Dr. sc. DEAN SLAVI, docent

OSNOVE KOLEGIJA KNJIEVNOST U NASTAVI I PRIMJERI METODIKIH PRISTUPA KNJIEVNIM DJELIMASKRIPTA

What thou lovest well remains,

the rest is dross What thou lov'st well shall not be reft from thee

What thou lov'st well is thy true heritage

(Ezra Pound, Canto LXXXI)UVOD

Skripta je namijenjena studentima etvrte i pete godine te apsolventima kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rije je o studentima koji namjeravaju polagati ispit iz Knjievnosti u nastavi kod docenta Deana Slavia i sluali su njegova predavanja.

Prvih est poglavlja skripte saeto tumae izabrane dijelove gradiva iz knjiga Dragutina Rosandia Metodika knjievnoga obrazovanja, te Vlade Pandia Hrvatski roman u koli i Putovima kolske recepcije knjievnosti. Studenti su meutim obvezni svladati navedene tri knjige u cijelosti.Idua poglavlja, od sedmoga do dvadeset i treega, uz iznimku dvaju uvoda u metodike teorije drame i romana, donose primjere metodikih pristupa i tumaenja teorija koje nije mogue nai u literaturi. Smataram da postoje tri vana dijela Knjievnosti u nastavi: motivacija, intepretativno itanje i intepretacija. Meu njima je interpretacija najvanija i bez nje nije mogue predavati knjievnost. Bez ovoga umijea nova pomagala, prikladne metode i vjetina samoga nastupa bivaju nedostatnima. Dobra interpretacija trai naitanu osobu koja uz to posjeduje ljubav prema knjievnosti, sposobnost uivljavanja i nadarenost za uvid u uzrono-posljedine veze sustava. Skripta je stoga stavila naglasak na praktine interpretacije pojedinih djela.

Pri izboru tumaenih djela vodio sam se dvama naelima: prvo je vrijednost djela, a drugo veza s programom za osnovne ili srednje kole. Smatram da svaka nastava knjievnosti mora biti i nastava dobra ukusa. Reeno se moe izgubiti pod teretom politike, prijateljstva ili neprijateljstva te oslonca na prijanje prosudbe. Vezom s programom dijelom sam bio prisiljen na ovo posljednje. Nastojao sam u izabranim djelima istaknuti i dobre i loe strane.Dva posljednja poglavlja tumae osnovne misli iz Aristotelovih i Kvintilijanovih knjiga o retorici. Obje su knjige vezane i za knjievnost, ali su poglavlja o njima dodana i iz praktinoga razloga. Naime, studenti koji polau Knjievnost u nastavi polau i Metodiku nastave hrvatskoga jezika, a Aristotel i Kvintilijan ine dio progarama o kojem je teko nai popratnu literaturu.

Na kraju svakoga poglavlja dani su najei ispitni upiti. Meutim, ispitiva moe pitati svaku pojedinost ako osjeti nunim procijeniti razinu prouenosti skripte i knjiga iz obvezne literature.

Svi dijelovi skripte zatieni su autorskim pravima. Mogu se navoditi u znanstvenim i inim lancima, knjigama i drugim publikacijama u tiskanom obliku ili na Mrei, te u nastavne svrhe ali iskljuivo pod uvjetima kojima zakon propisuje kako valja citirati tue misli i spoznaje. Potrebno je izmeu ostaloga doputenje pisca.Bit u zahvalan svima koji mi ukau na nedostatke: od koncepcijskih, preko faktografskih do pravopisnih.SADRAJ

1. Metodiki sustavi nastave knjievnosti....................................5 2. Podjela metoda .....................................................................21 3. Vrste sati ...............................................................................23 4. Motivacije ..............................................................................36 5. Lokalizacija ............................................................................50 6. Interpretativno itanje.............................................................55 7. Staigerova teorija rodova i knjievnost

u osnovnoj i srednjoj koli .....................................................65 8. kolska interpretacija ............................................................105 9. Knjievnost u odgoju stare Grke i Rima...............................12010. Metodiki pristup Eliotovoj Pustoj zemlji................................135 Dodatak: pristup zbirci pjesama11. Model kolske interpretacije pejzanoga pjesnitva..............16012. Model kolske interpretacije domoljubnoga pjesnitva..........17413. Metodiki pristup baladi, Hasanaginica..................................19214. Model kolske interpretacije religioznoga pjesnitva .............20515. Metodiki pristup noveli, A.G. Mato: Kip domovine leta 188*......................................22116. Metodiki pristup prii, Franz Kafka: Umjetnik u gladovanju .....................................23617. Metodiki pristup pripovijetci, Nedjeljko Fabrio: Sedamdeset druga....................................25418. Uvodne napomene o metodikim teorijama romana..............27019. Metodiki pristup romanu i lektiri u osnovnoj koli, Boidar Prosenjak: Divlji konj.............................................27220. Metodiki pristup romanu u srednjoj koli, Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan..................................28621. Metodiki pristup romanu u srednjoj koli, Nedjeljko Fabrio: Vjebanje ivota.......................................30622. Dva pristupa dramskomu djelu ............................................32923. Metodiki pristup tragediji, William Shakespeare: Hamlet...............................................33024. Metodiki pristup komediji, Jean Baptiste Poquelin Molire: krtac................................35825. Retoriki dodatak: Aristotelova Retorika ..............................37226. Retoriki dodatak: Kvintilijanova knjiga O izobrazbi govornika..........................392 (Pouka iz govornitva )1. METODIKI SUSTAVI NASTAVE KNJIEVNOSTI

Metodiki sustavi u nastavi knjievnosti odreuju narav odnosa uenika, uitelja i knjievnoga djela. Redovito su povezani i s opom kulturnom osnovom drutva jer proizlaze iz ciljeva koje odreena kultura postavlja pred nastavu knjievnosti. Kultura djeluje na nastavu prije svega propisanim programima, ali i nizom drugih informacija koje su dostupne initeljima nastavnoga procesa. Oni mogu i pozitivno i negativno utjecati.

