43
UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIĈKO VASPITANJE - NIKŠIĆ Jovana Maltez PREDIKTIVNA VRIJEDNOST MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIĈKIH SPOSOBNOSTI NA SPECIFIĈNE MOTORIĈKE SPOSOBNOSTI KOŠARKAŠICA (Završni rad) Nikšić, 2016. godine

PREDIKTIVNA VRIJEDNOST MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA Iold.fsnk.ucg.ac.me/fajlovi/Zavrsni-radovi/Jovana-Maltez.pdf · univerzitet crne gore fakultet za sport i fiziĈko vaspitanje -

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA SPORT I FIZIĈKO VASPITANJE - NIKŠIĆ

Jovana Maltez

PREDIKTIVNA VRIJEDNOST MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I

MOTORIĈKIH SPOSOBNOSTI NA SPECIFIĈNE MOTORIĈKE

SPOSOBNOSTI KOŠARKAŠICA

(Završni rad)

Nikšić, 2016. godine

UNIVERSITY OF MONTENEGRO

FACULTY FOR SPORT AND PHYSICAL EDUCATION - NIKSIC

Jovana Maltez

PREDICTIVE VALUE OF MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS

AND MOTOR ABILITIES ON SPECIFIC MOTORIC ABILITIES OF

FEMALE BASKETBALL PLAYERS

(Final paper)

Niksic, 2016th year

PODACI I INFORMACIJE O STUDENTU

Ime i prezime: Jovana Maltez

Datum i mjesto roĊenja: 20. 01. 1985. godine u Nikšiću

Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina diplomiranja: Osnovne

akademske studije – Fiziĉka kultura, 2013. godine

INFORMACIJE O ZAVRŠNOM RADU

Naziv postdiplomskog studija: Akademske postdiplomske specijalistiĉke studije -

Fiziĉka kultura.

Naslov rada: Prediktivna vrijednost morfoloških karakteristika i motoriĉkih

sposobnosti na specifiĉne motoriĉke sposobnosti košarkašica

Fakultet na kojem je rad odbranjen: Fakultet za sport i fiziĉko vaspitanje u

Nikšiću

UDK, OCJENA I ODBRANA ZAVRŠNOG RADA

Datum sjednice Vijeća fakulteta na kojoj je prihvaćena tema: ________________

Datum prijave završnog rada: _______________________

Komisija za odbranu rada - 1. Predsjednik komisije: _______________________

2. Mentor: ___________________________________

3. Ĉlan: _____________________________________

Datum odbrane završnog rada: __________________________

Saţetak

Osnovni cilj ovog istraţivanja bio je da se utvrdi postoji li statistiĉki znaĉajan

uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u

košarci kod mladih košarkašica. Na uzorku od 30 košarkašica ŢKK ,,Roling“ i ŢKK

,,Nikšić 1995“ iz Nikšića, uzrasta od 15 - 16 godina ± 6 mjeseci, primijenjeno je 10

mjernih instrumenata (2 za procjenu morfoloških karakteristika, 6 za procjenu motoriĉkih

sposobnosti i 2 za procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti). Podaci dobijeni

istraţivanjem obraĊeni su postupcima deskriptivne statistiĉke procedure, a uticaj

morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na specifiĉne motoriĉke sposobnosti

procijenjen je regresionom analizom.

Rezultati istraţivanja su pokazali da morfološke karakteristike nemaju, a

motoriĉke sposobnosti imaju statistiĉki znaĉajan uticaj na specifiĉne motoriĉke

sposobnosti (na nivou .05). Udruţeno morfološke karakteristike i motoriĉke sposobnosti

imaju statistiĉki znaĉajan uticaj na specifiĉne motoriĉke sposobnosti sa visokim

koeficijentima multiple korelacije i determinacije za oba specifiĉna testa.

Kljuĉne rijeĉi: morfološke karakteristike, motoriĉke sposobnosti, specifiĉne motoriĉke

sposobnosti, košarkašice

Abstract

The main goal of this research was to ensure if there is a statistically important

influence of morphological characteristics and motoric abilities in the success of

dribbling the ball in basketball with female basketball players. A sample made of 30

female basketball players ZKK “Roling” and ZKK “ Niksic 1995” from Niksic, age 15-

16 years old +- six months and 10 measuring instruments were applied (two instruments

were used for the evaluation of morphological characteristics, six for the evaluation of the

motoric abilities, and two for the evaluation of the specific motoric abilities). The

research data has been processed via a method of descriptive statistic procedure, and the

data of the influence of the morphological characteristics and motoric abilities on specific

motoric abilities has been processed with the regression analysis.

The results of the research has shown that morphological characteristics do not

have statistically important influence on specific motoric abilities. However, the research

does show that motoric abilities do have a statistically important influence on specific

motoric abilities (on the level 0.5). Being combined, morphological characteristics and

motoric characteristics have statistically important influence on specific motoric abilities

with a high coefficient of multiple correlation and determination for both specific tests.

Keywords: morphological characteristics, motoric abilities, specific motoric abilities,

female basketball players

SADRŢAJ

1. UVODNA RAZMATRANJA ......................................................................... 1

2. TEORIJSKI OKVIR RADA ............................................................................ 3

2.1 Definicija osnovnih pojmova .................................................................... 3

2.2 Pregled dosadašnjih istraţivanja ............................................................... 5

3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŢIVANJA ................................... 8

4. HIPOTEZE ISTRAŢIVANJA ......................................................................... 9

5. METOD RADA ............................................................................................. 10

5.1 Tok i postupci istraţivanja ...................................................................... 10

5.2 Uzorak ispitanika .................................................................................... 10

5.3 Uzorak mjernih instrumenata .................................................................. 11

5.3.1 Uzorak mjernih instrumenata za

procjenu morfoloških karakteristika ............................................. 11

5.3.2 Uzorak mjernih instrumenata za

procjenu motoriĉkih sposobnosti .................................................. 11

5.3.3 Uzorak mjernih instrumenata za

procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti ................................ 12

5.4 Opis mjernih instrumenata ...................................................................... 12

5.4.1 Opis mjernih instrumenata za procjenu

morfoloških karakteristika ........................................................... 12

5.4.2 Opis mjernih instrumenata za procjenu

motoriĉkih sposobnosti ................................................................. 13

5.4.3 Opis mjernih instrumenata za procjenu

specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti ............................................... 20

5.5 Statistiĉka obrada podataka ..................................................................... 22

6. INTERPRETACIJA REZULTATA .............................................................. 23

6.1 Rezultati deskriptivne analize ................................................................. 23

6.2 Rezultati komparativne analize ............................................................... 26

7. ZAKLJUĈAK ................................................................................................ 34

Literatura ........................................................................................................ 36

Biografija ....................................................................................................... 37

1

1. UVODNA RAZMATRANJA

Inovator košarke je dr Dţejms Nejsmit (1861-1939) koji je košarku prvi put

predstavio krajem 1891. godine na meĊunarodnoj YMCA školi u Springfildu, drţava

Masaĉusets.

Upravo zbog svoje dinamiĉnosti, atraktivnosti i motoriĉkog bogatstva koje

posjeduje, košarka postaje jedan od vodećih sportova svijeta. Jednako je privlaĉna za

ljude svih starosnih dobi na svim kontinentima. Zauzima veliki dio medijskog prostora i

posjeduje svoju vjernu publiku u velikom broju. Košarka se pojavljuje kroz sve tri forme

sporta :

- Baziĉni (masovni) sport,

- Sport mladih kategorija („perspektivni“ sport) i

- Vrhunski sport (Koprivica, 2002).

Baziĉna (masovna) košarka je dio školskog sistema (nastavni oblik – ĉasovi

fiziĉkog vaspitanja i vannastavni oblik – košarkaška sekcija) i kao oblik rekreacije

graĊana svih uzrasta i zanimanja. Trenaţna i takmiĉarska aktivnost je usmjerena na

optimalan nivo tehniĉko – taktiĉke i fiziĉke pripreme, a ne na ostvarivanje maksimalnog

rezultata. U ovu grupu spadaju i tzv „škole košarke“ koje, uglavnom, imaju rekreativni

karakter, sa izraţenim obrazovnim uticajima.

Sport mlaĊih kategorija je forma sporta koja obuhvata mlaĊe sportiste koji su

prešli odreĊenu selekciju. Sa njima se sprovodi trenaţni proces u klubovima koji imaju za

cilj stvaranje budućih vrhunskih sportista. Ovdje je košarkaška igra sama sebi cilj.

Vrhunska košarka je orijentisana ka najvećim rezultatima koji imaju meĊunarodni

znaĉaj. Zahtijevaju dugoroĉnu strategiju pripreme, materijalne, kadrovske, tehniĉke

uslove.

Zvaniĉni podaci FIBA-e iz 2007. godine ukazuju da se u svijetu organizovano

košarkom bavi oko 450 miliona ljudi. U Evropi su na prvom mjestu Francuska (450 000

ljudi) i Njemaĉka (250 000 ljudi) (Karalejić, Jakovljević 2008).

U košarci mogu da se izdvoje dva osnovna tipa igraĉa: spoljni i unutrašnji igraĉi.

