim web stranicama prikaz nesreća koje su se dogodile u Republici Sloveniji u razdoblju od 24 sata od vremena nastanka istih (Slika 7). Klikom na oznaku nesreće (za svaku vrstu nesreće dana je razliĉita oznaka (Slika 9)) moţemo dobiti informaciju o samoj nesreći (Slika 8). Informacije koje moţemo dobiti su slijedeće: naziv lokacije (ime) gdje se nesreća dogodila, vrijeme nesreće, te kratki opis nesreće sa objašnjenjem koje interventne snage su izašle na mjesto nesreće. U drugoj kartici dan je popis svih nesreća u 24 sata. Treća kartica omogućuje slanje obavijesti o nesrećama putem elektroniĉke pošte, a nesreće se mogu filtrirati po mjestu, vrsti i interventnim snagama koje su sudjelovale u nesreći.
Slika 7 Grafički dio prikaza nesreće u Republici Sloveniji
Slika 8 Prikaz informacija o nesreći
25
Slika 9 Vrste dogaĊaja
2.5.3. ZeOS- Zemljopisni obavijesni sustav
Republika Hrvatska, u sklopu svoje Drţavne Uprave za zaštitu i spašavanje omogućila je Zemljopisni obavijesni sustav. Taj sustav nam takoĊer, kao i kod Republike Slovenije, omogućava informacije o nesrećama koje su se dogodile.
Pomoću povećala moguće je birati koliko povećanje prikaza ţelimo (Slika 10).
Slika 10 Funkcionalnost povećalo
26
Pomoću funkcionalnosti informacije, klikom na ţeljenu lokaciju pojavljuju nam se podaci o nesreći (Slika 11). Moguće je da se na odabranoj lokaciji nalazi više dogaĊaja (hitnih situacija), ali tada informaciju dobijemo klikom na sloj koji ţelimo.
Slika 11 Funkcionalnost informacije
Ovaj sustav takoĊer omogućava mjerenje izmeĊu udaljenosti, kao i mjerenje površine te prikaz koordinata ţeljene lokacije (Slika 12).
Slika 12 Funkcionalnost izmjera
Same pretrage dogaĊaja moguće je obaviti prema više vrsta kriterija (Slika 13) :
podruĉju,vrsti dogaĊaja i periodu
podruĉju i vrsti dogaĊaja
podruĉju i periodu
periodu
27
Slika 13 Upiti u ZeOS-u
Rezultate pretrage dobivamo u podtablici Rezultati, a odabrane lokacije nam se prikazuju na grafiĉkom prikazu (Slika 14). Rezultate pretrage je moguće ispisati na pisaĉ.
Slika 14 Rezultati pretrage
28
Omogućena je i funkcionalnost za brzu prostornu pretragu, a u cilju brţeg saznavanja podataka o neĉemu što je prikazano na karti. Desnim na lokaciju koju ţelimo pretraţiti pojaviti će se plavim oznaĉeni rezultat pretrage (ukoliko podaci za taj sloj postoje), a iznad rezultata je moguće i ispisati podatke.
Ovaj sustav sadrţi i mreţu hidranata u bazi podataka. Trenutno se obraĊuju mreţe hidranata na nekoliko lokacija (Opatija, Krk, Split i Rogoznice) i ubrzo bi trebale biti ubaĉene u bazu podataka, a hidrantska mreţa Rijeke se aţurira.
Korisniku se ovim sustavom omogućava i prikaz raznih podataka koji se prikupljaju u bliskom stvarnom vremenu. Do tih podataka se dolazi dodavanjem sloja Aktualni podaci u Sadrţaj. Time se uĉitava pet podslojeva sa trenutnim podacima koji se oĉitaju sa servera institucija nadleţnih za podatke koji se prikazuju, a to su:
Vrijeme – sloj DHMZ-a ( Drţavnog-hidrometorološkog zavoda ) koji
prikazuje podatke o temperaturi, vlazi, tlaku, tendenciji tlaka, smjeru vjetra,
brzini vjetra i opisu vremena koje se preuzima sa DHMZ-a. Simbol se
iscrtava s obzirom na opis vremena.
Potresi – podaci koji se preuzimaju sa stranica USGS-a ( U.S. Geological
Survey ), prikazuju sve potrese jaĉine iznad 2,5 Richtera u svijetu u zadnja
24 sata. Ukoliko se prilikom uĉitavanja zabiljeţi potres u okolici Hrvatske,
korisnik dobiva poruku u kojoj se ispisuje upozorenje sa koordinatama
potresa.
Vodostaji – podaci se preuzimaju od Hrvatskih voda te se iscrtavaju na
karti. Podaci se simboliziraju kruţićem razliĉitih boja (plava – normalno
stanje, zelena – pripremno stanje, ţuta – redovno stanje, naranĉasta –
izvanredne mjere, crvena – izvanredno stanje) u kojem se nalazi ili kruţić
(vodostaj stagnira) ili strelica (simbolizira da li je vodostaj u opadanju ili
porastu). Klikom na kruţić otvara se prozor sa informacijama u kojem se
ispisuju dodatni podaci. Detaljniji podaci o vodostaju dobiju se preko naziva
vodostaja prilikom ĉega se otvara novi prozor u kojem su još detaljniji
podaci o vodomjeru. Ukoliko se prilikom uĉitavanja na nekom vodomjeru
oĉita vrijednost iznad normalne, korisnika se o tome upozorava.
Radiološke mjerne postaje – podaci se preuzimaju sa stranica DZRNS-a
(Drţavnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost) i ukoliko se oĉita
vrijednost iznad 250 nSv/h korisnik dobiva upozorenje na kojim postajama
je došlo do povećanog oĉitanja. Klikom na oznaku otvara se prozor sa
dodatnim podacima o mjernoj postaji.
Kamere – HAK iscrtavaju se lokacije kamera te se klikom na oznaku otvara
u novom prozoru slika sa kamere. Slika se sama osvjeţava.
Ovaj sustav takoĊer korisniku omogućava spremanje grafike u KML format. Sustav se moţe povezati sa Google StreetView-om pomoću ikone koja se nalazi u donjem desnom uglu nalazi se ikona. Klikom na ikonu otvara se Google Maps prozor i to u StreetView modu na lokaciji koju je korisnik odabrao u ZEOS web aplikaciji.
29
3. Upravljanje rizikom na nacionalnoj i lokalnoj razini
Upravljanje rizikom u Republici Hrvatskoj obavlja se na nacionalnoj i lokalnoj razini, u vidu Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje kao nacionalne, te Ureda za hitne situacije Grada Zagreba kao lokalne institucije. U ovom poglavlju detaljnije su pojašnjene strukture tih organizacija, te njihove zadaće.
3.1. Nacionalna razina: Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS)
DUZS je samostalna, strukovna i upravna organizacija u Republici Hrvatskoj koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i spašavanja (URL 1).
Njezina je zadaća ustrojiti i odrţavati moderan sustav zaštite i spašavanja u koji će svim raspoloţivim resursima biti sposoban odgovoriti potrebama u zaštiti ljudi, dobara i okoliša u ugrozama, stradanjima i drugim izazovima suvremenog društva, a prema potrebi pruţiti pomoć drugim ili primiti pomoć od drugih zemalja.
Njene zadaće su da obavlja procjenu rizika od nastanka katastrofe i veće nesreće prema podruĉju, uzroku ili subjektu, te je nositelj izrade procjene ugroţenosti i planova zaštite i spašavanja jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave. TakoĊer priprema obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima zaštite i spašavanja. Ona prati i analizira stanje u podruĉju zaštite i spašavanja te predlaţe Vladi Republike Hrvatske mjere za poboljšanje stanja i usmjeravanje razvoja sustava zaštite i spašavanja. Istodobno vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama, sredstvima i poduzetim mjerama u podruĉju zaštite i spašavanja, a suraĊuje s drugim subjektima na meĊunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
DUZS obavlja i odreĊene zadaće u većim nesrećama i katastrofama. Tada izdaje obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima zaštite i spašavanja,neposredno provodi mobilizaciju sluţbi i postrojbi Uprave te operativnih snaga zaštite i spašavanja. TakoĊer koordinira, rukovodi i izravno zapovijeda operativnim snagama u katastrofama i većim nesrećama. Obavlja poslove obavješćivanja i uzbunjivanja stanovništva i koordinira jedinstveni sustav uzbunjivanja Istodobno suraĊuje s nadleţnim tijelima drugih drţava i meĊunarodnih organizacija u zaštiti i spašavanju, u cilju pruţanja i prihvata meĊunarodne pomoći i zajedniĉkog djelovanja, a obavlja i poslove informiranja javnosti
Unutar drţavne uprave za zaštitu i spašavanje djeluju sljedeće sluţbe (URL 1):
3.1.1. Sektor za civilnu zaštitu
nositelj je planiranja i razvoja sustava civilne zaštite i usklaĊivanja njezinog
djelovanja s operativnim snagama zaštite i spašavanja i drugim sudionicima
u aktivnostima zaštite i spašavanja.
nositelj je ustrojavanja sustava upravljanja u katastrofama i velikim
nesrećama na svim razinama, te propisuje smjernice za uspostavu sustava
30
upravljanja u zaštiti i spašavanju i zaduţen je za osiguravanje
funkcioniranja jedinstvenog sustava upravljanja i rukovoĊenja u zaštiti i
spašavanju u cilju jedinstvenosti djelovanja
sudjeluje u radu Stoţera za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, a
nositelj je ustrojavanja i rada Zapovjedništva civilne zaštite Republike
Hrvatske
U sastavu Sektora za civilnu zaštite ustrojavaju se:
Sluţba za preventivu, planiranje i analitiku
Sluţba za operativu, opremanje i razvoj
Drţavna intervencijska postrojba civilne zaštite
Temeljni zadaci Sektora za civilnu zaštitu:
neposredno rukovodi i zapovijeda snagama civilne zaštite u katastrofama i
velikim nesrećama,
nositelj je izrade Procjene ugroţenosti i Plana zaštite i spašavanja za
podruĉje Republike Hrvatske,
nositelj je usklaĊivanja posebnih drţavnih planova drugih sudionika u
sustavu zaštite i spašavanja s Planom zaštite i spašavanja za podruĉje
Republike Hrvatske,
daje suglasnost na procjene ugroţenosti i planove zaštite i spašavanja
jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave,
predlaţe vrste i koliĉine drţavnih robnih zaliha potrebnih za zaštitu i
spašavanje,
nadzire provedbu mobilizacije za potrebe civilne zaštite i zaštite i
spašavanja te provedbu propisanih mjera i aktivnosti u zaštiti i spašavanju,
sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka zaštite i spašavanja i
drugih propisa iz svoje nadleţnosti
3.1.2. Sektor za vatrogastvo
Vatrogastvo ĉini vrlo vaţan funkcionalni dio sustava zaštite i spašavanja. Na
ĉelu Sektora za vatrogastvo je naĉelnik Sektora - glavni vatrogasni zapovjednik.