Knjievnost omoguuje ueniku da spozna narav drutva i kulture u kojima ivi. Ona kazuje svoju istinu o naravi toga drutva i te kulture, o naravi pojedinca u toj kulturi, o samom umjetniku i konano o izravnom recipijentu. Knjievnost je, uz sve ostalo, i zabava za intelektualno zreliji dio drutva. Metodiki sustavi prenose na suptilan nain navedene odrednice odnosa knjievnosti, drutva i recipijenata.

U povijesti nastave knjievnosti razvilo se desetak sustava. Svaki od njih vezan je za odreeno doba i ulogu koju knjievost u drutvu ima. Nadalje, svaki je vezan za odreeni sadraj iz nastave knjievnosti. Sustavi se vezuju i za metode tumaenja same knjievnosti: interpretativno-analitiki sustav i njemaka kola interpretacije najbolji su primjer. Makar su sustavi ovdje prikazani odvojenima, u praksi se zbiva da nastavnik organizira sat organizira mijeajui obiljeja dvaju, moda i vie sustava. Redovito ipak prevladava jedan sustav, a u stvarnosti hrvatskih kola ovoga asa to je intepretativno-analitiki sustav.

1. DOGMATSKO - REPRODUKTIVNI SUSTAV

Ovim se sustavom najee tumae sadraji iz povijesti i teorije knjievnosti.

Uitelj je predava koji obavjetava uenike o knjievnim pojavama i njihovu povijesnom kontekstu. Govori o ivotopisu autora, drutvenom surjeju nastanka djela, zatim donosi misli o djelu iz kritike ili iz svojih istraivanja te konano prua gotove sudove o djelu.

Uenikov je zadatak to je mogue tonije reproducirati sve navedene podatke, dakle prenijeti istinu do koje su doli drugi. Moglo bi se uiniti da je uenik u ovakvu sustavu, ako se on strogo shvati, neka vrsta stroja za preslike ili nosaa zvuka. injenica je da se neki podatci na ovaj nain u nastavi esto prenose, ,makar je mogue ukloniti se reenomu. Poglavito se ovo odnosi na osnovne podatke iz biografije i bibliografije pisca ili kronolokoga tijeka knjievnih pojava u odreenu vremenu. Uenik moe na razliite naine doznati da je Otac Goriot objavljen 1834., ili da je Balzac pisao od ponoi do podneva, onda se bavio drutvenim ivotom, veerao u pet i lijegao u est. Mogue je pripremiti uenika koji e reeno iznijeti u prvom licu, odglumivi pisca, mogue je uenike zaduiti da podatke pronau i naue sami prije sata. Meutim najei je oblik spoznaje i prijenosa prije reenih informacija dogmatsko-reproduktivni sustav. Uenje napamet, naravno, moe imati svojih prednosti, od kojih je razvoj sposobnosti pamenja oita, a potivanje autoriteta danas malo cijenjena - ako ne donosi izravnu korist od potivanoga autoriteta. Nadalje, tko eli dati svoj doprinos znanju, mora najprije dobro nauiti ono to je prije njega o predmetu reeno. Tako i Toma Akvinski u svojoj Sumi teologije najprije navodi Aristotelove misli, a onda iznosi kako ih je mogue uskladiti s objavom iz Biblije. Uenik takoer moe najprije tono reproducirati odreena znanja i u tom je dio dogmatskoga sustava. Poslije moe iznijeti svoj stav, ime izlazi iz iste reprodukcije. Mogue je iznijeti i razliite stavove o istom djelu, ime se takoer ustvari polazi od dogmatskoga sustava, a zavrava u neem drugaijem.

Dogmatsko-reproduktivni sustav nosi i ne malu opasnost od situacija u kojima se puno govori, ali se znatno manje doista razumije.

Ovaj je sustav donekle povezan s pozitivizmom u znanosti o knjievnosti i uenjima koje su razvili Wilhelm Scherer (za djelo je vano ono to je pisac nauio, naslijedio i proivio), Charles-Augustine de Saint Beuve (ivotopis umjetnika) i Hippolyte Taine (sredina, rasa i povijesni as).

2. REPRODUKTIVNO- EKSPLIKATIVNI SUSTAV

Obino se smatra razvijenijim tipom u odnosu na dogmatsko- reprodukcijski sustav.

Uitelj i dalje iznosi sadraje vrlo esto monolokom metodom. Makar je nerijetko rije i o sociolokim, povijesnim, biografskim i biobibliografskim podatcima, znatno je naglaenije tumaenje samoga teksta. Uitelj je predava, ali sada i tuma knjievnih pojava.

Uenik poslije prepriava knjievne sadraje, ali ih iznosi svojim rijeima, pa se odreena koliina kreativnosti ne moe zanijekati. Metoda prepriavanja dakle dobiva na vanosti.

Ovaj je sustav vezan za francusku eksplikaciju teksta - l' explication des textes - kojom se teite tumaenja prenosi na samu umjetninu. Ime koje valja spomenuti jest Gustave Lanson: godine 1892. objavljuje Objasnidbeno itanje francuskoga pisca: opi okvir eksplikacije, a 1919. Nekoliko rijei o eksplikaciji teksta (godine 1925. isto u knjizi Metode povijesti knjievnosti. )

Godine 1902. Gustave Rudler objavljuje knjigu Francuska eksplikacija, naela i primjene. Rudler istie da se eksplikacija okree tekstu, podreuje tekstu, te pronie u tekst.