Pojedinaĉne pozicije igraĉa se oznaĉavaju brojevima od 1-5. Spoljni igraĉi su oznaĉeni

2

brojevima od 1 – 3: broj 1 – „plejmejker“, igraĉ koji organizuje i rukovodi igrom; broj 2

– „bek - šuter“ , igraĉ koji posjeduje dobre realizatorske sposobnosti i igraĉ broj 3 –

„krilo“ igraĉ koji je dobar realizator i koji posjeduje skakaĉke sposobnosti, on predstavlja

prelaz izmeĊu unutrašnjih i spoljašnjih igraĉa. Unutrašnji igraĉi su: igraĉ broj 4 – „krilni

centar“, sliĉno kao i krilni igraĉ, igra na spoljnim i preteţno na unutrašnjim pozicijama,

sa izrazitim skakaĉkim sposobnostima i igraĉ broj 5 – „centar“, obiĉno je to najvisoĉiji

igraĉ u timu, iskljuĉivo je na unutrašnjoj poziciji, odgovoran je za skok u odbrani i

napadu. Spoljni igraĉi su obiĉno niţi i posjeduju veću agilnost i koordinaciju i bolje

vladaju loptom, za razliku od unutrašnjih igraĉa, koji su po pravilu visoĉiji i snaţniji.

Upravo zbog karakteristika koje posjeduje, košarkaška igra moţe imati višestruki,

pozitivan uticaj na organizam djeteta, a sve u cilju stvaranja integralne liĉnosti. Košarka

utiĉe povoljno na razvoj koordinacije, odnosno na više vrsta koordinacije (koordinacija

ruku, nogu, cijelog tijela), kao i na agilnost, kao posebnu vrstu koordinacije. TakoĊe ima

uticaj na razvoj ostalih motoriĉkih sposobnosti: preciznosti, brzinu, snagu, gipkost i

ravnoteţu. Košarkaš treba da u odreĊenom trenutku, što je brţe moguće prepozna

situaciju, izabere optimalnu strukturu kretanja ili akciju i u skladu sa tim, reaguje.

VoĊenje lopte u košarci predstavlja jedan od osnovnih tehniĉkih elemenata, i

prema rezultatima dosadašnjih istraţivanja, zavisi od mnogih faktora. Kako su u

jednaĉini specifikacije košarkaške igre morfološke karakteristike i motoriĉke sposobnosti

visoko pozicionirane, tema ovog rada je uticaj ovih karakteristika i sposobnosti na

uspješnost voĊenja lopte kod mladih koršarkašica.

3

2. TEORIJSKI OKVIR RADA

2.1 Definicija osnovnih pojmova

Morfološke karakteristike nose informacije o specifiĉnostima graĊe ĉovjeĉijeg

tijela, odnosno o dimenzionalnosti perifernog lokomotornog podsistema (Idrizović,

2001). Smatra se da latentnu strukturu morfoloških karakteristika saĉinjavaju ĉetiri

dimenzije (Kurelić, Momirović, Stojanović, Šturm, Radojević i Viskić – Štalec, 1975):

1. longitudinalna dimenzionalnost skeleta

2. transverzalna dimenzionalnost skeleta

3. cirkularna dimenzionalnost tijela i tjelesne mase

4. potkoţno masno tkivo.

Longitudinalna dimenzionalnost skeleta odgovorna je za rast kostiju po duţini i za

sve longitudionalne (duţinske) mjere, bez obzira da li se radi o kostima vertikalne ili

horizontalne ravni.

Transverzalna dimenzionalnost skeleta odgovorna je za rast skeleta u širinu,

naroĉito zglobova, kostiju karliĉnog i ramenog pojasa.

Cirkularna dimenzionalnost tijela definisana je masom tijela i njenim obimima.

Na ovu dimenziju uglavnom veći uticaj imaju egzogeni faktori, meĊu kojima posebno

mjesto zauzima sistematsko tjelesno vjeţbanje.

Potkoţno masno tkivo odgovorno je za sve mjere koţnog nabora. Uticaj na njega,

uglavnom, imaju egzogeni faktori, i to prije svega ishrana, sistematsko tjelesno vjeţbanje

i reţim ţivota. Uticaj endogenih faktora je u nešto manjoj mjeri.

Motoriĉkim sposobnostima nazivaju se one sposobnosti ĉovjeka koje uĉestvuju u

rješavanju motornih zadataka i uslovljavaju uspješno kretanje, bez obzira da li su steĉene

treningom ili ne (Malacko i RaĊo, 2004).

Iako je veliki broj autora pokušao da odgonetne konaĉan broj baziĉnih motoriĉkih

sposobnosti, tako je na osnovu mnoštva istraţivanja i navoda (Nićin, 2000), prihvaćena

4

sljedeća struktura: snaga, brzina, izdrţljivost, koordinacija, fleksibilnost, ravnoteţa i

preciznost.

Snaga je sposobnost savladavanja spoljašnjeg otpora ili suprostavljanje otporu

mišićnim naprezanjem. Dijeli se na statiĉku, repetitivnu i eksplozivnu snagu. Genetski je,

u zavisnosti od vrste, razliĉito determinisana (Zaciorski, prema Idrizoviću 2001).

Brzina je motoriĉka sposobnost izvoĊenja velike frekvencije pokreta u odreĊenom

vremenu ili sposobnost da jedan pokret izvedemo što brţe moţemo, najbrţe. To znaĉi da

pokret treba izvesti za najkraće vrijeme a da ne dolazi do zamora (Idrizović, 2001). Ova

motoriĉka sposobnost visoko je uroĊena, sa oko 95%.

Izdrţljivost je sposobnost duţeg izvršavanja odreĊenog kretanja bez smanjenja

efikasnosti, odnosno duţeg sprovoĊenja aktivnosti nesmanjenim intenzitetom. Zavisi od

više faktora, kao što su motivacija, kardiovaskularni sistem, brzina, snaga... (Kurelić i sar.

1975).

Fleksibilnost je sposobnost izvoĊenja pokreta sa velikom amplitudom. Dijeli se na

aktivnu (izvoĊenje pokreta aktivnošću mišićnih grupa koje prelaze preko tog zgloba) i

pasivnu (postiţe se djelovanjem spoljašnjih sila). Najĉešća mjera ove sposobnosti je

maksimalna amplituda pokreta djelova tijela u pojedinim zglobnim sistemima. Genetski

je determinisana oko 60% (Milanović, 1997).

Ravnoteţa je sposobnost da se zadrţi tijelo u ravnoteţnom poloţaju. Dijeli se na

dinamiĉku, statiĉku i balansiranje sa predmetima. Koeficijent uroĊenosti je veoma veliki

(90%). (Momirović, 1975, prema Kureliću).

Koordinacija je sposobnost upravljanja pokretima cijelog tijela ili djelova

lokomotornog sistema, a ogleda se u brzom i preciznom izvoĊenju sloţenih motoriĉkih

zadataka, odnosno brzom rješavanju motoriĉkih problema i zbog toga se naziva

“motoriĉka inteligencija”. Genetski je determinisana oko 80%. (Milanović, 1997).

Preciznost je sposobnost izvoĊenja taĉno usmjerenih i doziranih pokreta, pri ĉemu

vaţnu ulogu ima procjena prostora i vremena. Genetski je visoko determinisana oko 80%.

(Mikić, Biberović i Maĉković, 2001).

VoĊenje lopte u košarci je naĉin kretanja igraĉa sa loptom i omogućava kretanje u

svim pravcima po igralištu u skladu s pravilima igre. Da bi igraĉ efikasno vodio loptu

5

mora se kretati mekano i to tako da moţe lako mijenjati smjer kretanja. Pri voĊenju lopte

postoji faza potiska i faza amortizacije (što duţe u tim fazama djelujemo na loptu bolje je

kontrolišemo). Zavisno od udaljenosti protivniĉkih igraĉa, lopta se vodi na razliĉite

naĉine koji zavise od trenutne situacije u igri. Ako je odbrambeni igraĉ blizu napadaĉa

lopta se vodi nisko i sa strane tijela, u protivnom, lopta se vodi ispred tijela i visoko što

omogućava brţe kretanje igraĉa s loptom.

2.2 Dosadašnja istraživanja

Pašalić (2003) je sproveo istraţivanje s ciljem da utvrdi relacije i veliĉine uticaja

nekih morfoloških karakteristika i baziĉno-motoriĉkih sposobnosti na uspješnost

izvoĊenja situaciono-motoriĉkih testova u košarci. Na uzorku od 122 ispitanika, uzrasta

od 14 do 17 godina, izmjerene su sljedeće varijable: u morfološkom i baziĉno-

motoriĉkom prostoru primijenjena je baterija od šest antropometrijskih dimenzija i 6

testova i to: 3 dimenzije za procjenu longitudinalne dimenzionalnosti, 3 za procjenu

potkoţnog masnog tkiva, tri testa za procjenu eksplozivne snage i tri testa za procjenu

fleksibilnosti. U prostoru specifiĉno-motoriĉkih košarkaških sposobnosti primijenjeno je

12 testova, namijenjenih mjerenju 4 segmenta tehniĉko-košarkaških znanja, odnosno

procjeni 4 latentne dimenzije: preciznost dodavanja lopte, voĊenje lopte, preciznost

šutiranja lopte u koš i kretanja igraĉa bez lopte.