Sukladno Zakonu o vatrogastvu glavni vatrogasni zapovjednik je odgovoran za
stanje organiziranosti, osposobljenosti i intervencijsku spremnost vatrogastva na
podruĉju cijele drţave. Glavni vatrogasni zapovjednik izravno zapovijeda
intervencijskim vatrogasnim postrojbama, vodi vatrogasne intervencije na podruĉju
dviju ili više ţupanija te intervencije u kojima sudjeluju zraĉne snage za gašenje
poţara. Glavni vatrogasni zapovjednik ili njegov zamjenik moţe zapovjediti svakoj
vatrogasnoj postrojbi da sudjeluje u intervenciji na teritoriju Republike Hrvatske s
odreĊenim brojem vatrogasaca i tehniĉkom opremom te zatraţiti pomoć oruţanih
snaga.
31
Temeljni zadaci Sektora za vatrogastvo:
realizacija "Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od
poţara od interesa za Republiku Hrvatsku"
prikupljanje i rašĉlamba informacija o poţarima
upravljanje i sudjelovanje u većim vatrogasnim intervencijama
izrada procjena i planova optimalne uporabe vatrogasnih resursa
priprema voĊenja vatrogasnih intervencija
upravni i struĉni nadzor nad radom vatrogasnih postrojbi
provedba praktiĉnog osposobljavanja pripadnika DIP-ova
upravljanje sloţenim intervencijama
upravljanje zraĉnim i zemaljskim snagama za gašenje poţara
meĊunarodna suradnja u podruĉju vatrogastva
izrada zakonske regulative
3.1.3. Sluţba za sustav 112
Drţavni informacijski i komunikacijski sustav zaštite i spašavanja obavlja sljedeće poslove:
vezane za propise, sposobnosti, ljudske resurse i tehniĉko - tehnološku
infrastrukturu sustava
uspostavu i nadzor besprekidnog rada i djelotvornog funkcioniranja sustava
koordinaciju, unaprjeĊenje rada i pravodobnog obavljanja zadaća
operativno - komunikacijskih centara 112
planiranje, koordiniranje, prikupljanje i obradu informacija, obavijesti i
podataka zbog moguće potrebe uzbunjivanja i obavješćivanja graĊana,
pravnih osoba, tijela drţavne uprave, spasilaĉkih sluţbi, civilne zaštite,
vatrogastva i drugih unutarnjih ustrojstvenih jedinica Drţavne uprave
definiranje i voĊenje jedinstvene baze podataka operativnih snaga zaštite i
spašavanja te pregleda dogaĊaja
planiranje, predlaganje i izradu tehniĉkih zahtjeva u postupku nabave roba i
usluga
izgradnju, odrţavanje i eksploataciju potrebne informacijske i
komunikacijske infrastrukture sustava
sudjelovanje u meĊunarodnoj suradnji na implementaciji europskih propisa
u podruĉju zaštite i spašavanja
izradu prijedloga propisa iz svoje nadleţnosti
pripremanje i provoĊenje strukovnog nadzora u podruĉju rada operativno -
komunikacijskih centara
planiranje, predlaganje i provedba raznih vrsta i razina izobrazbe i treninga
za sluţbenike operativno - komunikacijskih centara i Sluţbe za sustav 112
evaluacija usvojenih komunikacijskih znanja i vještina potrebnih
operaterima operativno - komunikacijskih centara
osiguravanje uvjeta za rad Stoţera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske
32
3.1.4. Uĉilište vatrogastva i zaštite i spašavanja
Uĉilište planira, priprema, provodi i nadzire obrazovanje vatrogasaca, ĉelnika jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, sluţbi i postrojbi središnjih tijela drţavne uprave i pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost, organiziranih snaga zaštite i spašavana (stoţera zaštite i spašavanja, vatrogasnih zapovjedništava, postrojbi i zapovjedništva civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika, voditelja skloništa) i drugih sudionika zašite i spašavanja. Uĉilište skrbi i o kvaliteti vatrogasne opreme, što znaĉi da su struĉni sluţbenici Uĉilišta angaţirani na ispitivanju, kontrolnom ispitivanju i certificiranju tehnike, opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje te za gašenje poţara, kako za potrebe Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje tako i za potreba pravnih i fiziĉkih osoba, obrtnika i drugih struĉnih sluţbi. Uĉilište inicira i sudjeluje u izradi i donošenju hrvatskih normi, prati, razvija i primjenjuje struĉne i znanstvene metode u podruĉju vatrogastva, zaštite od poţara te zaštite i spašavanja.
Ustrojstvene jedinice Uĉilišta:
Vatrogasna škola,
Centar za specijalistiĉko osposobljavanje,
o Odjel za specijalistiĉko osposobljavanje Zagreb
o Odjel za specijalistiĉko osposobljavanje Split
Centar za ispitivanje i normizaciju tehnike.
Temeljni zadaci Uĉilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja:
o obrazovanje profesionalnih vatrogasaca
o izrada prijedloga nastavnih planova i programa
o praćenje i razmjena struĉnih i znanstvenih metoda u podruĉju
vatrogastva
o osposobljavanje i usavršavanje organiziranih snaga zaštite i
spašavanja
o izrada struĉne literature
o ispitivanje i certificiranje tehnike i opreme za zaštitu i spašavanje
o predlaganje hrvatskih normi u podruĉju zaštite i spašavanja
3.1.5. Sluţba zajedniĉkih poslova
Sektor općih poslova obavlja poslove koji se odnose na pravne, kadrovske, financijske te opće poslove, a osobito poslove pripreme i izrade prijedloga zakona i drugih propisa, poslove voĊenja evidencije o nekretninama, pripremu i izradu svih ugovora, poslove radnih odnosa, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i dr.
33
U Sektoru općih poslova su ustrojeni:
SLUŢBA ZA PRAVNE I OPĆE POSLOVE
SLUŢBA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA
SLUŢBA ZA FINANCIJSKE POSLOVE
SLUŢBA ZA NABAVU I MATERIJALNE POSLOVE
Temeljni zadaci Sektora općih poslova:
planiranje, opremanje, skladištenje
odrţavanje i modernizacija MTS
logistiĉka potpora u operativnim aktivnostima
tekuće i investicijsko odrţavanje
poslovi vezani za funkcioniranje Drţavne uprave
3.1.6. Podruĉni uredi DUZS-a
Na cijelom teritoriju Republike Hrvatske rasporeĊeno je 20 podruĉnih ureda za zaštitu i spašavanje. U podruĉnim uredima ustrojeni su:
Ţupanijski centar 112 Odjel za preventivu, planiranje i nadzor
U podruĉnim uredima Osijek, Zagreb, Rijeka i Split ustrojeni su i Odjeli za zaštitu i spašavanje, a u podruĉnim uredima Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik ustrojene su i drţavne intervencijske postrojbe (Slika 16).
Podruĉni uredi:
koordiniraju operativne snage zaštite i spašavanja ţupanije, gradova i
općina.
rukovode operativnim snagama civilne zaštite u aktivnostima zaštite i
spašavanja.
provode inspekcijski nadzor i predlaţe mjere za otklanjanje uoĉenih
nedostataka.
usklaĊuju planove postupanja zaštite i spašavanja i prati izvršenje u
sluĉajevima proglašenja katastrofe
pruţaju struĉnu pomoć tijelima lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave
Na Slika 15 vidimo prikaz podruĉnih ureda DUZS-a:
34
Slika 15 Prikaz područnih ureda DUZS-a
Slika 16 Prikaz područnih ureda DUZS-a, odjela za zaštitu i spašavanje i državnih intervencijskih postrojbi
35
3.2. Lokalna razina- Grad Zagreb (UHS)
Osnovna zadaća Ureda za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba je rješavanje hitnih (kriznih) situacija u interesu graĊana i Grada Zagreba. U tu svrhu obavlja poslove koji se odnose na: ureĊivanje i planiranje, organizaciju, financiranje i provedbu zaštite i spašavanja, obrane, civilne zaštite, zaštite od poţara, elementarnih nepogoda i vatrogastva u izvršavanju prava, obveza i odgovornosti Gradske skupštine i gradonaĉelnika, izradu procjena, planova i drugih planskih akata, izradu općih akata kojima se propisuju mjere, aktivnosti i naĉin njihove provedbe, te izradu pojedinaĉnih akata u navedenim podruĉjima, rukovoĊenje, koordiniranje i zapovijedanje operativnim snagama i provedbu operativnih mjera i aktivnosti, tajnost podataka, informacijsku sigurnost i nadzor nad informacijskom sigurnošću, te na druge poslove koji su mu stavljeni u nadleţnost.