Anglo-amerika Nova kritika i tehnika pomnoga itanja takoer su dale teoretski doprinos ovomu sustavu. Struktura sata temeljena na ovom sustavu obino je ovakva:

1. kratak uvod

2. itanje teksta

3. prouavanje kompozicije

4. ponovno itanje praeno analizom pojedinosti

5. zakljuci6. itanje i uenje teksta napamet

3.INTERPRETATIVNO-ANALITIKI SUSTAV

Sustav se vjerojatno najee primjenjuje u nastavnoj praksi hrvatskih osnovnih i srednjih kola u posljednjih tridesetak godina.

Samo knjievno djelo dolazi u sredite interesa, a njegova interpretacija sredite je sata knjievnosti. Biografija, bibliografija i drutveni kontekst prelaze u drugi plan, i slue tomu da pomognu tumaiti sam tekst. Navedenomu se prilagouje struktura nastavnoga sata.

Kljuni zadatci nastave knjievnosti mogu se ovako definirati: pomoi ueniku da doivi knjievnu umjetninu, osjeaje i stavove koja ona uva i prua; spoznati koji je odnos cjeline i dijelova u umjetnini; uoiti zato umjetnina djeluje na nas upravo tako kako djeluje koje su tehnike u umjetnikovu izrazu osjeaja i njegovu prijenosu itateljima.3.1. Faze sata

Prije navedenim zadatcima podreene su sve faze sata, poglavito sama interpretacija i uz to interpretativno itanje. Sat odran po interpretativno-analitikom sustavu redovito ima sljedee faze:

1. Doivljajno-spoznajna motivacija

2. Najava teksta i njegova lokalizacija

3. Interpretativno itanje teksta

4. Emocionalno-intelektualna pauza

5. Objavljivanje doivljaja i korekcija

6. Interpretacija

7. Sinteza

8. Zadatci za samostalan rad uenika

O motivaciji, lokalizaciji i interpetativnom itanju te o samoj interpretaciji govore posebna poglavlja skripte. Objavljivanje doivljaja i korekcija vezani su za interpretaciju.

Naravno da jezik same umjetnine postaje posebno vanim, a otklon od norme ili uzusa kljuem mnogih tumaenja. Obino se zaboravlja da je potrebno pozorno rekonstruirati normu. Interpretacija objanjava kako pisac u djelu sebi prilagouje gramatiku, kako se slui pravilima, kako ih moda i kri (pogledati Teaka: 296-300; 362). Interpretacija e se temeljiti na sposobnosti tumaa da doivi umjetninu, njezine osjeaje i stavove, ali i na tom da uvidi kako ona funkcionira. Pritom e koristiti dvije stare tehnike: ralambu i usporedbu. Uitelj je dakle osoba koja poznaje umjetniko djelo, ali je jo vanije da mora biti prijenosnik bitnih poruka uenicima. On je medijator spoznaje, njegove rijei slue tomu da prenesu spoznaje uencima i manje su vane od umjetnine.

Uenik je sada estetski subjekt umjetnina kao da postoji zbog njega, a zaista ivi samo ako ju je on uspio u sebi doivjeti. Dobar kolski interpretator poznaje stoga mogunosti svojih uenika njihove prave interese, znanja i sposobnosti. 3.2. Uestale metode

Dvije su bitne nastavne metode vezane za interpretativno-analitiki sustav. Prva je dijaloka metoda, dakle metoda heuristikoga razgovora, koja vue korijene od Sokrata. Ne treba zaboraviti niti biblijsku knjigu o Jobu, pa i neke druge tekstove iz Biblije, gdje se upiti i odgovori javljaju u okruju koje slui spoznaji Druga je metoda rada na tekstu, u kojoj se u tivu trae odreene pojave, zatim se izvode zakljuci, da bi se dokazi opet nalazili u tekstu.3.3. Knjievne teorije na koje se sustav oslanja

Sustav je posebno vezan za njemaku kolu interpretacije, meutim svi naini kojima se knjievnost tumaila mogu u odreenu surjeju pomoi uitelju u razredu. Navedeni su podatci poznati iz teorije knjievnosti, no korisno je opet spomenuti barem sljedea imena i djela:

Ve Schleiermacher tumai interpretaciju i element razumijevanja drugoga putem njegova djela (o tom vidjeti u poglavlju o interpretaciji). Wilhelm Dilthey u knjizi Doivljaj i pjesnitvo, Das Erlebnis und die Dichtung,1905. naglaava pojam drugoga, koji je ouvan u umjetnini. Spoznajom drugoga, njegovih osjeaja i stavova, te naina kojim ih je u djelu izrazio, recipijent zapravo spoznaje sebe. Veza vanjskoga svijeta, umjetnika, teksta i recipijenta jest doivljajna sposobnost. Umjetnik posjeduje doivljajnu sposobnost te je odreenu pojavu doivio - umio je svoj doivljaj bola ili sree prenijeti u simbole. Recipijent takoer ima doivljajnu sposobnost, on pomou nje moe spoznati, razumjeti umjetniku poruku te u sebi oivjeti osjeaje koje je doivio umjetnik. Pojam Drugoga vaan je i za Lacana, koji ga razlikuje od drugoga. Veliko slovo oznauje pravo Drugo, ono nije mogue prisvojiti poistovjeivanjem; takvo Drugo ujedno biva izvor jezika. Suprotno tomu, drugo s malim slovom samo je privid drugoga, ono je tek projekcija ega. Izvedeno iz reenoga, interpretator bi morao razumjeti i tumaiti stavove drugaije od svojih. U praksi, meutim, umjetniko djelo lake je tumaiti onima koji dobro poznaju ideoloku pozadinu djela, a esto ju i posve prihvaaju. Emil Staiger, Temeljni pojmovi poetike, Grundbegriffe der Poetik (1945.) odreuje na antropolokoj razini bit lirskoga, epskoga i dramskoga stila. Studenti koji nisu prouili ovu knjigu najbolje e uiniti ako s time ponu odmah sada; tumaenje knjige s primjerima iz srednjokolskoga programa dio je ove skripte. Staigerov tekst Umijee tumaenja govori o nainu same interpretacije. Frank Raymond Leavis i asopis Scrutiny rabe tehniku pomnoga itanja, close reading, kojom se pozornom ralambom i sintezom tumae znaenja i suznaenja djela. Meutim, za razliku od Staigera i dijela anglo- amerikih kritiara poznatih pod imenom New Criticism, Leavis ne smatra da je djelo kao takvo dostatno za tumaenje svih svojih suznaenja. On misli da je dobro poznavati ukupno surjeje knjievne tradicije i sociologije. Vane Leavisove knjige s primjerima interpretacija jesu New Bearnings in English Poetry (1932., o pjesnicima ) i The Great Tradition (1948.o romanopiscima)

Northorop Frye, Anatomija kritike (1957.) Strukture knjievnosti prouavaju se na temelju biblijskih struktura, ali bez dodatne ideologizacije i bez vrijednosnih sudova koji bi na temelju njih proizili.

Ako ne zanemaruje povijesni i drutveni kontekst u kojem je djelo nastalo, interpretacijski je sustav izvrstan u nastavi knjievnosti.

Interpretacijski sustav redovito je vezan za pjesnitvo, ali je uobiajen i pri tumaenju romana i drama.

4. PROBLEMSKO-STVARALAKI SUSTAV

4.1.

Opi podatci: Ovaj je sustav poznat pod imenom problemske nastave. Po Rosandiu, poetak mu je u godini 1965. kad je u New Yorku odran simpozij na kojem je promoviran. Uenik se postavlja pred knjievni problem, potaknut tim problemom poinje razmiljati, istraivati djelo, iznositi svoje zapaaje i konano o njima raspravljati. Dakle uenik ne prima gotove spoznaje, nego sam dolazi do njih itajui djelo. Time smo se najvie udaljili od dogmatsko-reproduktivnoga sustava.4.2. Faze sata bile bi ovakve:

A. Stvaranje problemske situacije

B. Definiranje problema i metoda rjeavanja

C. Samostalan istraivaki rad

D. Analiza rezultata istraivanja

E. Zadatci za samostalan rad

Primjeri:

Najbolje je osmisliti ovakav sustav primjerom.

A. Godine 1954. Golding objavljuje roman Gospodar muha. Rije je o negativnoj utopiji u kojoj za svjetskoga rata skupina djece biva evakuirana na udaljen otok gdje postoje svi uvjeti za lagodan ivot. Meutim ubrzo se oblikuju dvije suprotstavljene skupine, a razlike meu njima zalaze u kulturoloke dimenzije. Voa pozitivne skupine Ralph ostaje sam, Jack i njegovo divlje pleme progone ga do smrti, koja bi uslijedila da se nije na otoku pojavio mornariki asnik koji u posljednji as spaava situaciju.

B. Problemski upit: Je li rije o sretnom zavretku ili je rije o ironinom zavretku.

Valja odrediti i metode. Samostalan rad mogue je provesti kod kue, a mogue je da ga uenici obave i na satu. Druga mogunost pretpostavlja da su uenici prethodno dobro proitali djelo te da sada samo obnavljaju dijelove koji su im vani za rjeidbu problema. U svakom sluaju valja uputiti uenike da biljee svoja zapaanja. Mogue je napraviti i uzorak to bi se sastojao od dijelova u koji bi se unosili simboli vezani za kraj romana.

Metode rada mogu se odnositi i na vrste itanja, a najee je rije o usmjerenom itanju i itanju sa zadatkom.

Oblici rada mogu obuhvatiti individulani rad, rad u paru, rad u skupinama. U posljednjem sluaju mogue je napraviti sljedeu podjelu. Prva skupina uenika mora opet proitati izabrane dijelove s kraja romana. Moraju odgovoriti to se zapravo dogodilo na kraju i gdje je pravi kraj romana.

Druga skupina trai moguu najavu pojave mornarikoga asnika u prethodnim dijelovima romana.

Trea skupina ispitat e mogue biografske odrednice, jer je Golding bio mornariki asnik u II. svjetskom ratu (pozitivizam ne treba posve odbacivati!).

etvrta skupina nai e tragove ironije u drugim dijelovima romana (oganj je Ralphova ideja, a Jack ju koristi da bi Ralpha ubio to je prva ironija. Ali, upravo ta vatra zove asnika na otok, to je idua ironija, koja vraa stvari na poetak...). Uenici mogu ispitati i odnos prema romanu Koraljni otok R.M. Balantinea.

Peta skupina: odnos vatre i lova u cijelom romanu

esta skupina ispitat e mogui teoloki kontekst pojave mornarikoga asnika te time teinu upita o sretnu ili ironinu kraju. Nai e i druge reference na religijski kontekst.