Uz pomoć rezultata regresione analize na sva 4 nivoa moţe se zakljuĉiti da je u

velikoj mjeri potvrĊena osnovna hipoteza gdje se dobila statistiĉka znaĉajnost uticaja

nekih morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost izvoĊenja

situaciono-motoriĉkih testova kod košarkaša kadetskih selekcija Kantona Sarajevo

(uzrast od 14 do 17 godina).

Nikolić (2006) je sproveo istraţivanje s ciljem da utvrdi relacije prediktorskih

varijabli (antropometrijskih karakteristika i motoriĉkih sposobnosti) na kriterijske

varijable (specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti). U ovom istaţivanju je obuhvaćen uzorak

6

od ukupno 100 djeĉaka (kosarkaša) uzrasta od 12 do 14 godina. UtvrĊivanje

antropometrijskog statusa ispitanika obuhvatilo je sljedeće mjere: Visina tijela, Tjelesna

masa, Obim natkoljenice, Duţina noge, Obim podlaktice, Duţina ruke, Obim nadlaktice,

Duţina šake i Obim potkoljenice. Za procjenu baziĉnih motoriĉkih sposobnosti korišteni

su sljedeći testovi: Pikado, Taping rukom, GaĊanje horizontalnog cilja rukom, Taping

nogom, GaĊanje vertikalnog cilja nogom, Pljesak rukama, Provlaĉenje i preskakanje,

Trĉanje na 20m visoki start, Koraci i stranu, Bacanje košarkaške lopte sjedeći, Okretnost

sa palicom, Troskok iz mjesta, Podizanje trupa, Iskret palicom, Zakloni, Duboki

pretklon, Sklekovi i Špagat. Za procjenu situaciono – motoriĉkih sposobnosti korišteni su

testovi: preciznosti ubacivanja lopte u koš, Manipulisanja loptom, Kretanje igraĉa sa

loptom i Preciznost dodavanja lopte.

Nakon dobijenih rezultata regresionom analizom, izvedeni su sljedeći zakljuĉci:

- sistem antropometrijskih karakterisitika (kao prediktorski sistem) nema

statistiĉki znaĉajan uticaj na sistem situacionih motoriĉkih sposobnosti (kao

kriterijumski sistem).

- sistem baziĉnih motoriĉkih sposobnosti (kao prediktorski sistem) ima

statistiĉki znaĉajan uticaj na sistem situacionih motoriĉkih sposobnosti (kao

kriterijumski sistem).

Mirvić (2006) je sproveo istraţivanje s ciljem da utvrdi relacije motoriĉkih i

situaciono – motoriĉkih sposobnosti u košarkaškoj igri. Na uzorku od 120 ispitanika

ţenskog pola (uzrasta od 16 do 18 godina) primijenjena je Eurofit baterija u prostoru

motoriĉkih sposobnosti, a u prostoru situaciono – motoriĉkih sposobnosti 3 mjerna

instrumenta to: bacanje lopte objema rukama o zid, voĊenje lopte u slalom i bacanje

lopte u koš.

Analizom rezultata dobijenih regresionom analizom u latentnom prostoru,

odnosno uticaja pojedinaĉnih baziĉno-motoriĉkih varijabli na jednodimenzionalnu

kriterijsku varijablu moţe se zakljuĉiti da najveći i statistiĉki znaĉajan uticaj imaju:

OMHGR – stisak šake, OMSHR – brzina trĉanja i agilnost (trĉanje 10x5 m tamo–

ovamo) i OMSBJ – eksplozivna snaga nogu na znaĉajnom nivou od .01 do .05. Na

osnovu dobijenih rezultata u okviru ovog istraţivanja moţe se utvrditi da baziĉno-

7

motoriĉke sposobnosti imaju statistiĉki znaĉajnog i pozitivnog uticaja na rezultatsku

uspješnost u košarci kod uĉenica uĉiteljske škole uzrasta od 16 do 18 godina.

Hadţić (2007) je sproveo istraţivanje u cilju utvrĊivanja veliĉine uticaja

motoriĉkih sposobnosti i konativnih karakteristika kao prediktorskog sistema varijabli na

rezultatsku uspješnost voĊenja lopte i preciznosti u košarci kao kriterijske varijable.

Istraţivanje je izvršeno na uzorku od 105 ispitanika uzrasta od 14 – 16 godina. Za

procjenu motoriĉkih sposobnosti korišćena je Eurofit baterija testova, a za procjenu

konativnih karakteristika skale za procjenu anksioznosti, inhibitorne konverzije,

agresivnosti i šizoidnosti. (prediktorske varijable). Kriterijske varijable u ovom

istraţivanju bile su voĊenje lopte u slalom i bacanje lopte u koš.

Pregledom rezultata regresione analize koja je bila korišćena za obradu podataka

skup varijabli motoriĉkih sposobnosti i konativnih karakteristika ima statistiĉki znaĉajan

uticaj na rezultate u situaciono – motoriĉkim testovima na navedenom uzorku ispitanika.

8

3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Problem ovog istraţivanja predstavlja analiza prediktivne vrijednosti morfoloških

karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci.

Predmet ovog istraţivanja su mlade košarkašice i njihove morfološke

karakteristike, motoriĉke sposobnosti, kao i uspješnost u voĊenju lopte u košarci.

Osnovni cilj ovog istraţivanja je da se utvrdi postoji li statistiĉki znaĉajan uticaj

morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci

kod mladih košarkašica.

Iz osnovnog cilja proizilaze pojedinaĉni ciljevi:

utvrditi da li postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika

na uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica;

utvrditi da li postoji statistiĉki znaĉajan uticaj motoriĉkih sposobnosti na

uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.

9

4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

Na osnovu problema, predmeta i cilja ovog istraţivanja, i na osnovu dosadašnjih

istraţivanja, moţe se opravdano postaviti generalna hipoteza ovog istraţivanja:

Hg – Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih

sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.

Pojedinaĉne hipoteze glase:

H1 - Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika na uspješnost

voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.

H2 - Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj motoriĉkih sposobnosti na uspješnost

voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.

10

5. METOD RADA

5.1 Tok i postupci istraživanja

Metode koje su korištene u ovom istraţivanju su: empirijska, bibliografsko

spekulativna i statistiĉka. Izbor testova za ovo istraţivanje nam je omogućio uvid u nivo

nekih morfoloških karakteristika, motoriĉkih sposobnosti i sposobnosti voĊenja lopte kod

mladih košarkašica.

Testiranje i mjerenje je sprovedeno u Sportskom centru u Nikšiću. Potrebno

vrijeme za testiranje i mjerenje koje je bilo dovoljno da bi se izmjerio cio uzorak

ispitanika bilo je tri dana. Prvog dana su mjerene morfološke karakteristike, drugog dana

motoriĉke sposobnosti a trećeg dana specifiĉne motoriĉke sposobnosti - voĊenje lopte u

košarci. Sala gdje je izvršeno testiranje i mjerenje bila je dobro osvijetljena i dovoljno

prostrana sa svim pratećim sportskim uslovima.

Mjerenja i testiranja je sprovela autorka ovog rada sa još jednim apsolventom

specijalistiĉkih studija – fiziĉka kultura sa Fakulteta za sport i fiziĉko vaspitanje u

Nikšiću.

5.2 Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika u ovom istraţivanju obuhvata 30 djevojĉica, uzrasta od 15 - 16

godina ± 6 mjeseci. U uzorak ispitanika ušle su djevojĉice koje treniraju košarku u ŢKK

,,Roling“ i ŢKK ,,Nikšić 1995“ iz Nikšića. Sve djevojĉice su dobrovoljno uĉestvovale u

istraţivanju.

11

5.3 Uzorak mjernih instrumenata

Svi mjerni instrumenti koji su upotrijebljeni u ovom istraţivanju korišteni su u

nekim ranijim istraţivanjima na sliĉnom uzorku ispitanika i pokazali su dobre metrijske

karakteristike (Pašalić, 2003).

5.3.1 Uzorak mjernih instrumenata za procjenu morfoloških

karakteristika

Za procjenu morfoloških karakteristika u ovom istraţivanju korištena su dva

mjerna instrumenata i to:

Visina tijela (VIS),

Masa tijela (MAS).

5.3.2 Uzorak mjernih instrumenata za procjenu motoričkih sposobnosti

Za procjenu motoriĉkih sposobnosti u ovom istraţivanju korišteno je šest mjernih

instrumenata i to:

Osmica sa saginjanjem (OSS),

Koraci u stranu (KUS),

Skok udalj iz mjesta (SDM),

Skok uvis iz mjesta (SVM),

Taping rukom (TAP) i

Trĉanje na 20m iz visokog starta (20M).

12

5.3.3 Uzorak mjernih instrumenata za procjenu specifičnih motoričkih

sposobnostiu

Za procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti su upotrijebljena sljedeća dva mjerna

instrumenta:

VoĊenje lopte oko centralnog kruga (VLC) i

VoĊenje lopte u slalomu (VLS).