Poslovi se obavljaju u unutarnjim ustrojstvenim jedinicama Ureda (URL 6):
3.2.1. Sektor za poslove zaštite i spašavanja
Odjel za analitiku i planiranje
Obavlja poslove u vezi s praćenjem propisa, stanja i pojava koje mogu
dovesti do velike nesreće i katastrofe. To se obavlja prikupljanjem informacija i
podataka, izradom izvješća o stanju sustava ZiS-a i smjernica za organizaciju i
razvoj sustava ZiS-a na podruĉju Grada Zagreba. TakoĊer se izraĊuje i usklaĊuje
Procjena ugroţenosti stanovništva i materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada
Zagreba. Izrada Plana zaštite i spašavanja Grada Zagreba, vanjskih planova za
sprjeĉavanje velikih nesreća, operativnih planova te planova civilne zaštite takoĊer
su pod ingerencijom ovog odjela. Tu se takoĊer izraĊuje podloga za osiguranje
dostupnosti vanjskih planova javnosti, priprema podloga za izradu općih akata
kojima se propisuju mjere, aktivnosti i poslovi u provoĊenju ZiS-a. OdreĊuju se
takoĊer operativnih snage ZiS-a i pravne osobe od interesa za ZiS. Odjel predlaţe
osnivanje postrojbi civilne zaštite specijalistiĉke i opće namjene sukladno procjeni
ugroţenosti. Definiranje potrebe za razvoj snaga ZiS-a, predlaganje i sudjelovanje
u provoĊenju mjera i aktivnosti u ZiS-u pod isto tako obavlja Odjel za analitiku i
planiranje. Administrativno - tehniĉki poslovi za Stoţer zaštite i spašavanja Grada
Zagreba i Stoţere zaštite i spašavanja gradskih ĉetvrti još je jedna od zadaća za
ovaj Odjel.
Odjel za operativne poslove
Obavlja poslove u vezi s praćenjem i prouĉavanjem propisa koji se odnose na ustroj, popunu i obuku operativnih snaga za zaštitu i spašavanje Grada. To se izvršava razvojem operativnih snaga ZiS-a, praćenjem rada operativnih snaga i sudionika ZiS-a Grada Zagreba. Potrebna je i koordinacija sudjelovanja operativnih snaga ZiS-a i omogućavanje izravnog zapovijedanja gradonaĉelnika operativnim snagama u sluĉajevima velikih nesreća i katastrofa uz struĉnu potporu Stoţera zaštite i spašavanja Grada Zagreba. Uz navedeno Odjel provodi
36
propisane standarde operativnih postupaka u katastrofama, poduzima i provodi mjere i postupke u akcijama ZiS-a. Predlaţe popunjavanje i rasporeĊuje pripadnike postrojbi civilne zaštite specijalistiĉke i opće namjene. Sudjelovanje u mobilizaciji postrojbi civilne zaštite u suradnji sa središnjim tijelom drţavne uprave nadleţnim za poslove ZiS-a takoĊer obavlja navedeni odjel. U odjelu se i definiraju potrebe za opremanjem postrojbi i materijalnim sredstvima za provoĊenje mjera civilne zaštite. Osiguravaju se uvjeti za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge aktivnosti i mjere zaštite i spašavanja ljudi, imovine i okoliša sukladno planovima ZiS-a, te uvjeta za poduzimanje i drugih mjera vaţnih za otklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća.
3.2.2. Sektor za komunikacije i potporu operativnim snagama
Odjel za komunikacije i geografsko-informacijske podatke
U Odjelu za komunikacije i geografsko-informacijske podatke obavljaju
se poslovi u vezi s planiranjem, razvojem, odrţavanjem i uporabom sustava
komunikacija. Prikupljaju se, unose i georeferenciraju podaci. Koristi se i odrţava
baza geografsko-informacijskih podataka (GIS) za operativne snage zaštite i
spašavanja Grada. Odjel obavlja integraciju komunikacijskog sustava s
komunikacijskim sustavom središnjeg tijela drţavne uprave nadleţnog za poslove
ZiS-a. Omogućava se koordinacija rada i djelovanja sudionika zaštite i spašavanja
na podruĉju Grada Zagreba sredstvima komunikacije i pripremanjem sustava
komunikacija za upravljanje velikom nesrećom ili katastrofom. Odjel daje potrebne
informacije sudionicima zaštite i spašavanja, obavlja poslova odrţavanja
ispravnosti komunikacijske opreme te vodi evidencije o komunikaciji i poduzetim
aktivnostima. Planiranje potrebne komunikacijske opreme, sudjelovanje u pripremi
dokumentacije za javnu nabavu, unosom i georeferenciranjem svih baza podataka
bitnih za zaštitu i spašavanje u Gradu te analizom djelovanja operativnih snaga
Grada putem GIS-a takoĊer su zadaće ovoga Odjela.
Odjel za potporu operativnim snagama
U Odjelu za potporu operativnim snagama obavljaju se poslovi u vezi s
izradom propisa i drugih akata i dokumenata iz djelokruga Ureda te pravni i
ekonomsko-financijski poslovi što se odnose na poslovanje i rad Ureda. IzraĊuje
se prijedlog za osiguravanje sredstava za poslovanje i rad Ureda, osiguravaju se
financijska sredstva za razvoj snaga ZiS-a. Prati se izvršavanje planiranih
financijskih sredstava, sudjeluje u izradi planskih dokumenata. Odjel takoĊer
organizira evakuacije, sklanjanja i zbrinjavanja stanovništva. Planira se i osigurava
potrebna materijalna sredstava namijenjenih zaštiti i spašavanju te provedbi
zaštite od poţara i vatrogastva. Odjel obavlja prihvat i skladištenje materijalnih
sredstava. Priprema dokumentacije za provoĊenje javne nabave te koordiniranje
poslova potpore sudionika zaštite i spašavanja su isto tako pod nadleţnošću
ovoga Odjela.
37
3.2.3. Sektor za poslove zaštite od poţara, obrane i informacijske sigurnosti
Odjel za poslove zaštite od poţara i vatrogastvo
Obavlja poslove u vezi s praćenjem propisa iz podruĉja zaštite od poţara i
vatrogastva. IzraĊuje i usklaĊuje procjene ugroţenosti od poţara za Grad Zagreb i
plan zaštite od poţara za Grad Zagreb, godišnji provedbeni plan unapreĊenja
zaštite od poţara za Grad Zagreb. Donosi odluke o planu, programu i naĉinu
upoznavanja s opasnostima od poţara. IzraĊuje u izviješće o stanju zaštite od
poţara na podruĉju Grada Zagreba i stanju provedbe godišnjeg provedbenog
plana unaprjeĊenja zaštite od poţara za Grad Zagreb. Odjel osigurava
sudjelovanje javnosti u donošenju plana zaštite od poţara za Grad Zagreb i donosi
godišnji provedbeni plan unaprjeĊenja zaštite od poţara za Grad Zagreb. IzraĊuje
mjere i postupke u provoĊenju aktivnosti iz programa Vlade RH u ljetnoj turistiĉkoj
sezoni. UreĊivanje podruĉja zaštite od poţara i vatrogastva sukladno propisima te
provoĊenje mjera i aktivnosti zaštite od poţara takoĊer su jedne od zadaća Odjela.
Organiziranje osposobljavanja puĉanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite
od poţara, gašenje poĉetnih poţara i spašavanje ljudi i imovine ugroţenih
poţarom (o ĉemu se vodi evidencija) te organiziranje odrţavanja protupoţarnih
vjeţbi su isto tako pod nadleţnošću Odjela. Definiraju se potrebe za materijalnim
sredstvima zaštite od poţara i vatrogastva, prati se rad vatrogastva u Gradu
Zagrebu i poduzimaju se mjera za osnivanjem i opremanjem vatrogasnih postrojbi
sukladno Planu zaštite od poţara.
Odjel za poslove obrane i informacijske sigurnosti
Ovaj Odjel obavlja poslove u vezi s praćenjem propisa iz podruĉja obrane,
informacijske sigurnosti i elementarnih nepogoda. To se izvršava izradom Plana
obrane Grada Zagreba, poduzimanjem mjera za usklaĊivanje obrambenih
priprema pravnih osoba nositelja obrambenih priprema u djelatnostima iz svoje
nadleţnosti s obrambenim pripremama Grada Zagreba i Planom obrane republike
Hrvatske. Poduzimaju se mjere potrebne za uspješno funkcioniranje Grada
Zagreba i pravnih osoba u ratnom stanju i stanju neposredne ugroţenosti.
Provede se mjere pripravnosti u stanju neposredne ugroţenosti te poduzimaju
druge mjere potrebne za prijelaz na ratno ustrojstvo. UsklaĊuje se, nadzire,
educira i koordinira provedbe mjera i standarda informacijske sigurnosti.
Primjenjuju se procedure o postupanju s klasificiranim i neklasificiranim podacima
o sadrţaju i naĉinu voĊenja evidencija o izvršenim uvidima u klasificirane podatke
te nadzoru sigurnosti podataka propisanim mjerama i standardima informacijske
sigurnosti. Odjel takoĊer ureĊuje provedbe mjera i standarda informacijske
sigurnosti, vodi popis osoba koje imaju pristup klasificiranim podacima registra
zaprimljenih uvjerenja o sigurnosnoj provjeri osoba (certifikat) s rokovima vaţenja
certifikata. Vodi se evidencija o izvršenim uvidima i postupanju s klasificiranim
38
podacima, provoĊenjem mjera i postupaka u cilju zaštite od elementarnih
nepogoda.
39
4. Dosadašnje stan je navigacijskog sustava u javnim vatrogasnim postajama Zagreb, Velika Gorica i Seattle
Upravljanje poţarima, odnosno hitnim situacijama u vatrogastvu, u Republici Hrvatskoj nije jedinstveno ureĊeno. Naime, svaka postaja ima svoj naĉin na koji obavlja navigaciju do lokacije na kojoj treba hitno intervenirati. Odnosno, svaka postaja ima drugaĉiji navigacijski sustav, što nije dobro za upravljanje poţarima na nacionalnoj razini. U ovom poglavlju napravljena je usporedba navigacijskih sustava u 3 javne vatrogasne postaje Zagreb, Velika Gorica i Seattle, a sa ciljem da se pruţe dodatne upute i naprave dodatne analize za poboljšanje navigacijskog sustava u JVP Zagreb.
4.1. JVP Zagreb
Do sada se u JVP Zagreb Centar koristio manualni (analogni) sustav za
navigaciju vozila do mjesta intervencije, i on je i dalje primaran za takve
intervencije u ovoj javnoj vatrogasnoj postaji. Naime, za cijelo podruĉje za koje je
nadleţna JVPZG, napravljena je kartoteka sa plastificiranim karticama, a na njima
se nalaze sljedeće informacije:
grafiĉki prikaz dijela grada, ulica i rute kojom vozilo mora voziti do mjesta
intervencije
tekstualni opis puta
sve to za svaku od postaja po prioritetu za isto mjesto intervencije
Na Slika 17 vidimo jedan primjer takve kartice za navoĊenje u smjeru
Kustošijanske ulice.