Sedma skupina ispitat e ima li tragova same Ralphove krivnje naime on nije znao zatiti prijatelja, 'znanstvenika' Pajceka, a sudjelovao je i u hipnotikom ritualu koji je doveo do ubojstva 'sveca i proroka' Simona. Ima li elemenata iz grke tragedije: tragini junak, tragina krivnja i tragian kraj?

Osma skupina podsjetit e se nekih drugih dvojbenih ili ironinih zavretaka, recimo u Kafkinoj Preobrazbi, Hemingwayevim Snjegovima Kilimandara, Fowlesovu romanu enska francuskoga porunika.

C. Samostalan rad

D. Uenici e iznijeti simbole i njihove meuodnose, to su ih u djelu opazili, te kazivati kako se ono to su spoznali reflektira na problem. Naravno da drugi uenici mogu iznijeti dokaze za suprotne tvrdnje. Svaku je tvrdnju potrebno dokazati izravnim navodom ili barem jasnom uputom na dio iz romana.

E. Pronai druge mogunosi za problemske situacije u romanu (Kakav je poloaj znanosti i religije u totalitarnom drutvu? Zato Jack nadvladava Ralpha? U em su simboli vatre i lova slini, a u em razliiti? Kakva im je simbolika u vezi s povijeu nakon II. svjetskoga rata?).

Drugi primjer moe se odnositi na Breanovu dramu Predstava Hamleta u Mrdui Donjoj. Ima niz mogunosti za problemske situacije.

- Dodirne toke Shakespearova i Breanova Hamleta

- Hamlet kao osoba biva poraen, ali pravda pobjeuje i Fortinbras nosi pravedno drutvo. koko biva poraen, ali nema navjetaja pravednoga drutva. Ima li nade za sretan kraj u Breana ?

- kunca predstavlja intelektualca. Kakva mu je uloga i kakva mo?

- Kazalite u kazalitu u dvama tekstovima

- Narjeje u Breanovoj drami

- Struktura i uloga psovke u Breanovoj drami.

- Uloga ene u komunizmu i u ruralnoj sredini iz perspektive Breanove

drame (Mare Mi i Ana razlike i slinosti)

- Razlika u poloaju ene u Shakespearovoj tragediji i u Breanovoj drami

- Tragikomino u Shakespearea i u Breana

4.3. Metodike napomene

Problem moe biti literarne naravi, ali esto zadire u upite etike, kulture i konano religije ili filozofije.

Sam rad mogue je organizirati raznim oblicima: po skupinama, individualno i u parovima. Debata, ili rasprava, takoer je primjenjiva u ovom sustavu. Pri problemskoj nastavi rabe se razne metode: usmjerenoga itanja, izlaganja, usporeivanja i zakljuivanja.

Problemska nastava trai manje nastavnikova angamana na samom satu, ali zahtijeva opirnu pripremu prije sata.

Problemska nastava priprema uenika za rjeavanje problema u ivotu: ona ui kako problem prepoznati i definirati (dijelovi i cjelina!), kako se pripremiti za rjeavanje, kako nai dokaze da je odreen nain rjeenja najbolji, kako suraivati s drugima na rjeavanju problema.

4.4. Kako stvoriti problemsku situaciju.

Na openitoj razini problemska se situacija stvara suprotstavljanjem razliitih gledita uenika. Mogue ju je isprovocirati ili organizirati na nekoliko naina:

1. Uenici iznose razliite stavove o istoj pojavi

2. Uitelj ili uenici postavljaju tezu koja se odbija ili prihvaa

3. Upiti iz ankete

4. Poslovica vezana za temu djela

5. Interpretativno itanje s razliitim tonovima (rijetko)

6. Usporedba knjievnoga djela s glazbom, slikarstvom ili filmom

7. Usporedba dviju epizoda iz knjievnoga djela

8. Knjievnokritiki tekst

9. Postavljanje alternativnoga upita

U anrovskom smislu, problemski je pristup blii tumaenju veih proznih djela i drama. Rije je o umjetninama s etikim, psiholokim ili konstrukcijskim sloenostima. Reeno naravno ne iskljuuje i druge anrove- Eliotova Pusta zemlja bila bi pogodna za problemsku nastavu. Problemski pristup romanu tumai Rasima Kaji u knjizi Roman u sustavu problemske nastave.

5. PROBLEMSKO-RECEPCIJSKI PRISTUP HRVATSKOMU ROMANU

Pristup iz naslova promovira i sustavno tumai Vlado Pandi u knjizi Hrvatski roman u koli. Prvi je dio naziva vezan za problemsku nastavu, a autor se poziva i na knjigu Vladimira Poljaka Nastavni sistemi gdje se problemska nastava promie kao vjeba za rjeidbu ivotnih problema.

Recepcija je vezana za teoriju recepcije, koja u sredite svojih promiljanja stavlja itatelja. Hans Robert Jauss tumai termin itateljski obzor oekivanja, Erwartungshorizont, sastavljen uglavnom od itateljevih prijanjih iskustvava sa anrom, prije proitanim djelima te odstupanjima umjetnine od jezine norme (Beker: 257). U Hrvatskoj poetkom XXI. stoljea itatelji oekuju kratak roman, a ne epsku junaku pjesmu. Vjerojatno e radije itati o dogodovtinama urbane ene, negoli o dogaajima avarskih ratnika iz V. stoljea. Tako publika pomalo i pie djelo samo to pravi pisac zna napraviti razmak izmeu oekivanja publike i novoga djela, te upravo tako biti vrijedan. Rije je o tom da svaki narataj ima anrove i knjievni jezik koji preferira. Djelo koje dolazi u takvo itateljesko okruje, u taj obzor oekivanja, potvruje itateljske elje, modificira ih ili ih posve rui. Estetski razmak uz ostalo je razmak izmeu onoga to publika oekuje i onoga to novo djelo prua.