5.4 Opis mjernih instrumenata

5.4.1 Opis mjernih instrumenata za procjenu morfoloških

karakteristika

1. Visina tijela (VIS)

Visina tijela mjeri se antropometrom po Martinu. Pri mjerenju ispitanik je

obavezno bos, stoji u uspravnom stavu na ĉvrstoj vodoravnoj podlozi. Glava ispitanika

treba da je u takvom poloţaju da frankfurtska ravan bude horinzontalna. Ispitanik

ispravlja leĊa koliko je moguće, a stopala sastavlja. Ispitivaĉ stoji sa lijeve strane

ispitanika i kontroliše da li je antropometar postavljen neposredno duţ zadnje strane tijela

i vertikalno, a zatim spušta metalni prsten – klizaĉ da horinzotalna preĉka doĊe na glavu

(tjeme ispitanika). Rezultat se ĉita sa taĉnošću od 0.1 cm.

2. Masa tijela (MAS)

Masa tijela mjeri se vagom postavljenom na horizontalnu podlogu. Ispitanik je

bos u gaćicama, stane na sredinu vage i mirno stoji u uspravnom stavu. Kada se kazaljka

na vagi umiri, rezultat se ĉita sa taĉnošću od 0.5 kg (zaokruţuje se na niţu vrijednost).

13

5.4.2 Opis mjernih instrumenata za procjenu motoričkih sposobnosti

1. Osmica sa saginjanjem (OSS)

Vrijeme rada: ukupno trajanje testa po jednom ispitaniku iznosi 8 minuta.

Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.

Rekviziti: 2 stalka sa stabilnim postoljem visine 120 i više cm, elastiĉna traka bijele boje,

duţine 7 m, štoperica.

Opis mjesta izvoĊenja: zadatak se izvodi na otvorenom ili zatvorenom prostoru dimenzija

minimalno 6 x 3 m, sa ravnom i ĉvrstom podlogom. Stalci su stabilni i meĊusobno

udaljeni 4 m, a izmeĊu njih je zategnuta elastiĉna bijela traka.

Zadatak:

Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stoji u poziciji visokog starta pored stalka koji je

obiljeţen kao startni. Prsti stopala ispitanika se nalaze u ravni sa stalkom. IzmeĊu stalaka

je postavljena elastiĉna bijela traka u visini najvišeg nivoa karlice ispitanika.

Realizacija zadatka: na znak « sad », ispitanik najbrţe što moţe obilazi stalke po

putanji zamišljene osmice (8), saginjući se svaki put prilikom provlaĉenja ispod elastiĉne

trake. Ispitanik je duţan da oko stalaka obiĊe 4 puta zamišljenom stazom, završavajući

test kad protrĉi 4 put pored stalka koji je sluţio za start. Isti zadatak se mora ponoviti 6

puta uz dovoljnu pauzu predviĊenu za oporavak.

Poloţaj ispitivaĉa: ispitivaĉ stoji boĉno na sredini izmeĊu stalaka, kontroliše

ispravnost izvoĊenja testa, broji glasom preĊeni broj staza i mjeri vrijeme.

Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka ,,sad“ do momenta kada

ispitanik nakon pravilno izvedenog zadatka, dotakne grudima zamišljenu ravninu

okomitu na razapetu elastiĉnu traku, a definisanu stalkom od kojeg je izveden start.

Upisuju se rezultati svih 6 ponavljanja, a uzima se najbolji rezultat.

Napomena: Ispitanik ne smije prilikom prolaska ispod elastiĉne trake doticati

traku. Ukoliko se to dogodi samo jednom u toku izvoĊenja zadatka, ispitanike upozoriti

uzvikom ,,niţe“ a rezultat se priznaje. MeĊutim, ako ispitanik dva puta pogriješi, zadatak

se prekida i ponavlja.

14

Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira (start je provlaĉenje ispod razapete elastiĉne

trake) i istovremeno objašnjava.

,, Ovo je zadatak kojim se ispituje sposobnost brze procjene naĉina i pravca djelovanja.

Zadatak poĉinje iz ove pozicije (pokazuje se), a sastoji se u tome da najvećom mogućom

brzinom obiĊete put oko stalaka u obliku osmice, provlaĉeći se svaki put nakon obilaska

oko stalka ispod bijele trake (pokazuje se). Pazite – ukoliko 2 puta u toku izvoĊenja

zadatka dodirnete traku, ĉitav zadatak ćete morati ponoviti. Ovaj zadatak se inaĉe izvodi

6 puta s kratkim pauzama izmeĊu pojedinih ponavljanja. Je li vam zadatak jasan? Ako

jeste, moţemo poĉeti“.

Uvjeţbavanje: zadatak se ne uvjeţbava.

2. Koraci u stranu (KUS)

Vrijeme rada: procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi oko 3 minuta.

Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.

Rekviziti: 1 štoperica.

Opis mjesta izvoĊenja: zadatak se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru (s ravnim,

tvrdim tlom) minimalnih dimenzija 5x2 metra. Na tlu su oznaĉene dvije paralelne linije

duge 1 metar, a meĊusobno udaljene ĉetiri metra.

Zadatak:

Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stoji sunoţno unutar linija, boĉno uz prvu liniju.

Realizacija zadatka: na znak „sad” ispitanik se što brţe moţe pomiĉe u stranu

(boĉni korak - dokorak), bez ukrštanja nogu, do druge linije. Kada stane vanjskom nogom

na liniju ili preĊe preko nje, zaustavlja se i ne mijenjajući poloţaj tijela, na isti se naĉin

vraća do prve linije, koju takoĊe mora dotaknuti ili preći preko nje. Ovo ponavlja šest

puta uzastopno.

Kraj izvoĊenja zadatka: kada ispitanik na opisani naĉin preĊe šest puta razmak od

4 metra i stane na liniju ili je preĊe vanjskom nogom, zadatak je završen.

Poloţaj ispitivaĉa: ispitivaĉ stoji nasuprot ispitanika.

15

Ocjenjivanje: mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka „sad” do završetka šestog

prelaţenja staze od 4 metra. Zadatak se ponavlja 6 puta s dopuštenom kraćom pauzom za

oporavak, upisuje se rezultat svakog od 6 izvoĊenja, a uzima se najbolji rezultat.

Uputstvo ispitaniku: zadatak se demonstrira.

,,Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje sposobnost brze promjene pravca kretanja.

Stanete sunoţno, noga je pored noge boĉno s unutrašnje strane ove linije (poĉetni poloţaj

se demonstrira). Na znak ,,sad” što brţe koraĉate boĉno, bez kriţanja nogu, do druge

linije. Kada doĊete do druge linije, vraćate se ponovo na prvu liniju boĉnim koracima, ne

mijenjajući poloţaj tijela. Zatim opet na isti naĉin boĉno koraĉate ka drugoj liniji. Ovo

ponavljate 6 puta u okviru jednog zadatka. Glasno ću brojati svako ispravno prelaţenje

puta. Pazite dobro! U toku boĉnog kretanja ne smijete napraviti kriţni korak jer vam se ta

dionica neće priznati. Nadalje, pazite da svaki put preĊete ili barem dotaknete vanjskom

nogom oznaĉene linije, a tek poslije toga krenite u drugu stranu. Je li vam zadatak jasan?

Ako jeste, moţemo poĉeti”.

Uvjeţbavanje: nema uvjeţbavanja.

3. Skok u dalj iz mjesta (SDM)

Vrijeme rada : procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika je 2 minuta.

Broj ispitivaĉa : 1 ispitivaĉ.

Rekviziti : 3 tanke strunjaĉe, jedna odskoĉna daska, kreda, drveni krojaĉki metar.

Opis mjesta izvoĊenja: prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 6x2 m i zid.

Do zida se uzduţno postave strunjaĉe. Zid sluţi za fiksiranje strunjaĉa. Skala za mjerenje

duţine skoka poĉinje na dva metra od poĉetka strunjaĉe najudaljenije od zida. Od drugog

metra pa sve do 3,30 povuĉene su sa svake strane strunjaĉe paralelne linije duge 20 cm, a

meĊusobno udaljene 1 cm.. Posebno su oznaĉeni puni metri, decimetri i svakih 5

centimetara. Ispred uţeg dijela prve strunjaĉe postavi se odskoĉna daska i to tako da je

njezin niţi dio do ruba strunjaĉe.

Zadatak:

Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stane stopalima do samog ruba odskoĉne daske

licem okrenutim prema strunjaĉama.

16

Realizacija zadatka: ispitanikov je zadatak da sunoţno skoĉi prema naprijed što

dalje moţe. Zadatak se ponavlja ĉetiri puta bez pauze.

Kraj izvoĊenja zadatka: zadatak je završen nakon što ispitanik izvede ĉetiri

ispravna skoka.

Poloţaj ispitivaĉa: ispitivaĉ stoji uz rub odskoĉne daske, kontroliše prelaze li

noţni prsti ispitanika preko ruba daske. Nakon što je ispitanik izveo ispravan skok, prilazi

strunjaĉi, oĉitava rezultat i upisuje ga u liĉni karton ispitanika. Jedan od ispitanika, koji

ĉeka na testiranje, nogom podupire dasku na njenom višem kraju, fiksirajući je tako uz

prvu strunjaĉu.

Ocjenjivanje: registruje se duţina ispravnog skoka u centimetrima od odskoĉne daske do

onog otiska stopala na strunjaĉi koji je najbliţi mjestu odraza. Biljeţi se duţina svakog od

4 skoka posebno, a uzima se najbolji rezultat.