Slika 17 Primjer plastificirane kartice za navođenje u smjeru Kustošijanske ulice
40
Kartica na poleĊini ima i grafiĉki dio, koji takoĊer pomaţe uvelike u navoĊenju
prema ţeljenoj ulici. Taj prikaz vidimo na Slika 18.
Slika 18 Grafički dio plastificirane kartice za navođenje u smjeru Kustošijanske ulice
Na Slika 19 vidimo primjer kartice za navoĊenje u smjeru Ţitnjaĉke ceste.
Slika 19 Primjer plastificirane kartice za navođenje u smjeru Žitnjačke ceste
41
Grafiĉki dio kartice mora imati i prikaz hidranata koji su blizu lokacije za
intervenciju, što vidimo na Slika 20.
Slika 20 Grafički dio plastificirane kartice za navođenje u smjeru Žitnjačke ceste
Prilikom dojave traţi se kartica u kartoteci i nosi se do vatrogasnog vozila koje se s istom upućuje na intervenciju.
4.1.1. Pregled informacijskog sustava NAVIGATOR-JVPZG
Budući da je primijećeno kako u vrijeme tehnološkog razvitka analogni sustav moţe biti puno brţi i efikasniji, razvijen je informacijski sustav koji ima za cilj biti kvalitetnija zamjena prethodno spomenutom analognom sustavu. Time bi se takoĊer otvorile mogućnosti korištenja modernih informacijskih tehnologija, a njihovom integracijom bi se izgradila kvalitetnija informacijska podrška poslovanju JVPZG.
Informacijski sustav NAVIGATOR-JVPZG, koji je slijedom navedenog
implementiran u ovoj vatrogasnoj postaji, je zasnovan na arhitekturi softvera
klijent-posluţitelj. Sastoji se od podsustava za odrţavanje informacija o cestovnoj
mreţi i podsustava za potporu rada dispeĉera. TakoĊer se sastoji od posluţitelja
baze podataka, posluţitelja ruta cestovne mreţe te vanjskih jedinica pisaĉa za
ispis kartica. Sve ove dijelove sustava (shemu sustava) vidimo na Slika 21 (Zeljko
2010).
42
Slika 21 Shema informacijskog sustava NAVIGATOR-JVPZG
4.1.2. Aplikacija dispeĉer
Pri dojavi o nezgodi dispeĉer uz pomoć aplikacije brzo odreĊuje mjesto
intervencije i vizualno se potpomaţe kartom koja mu je na raspolaganju (vidljivo
na grafiĉkom suĉelju aplikacije, (Slika 22)), te na taj naĉin brţe rašĉišćava
nedoumice oko informacija koje mu dojavitelj daje. Sustav izraĉunava
najoptimalniju rutu s obzirom na informacije koje su trenutno unesene u sustav od
strane 'odrţavatelja', i dispeĉer ima mogućnost poslati tu rutu na ispis na pisaĉ u
obliku kartice.
Slika 22 Grafičko korisničko sučelje aplikacije Dispečer
43
Aplikacija osim cestovne mreţe sadrţi ima i popratne informacije kao što su na
primjer simboli znaĉajnih mjesta u gradu, semafora,i drugih znakova koji će
olakšati snalaţenje prilikom navigacije. TakoĊer, lociranje poziva koji prijavljuje
neku hitnu intervenciju moguća je pomoću T-COM telefonskog imenika ukoliko
postoji adekvatna internet konekcija. Kada se u traku cilj upiše traţena ulica, a
moguće je odvajanjem zarezom dodati i kućni broj, aplikacija će crvenom
pulsirajućom toĉkom prikazati lokaciju (Slika 23).
Slika 23 Traženje lokacije pomoću ulice i kućnog broja.
4.1.3. Aplikacija za odrţavanje karte
Aplikacija za odrţavanje karte (Slika 24) je izvedena kao 'plugin', dodatak, na AutoCAD Map 3D 2010.
44
Slika 24 Aplikacija za održavanje karte.
Ona primarno sluţi za lakše odrţavanje digitalnih podataka o cestovnoj mreţi za
podruĉje djelovanja JVPZG, te predstavlja nadogradnju na već postojeće
funkcionalnosti CAD alata.
Aplikaciju je moguće pokrenuti naredbom vatrogasci u komandnoj liniji CAD-a.
Plugin ima tri 'taba', a to su prometnice, rutiranje i alati. U listu prometnice se
nalazi forma koja omogućava unos ili promjenu podataka o dionici prometnice.
U listu 'Rutiranje' prilikom odabira poĉetne i krajnje toĉke i naredbom naĊi rutu
aplikacija pronalazi i iscrtava najoptimalniju rutu. Uz iscrtavanje rute, ispisuje se i
vrijednost primarnog kljuĉa svake dionice koja ĉini rutu. TakoĊer se na kraju
popisa ispiše tekstualni vodiĉ rute. Na listu 'Rutiranje' postoje i naredbe
45
'Regeneriraj topologiju' i 'Osvjeţi topologiju'. Naredba 'Regeneriraj topologiju'
iznova kreira topologiju cestovne mreţe, a naredba 'Osvjeţi topologiju' osvjeţava
promjene koje smo napravili u geometriji dionice, u vrijednosti atributa 'prioritet' i
sl., a u cilju što toĉnijeg izraĉunavanja rute.
U ovoj aplikaciji prometnice se crtaju kao polilinije, a svaka dionica prometnice ima
svoje metapodatke (Zeljko, 2010):
Naziv: ime ulice kojoj dionica pripada
Ĉetvrt: ĉetvrt kojoj dionica pripada
Općina: Općina kojoj dionica pripada
Prioritet: podatak o propusnosti dionice u odnosu na drugu dionicu
Kategorija: kategorizacija dionice prema predefiniranim tipovima koja se
neće uzeti u obzir za rutiranje
Vatrogasne postaje: redoslijedom po prioritetu posloţene su 3 vatrogasne
postaje odgovorne za dionicu. Po tome redoslijedu aplikacija dispeĉer
automatski bira polazišnu postaju za adresu koja pripada zadanoj dionici.
Ukoliko je prva postaja angaţirana nekom drugom intervencijom onda se
odabiru jedna od slijedeće dvije postaje
Kućni brojevi: podaci o kućnim brojevima koji se nalaze na dionici.
Zatvoreno: oznaĉava je li dionica zatvorena za promet ili je pak otvorena.
To je bitna informacija ako je neka dionica blokirana za promet, pa se pri
izraĉunavanju rute uzima u obzir.
Smjer: oznaĉava je li dionica dvosmjerna, odnosno u kojem je smjeru
prometna ( naprijed, dvosmjerno ili natrag)
Napomena: polje za unos dodatnih napomena koje ţelimo voditi uz dionicu
prometnice
Hidranti: polje za unos podataka o hidrantima na podruĉju dionice
Najvaţnije pravilo u topologiji prometnica je da svako kriţanje prometnica mora biti 'nacrtano' na naĉin da se njihove dionice prelome u toĉki kriţanja prometnica. To bi znaĉilo da će kriţanje npr. dvije prometnice imati pri ispravnoj topologiji 4 dionice, po dvije za svaku stranu kriţanja za svaku od dvije prometnice koje se kriţaju.
4.1.4. Nedostatci sustava i razlozi za njegovo poboljšanje
Sustav se koristi još uvijek paralelno sa starim analognim karticama, zbog
toga jer se više vjeruje ruĉno izraĊenoj kartici, jer je na njoj svaka ruta pojedinaĉno
odreĊena i kontrolirana, što nije sluĉaj za rute koje ovaj sustav raĉuna uz pomoć
algoritma i koje su meĊuovisne jedna od druge i nisu detaljno prekontrolirane.
Detaljno je obraĊen prostor dio prostora koji se odnosi na postaju Centar, dok
preostali prostor nije kontroliran i provjeren. Sve informacije koje osoba posjeduje
o cestovnoj mreţi Grada Zagreba, koje su osnova na kojoj je izgraĊen taj stari
sustav, i dalje nisu u znaĉajno velikom dijelu unesene u novi sustav.
46
Prezahtjevan i previše slobodan unos informacija o cestovnoj mreţi u sustav zahtjeva studiozan pristup unosu novih informacija o cestovnoj mreţi tj. odreĊivanju prioritetu prometnica. Ne postoji potpora sustava koja bi konkretnije navodila 'odrţavatelja' tih informacija, i pruţila mu osjećaj kontrole na rutama kojima će vozilo intervenirati. Naime, za svaku rutu odgovara zaposlenik JVPZG-a, a u ovom dijelu sustav je automatiziran i koristi algoritam za izraĉun optimalne rute s obzirom na unesene informacije o pojedinoj cestovnoj dionici. Trenutno je algoritam previše općenit i uzima za neki segment prometnice teţinski faktor, koji odreĊuje brzinu prolaska tim segmentom (Zeljko, 2014). Za odreĊivanje u kakvoj su meĊusobnoj relaciji pojedini segmenti korisnik je prepušten svojoj snalaţljivosti i sposobnosti korištenja alata za prostorne analize kakav je Autodesk Map 3D koji mu je na raspolaganju. Isto tako ako je neki segment prometnice neadekvatan za prometovanje vatrogasnog vozila, taj segment se logiĉki izolira bez unosa informacije zbog ĉega je neadekvatan. Na taj naĉin se gubi dosta podataka o cestovnoj mreţi koje smatramo da i jesu vrijednost koju je nuţno saĉuvati za rad JVPZG, i izbjeći opasnost koju predstavlja ĉinjenica da te informacije posjeduje samo jedna osoba. Stoga smatramo da bi tu trebalo izgraditi konkretnije mehanizme za provjeru kvalitete unosa informacija, uz proširenje informacija koje se unose u sustav. Trenutno se podaci obraĊuju centralistiĉki iako postoje i druge institucije koje posjeduju i odrţavaju podatke koju su relevantni za prostor koji je pokriven interaktivnom kartom ovog sustava. Izdvajanjem pojedinih slojeva podataka na odrţavanje tim sluţbama i korištenjem njihovih servisa postigla bi se sinergija tipiĉna za distribuirano odrţavanje i brigu za toĉnost podataka. Isto tako primjetno nastojanje da se sustav ubrza i popravi, ali odluke za poboljšanja i njihova provedba se sporo dešavaju u JVP Zagreb.