Obzor oekivanja oblikuje svaki narataj itatelja, jer pojedinci u tom narataju imaju zajednike osobine u estetskom i etikom smislu. Naravno da je obzor oekivanja koji imaju uenici odreena vremena i prostora vaan za svakoga tko u koli tumai knjievnost. Metodika literatura obino rabi termin ueniki interesi (Rosandi: 294, 401).Wolfgang Iser govori o praznim mjestima, Leerstellen, koja ima svako djelo, i koja svaki itatelj ispunjava te na taj nain interpretira djelo. (Iser: 284) Rije je o mjestima koje je pisac vie ili manje namjerno ostavio dvojbenima Evo primjera upita vezanih za takva dvojbena mjesta: Zato bijela boja na kraju Fabrijevih romana? Je li kraj Snjegova Kilimandara pesimistian ili optimistian?Prazna ili dvojbena mjesta mogu biti polazita za svaku pravu interpretaciju, ona mogu odrediti problem i biti poetak problemskoga pristupa djelu. Stoga je Iserova teorija jedan od knjievnoteoretskih izvora i problemskoga sustava.

Pandi je istraivao obzore oekivanja, time i interese srednjokolaca u sedamdesetim i osamdesetim godinama prologa stoljea. Na temelju tih oekivanja razvio je problemsko-recepcijski pristup romanu koji predlae u knjizi Hrvatski roman u koli. Istraivanja su provedena u strukovnim kolama i gimnazijama, u Zagrebu i u drugim dijelovima Hrvatske. Posebna je pozornost posveena razlici u obzoru oekivanja to ga imaju pripadnici razliitih spolova. Pomno je istraena i recepcija glede vrste kola, dakle onih koje obrazuju buduu tehniku odnosno humanistiku inteligenciju. Vane su i analiza i eksplikacija ondanjih programa, odnosno popisa djela koja su se morala itati. Pisac na taj nain govori da obzor oekivanja oblikuju i AUTORI nastavnih programa. Na temelju takvih istraivanja, prilo se prijedlozima za interpretaciju djela iz lektire, pa se u sustavu problemsko-recepcijskoga pristupa govori o enoninu Zlatarovu zlatu, Kovaievu romanu U registraturi, Krleinu Povratku Filipa Latinovicza, Boievim Kurlanima te Marinkovievu Kiklopu.

Nastavni postupci prilagoeni su svakom pojedinom romanu, a odreuje ih i ueniki obzor oekivanja. Tako je Latinovicz odreen preteito psiholokim pristupom; Kurlani se stavljaju u kontekst romana sa seoskom tematikom, gdje su prethodnici Budak s Ognjitem i egedin s Djecom Bojom.

Zanimljiva je u tom konktestu povijest kolske recepcije Marinkovieva Kiklopa.

U razdoblju 1965.-1977. predavako-reprodukcijski i interpretativno-analitiki pristup omoguuju tek skromnu recepciju romana. U periodu 1978.-1988. problemsko-recepcijski pristup, smatra pisac, omoguuje uspjenu recepciju. U dobu 1989.-1995. openito je manje uenika s dobrom recepcijom, iako se javlja vie uenika koji izrazito dobro primaju djelo.

Evo nekih reakcija na recepciju iz ankete. Odgovori kazuju da je nastavnicima dobro provoditi takve ankete, uvati ih, usporeivati s kasnijim i ranijim rezultatima i sustavno ih rabiti u interpretaciji.

Mene je oduevio dok sam ga itao, a moj sin je rekao da mu je dosadno.

(Pravnik, 44 g.)

Nemam obiaj nekomu davati savjete. Roman Kiklop sigurno ne bih preporuila (Uenica IV.r. gimnazije).

Trebalo bi na televiziji ponavljati preporuku: Proitajte Marinkoviev roman Kiklop! To bi vjerojatno potaknulo mnoge na itanje. (Umirovljenik, 68 g.)

Svakako u ga preporuiti prijateljima. Neka proitaju ovaj roman pa e zamrziti und literaturu i osjetiti ljepotu prave knjievnosti.

6. KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI SUSTAVKorelacija je veza knjievnosti s drugim umjetnostima, znanostima i religijom. Ovim se podrujem na razini znanstvene discipline bavi komparativna knjievnost.

U nastavi i metodici predmeta koji se zove Hrvatski jezik jezik razlikujemo unutarpredmetnu i meupredmetnu korelaciju. Unutarpredmetna povezuje nastavna podruja koja ine predmet Hrvatski jezik u srednjoj koli moemo govoriti o vezi nastave knjievnosti s nastavom gramatike, (slovnice, ovo se nastavno podruje opet zove hrvatski jezik) i izraavanja; u osnovnoj koli govorimo i o vezi s medijskom kulturom.

Meupredmetna korelacija povezuje hrvatski jezik s glazbenim i likovnim odgojem, povijeu, povijeu umjetnosti, zemljopisom, engleskim, njemakim itd.O korelacijama su pisali Etienne Souriau, Rasima Kaji i Viktor mega (pogledati popis literature na kraju ovoga poglavlja i nauiti imena djela!).

Korelacijsko-integracijski sustav povezuje srodne predmete u jedinstven didaktiki sustav. Tako se oblikovalo jezino-umjetniko podruje koje povezuje predmete poput hrvatskoga, stranih jezika, vjeronauka, glazbenoga i likovnoga odgoja, odnosno povijesti umjetnosti. Ovaj sustav uspostavlja pojam korelata, dakle meuodnosnice, koja povezuje razliite umjetnosti ili jezike. Meuodnosnica moe biti izabrana na razini tema, motiva, likova, dogaaja, anrova, cijelih struktira koje knjievno djelo u sebi nosi. Naravno da uitelj ili nastavnik moraju dobro prouiti podruja koja povezuju, a ako nisu strunjaci za neko podruje, u najmanju je ruku korisno traiti savjet i miljenje specijalista. Tako se uspostavlja tim.