Napomena: Ispitanik skaĉe bos. Skok se smatra neispravnim u sljedećim sluĉajevima:

- ako ispitanik napravi dupli odraz (poskok) u mjestu prije skoka,

- ako prstima preĊe rub daske,

- ako odraz nije sunoţan,

- ako u sunoţni poloţaj za odraz doĊe dokorakom pa taj dokorak poveţe s

odrazom,

- ako pri doskoku dodirne strunjaĉu rukama iza peta,

- ako pri doskoku sjedne.

Svaki se neispravni skok ponavlja.

Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputstvo.

,, Ovim zadatkom ispituje se sposobnost skakanja u dalj s mjesta. Vaš zadatak je da

ovako stanete (pokazuje) i odrazom s obje noge istovremeno skoĉite što dalje moţete na

strunjaĉu. I doskok mora biti na obje noge. Pazite, prije skoka zauzmite pravilan poloţaj,

a tek nakon toga skoĉite. U sluĉaju neispravnog skoka skaĉete ponovno. Je li vam

zadatak jasan ? Pripremite se za poĉetak”.

Uvjeţbavanje : ispitanik nema probni pokušaj.

17

4. Skok u vis iz mjesta (SVM)

Vrijeme rada: ukupno vrijeme je 30 sekundi po jednom ispitaniku.

Broj ispitivaĉa: 1 mjerilac.

Rekviziti: daska veliĉine 15x30x1,5 cm, obojena crno. Popreĉno povećane linije bijelom

bojom u razmacima od 1 cm. Kod svake desete linije napisani su brojevi od 210 do 350.

Švedski sanduk, vlaţni sunĊer.

Opis mjesta izvoĊenja: na zidu je obješena daska tako da je donji rub 200 cm od tla.

Zadatak :

Poĉetni stav ispitanika: postavlja se ramenom i kukom (one strane tijela na kojoj

je bolja ruka) do zida. Stopala su razmaknuta u širini kukova. Ispitanik uzruĉi rukom koja

je bliţa zidu i opruţene prste prisloni uz dasku. Mjerilac zabiljeţi visinu.

IzvoĊenje zadatka: ispitanik se odrazi maksimalnom snagom istovremeno s obje

noge u vis i dodirne dasku bliţom rukom u najvišoj taĉki skoka. Prethodno ovlaţi prste

na sunĊeru da bi na dasci ostao trag, radi lakšeg oĉitavanja visine.

Kraj izvoĊenja zadatka: zadatak je završen kada ispitanik napravi 4 skoka.

Poloţaj mjerioca: mjerilac za oĉitavanje rezultata stoji na švedskom sanduku.

Ocjenjivanje: upisuje se razlika u centimetrima izmeĊu visine dohvata u trenutku

mirovanja i u najvišoj taĉki pri skoku. Upisuju se rezultati sva 4 izvoĊenja, a uzima se

najbolji rezultat.

Napomena: ispitanik ne smije prije skoka izvesti poskok. Smiju se praviti zamasi rukama.

Pokušaj je neispravan i ako je odraz jednonoţni, te ako ispitanik nije uspio ostaviti trag

na dasci. Pri oĉitavanju visine dohvata u mirovanju treba napomenuti da ruku treba

maksimalno istegnuti u ramenom zglobu.

Uputstvo ispitaniku: test se istovremeno objašnjava i demonstrira.

,,Ovaj zadatak namijenjen je za ispitivanje eksplozivne snage. Sastoji se u tome da

izvedete nekoliko maksimalnih vertikalnih skokova. Prije izvoĊenja prvog skoka

postavite se boĉno uza zid ispod ploĉe. Ispruţite ruku u ramenom zglobu što moţete više

i dotaknite ploĉu u najvišoj taĉki koja se moţe iz tog poloţaja postići. Spustite zatim ruku

uz tijelo, razmaknite noge za širinu kukova i skoĉite vertikalno u vazduh najviše što

moţete. Kada ste u najvišoj taĉki, dodirnite ploĉu prstima ruke koja je bliţa zidu. Na isti

18

naĉin samo bez prethodne pripremne faze, tj. bez utvrĊivanja maksimalnog dohvata iz

mirnog stojećeg stava, skoĉite još tri puta”.

Uvjeţbavanje: nije dozvoljeno.

5. Taping rukom (TAP)

Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika je 2 minuta.

Broj ispitivaĉa: Dva ispitivaĉa.

Rekviziti: Daska za taping rukom (daska duţine 1m, širine 25cm i visine 2 cm) na kojoj

su uĉvršćena dva kruga (ploĉe) promjera 20 cm, meĊusobno udaljena 60 cm (najbliţi

krajevi), a na sredinu izmeĊu krugova smještena je dašĉica pravougaonog oblika

promjera 10x20 cm, štoperica, stolica, sto (standardnih dimenzija).

Opis mjesta izvoĊenja: Test se moţe izvesti u sali za fiziĉko vaspitanje ili u sportskoj

hali, minimalnih dimenzija 2x2 m. Na stolu je priĉvršćena daska za taping, tako da je

duţom stranicom smještena uz ivicu stola.

Zadatak:

Poĉetni poloţaj ispitanika: Ispitanik je u sjedećem stavu ispred stola na kojem je

ureĊaj za testiranje. Slabiju ruku stavi na dašĉicu, a bolju ruku stavlja na krug ukršteno

sa suprotne strane.

IzvoĊenje zadatka: Na znak „sad“ ispitanik nastoji, da što brţe udara po

krugovima naizmjeniĉno, sve dok ne uradi 25 ciklusa od dva dodira (kada svaki krug

dodirne naizmjeniĉno jednom, uraĊen je jedan ciklus).

Kraj izvoĊenja zadatka: Zadatak se završava kada ispitanik uradi 25 ciklusa od

dva dodira.

Poloţaj ispitivaĉa: Ispitivaĉi se nalaze nasuprot ispitanika, sa druge strane stola

na kojem se izvodi test, jedan glasno broji, a drugi mjeri vrijeme i upisuje rezultat.

Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme potrebno za 25 dodirivanja svakog kruga (ciklusa) sa

taĉnošću od desetine sekunde.

Napomena: Neispravni dodiri su ako: ispitanik po jednom krugu udari uzastopno više od

jednog puta i ako promaši krug.

Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno opisuje.

19

Uvjeţbavanje: Ispitanik ima pravo na jedan probni pokušaj.

6. Trĉanje 20m visoki start (20M)

Vrijeme rada: procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika 3 minuta.

Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ i 1 pomoćni ispitivaĉ.

Rekviziti: dvije dašĉice, dva stalka za stazu, štoperica.

Opis mjesta izvodjenja: test se izvodi na tvrdoj i ravnoj podlozi u dvorani ili otvorenom

prostoru, minimalnih dimenzija 30x2 metra. Na udaljenosti od 20 metara od startne

linije, postavljena je linija cilja. Obje linije su meĊusobno paralelne, a duge su 1,5 m. 20

metara se mjeri tako da širina startne linije ulazi u mjeru od 20 metara, a širina linije cilja

ne. Dva stalka se postave na krajeve linija cilja.

Zadatak:

Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stoji u poloţaju visokog starta iza startne linije.

Izvodjenje zadatka: zadatak je ispitanika da nakon znaka “pozor” i udarca

dašĉicama maksimalno brzo preĊe prostor izmeĊu dvije linije. Ispitanik ponavlja zadatak

ĉetiri puta sa pauzom izmeĊu svakog trĉanja.

Kraj izvoĊenja zadatka: zadatak je završen kada ispitanik grudima preĊe ravninu

cilja.

Poloţaj ispitivaĉa: pomoćni ispitivaĉ stoji oko 1 metar iza ispitanika, daje znak za

start i kontroliše da li je ispitanik uĉinio prestup. Ispitivaĉ stoji na liniji cilja, oko 3 metra

od stalka, mjeri i registruje vrijeme.

Ocjenjivanje: mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde, od udarca dašĉicama do ĉasa kada

ispitanik grudima dodje do vertikalne (zamišljene) ravni, koju omeĊuju stalci na cilju.

Upisuju se rezultati sva ĉetiri trĉanja. Površina staze ne smije biti klizava. Na udaljenosti

10 metara od cilja u produţetku staze ne smije da bude nikakvih prepreka koje bi

onemogućile slobodno istrĉavanje ispitanika. U sluĉaju neispravnog starta (istrĉavanje

prije pucnja ili prestup startne linije), starter poziva ispitanika na ponovni start. Test se

ponavlja ĉetiri puta, a uzima se najbolji rezultat.

20

Uputstvo ispitaniku: Ispitivaĉ demonstrira poĉetni stav za visoki start i istovremeno daje

uputstva.

,,Ovim zadatkom ţelimo ispitati vašu brzinu trĉanja. Trebate stati neposredno iza

startne linije i zauzeti ovakav stav (pokazuje). Vaš je zadatak da se na znak ,,pozor“

pripremite, a da na ovaj signal (ispitivaĉ udari dašĉicama) koji odmah slijedi što brţe

pretrĉite stazu. Nemojte se zaustavljati prije nego preĊete liniju cilja. Start vam se ne

priznaje ako istrĉite prije pucnja ili ako stopalom preĊete startnu liniju. U sluĉaju

neispravnog starta – start se ponavlja. Je li vam zadatak jasan? (Dati dopunska

objašnjenja) Pripremite se za poĉetak“.