4.2. JVP Velika Gorica
Javna vatrogasna postaja Velika Gorica (Slika 29) ima jako dobro ureĊen sustav navoĊenja svojih kamiona. Naime, pomoću aplikacije Geotrag (Slika 28), koja funkcionira na GIS Cloud platformi, i GARMIN ureĊaja za navoĊenje u kamionima, ova postaja bez problema navodi svoje kamione do ţeljene lokacije u granicama podruĉja svoga djelovanja. Podruĉje djelovanja ukljuĉuje podruĉje Grada Velike Gorice, kao i podruĉje Općina Kravarsko, Pokupsko i Orle (Slika 27, URL 12). To podruĉje ukupno pokriva površinu od 552 km2. Iz statistiĉkih podataka vidimo udjele poţara u razliĉitim tipovima intervencija i razliĉitim tipovima poţara u JVP Velika Gorica (Slika 25 i Slika 26) (URL 13).
Slika 25 Statistika o vrstama intervencija u JVP Velika Gorica za 2011.g.
47
Slika 26 Statistika o vrstama požara na kojima je izvršena intervencija za 2011.g.
Slika 27 Područje djelovanja JVP Velika Gorica
Kartiranje za ovu postaju je obavila tvrtka koju je kasnije preuzeo GARMIN Hrvatska, i to je razlog zbog kojeg su se prikupljeni podaci mogli implementirati u GARMIN ureĊaje. Samim time, bilo je omogućeno da ista podloga, isti podaci, budu i u aplikaciji geotrag i u samome navigacijskom ureĊaju. To su podaci, rute, koje su prilagoĊene potrebama vatrogasaca, a to su :
48
Sluĉaj kad je cesta zatvorena ( radovi na cestama)
Jako uska cesta za veliĉinu vatrogasnih vozila
Nefunkcionalnost hidranata
Slika 28 Geotrag aplikacija u JVP Velika Gorica
Slika 29 Kamioni JVP Velika Gorica
Dok se kamioni nalaze u garaţi gubi se GPS signal, pa su prilikom primljene dojave za intervenciju u ovoj vatrogasnoj postaji imali poteškoća pri lociranju satelita, a time i pri kreiranju rute prema lokaciji za intervenciju. Primijetivši to, u JVP Velika Gorica postavljena je antena koja prima GPS signal i širi ga u garaţi, a time se ovaj problem riješio (Slika 30).
49
Slika 30 Antena u garaži JVP Velika Gorica za sigurno primanje GPS signala
4.2.1. Geotrag aplikacija
Korisniĉko suĉelje Geotraga URL 5, aplikacije koja se koristi u JVP Velika Gorica, veoma je jednostavno i intuitivno, a moţemo ga podijeliti u 6 dijelova. Ti dijelovi predstavljaju osnovne funkcionalnosti koje je potrebno poznavati kako bi se uĉinkovito pratila vozila vatrogasne postaje. Dakle, osnovni dijelovi korisniĉkog suĉelja ove aplikacije su ( Od Slika 31 do Slika 41) :
Panel za praćenje aktivnosti vozila
Preglednik aktivnosti vozila na karti
Alati za upravljanje voznim parkom
UreĊivanje korisniĉkih postavki
Panel sa alatima
Postavke za praćenje aktivnosti
50
Slika 31 Sučelje aplikacije geotrag
Centralni dio aplikacije za praćenje voznog parka je komponenta u kojoj se vizualiziraju prikupljeni podaci i u kojoj je omogućen prikaz aktivnosti vozila na karti. Na karti se prikazuje stanje vozila u stvarnom vremenu. Vozila su na karti prikazana prema statusu u kojem se trenutno nalaze:
Zelena oznaka - vozilo je aktivno
Plava oznaka - vozilo stoji
Siva oznaka - vozilo je neaktivno.
Vozila koja se kreću ocrtavaju put koju su prešli, a svako vozilo oznaĉeno je njegovom karakteristiĉnom bojom kako bi se što jednostavnije bilo uoĉio.
Slika 32 Prikaz vozila na karti
51
Sve aktivnosti vozila koje se u realnom vremenu prikazuju na karti ujedno se i biljeţe se u bazu podataka. Time se omogućuje da se osim trenutnih kretanja vozila moţe prikazati i snimka puta koje je vozilo napravilo.
Na lijevoj strani korisniĉkog suĉelja nalazi se Panel za praćenje aktivnosti vozila. Kao što mu ime govori tu vidite popis svih vozila u voznom parku koji su grupirani prema statusu.
Slika 33 Panel za praćenje vozila
Postoje 3 vrste statusa vozila, aktivna vozila, ona vozila koja stoje i ona koja su neaktivna, kao što je već prije spomenuto.
Aktivna su vozila ona vozila koja se kreću i nalaze se grupirani u status Aktivni. Njihova kretanja moţemo pratiti na karti te dobiti informacije o vozilima i njihovim voznim parametrima na Info panelu. Status Stoje poprimaju vozila koja nisu bila aktivna više od 2 minute. Kada vozila stoje duţe od sat vremena njihov status postaje Neaktivni. Vozila mogu postati neaktivna i ukoliko nemaju vezu odnosno ne šalju svoju poziciju.
Iznimke u sluĉajevima grupiranja prema statusu su posebne postavke koje se postavljaju za što bolju uĉinkovitost sustava.
Osnovni alati za nadzor voznog parka su alati koji nam omogućuju da znamo trenutno stanje vozila i njegove vozne parametre, da moţemo pogledati aktivnosti pojedinih vozila prema potrebi te za praćenje uĉinkovitosti vozila na upravnoj razini mogu se prikazati izvještaji.
Svaka od ovih funkcionalnosti posebno su odijeljene u svoje panele: panel Info, panel Upiti te panel Izvještaji
52
Slika 34 Paneli (alati) za nadzor voznog parka u aplikaciji Geotrag
Svaki od ovih osnovnih alata omogućuje potpuno upravljanje voznim parkom. Naravno mnogi zbog naĉina poslovanja ili nekih posebnih potreba vezanih uz posao koji obavljaju imaju potrebne za dodatnim alatima. Ti dodatni alati se razvijaju prema potrebi i njima će biti posvećen poseban dio u dokumentaciji.
Sve postavke GeoTraga vezane za korisniĉki raĉun, kao i direktan kontakt s korisniĉkom podrškom se vode u panelu UreĊivanje korisniĉkih postavki, a podijeljen je u tri stavke: kontakt, postavke i korisnik.
U panelu Kontakt postoji forma putem koje kontaktirate korisniĉku sluţbu ukoliko doĊe do greške u radu aplikacije ili ako postoje poteškoće u radu. U predviĊeni prostor za tekst poruke piše se opis problema sa što više informacija kako bi podrška mogla što kvalitetnije i brţe reagirati u otklanjanju poteškoća u radu korisnicima. Svaka poruka koja se pošalje ostaje saĉuvana i prikazana.
U panelu postavke korisnik moţete ureĊivati informacije o: vozilu, grupama vozila, poduzeću te vozaĉima.
U postavkama o vozilu povezuje se ugraĊeni ureĊaj sa oznakom vozila što je osnova kako bi praćenje vozila uopće bilo moguće. Nakon toga omogućeno je unošenje svih informacija vezanih za vozilo, vlasnika te vozaĉa vozila. Popunjavanjem ovih informacija moguće je dobiti bitne podatke koji se mogu iskoristiti za unaprjeĊenje prijevoznog procesa.
Slika 35 Popunjavanje podataka o vozilu u aplikaciji Geotrag
U postavkama o poduzeću moguće je postaviti sve relevantne informacije vlasniku vozila. Ova opcija omogućava voĊenje svih vozila koja obavljaju prijevoz na razini vatrogasne postaje te prema tome omogućava uvid o obavljenom poslu (intervenciji).
U postavkama vozaĉa moguće je kreirati bazu vozaĉa koji obavljaju prijevoz te tako imati uvid u rad svakog pojedinog vozaĉa. Svaki vozaĉ moţe se povezati sa vozilom sa kojim obavlja posao kao bi se mogle provoditi daljnje analize i donositi odluke o potrebnim poboljšanjima.
53
Slika 36 Kreiranje baze vozača za svako vozilo u aplikaciji Geotrag
U panelu korisnik moguće je ureĊivati korisniĉke informacije vezane za vatrogasnu postaju i korisniĉko ime i lozinku za prijavu u GeoTrag sustav
Slika 37 Uređivanje korisničkih podataka u aplikaciji Geotrag
Slika 38 Promjena lozinke korisnika u aplikaciji Geotrag
Alati smješteni u panelu alati koriste se za rad sa kartografskim preglednikom, a radi se o standardnim alatima: pomicanje, uvećanje, prikaz cijele karte, mjerni alat, ispis karte te proširenje karte:
Slika 39 Alati za rad sa kartografskim preglednikom u aplikaciji Geotrag
Pomicanje - alat za kretanje po karti koji je i zadan kao osnovni alat u radu
aplikacije.
Uvećanje - alat kojim uvećavate podruĉje na karti na naĉin da nakon što ste
odabrali alat odaberete to podruĉje na karti.
Prikaz cijele karte vraća kartu u poĉetnu poziciju karte.
Mjerni alat - omogućava mjerenje udaljenosti izmeĊu dvije ili više toĉaka.
Udaljenost se mjeri u metrima na naĉin da se odaberu toĉke izmeĊu kojih
se ţeli izmjeriti udaljenost. Ukoliko se mjeri više od dvije toĉke izmjerena
udaljenost se akumulira. Za kraj crtanja desnim klikom otvara se izbornik i
izabere opcija kraj crtanja.