Sinkronijska korelacija uspostavlja se pri istodobnom govoru o odreenoj temi u dvama predmetima ili u vie njih. Mogue je dakle istodobno govoriti o Baanskoj ploi na hrvatskom i dobu kralja Zvonimira na povijesti.

Asinkronijska korelacija ima dva tipa, perspektivni i retrospektivni.U perspektivnoj korelaciji odreena tema najprije najavljuje i tumai u jednom predmetu, a onda dalje istrauje u iduem. Primjer bi bila Sigetska bitka iz 1566. koja se najprije tumai na nastavi povijesti, da bi se zatim tumaio ep Brne Karnarutia Vazetje Sigeta grada iz 1584.

Retrospektivna korelacija tumai izabrane prijanje ostvaraje teme ili odreenoga simbola. Govorei o silasku u donji svijet u Dantea, moramo podsjetiti prije svega na Kristov silazak nad pakao. Uenicima valja rei da je srodna tema poznata u Vergilija i Homera. Zainteresirane upuejemo na lanak o Tolkienu (Knjievna smotra 1/2004). Naravno da smo naveliko na podruju komparativne knjievnosti, pa upuujemo na Uvod u komparativnu knjievnost Miroslava Bekera.

Evo jo nekih primjera. Kristov lik u opovim pjesmama mogue je usporediti s onim iz Eliotove poezije, zatim s onim iz Bulgakovljeva Majstora i Margarite. Na poetku je u ovom sluaju korisno odrediti kako ga tumai katekizam odreene crkve.

Eliot je sluao i gledao balet Le sacre du printemps Igora Stravinskoga dok je pisao Pustu zemlju, pa je mogue odsluati dio zahtjevne i naizgled kakofonine glazbe i usporediti ju s naizgled rastrganom kompozicijom poeme. Jedno od nadahnua za etiri kvarteta bio je Beethovenov Kvartet u A molu, opus 132.

Pri itanju scene o Laookontovoj smrti iz Vergilijeve Eneide korisno je pokazati skulpturu koju su napravili Agesander, Polydorus i Athenodorus iz 2. stoljea prije Krista. Replika se nalaziu D VII (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu). 7. TIMSKI SUSTAV

Ovaj sustav predstavlja korak naprijed u odnosu na korelacijsko-integracijski sustav, jer je vie nastavnika ukljueno u nastavni proces. Mogue je dapae pozvati i glumce, redatelje, same pisce te ive svjedoke odreena vremena. Svaki sa svojega stajalita oni tumae odreeni problem ili skupinu problema koje povezuje tematska, prostorna, vremenska ili neka druga odrednica. U praksi, ovaj je sustav vrlo rijedak zbog nevolja vremenske i novane ogranienosti.

8. KOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Rosandi govori o sustavu koji bi se mogao prikazati i kao panel diskusija. Knjievni se sadraj ralanjuje na cjeline u kojima skupine, parovi ili pojedinci iznose svoje stavove ili o njima raspravljaju. Uitelj moe moderirati s vie ili manje svojega utjecaja navedenu raspravu ili iznoenje pojedinosti. Naravno da su pripremljenost i elokvencija uenika vrlo vani. Radei kao savjetnik za hrvatski, imao sam ast pribivati satu ovakva tipa koji je pripremila nastavnica Emilija Reljac.

9. MULTIMEDIJSKI SUSTAV

ini se da je ovdje ipak vie rije o tehnikim pomagalima, nego o sustavu. Svaki nastavnik u svakom prijanjem sustavu moe rabiti Mreu, snimke s raznih medija, filmski predloak i srodne pojedinosti kako bi osvijetlio problem s razliitih strana i u raznim medijima.

LITERATURA:

Metodika:

Kaji, Rasima: Povezivanje umjetnosti u nastavi, kolske novine, Zagreb

1991.Kaji, Rasima: Roman u sustavu problemske nastave, kolska knjiga, Zagreb

1981. Pandi, Vlado: Hrvatski roman u koli, Profil, Zagreb 2001. (drugo izdanje)

Rosandi, Dragutin: Metodika knjievnoga odgoja, kolska knjiga, Zagreb,

2005.Teorija knjievnosti: Beker, Miroslav: Suvremene knjievne teorije, SNL, Zagreb 1986. Beker, Miroslav: Uvod u komparativnu knjievnost, K, Zagreb 1995.Biti, Vladimir :Pojmovnik suvremene knjievne teorije, Matica hrvatska, Zg 1997.Cuddon, J.A. :Literary Terms and Literary Theory, Penguin, London 1998.Wolfgang Iser: Der Akt des Lesens: Theorie stetisher Wirkung, Fink, Mnchen 1994 (prvo izdanje 1976.) Jauss, Hans Robert: sthetische Erfahrung und Literarische Hermeneutik,

Suhrkamp, Frankfurt, etvrto izdanje 1982.