Uvjeţbavanje: Ukoliko je potrebno, ispitivaĉ pomaţe ispitaniku da zauzme stav iz kojeg

će najlakše startovati.

5.4.3 Opis mjernih instrumenata za procjenu specifičnih motoričkih

sposobnosti

1. VoĊenje lopte oko centralnog kruga (VLC)

Vrijeme rada: Ukupno vrijeme rada za jednog ispitanika je 1 minut.

Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.

Rekviziti: 1 košarkaška lopta, 1 pištaljka, 1 štoperica.

Opis mjesta izvoĊenja: Zadatak se izvodi na otvorenom ili zatvorenom ocrtanom

košarkaškom terenu.

Zadatak:

Poĉetni stav ispitanika: Ispitanik stoji sa loptom ispred srednje linije košarkaškog

terena pored centralnog kruga.

IzvoĊenje zadatka: Ispitanik prvo vodi loptu dominantnom rukom oko kruga, a

zatim nedominantnom („lošijom“), po jedan krug. Start i cilj predstavlja srednja linija

terena.

Kraj izvoĊenja zadatka: Momenat prolaza kroz srednju liniju terena koja je ujedno

i startna linija poslije smatra se krajem zadatka.

21

Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka pištaljke do

prolaska kroz ciljnu liniju. Zadatak se izvodi 3 puta a upisuje se najbolji rezultat.

Uputstvo mjeriocu: Treba pravilno demonstrirati i objasniti zadatak.

Napomena : Ukoliko lopta pobjegne ispitaniku, ide po nju i nastavlja voĊenje. Ispitanik i

jednom i drugom rukom mora napraviti puni krug.

2. VoĊenje lopte u slalomu (VLS)

Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minut.

Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.

Rekviziti: Štoperica, košarkaška lopta i 4 stalka za slalom, 2 stalka za start i cilj.

Opis mjesta izvoĊenja: Test se izvodi na tvrdoj i ravnoj podlozi u dvorani ili otvorenom

prostoru gdje se ucrta ravna crta dugaĉka 12m. Na 3 metra od poĉetka, jedan za drugim

postavimo 4 stalka visoka 1.5m.

Poĉetni stav ispitanika: Ispitanik sa loptom u rukama stoji objema nogama iza linije za

start.

IzvoĊenje zadatka: Na znak ispitivaĉa „sad“ ispitanik polazi iz košarkaškog stava u

voĊenje lopte. Vodi loptu s vanjske strane stalaka, obilazi kraj njih i istim putem vraća se

na crtu polaska. Zadatak se ponavlja tri puta.

Kraj izvoĊenja zadatka: Zadatak je završen kada ispitanik objema nogama i loptom

preĊe startno mjesto i dodirne površinu iza srednje linije.

Poloţaj mjerioca: Ispitivaĉ treba da se nalazi u istoj ravni startne crte kako bi što bolje i

preciznije izvršio svoju ulogu.

Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka „sad“ do momenta kada

ispitanik preĊe objema nogama i loptom podlogu iza srednje linije, tj. mjesto sa kojeg je

startovao.

Napomena: Površina staze ne smije biti silikonska, ako ispitaniku ispadne lopta ide po

nju i nastavlja zadatak sa mjesta gdje mu je lopta ispala.

Uputstvo ispitaniku: Ispitivaĉ demonstrira i objašnjava zadatak.

Uvjeţbavanje: Ispitanik nema probni pokušaj.

22

5.5 Statistička obrada podataka

Statistiĉka obrada u ovom istraţivanju raĊena je kompjuterskim programom SPSS

17 u operativnom sistemu Windows 7.

Podaci dobijeni istraţivanjem su obraĊeni postupcima deskriptivne statistiĉke

procedure. Za svaku varijablu su obraĊeni centralni i disperzioni parametri:

aritmetiĉka sredina (Mean);

varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje (Variance);

standardna devijacija (Std. Dev);

minimalna vrijednost (Min);

maksimalna vrijednost (Max);

raspon (Range);

Oblik distribucije raspodjele frekvencija primijenjenih varijabli izvršen je pomoću

sljedećih statistiĉko - matematiĉkih postupaka:

standardizovanog koeficijenta asimetrije (Skewness),

standardizovanog koeficijenta izduţenosti ili spljoštenosti (Kurtosis)

Da bi se utvrdila prediktivna vrijednost morfoloških karakteristika i motoriĉkih

sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte kod košarkašica, korištena je regresiona analiza.

23

6. INTERPRETACIJA REZULTATA

6.1 Rezultati deskriptivne analize

U tabeli br. 1 prikazani su deskriptivni parametri morfoloških varijabli kod

košarkašica.

Tabela br. 1 - rezultati deskriptivne statistike morfoloških varijabli kod košarkašica

Variable N Range Minimum Maximum Mean Std. Deviation Variance Skewness Kurtosis

Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic

VIS 30 30.50 152.00 182.50 170.0333 7.23847 52.395 -.597 .592

MAS 30 23.00 45.00 68.00 55.5133 6.57832 43.274 .341 -.589

Valid N 30

Legenda:

Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost,

Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetiĉka sredina, Std. Dev.– standardna devijacija,

kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis,

Kurtosis – kurtozis.

Iz tabele se moţe primijetiti da rezultati ne odstupaju od normalnih vrijednosti

kod svih parametara i da nemamo izraţene vrijednosti.

Negativne vrijednosti skjunisa (mjera asimetrije Gausove krive) ukazuju da je

kriva distribucije rezultata negativno asimetriĉna, odnosno nagnuta u stranu većih

rezultata (dominiraju rezultati iznad prosjeka) kod varijable visina tijela - VIS. Pozitivne

vrijednosti skjunisa ukazuju da je kriva distribucije rezultata nagnuta u stranu niţih

rezultata (dominiraju rezultati ispod prosjeka) kod varijable masa tijela - MAS.

Vrijednosti skjunisa, odnosno njihove veliĉine kod ove dvije varijable ukazuju na

optimalnu diskriminativnost.

Negativne vrijednosti kurtozisa (mjera homogenosti Gausove krive) imamo kod

varijable masa tijela - MAS i ona ukazuje na platikurtiĉnu krivu, odnosno da su rezultati

u ovom testu heterogeni, za razliu od varijable visina tijela - VIS, meĊutim, vrijednosti su

takve da ne odstupaju znaĉajno od normalne distribucije.

24

U tabeli br. 2 prikazani su deskriptivni parametri baziĉnih motoriĉkih varijabli

kod košarkašica.

Tabela br. 2 - rezultati deskriptivne statistike baziĉnih motoriĉkih varijabli kod košarkašica

Variable N Range Minimum Maximum Mean Std. Deviation Variance Skewness Kurtosis

Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic

OSS 30 4.58 18.16 22.74 20.7620 1.36511 1.864 .038 -1.278

KUS 30 3.11 8.30 11.41 10.2007 .78098 .610 -.242 -.338

SDM 30 75.50 123.50 199.00 160.4000 17.13959 293.766 .116 .762

SVM 30 43.00 223.00 266.00 248.1000 10.67821 114.024 -.446 .358

TAP 30 3.72 9.32 13.04 11.1827 1.09133 1.191 .054 -1.054

20M 30 1.49 3.93 5.42 4.4240 .37982 .144 .795 .016

Valid N 30

Legenda:

Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost,

Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetiĉka sredina, Std. Dev.– standardna devijacija,

kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis,

Kurtosis – kurtozis.

Kada u dobijenim rezultatima generalno uporedimo raspone (range), odnosno

razlike izmeĊu minimalnih i maksimalnih vrijednosti, moţemo primijetiti da su njihove

vrijednosti minimalne u varijablama trĉanje na 20 metara - 20M (1.49) i koraci u stranu -

KUS (3.11). Prema tom parametru moţe se reći da su rezultati u ovim testovima

homogeni. Kod nekih varijabli te vrijednosti su znaĉajno više (skok uvis iz mjesta - SVM

– 43.00, skok udalj iz mjesta - SDM – 75.50), pa se moţe reći da su rezultati u ovim

testovima heterogeni. MeĊutim, kako raspon nije baš najpreciznija mjera disperzije, u

svrhu preciznije analize rezultata, detaljnije će se objasniti vrijednosti skjunisa i

kurtozisa.

Negativne vrijednosti skjunisa (mjera asimetrije Gausove krive) ukazuju da je

kriva distribucije rezultata negativno asimetriĉna, odnosno nagnuta u stranu većih

rezultata (dominiraju rezultati iznad prosjeka) kod testova koraci u stranu - KUS i skok

uvis iz mjesta - SVM. Pozitivne vrijednosti skjunisa ukazuju da je kriva distribucije

rezultata nagnuta u stranu niţih rezultata (dominiraju rezultati ispod prosjeka) kod svih

ostalih testova. Vrijednosti skjunisa, odnosno njihove veliĉine kod svih testova ukazuju

25

na optimalnu diskriminativnost, što nam govori da se rezultati u ovim testovima

rasporeĊuju pribliţno kao u idealnoj Gausovoj krivoj.