Odabirom opcije ispis moţe se ispisati trenutno prikazana karta u
pregledniku.
54
Proširenje karte - proširuje kartografski preglednik na cjelokupnu širinu
ekrana, a za vrijeme dok je ta opcija ukljuĉena panel za praćenje aktivnosti
vozila nije vidljiv.
Obavijesti - informira o pristiglim porukama.
Kritiĉna aplikacija kao što je GeoTrag koji se koristi u Javnoj vatrogasnoj postrojbi
Velike Gorice mora imati i dodatne funkcionalnosti koje će omogućiti brzu i
efikasnu intervenciju uporabom visokih tehnologija te tako skratiti vrijeme
intervencije i umanjiti razinu opasnosti graĊana. Poruka koja se pošalje vozilu iz
sustava dolazi direktno na GPS ureĊaj u vozilu, a sadrţi geografske koordinate na
koje vozilo treba doći. GPS ureĊaj (npr. Garmin navigacijski ureĊaj) prima
koordinate i automatski navodi vozaĉa do te lokacije.
Operater u pozivnom centru kada primi poziv odabire vozilo te mjesto, ulicu i broj
na kojem je potrebna intervencija vatrogasaca ili moţe odrediti na karti lokaciju na
koju je potrebno uputiti vozilo. U formu za poruku upiše poruku koju ţelite poslati
te odaberete pošalji. Poslana poruka prikazuje se u formi za izlazne poruke gdje
se moţe vidjet vrijeme kada je poruka poslana, kojem vozilu je poslana, tekst
poruke, da li su poslane koordinate na koje vozilo treba biti upućeno te status
poruke. Broj poruka prikazanih u ovoj formi je ograniĉen.
Slika 40 Automatsko upućivanje vozila na intervenciju
Sve poslane poruke moguće je vidjeti pregledom izvještaja poslanih poruka. U izvještajima su poruke malo detaljnije prikazane. Rad sa izvještajima vrši se na istom principu kao i rad sa izvještajima za nadzor voznog parka. Moţe se odabrati dnevni, mjeseĉni i odreĊeni te prikazati sve izvještaje. U odnosu na formu za izlazne poruke tu imamo uvid i u korisnika koji je poslao poruku, kao i adresu na koju je vozilo upućeno.
Dvosmjerno slanje poruka najbolji je naĉin za otpremnika da komunicira sa vozaĉima, kao i mogućnost da dva vozaĉa da komuniciraju meĊusobno.
Operater veoma moţe jednostavno poslati poruku na bilo koji ureĊaj u vozilu. Sve što je potrebno je odabrati vozilo sa liste, napisati poruku u za to previĊenu formu te odabrati Pošalji. Za par sekundi vozaĉ prima poruku i isto tako jednostavno moţe odgovoriti sa svim potrebnim informacijama. TakoĊer, predlošci poruka
55
mogu biti pripremljeni kako bi vozaĉ slao poruke što jednostavnije i brţe da ne bi ugroţavao svoju sigurnost.
Slika 41 Prikaz slanja poruka u aplikaciji Geotrag
Poruke su podijeljene u 3 grupe: Primljene, Poslane i MeĊu vozaĉima. Otpremnik ima uvid u sve poruke odabirom poruke ili putem detaljnog preglednika i izvještaja gdje se moţe pratiti kompletna korespondencija. Poruke su saĉuvane i spremljene u bazu podataka odakle mogu biti pregledane, izvuĉene u PDF formatu ili ispisane na pisaĉu.
4.3. JVP Seattle
U gradu Seattlu u JVP koriste M7 kompjuterski sustav u vatrogasnim vozilima (Slika 42).
Slika 42 M7 kompjuterski sustav u vozilima
Taj sustav se sastoji od: ekrana na dodir, mobilnog rutera za Wifi, zasebne tipkovnice, mobitela, i GPS-a. Na Slika 43 vidimo navedene dijelove sustava:
56
Slika 43 Dijelovi sustava M7
U ovoj vatrogasnoj postaju imaju mogućnost korištenja raznih mobilnih i radio ureĊaja s ruterom. TakoĊer imaju 5-Lead Multimode Active antenu od MobileMark – 2 Wifi, 2 Cellular/LTE, ukljuĉujući jednu GPS antenu.
Sustavi su dizajnirani posebno za vozila, da se mogu nositi sa zahtjevnim prometnim uvjetima, i da bi se izdrţali ekstremni temperaturni uvjeti. Sustavi traju dva puta više nego prijenosni. Sustav omogućava znaĉajne uštede zahvaljujući jedinstvenoj nadogradnji proizvoda. Bolja ergonomija i montaţa sustava omogućava ĉist i siguran 'okoliš kokpita'. Jednostavno izraĉunavanje izvan automobila s prijenosnim ureĊajima poput tableta i pametnih telefona, bez dodatne troškove komunikacije. Brzi alati za deinstaliranje nisu potrebni za bilo kakve dijelove: prikaz (ekrana), CPU i tipkovnicu. Ovaj sustav je uvijek u automobilu spreman pokrenuti aplikacije koje će nam pruţiti u ţivo prijenos ili trenutne (brze) informacije, kao što su digitalni video i prepoznavanje registarskih oznaka.
Prije Inmotion rutera su koristili Airlink Raven trunkmount modeme, i Placer 455 DR GPS sustav sa pasivnom GPS antenom DR=Dead reckoning.Sa aktivnom antenom omogućeno je eliminanje Dead Reckoning komponente. Koriste Visinet Mobile za svojeg mobilnog klijenta. Oni su takoĊer njihovi CAD prodavatelji. Lat / Long kordinate su primane sa Inmotion rutera i Mobilni klijent prosljeĊuje to na CAD sustav u realnom vremenu. CAD sustav prosljeĊuje natrag informaciju o lokaciji za sva vozila koja su na duţnosti. Postoji Visinet Mobile posluţitelj koji omogućava aţuriranje softvera za mobilne klijente. Koriste to za aţuriranje mobilnih softvera i konfiguraciju. TakoĊer mogu koristiti ovo za druge programe i datoteke izvan njihovih mobilnih klijenata.
57
5. Analize
U ovom poglavlju biti će prikazane GIS analize napravljene u svrhu pruţanja informacija (zakljuĉaka) koje će unaprijediti sustav zaštite od poţara u gradu Zagrebu. Kao GIS program (softver), odabran je GRASS GIS, iz razloga što je to softver otvorenog koda, a u njemu je izrada ovakvih prostornih analiza jednostavna.
5.1. Unos podataka
Prije izrade analiza potrebno je sve potrebne podatke unijeti u GIS softver. Kod GRASS GIS-a potrebno je prvo kreirati odgovarajuće lokacije za sve podatke koji su u razliĉitim kartografskim projekcijama kako bi se unijeti podaci pravilno prikazali i smjestili u prostor.
Za potrebe ovog rada bilo je potrebno kreirati 3 lokacije sa odgovarajućim parametrima (podacima za projekciju, srednji meridijan, mjerilo...), jer su se podaci nalazili u 3 razliĉite projekcije (Slika 44):
HDKS_Bessel (projekcija: TM, datum: Hermanskogel – MGI Bessel, srednji meridijan: 15°)
WGS84 (projekcija Longitude / Latitude LL, datum: WGS84)
HTRS96_TM (projekcija TM, elipsoid: GRS80, srednji meridijan 16.5°, mjerilo 0.9999)
Svi podaci unijeti su u odgovarajuću lokaciju. Kao lokacija za izradu rada odabrana je HTRS96/TM jer odgovara onoj koja je sluţbena u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga su svi podaci transformirani u ţeljenu projekciju pomoću naredbe v.proj.
58
Slika 44 Kreiranje lokacija potrebnih za rad sa podacima u GRASS GIS-u
Podaci sa kojima su obavljene prostorne analize su slijedeći:
vektorski podaci adresa (objekata) (Slika 45)
vektorski podaci ulica (Slika 47)
vektorski podaci hidranata (Slika 49)
vektorski podaci vatrogasnih postaja (Slika 51)
vektorski podaci administrativne granice grada Zagreba (Slika 52)
Navedeni podaci prikazani su pomoću naredbe d.vect.
59
Slika 45 Prikaz adresnih centroida
U ovome softveru takoĊer je moguće pregledati atributnu tablicu odreĊenog sloja, a na Slika 46 prikazana je atributna tablica adresnih centroida.
Slika 46 Atributna tablica adresnih centroida
60
Slika 47 Prikaz ulica grada Zagreba
Iz atributne tablice sloja ulica, moţemo primijetiti da su mnogu metapodaci pohranjeni u njoj koji nam omogućuju rad i pretraţivanje na navedenom sloju prostornih podataka (Slika 48):
OBJECTID
LAYER
MBR_NASELJA
IME_NASELJA
RBR_ULICE
SKRACENI_NAZIV
SLUŢBENI_NAZIV
SHAPE LENG
Slika 48 Atributna tablica ulica
61
Prilikom prikazivanja podataka o hidrantima, primijećen je veliki broj istih u gradu Zagrebu, njih ĉak 22 292.
Slika 49 Prikaz hidranata
Prilikom dobivanja podataka o vatrogasnim postajama, bilo je potrebno iste kartirati na web stranicama Google karata (Slika 50), jer je omogućeno spremanje tih podataka u KLM format, kojeg se onda kasnije moguće spremiti u nekom GIS softveru, npr. Quantum GIS-u, u shp format pomoću kojeg je moguće raditi analize. Olakšavajuća okolnost pri odabiru lokacije je podloga sa imenom ulica, koja prilikom većeg povećanja prelazi u satelitske snimke ţeljenog podruĉja.
Slika 50 Kartiranje vatrogasnih postaja na Google kartama
Nakon kartiranja i spremanja u ţeljeni shp format, na jednostavano se pomoću naredbi v.in.ogr i d.vect poloţaj vatrogasnih postaja prikazuje u GRASS softveru.
62
Slika 51 Prikaz vatrogasnih postaja grada Zagreba
Prikazana je i granica grada Zagreba kako bi oznaĉili podruĉje interesa za izradu ţeljenih analiza.
Slika 52 Prikaz administrativne granice grada Zagreba
63
Na kraju unosa podataka u softver prikazani su svi potrebni vektorski podaci.