Negativne vrijednosti kurtozisa (mjera homogenosti Gausove krive) imamo kod

varijabli osmica sa saginjanjem - OSS, koraci u stranu - KUS i taping rukom - TAP i one

ukazuju na platikurtiĉnu krivu, odnosno da su rezultati u ovom testu heterogeni. Kod svih

ostalih varijabli vrijednosti kurtozisa su pozitivne što ukazuje na leptokurtiĉnu krivu,

odnosno na homogene rezultate. Nešto izraţenije negativne vrijednosti kurtozisa imamo

u testovima osmica sa saginjanjem - OSS (-1.278) i taping rukom - TAP (-1.054), što

znaĉi da su rezultati u ovom testu nešto izraţenije heterogeni.

U tabeli br. 3 prikazani su deskriptivni parametri specifiĉnih motoriĉkih varijabli

kod košarkašica.

Tabela br. 3 - rezultati deskriptivne statistike specifiĉnih motoriĉkih varijabli kod košarkašica

Variable N Range Minimum Maximum Mean Std. Deviation Variance Skewness Kurtosis

Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic

VLC 30 3.37 6.84 10.21 8.9293 .96882 .939 -.798 -.053

VLS 30 2.73 6.54 9.27 8.0780 .84024 .706 -.346 -.979

Valid N 30

Legenda:

Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost,

Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetiĉka sredina, Std. Dev.– standardna devijacija,

kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis,

Kurtosis – kurtozis.

Iz tabele se moţe primijetiti da rezultati ne odstupaju od normalnih vrijednosti

kod svih parametara i da nemamo izraţene vrijednosti.

Negativne vrijednosti skjunisa (mjera asimetrije Gausove krive) ukazuju da je

kriva distribucije rezultata negativno asimetriĉna, odnosno nagnuta u stranu većih

rezultata (dominiraju rezultati iznad prosjeka) kod obje varijable, a njihove veliĉine

ukazuju na optimalnu diskriminativnost.

Negativne vrijednosti kurtozisa (mjera homogenosti Gausove krive) imamo

takoĊe kod obje varijable i one ukazuju na platikurtiĉnu krivu, odnosno da su rezultati

26

heterogeni, meĊutim, vrijednosti su takve da ne odstupaju znaĉajno od normalne

distribucije.

6.2 Rezultati komparativne analize

Tabela broj 4 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema

morfoloških varijabli na kriterijsku varijablu VLC (voĊenje lopte oko centralnog kruga).

Tabela br. 4 - regresiona analiza voĊenja lopte oko centralnog kruga u prostoru morfoloških karakteristika

Model Summary

Model R R Square Adjusted R

Square

Std. Error of the

Estimate

1 .267a .071 .003 .96752

a. Predictors: (Constant), MAS, VIS

ANOVAb

Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.

1

Regression 1.945 2 .973 1.039 .368a

Residual 25.274 27 .936

Total 27.220 29

a. Predictors: (Constant), MAS, VIS

b. Dependent Variable: VLC

Coefficientsa

Model Unstandardized Coefficients

Standardized

Coefficients t Sig.

B Std. Error Beta

1

(Constant) 11.498 4.233 2.716 .011

VIS -.028 .027 -.211 -1.036 .310

MAS .040 .030 .274 1.344 .190

a. Dependent Variable: VLC

Rezultati iz tabele nam pokazuju da je nivo signifikantnosti Sig = .368 i da ne

postoji statistiĉka znaĉajnost izmeĊu prediktorskih i kriterijske varijable. To nam govori

da koeficijenti determinacije i multiple korelacije nijesu znaĉajni na nivou

27

signifikantnosti (≤ .05), pa se moţe ţakljuĉiti da morfološke karakteristike nemaju uticaja

na realizaciju testa voĊenje lopte oko centralnog kruga - VLC.

Tabela broj 5 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema

morfoloških varijabli na kriterijsku varijablu VLS (voĊenje lopte u slalomu).

Tabela br. 5 - regresiona analiza voĊenja lopte u slalomu u prostoru morfoloških karakteristika

Model Summary

Model R R Square Adjusted R

Square

Std. Error of the

Estimate

1 .333a .111 .045 .82120

a. Predictors: (Constant), MAS, VIS

ANOVAb

Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.

1

Regression 2.266 2 1.133 1.680 .205a

Residual 18.208 27 .674

Total 20.474 29

a. Predictors: (Constant), MAS, VIS

b. Dependent Variable: VLS

Coefficientsa

Model Unstandardized Coefficients

Standardized

Coefficients t Sig.

B Std. Error Beta

1

(Constant) 7.557 3.593 2.103 .045

VIS -.012 .023 -.104 -.520 .608

MAS .046 .026 .363 1.814 .081

a. Dependent Variable: VLS

Rezultati iz tabele nam pokazuju da je nivo signifikantnosti Sig = .205 i da ne

postoji statistiĉka znaĉajnost izmeĊu prediktorskih i kriterijske varijable. To nam govori

da koeficijenti determinacije i multiple korelacije nijesu znaĉajni na nivou

signifikantnosti (≤ .05), pa se moţe ţakljuĉiti da morfološke karakteristike nemaju uticaja

na realizaciju testa voĊenje lopte u slalomu - VLS.

28

Tabela broj 6 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema baziĉnih

motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLC (voĊenje lopte oko centralnog kruga).

Tabela br. 6 - regresiona analiza voĊenja lopte oko centralnog kruga u prostoru baziĉnih motoriĉkih

sposobnosti

Model Summary

Model R R Square Adjusted R

Square

Std. Error of the

Estimate

1 .839a .703 .626 .59239

a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS

ANOVAb

Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.

1

Regression 19.148 6 3.191 9.094 .000a

Residual 8.071 23 .351

Total 27.220 29

a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS

b. Dependent Variable: VLC

Coefficientsa

Model Unstandardized Coefficients

Standardized

Coefficients t Sig.

B Std. Error Beta

1

(Constant) 3.395 4.677 .726 .475

OSS .255 .161 .359 1.579 .128

KUS .649 .257 .523 2.531 .019

SDM .002 .009 .040 .258 .798

SVM -.022 .014 -.247 -1.564 .132

TAP -.024 .106 -.026 -.221 .827

20M -.210 .423 -.082 -.495 .625

a. Dependent Variable: VLC

Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen

koeficijent multiple krelacije R = .839, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije

(R Square) nam pokazuje objašnjenost 70% ukupnog varijabiliteta (.703). Preostali

procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom

29

statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .000, što znaĉi da je povezanost

prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.

TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz

prostora baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku varijablu pa moţemo zakljuĉiti da

najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu). Iako pojedinaĉno ostale varijable

nemaju statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje

testa VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga. Rezultati su oĉekivani, jer za izvoĊenje

ovog testa je potreban visok nivo koordinacije, što nam pokazuje i najveći parcijalni

uticaj testa koraci u stranu.

Tabela broj 7 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema baziĉnih

motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLS (voĊenje lopte u slalomu).

Tabela br. 7 - regresiona analiza voĊenja lopte u slalomu u prostoru baziĉnih motoriĉkih sposobnosti

Model Summary

Model R R Square Adjusted R

Square

Std. Error of the

Estimate

1 .822a .676 .591 .53719

a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS

ANOVAb

Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.

1

Regression 13.837 6 2.306 7.991 .000a

Residual 6.637 23 .289

Total 20.474 29

a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS

b. Dependent Variable: VLS

Coefficientsa

Model Unstandardized Coefficients

Standardized

Coefficients t Sig.

B Std. Error Beta

1

(Constant) .485 4.242 .114 .910

OSS .142 .146 .231 .973 .341

KUS .554 .233 .515 2.380 .026

SDM -.008 .008 -.163 -1.013 .322

30

SVM .002 .013 .022 .132 .896

TAP -.045 .096 -.059 -.468 .644

20M .078 .384 .035 .203 .841

a. Dependent Variable: VLS

Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen

koeficijent multiple krelacije R = .822, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije

(R Square) nam pokazuje objašnjenost 68% ukupnog varijabiliteta (.676). Preostali

procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom

statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .000, što znaĉi da je povezanost

prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.

TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz

prostora baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku varijablu pa moţemo zakljuĉiti da

najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu). Iako pojedinaĉno ostale varijable

nemaju statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje

testa VLS – voĊenje lopte u slalomu. Rezultati su oĉekivani, jer za izvoĊenje ovog testa

je potreban visok nivo koordinacije, što nam pokazuje i najveći parcijalni uticaj testa

koraci u stranu.

Tabela broj 8 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema

morfoloških i baziĉnih motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLC (voĊenje lopte

oko centralnog kruga).

Tabela br. 8 - regresiona analiza voĊenja lopte oko centralnog kruga u prostoru morfoloških karakteristika

i baziĉnih motoriĉkih sposobnosti

Model Summary

Model R R Square Adjusted R

Square

Std. Error of the

Estimate

1 .845a .714 .605 .60900

a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS,

SVM

31

ANOVAb

Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.

1

Regression 19.431 8 2.429 6.549 .000a

Residual 7.789 21 .371

Total 27.220 29

a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS, SVM

b. Dependent Variable: VLC

Coefficientsa

Model Unstandardized Coefficients

Standardized

Coefficients t Sig.

B Std. Error Beta

1

(Constant) 2.660 4.978 .534 .599

VIS .031 .036 .234 .873 .392

MAS -.004 .024 -.024 -.147 .884

OSS .222 .170 .313 1.302 .207

KUS .653 .265 .527 2.469 .022

SDM .004 .010 .069 .401 .692

SVM -.040 .027 -.442 -1.507 .147

TAP -.011 .111 -.012 -.099 .922

20M -.158 .475 -.062 -.333 .742

a. Dependent Variable: VLC

Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen

koeficijent multiple krelacije R = .845, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije

(R Square) nam pokazuje objašnjenost 71% ukupnog varijabiliteta (.714). Preostali

procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom

statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .000, što znaĉi da je povezanost

prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.

TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz

prostora morfoloških karakteristika i baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku

varijablu pa moţemo zakljuĉiti da najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu), što

je i oĉekivano obzirom da morfološke varijable nijesu imale uticaj na kriterijsku

varijablu, pa nije došlo do većih promjena, osim u neznatnom povećanju koeficijenta

multiple korelacije i koeficijenta determinacije. Iako pojedinaĉno ostale varijable nemaju

statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje testa VLC

32

– voĊenje lopte oko centralnog kruga. Rezultati ovog istraţivanja su identiĉni sa

rezultatima nekih ranijih istraţivanja (Mirvić, 2006; Hadţić 2007) sa istim ciljem, iako na

većem uzorku ispitanika i mjernih instrumenata.

Tabela broj 9 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema

morfoloških i baziĉnih motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLS (voĊenje lopte u

slalomu).

Tabela br. 9 - regresiona analiza voĊenja lopte u slalomu u prostoru morfoloških karakteristika i baziĉnih

motoriĉkih sposobnosti

Model Summary

Model R R Square Adjusted R

Square

Std. Error of the

Estimate

1 .826a .682 .561 .55670

a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS,

SVM

ANOVAb

Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.

1

Regression 13.966 8 1.746 5.633 .001a

Residual 6.508 21 .310

Total 20.474 29

a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS, SVM

b. Dependent Variable: VLS

Coefficientsa

Model Unstandardized Coefficients

Standardized

Coefficients t Sig.

B Std. Error Beta

1

(Constant) -.015 4.551 -.003 .997

VIS .021 .033 .183 .645 .526

MAS -.002 .022 -.019 -.113 .911

OSS .120 .156 .195 .771 .449

KUS .557 .242 .517 2.300 .032

SDM -.007 .009 -.140 -.776 .446

SVM -.010 .024 -.130 -.420 .679

TAP -.037 .102 -.048 -.361 .722

20M .113 .434 .051 .260 .797

a. Dependent Variable: VLS

33

Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen

koeficijent multiple krelacije R = .826, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije

(R Square) nam pokazuje objašnjenost 68% ukupnog varijabiliteta (.682). Preostali

procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom

statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .001, što znaĉi da je povezanost

prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.

TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz

prostora morfoloških karakteristika i baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku

varijablu pa moţemo zakljuĉiti da najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu), što

je i oĉekivano obzirom da morfološke varijable nijesu imale uticaj na kriterijsku

varijablu, pa nije došlo do većih promjena, osim u neznatnom povećanju koeficijenta

multiple korelacije i koeficijenta determinacije. Iako pojedinaĉno ostale varijable nemaju

statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje testa VLS

– voĊenje lopte u slalomu. Sliĉne rezultate dobili su Pašalić, 2003 i Nikolić, 2006.

34

7. ZAKLJUČAK

Osnovni cilj ovog istraţivanja bio je da se utvrdi postoji li statistiĉki znaĉajan

uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u

košarci kod mladih košarkašica.

Na uzorku od 30 djevojĉica, uzrasta 15 i 16 godina, ĉlanova ŢKK ,,Roling“ i

ŢKK ,,Nikšić 1995“ iz Nikšića primijenjeno je 10 mjernih instrumenata (2 mjerna

instrumenta za procjenu morfoloških karakteristika, 6 za procjenu baziĉnih motoriĉkih

sposobnosti i 2 za procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti).

Regresionim analizama je utvrĊeno da morfološke karakteristike nemaju

statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga,

kao ni na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte u slalomu, pa se pojedinaĉna hipoteza H1

koja je glasila:

- Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika na uspješnost

voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica - odbacuje.

Regresionim analizama je utvrĊeno da baziĉne motoriĉke sposobnosti imaju

statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga,

kao i na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte u slalomu, pa se pojedinaĉna hipoteza H2

koja je glasila:

- Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja

lopte u košarci kod mladih košarkašica - prihvata.

Regresionim analizama je utvrĊeno da morfološke karakteristike udruţene sa

baziĉnim motoriĉkim sposobnostima imaju statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testa

VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga, kao i na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte

u slalomu, pa se generalna hipoteza Hg koja je glasila:

35

– Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih

sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica - prihvata.

Na osnovu rezultata ovog istraţivanja, a i na osnovu nekih ranijih istraţivanja,

moţe se ustanoviti da morfološke karakteristike izolovano nemaju statistiĉki znaĉajan

uticaj na izvoĊenje testova voĊenja lopte u košarci na razne naĉine.

TakoĊe, moţe se ustanoviti da baziĉne motoriĉke sposobnosti izolovano imaju

statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testova voĊenja lopte u košarci na razne naĉine, i

to sa visokim koeficijentom multiple korelacije i determinacije, kao i da manji procenat

ostaje za ostale prostore u antropološkom statusu košarkašica.

Tako, baziĉne motoriĉke sposobnosti udruţene sa morfološkim karakteristikama

imaju neznatno veći statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testova voĊenja lopte u

košarci na razne naĉine, pa se moţe ustanoviti da ipak morfološke karakteristike imaju

uticaja, ali samo udruţene sa u ovom sluĉaju baziĉnim motoriĉkim sposobnostima.

Rezultati ovog istraţivanja su identiĉni sa rezultatima nekih ranijih istraţivanja sa

istim ciljem, iako na većem uzorku ispitanika i mjernih instrumenata. Preporuka za neka

naredna istraţivanja moţe biti ukljuĉivanje još nekih prostora iz antropološkog statusa

košarkašica, kao i povećanje uzorka ispitanika.

Rezultati mogu biti korisni trenerima u klubovima u kojima su prikupljeni podaci,

jer na osnovu njih mogu planirati rad na poboljšanju onih sposobnosti koje imaju najveći

uticaj na neke situacije u igri.

36

Literatura

Hadţić, R. (2007). Uticaj motoriĉkih sposobnosti i konativnih karakteristika na

brzinu voĊenja lopte i preciznost u košarci. Sport Mont (12,13,14), 180 – 185.

Idrizović, Dţ. i Idrizović, K. (2001): Osnovi antropomotorike. Podgorica:

Univerzitet Crne Gore.

Karaleić, M., i Jakovljević S. (2008). Teorija i metodika košarke. Beograd:

Fakultet sporta i fiziĉkog vaspitanja.

Koprivica, V. (2002). Osnove sportskog treninga. Beograd: SIA.

Kurelić, N., Momirović, K., Stojanović, M., Šturm, J., Radojević, Đ. i Viskić –

Štalec, N. (1975). Struktura i razvoj morfoloških i motoričkih dimenzija omladine.

Beograd: Institut za nauĉna istraţivanja Fakulteta za fiziĉko vaspitanje.

Malacko, J. i RaĊo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Sarajevo:

F.A.S.T.O.

Milanović, D. (1997). Osnove teorije treninga - Priručnik za sportske trenere.

Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Mikić, B., Biberović, A. i Maĉković, S. (2001). Univerzalna škola sporta. Tuzla:

Filozofski fakultet Univerziteta.

Mirvić, E. (2006). Relacije motoriĉkih i situaciono – motoriĉkih sposobnosti u

košarkaškoj igri. Sport Mont (10-11), 74 – 80.

Nićin, Đ. (2000). Antropomotorika. Novi Sad: Fakultet fiziĉke kulture.

Nikolić, B. (2006). Relacije između morfoloških karakteristika, bazično i

situaciono – motoričkih sposobnosti košarkaša starijeg pionirskog uzrasta. Magistarski

rad. Nikšić: Filozofski fakultet.

Pašalić, E. (2003). Uticaj nekih antropometrijskih karakteristika i motoričkih

sposobnosti na izvođenje situaciono – motoričkih testova kod košarkaša uzrasta od 14 –

17 godina. Magistarski rad, Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.

Perić, D. (2006). Metodologija naučnih istraživanja. Novi Sad: tims.

37

Biografija

Jovana Maltez je roĊena u Nikšiću, gdje je završila osnovno i srednje

obrazovanje. Osnovne akademske studije – Fiziĉka kultura je završila na Fakultetu za

sport i fiziĉko vaspitanje u Nikšiću 2013. godine. Profesionalno je igrala košarku od

1996. do 2013. godine u zemlji i inostranstvu. Od 2014. godine je radno angaţovana kao

trener u ŢKK ,,Roling” – Nikšić i pomoćni trener u ţenskoj kadetskoj reprezentaciji Crne

Gore. Godine 2013. je upisala Sprecijalistiĉke studije – Fiziĉka kultura na Fakultetu za

sport i fiziĉko vaspitanje u Nikšiću i uspješno poloţila sve ispite predviĊene nastavnim

planom.