Slika 53 Prikaz ulica,hidranata,adresnih centroida, vatrogasnih postaja i granice grada Zagreba
5.2. Vektorske analize
Nakon što su potrebni prostorni podaci unijeti u softver, moguće će je izvršiti ţeljene analize.
Za prvu analizu bilo je potrebno kreirati buffer zone od 5 km (5000 m) pomoću naredbe v.buffer (Slika 54), a u cilju dobivanja prikaza onih objekata u gradu Zagrebu koji su udaljeniji od 5km od vatrogasnih postaja. Svrha ove analize je da se uoĉe podruĉja u gradu na kojima bi eventualno bila potrebna gradnja nove vatrogasne postaje, kako bi se graĊanima omogućio brţi dolazak na intervenciju, a samim time i povećala njihova sigurnost.
64
Slika 54 Buffer zona od 5 km oko vatrogasnih postaja
Nakon što su prikazane buffer zone, bilo je potrebno preklopiti taj sloj sa slojem adresa (objekata,kuća) u gradu pomoću naredbe v.overlay, a sa odabirom topološkog odnosa disjoint. Time se odabire da se prikaţu one adrese koje se ne nalaze u prethodno kreiranim buffer zonama (Slika 55).
65
Slika 55 Prikaz kuća koje su udaljenije od 5 km od vatrogasnih postaja
GIS analize nam omogućavaju da izdvojimo one hidrante koji su udaljeni od najbliţe ceste više od 100 m. Na taj naĉin se moţe sugerirati koje na kojim bi hidrantima trebalo napraviti radove da se pribliţe cestama, odnosno, vatrogasnom vozilu koje dolazi na intervenciju.
Da bi to ostvarili prvo je bilo potrebno da pomoću naredbe v.buffer dobijemo zonu od 100 metara oko sloja ulica grada Zagreba (Slika 56). Nakon toga se taj novonastali sloj buffer zone preklopi sa slojem hidranata funkcijom v.overlay, i odabirom odnosa disjoint, te se dobije ţeljeni sloj hidranata udaljenijih od 100 m od ceste.
66
Slika 56 Prikaz buffer zone od 100 m oko cesta grada Zagreba
Primjećujemo da je dosta hidranata koji se nalaze na zapadnoj, jugozapadnoj strani grada udaljeno više od 100 m od ceste (Slika 57).
Slika 57 Prikaz hidranata u gradu Zagrebu, udaljenijih od 100 m od najbliţe ceste
67
5.3. Network analize
Analize u kojima ţelimo saznati najkraće putove izmeĊu odreĊene dvije lokacije ili ona podruĉja sa kojih je najkraće doći do nekih lokacija GRASS softver prepoznaje kao mreţne (network) analize.
Jedna takva analiza je i da se sazna na koji naĉin, kojim putem da se proĊe kroz sve vatrogasne postaje, a da se ne prolazi dva puta kroz istu (ako u nekoj situaciji to bude potrebno).
Da bi se to izvršilo prvo je bilo potrebno sloj cesta i sloj vatrogasnih postaja povezati pomoću funkcije v.net, a nakon toga potrebno je i spojiti i baze ta dva sloja preko cat kolone atributne tablice funkcijom v.db.connect. Time nastaje sloj koji u atributnoj tablici sadrţi tablicu sloja ulica i tablicu sloja vatrogasnih postaja, a taj sloj moţemo nazvati network (mreţa), jer će nam omogućiti mreţne analize, ukljuĉujući i onu već spomenutu o prolazu kroz 5 postaja na najkraći naĉin bez da se 2 put proĊe kroz istu. Ta analiza, nakon stvaranja potrebnog sloja network, izvršena je naredbom v.salesman nad tim slojem.
Slika 58 Prikaz najkraćeg puta kroz svih 5 JVP grada Zagreba, bez prolaska 2 puta kroz istu postaju
GIS nam omogućuje da prikaţemo i najkraći put izmeĊu dvije lokacije, za primjer je uzet put izmeĊu lokacije 1 i 5 (JVP Centar i JVP Ţitnjak), ukoliko je potrebno da se najkraćim putem preĊe udaljenost izmeĊu te dvije postaje. Takav prikaz dobiva se naredbom v.net.path.
68
Slika 59 Prikaz najkraćeg puta od JV Centar do JVP Žitnjak
Od velike pomoći u upravljanju poţarima u gradu Zagrebu moţe biti i prikaz koji nam prikazuje podruĉja djelovanja postaja. Odnosno, moguće je dobit prikaz podruĉja u kojima je najkraće doći od vatrogasne postaje do odreĊene intervencije u nekoj ulici, što moţe pomoći u odluĉivanju koja vatrogasna postaja bi trebala ići na neku hitnu intervenciju.
Slika 60 Prikaz preporučenih područja djelovanja JVP-i u gradu Zagrebu
69
5.4. Sadržaj priloženog CD-a
Na priloţenom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi diplomskog rada u digitalnom obliku
Tablica 1. Sadržaj priloženog medija
RB. Datoteka Sadrţaj
1. Diplomski.doc Tekstualni dio diplomskog rada
2. Diplomski.pdf Tekstualni dio diplomskog rada u PDF formatu
3. vatrogasnepostaje.shp Vektorski podaci vatrogasnih postaja
4. centroidi_adresa.shp Vektorski podaci centroida adresa
5. hidranti.shp Vektorski podaci hidranata
6. ulice_linije.shp Vektorski podaci ulica
7. Grad_Zagreb_administratuve.shp Vektorski podaci granice grada Zagreba
8. baza (mapa) Baza kreirana za rad u GRASS softveru
70
6. Zakljuĉak
Kroz ovaj rad prikazan je sustav djelovanja (navigacijskih sustava) u 3 javne vatrogasne postaje u trenutku kad je potrebno što prije stići na mjesto dogaĊaja. Prikazane su dobre i loše strane dosadašnjih sustava, a samim time i smjernica (put) kojom bi razvoj ovakvih sustava trebao ići.
Kroz izradu rada primijećeno je da su djelatnici ovih vatrogasnih postaja, pogotovo JVP Zagreb, puno sigurniji sa analognim (manualnim) navoĊenjem do mjesta intervencije nego suvremenijim digitalnim. Razlog tome vidim u premalo praktiĉnog rada sa digitalnim sustavom navoĊenja i općenito nedovoljnom ispitivanju istoga. Samo uvoĊenje brţih i digitalnih sustava iziskuje i velike troškove, što je još jedan od razloga njegovoga ne implementiranja. Stoga smatram da bi bilo potrebno još neko vrijeme voditi paralelno analogni sustav i digitalni, pa makar i u fazi ispitivanja, da se detaljnije vide nedostatci i prednosti.
Vektorske analize, pa ĉak i rasterske analize, u nekom GIS softveru mogu uvelike pomoći u radu javno vatrogasnih postaja, pa se nadam da će sugestije i prikazi dani pomoću analiza u ovome radu pomoći u poboljšanju rada vatrogasnih postaja.
Svakako bi bio potreban još detaljniji pristup ovoj problematici jer bi civilna zaštita, pa tako i zaštita od poţara trebala biti jedan od prioriteta za svaku drţavu.
71
Literatura:
Cetl, V. (2009): Upravljanje rizikom, prezentacija predavanja, Sveuĉilište u Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb.
Zeljko d.o.o. (2014): Pregled NAVIGATOR JVPZG sustava
Zeljko d.o.o. (2014): Priruĉnik za dispeĉer aplikaciju i aplikaciju za odrţavanje karte
Narodne novine ( 127/ 2010): Zakon o zaštiti i spašavanju.
Narodne novine ( 92 / 2010): Zakon o zaštiti od poţara.
POPIS URL-ova:
URL 1. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, www.duzs.hr, (02. 05. 2014.)
URL 2. Statistika o požarima MUP, http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2007/statistika_pozari.pdf, (02. 05. 2014.)
URL 3. Podaci o požarima za posljednjih 10 godina MUP, http://www.mup.hr/5458/2.aspx, (02. 05. 2014.)
URL 4. Izvješće Vatrogasnog operativnog središta, http://www.duzs.hr/cpage.aspx?page=vos.aspx&PageID=641, (15.5.2014.)
URL 5. Aplikacija Geotrag, http://fleet.giscloud.com/, (10.05.2014.)
URL 6. Ured za upravljanje u hitnim situacijama, http://web1.zagreb.hr/default.aspx?id=2700, (10.05.2014.)
URL 7. Sustav navoĊenja u JVP Seattle, http://www.data911.com/mobile-computer-systems.html, (10.05.2014.)
URL 8. Upute za geotrag.giscloud, https://www.giscloud.com/blog/geotrag-fleet-management-shines-with-new-simple-interface-design/, (10.05.2014.)
URL 9. Obavijesni sustav Republike Slovenije, http://spin.sos112.si/SPIN2/Javno/, (1.06.2014.)
URL 10. Zemljopisni obavijesni sustav, http://zeos.duzs.hr/zeos/, (01.06.2014.)
URL 11. EFFIS (European Forest Fire information system), http://forest.jrc.ec.europa.eu/effis/, (20.5.2014.)
URL 12. Područje djelovanja JVP Velika Gorica, http://www.jvp-velikagorica.hr/index.php/o-postrojbi/podrucje-djelovanja, (01.06.2014.)
URL 13. Statistički podaci JVP Velika Gorica, http://www.jvp-velikagorica.hr/index.php/statistika, (01.06.2014.)
72
POPIS slika
Slika 1 Prikaz faza pri upravljanju kriznim situacijama .......................................... 10
Slika 2 Statistika o poţarima iz 2014. Godine, iz izvješća Vatrogasnog operativnog središta od 1.1.2014.g. – 30.5.2014.g. ................................................................. 15
Slika 3 Poţari i posljedice od 1980. do 2006. Godine, statistika Ministarstva unutarnjih poslova RH .......................................................................................... 16
Slika 4 EFFIS:karta trenutne situacije opasnosti od poţara .................................. 21
Slika 5 Pragovi klasa karte opasnosti od poţara .................................................. 23
Slika 6 EFFIS: Evidencija dosadašnjih poţara- povijest poţara ........................... 23
Slika 7 Grafiĉki dio prikaza nesreće u Republici Sloveniji ..................................... 24
Slika 8 Prikaz informacija o nesreći ...................................................................... 24
Slika 9 Vrste dogaĊaja ......................................................................................... 25
Slika 10 Funkcionalnost povećalo ........................................................................ 25
Slika 11 Funkcionalnost informacije ..................................................................... 26
Slika 12 Funkcionalnost izmjera ........................................................................... 26
Slika 13 Upiti u ZeOS-u ........................................................................................ 27
Slika 14 Rezultati pretrage ................................................................................... 27
Slika 15 Prikaz područnih ureda DUZS-a ............................................................. 34
Slika 16 Prikaz podruĉnih ureda DUZS-a, odjela za zaštitu i spašavanje i drţavnih intervencijskih postrojbi ........................................................................................ 34
Slika 17 Primjer plastificirane kartice za navoĊenje u smjeru Kustošijanske ulice 39
Slika 18 Grafiĉki dio plastificirane kartice za navoĊenje u smjeru Kustošijanske ulice ..................................................................................................................... 40
Slika 19 Primjer plastificirane kartice za navoĊenje u smjeru Ţitnjaĉke ceste ....... 40
Slika 20 Grafiĉki dio plastificirane kartice za navoĊenje u smjeru Ţitnjaĉke ceste 41
Slika 21 Shema informacijskog sustava NAVIGATOR-JVPZG ............................. 42
Slika 22 Grafiĉko korisniĉko suĉelje aplikacije Dispeĉer ....................................... 42
Slika 23 Traţenje lokacije pomoću ulice i kućnog broja. ....................................... 43
Slika 24 Aplikacija za odrţavanje karte. ............................................................... 44
73
Slika 25 Statistika o vrstama intervencija u JVP Velika Gorica za 2011.g............. 46
Slika 26 Statistika o vrstama poţara na kojima je izvšrena intervencija za 2011.g.............................................................................................................................. 47
Slika 27 Podruĉje djelovanja JVP Velika Gorica ................................................... 47
Slika 28 Geotrag aplikacija u JVP Velika Gorica .................................................. 48
Slika 29 Kamioni JVP Velika Gorica ..................................................................... 48
Slika 30 Antena u garaţi JVP Velika Gorica za sigurno primanje GPS signala .... 49
Slika 31 Suĉelje aplikacije geotrag ....................................................................... 50
Slika 32 Prikaz vozila na karti ............................................................................... 50
Slika 33 Panel za praćenje vozila ......................................................................... 51
Slika 34 Paneli (alati) za nadzor voznog parka u aplikaciji Geotrag ...................... 52
Slika 35 Popunjavanje podataka o vozilu u aplikaciji Geotrag .............................. 52
Slika 36 Kreiranje baze vozaĉa za svako vozilo u aplikaciji Geotrag .................... 53
Slika 37 UreĊivanje korisniĉkih podataka u aplikaciji Geotrag .............................. 53
Slika 38 Promjena lozinke korisnika u aplikaciji Geotrag ...................................... 53
Slika 39 Alati za rad sa kartografskim preglednikom u aplikaciji Geotrag ............. 53
Slika 40 Automatsko upućivanje vozila na intervenciju ......................................... 54
Slika 41 Prikaz slanja poruka u aplikaciji Geotrag ................................................ 55
Slika 42 M7 kompjuterski sustav u vozilima ......................................................... 55
Slika 43 Dijelovi sustava M7 ................................................................................ 56
Slika 44 Kreiranje lokacija potrebnih za rad sa podacima u GRASS GIS-u .......... 58
Slika 45 Prikaz adresnih centroida ....................................................................... 59
Slika 46 Atributna tablica adresnih centroida ........................................................ 59
Slika 47 Prikaz ulica grada Zagreba ..................................................................... 60
Slika 48 Atributna tablica ulica ............................................................................. 60
Slika 49 Prikaz hidranata ..................................................................................... 61
Slika 50 Kartiranje vatrogasnih postaja na Google kartama ................................. 61
Slika 51 Prikaz vatrogasnih postaja grada Zagreba ............................................. 62
74
Slika 52 Prikaz administativne granice grada Zagreba ......................................... 62
Slika 53 Prikaz ulica,hidranata,adresnih centroida, vatrogasnih postaja i granice grada Zagreba ..................................................................................................... 63
Slika 54 Buffer zona od 5 km oko vatrogasnih postaja ......................................... 64
Slika 55 Prikaz kuća koje su udaljenije od 5 km od vatrogasnih postaja ............... 65
Slika 56 Prikaz buffer zone od 100 m oko cesta grada Zagreba ........................... 66
Slika 57 Prikaz hidranata u gradu Zagrebu, udaljenijih od 100 m od najbliţe ceste............................................................................................................................. 66
Slika 58 Prikaz najkraćeg puta kroz svih 5 JVP grada Zagreba, bez prolaska 2 puta kroz istu postaju ........................................................................................... 67
Slika 59 Prikaz najkraćeg puta od JV Centar do JVP Ţitnjak ................................ 68
Slika 60 Prikaz preporuĉenih podruĉja djelovanja JVP-i u gradu Zagrebu ............ 68
75
Ž I V O T O P I S
E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E
F O R M A T
OSOBNE OBAVIJESTI
Ime [ RUMORA, Ana ]
Adresa [ Put Nina, 128, 23000, Zadar, Hrvatska ]
Telefon 023326206
E-pošta [email protected]
Drţavljanstvo Hrvatsko
Datum roĊenja [ 18.5.1989. ]
RADNO ISKUSTVO
• Datum (od – do) 5. MJESEC 2014.-
• Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja SREDIŠNJI URED DRŢAVNE GEODETSKE UPRAVE
• Vrsta posla ili podruĉje Poslovi u središnjem uredu
• Zanimanje i poloţaj koji obnaša Student (pomoćnik referentu)
• Osnovne aktivnosti i odgovornosti POSLOVI OKO IZDAVANJA UVJERENJA O POSTOJANJU GRAĐEVINE PRIJE 1968.
• Datum (od – do) 8. MJESEC 2012.
• Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja PODRUĈNI URED ZA KATASTAR SPLIT , ISPOSTAVA HVAR
• Vrsta posla ili podruĉje Poslovi u katastarskom uredu
• Zanimanje i poloţaj koji obnaša referent
• Osnovne aktivnosti i odgovornosti IZDAVANJE POTVRDA O KUĆNOM BROJU I SLUŢBENOG POSJEDOVNOG LISTA
• Datum (od – do) TIJEKOM STUDIJA, KRAĆA RAZDOBLJA
• Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja PEEK & CLOPPENBURG…
• Vrsta posla ili podruĉje Ispitivanje trţišta
• Zanimanje i poloţaj koji obnaša ispitivaĉ
• Osnovne aktivnosti i odgovornosti studentski poslovi (konobarenje i ispitivanje trţišta
ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA
• Datum (od – do) 14.7.2008.- 7.9.2012.
• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Geodetski fakultet, Kaĉićeva 26, 10000 Zagreb
• Osnovni predmet /zanimanje geodet
• Naslov postignut obrazovanjem Prvostupnica geodezije i geoinformatike
• Stupanj nacionalne kvalifikacije Viša struĉna sprema
• Datum (od – do) 2004-2008
• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Gimnazija Jurja Barakovića, Perivoj Vladimira Nazora, 23000 Zadar
• Stupanj nacionalne kvalifikacije Srednja struĉna sprema
76
OSOBNE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a
koje nisu potkrijepljene potvrdama i
diplomama.
MATERINSKI JEZIK HRVATSKI
DRUGI JEZICI
SOCIJALNE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI Življenje i rad s drugim ljudima u
višekulturnim okolinama gdje je značajna komunikacija, gdje je timski rad osnova
(npr. u kulturnim ili sportskim aktivnostima).
DOBRE KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE STEĈENE TIJEKOM DOSADAŠNJEG RADA
TEHNIĈKE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI S računalima, posebnim vrstama
opreme, strojeva, itd.
RAD SA AUTOCAD-OM, MICROSTATION-OM, GRAAS-OM, MC OFFICE-OM, GIMP-OM,
INKSCAPE-OM, QUANTUMGIS-OM.... SVE VJEŠTINE RADA SA OVIM ALATIMA STEKLA
SAM TIJEKOM ŠKOLOVANJA NA GEODETSKOM FAKULTETU, A VEĆINOM SMO RADILI
SA SOFTVERIMA OTVORENOG KODA.
DRUGE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Sposobnosti koje nisu gore navedene.
RAD U TIMU (STEĈENO RADEĆI STUDENTSKE POSLOVE I VOLONTIRAJUĆI)
VOZAĈKA DOZVOLA B
DODATNE OBAVIJESTI TRENUTNO SAM APSOLVENTICA NA GEODETSKOM FAKULTETU, NA DRUGOJ GODINI
DIPLOMSKOG STUDIJA (SMJER GEOINFORMATIKA). NA ISTOM SAM, ZA PRETHODNU
AKADEMSKU GODINU (2012/2013) MEĐU 10% NAJUSPJEŠNIJIH STUDENATA.
SUDJELUJEM I U PISANJU ĈLANAKA ZA FAKULTETSKI ĈASOPIS EKSCENTAR.
OD PREOSTALIH OBAVEZA, DO ZAVRŠETKA STUDIJA MI PREOSTAJE SAMO RAD I OBRANA
DIPLOMSKOG RADA (TEMA UPRAVLJANJE HITNIM SITUACIJAMA U VATROGASTVU),
MENTOR DR.VLADO CETL.
![BEZBEDNI U ŠKOLI, KUĆI I SA SVOJIM PRIJATELJIMA · 2018. 1. 31. · BEZBEDNI U SKOLI, KUCI I SA SVOJIM PRIJATELJIMA LICNA BEZBEDNOST KADA SE NALAZIŠ VAN KUĆE [Saveti za decu]](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/60c52539052dab016342bec6/bezbedni-u-koli-kui-i-sa-svojim-prijateljima-2018-1-31-bezbedni-u-skoli.jpg)