Souriau, Etienne: La Correspondance des arts, Flammarion, Paris 1947. (u Nacionalnoj i sveuilunoj knjinici dostupan prijevod na srpski; Odnos meu umetnostima, izdala Svjetlost, Sarajevo). kreb-Stama : Uvod u knjievnost, GZH, Zagreb 1983.mega, Viktor: Knjievnost i glazba, Matica hrvatska, Zagreb 2003. UPITI:

1. Nabrojite metodiki sustave 2. Dogmatsko-reproduktivni sustav; osnove, knjievnoteoretski izvori

3. Reproduktivno-eksplikativni sustav: osnove, izvori, struktura sata

4. Interpretativno-analitiki sustav: osnove, knjievnoteoretski izvori,

struktura sata 5. Problemsko- stvaralaki sustav: osnove, izvori, struktura sata 6. Kako stvoriti problemsku situaciju 7. Problemsko-recepcijski pristup romanu

8. Korelacijsko-integracijski sustav; osnove i literatura 9. Timski sustav

10. Komunikacijski sustav11. Multimedijski sustav 2. PODJELA METODA

Poljak smatra da su nastavne metode naini rada nastavnika i uenika u nastavi. Vladimir Juri definira nastavnu metodu kao sustav naizmjeninih postupaka uitelja kojima se organizira spoznajna i praktina aktivnost uenika pri usvajanju sadraja obrazovanja (Rosandi, 265).

Rosandi dijeli metode prema izvorima spoznavanja, vanjskim i unutarnjim aktivnostima uenika, nainima i sredstvima prenoenja informacija te spoznajnoj i recepcijskoj aktivnosti uenika.1. Prema izvorima

Budui da imamo pisane, govorne i vizualne izvore, govorimo o pisanim, govorenim i vizualnim metodama. Pisani su izvori tekstovi, pa je metoda rada na tekstu jedna od najuestalijih u nastavnoj praksi tumaenja knjievnosti.

Tekstovi su knjievnoumjetniki, knjievnokritiki, knjievnoznanstveni i udbeniki, pa sukladno tomu imamo i daljnju podjelu metoda rada na tekstu.

2. Prema aktivnostima uenika

Prema vanjskoj aktivnosti razlikujemo metode itanja, sluanja, govorenja, pisanja, pokazivanja i promatranja.

Prema nutarnjim aktivnostima uenika imamo metode doivljavanja, zapaanja, zamiljanja i razmiljanja (usporeivanja, usustavljivanja, zakljuivanja, asociranja, ocjenjivanja).

3. Prema sredstvima i nainima prenoenja informacija Ove se metode donekle poklapaju s onima iz prve podjele. Rosandi govori o metodama rada s auditivnim, vizualnim i audiovizualnim sredstvima.

Nastavnik i uenik sve e vie prihvaati Mreu i raunalo kao izvore i prijenosnike obavijesti.4. Podjela prema recepcijsko-spoznajnim aktivnostima uenika

Ova podjela takoer se dijelom preklapa s prethodnima. Spomenute su metode koje omoguuju emocionalnu i imaginativnu recepciju djela te metode koje pospjeuju tumaenje djela. U tom surjeju navode se i metode stvaralakoga itanja, heuristika, istraivaka i reproduktivna metoda. Literatura: Dragutin Rosandi: Metodika knjievnoga odgoja, str. 265-281.UPITI:1. Podjela metoda

2. Metode po svakoj podjeli 3. VRSTE SATI 1. UVODNE OBAVIJESTI: PROGRAM, SAT I NASTAVNA JEDINICA

Usprkos razliitim terminologijama, uopeno govorei, razlikujemo okvirni dravni program i izvedbene programe. Dravni program donosi nadleno ministarstvo, a za hrvatski jezik piu ga strunjaci za kroatistiku, meu kojima prevladavaju sveuilini profesori. Teme za knjievnost u dravnim programima za osnovnu kolu vezane su tematski i anrovski. U programima za srednje kole u prvom razdoblju prvoga razreda prevladava teorija knjievnosti, a zatim se sadraji niu kronolokim slijedom.

Umjesto programa nerijetko se govori o kurikulumu. Rije je o dokumentu koji uz teme odnosno sadraje koje donosi program mora imati i ciljeve, zadae, organizaciju, metode, strategije, medije itd. Program za osnovne kole u Republici Hrvatskoj mogue je nai na stranicama MZO (valja ii na obrazovanje, HNOS, ili teme). Program za srednje kole nalazi se preslikan u Slavistikoj knjinici (na Filozofskom fakultetu u Zg).

Izvedbeni program pie svaki nastavnik ili uitelj, u novije vrijeme na propisanim uzorcima. Osim broja sata i naziva teme odnosno nastavne jedinice trai se i niz drugih podataka, poput metoda i korelacija. Pisac ove skripte smatra da takvi podatci idu u pripremu, te da dodatni podatci (osim broja sata i teme) samo nepotrebno oteavaju poloaj nastavnika. Svaki nastavnik i uitelj mora slijediti naputke koji mu dolaze iz Ministarstva. U praksi, savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje doputaju manja odstupanja od okvirnoga programa.1.1. Sat je definiran ovim obiljejima:

-vremenski odreen dio nastavnoga procesa

-sadrajno, logiki i metodiki organiziran sustav

- rije je o didaktikom i komunikacijskom sustavu

(pouavamo i komuniciramo)

- ostvaruje odgojne i obrazovne zadae iz programa

Nastavni sat trajao je nekada 60 minuta, danas u Hrvatskoj traje 45 minuta. Nastavni sat dio je predmetno-satnoga kolskoga sustava. Dvosat je mogue organizirati od petoga razreda osnovne kole od etvrtoga srednje, a ei je oblik od sedmoga razreda nadalje.

1.2. Sat u praksi ostvaruje nastavnu jedinicu.

Nastavna jedinica jest odreeni sadraj, ili tema iz programa, i plan prijenosa toga sadraja uenicima. Sadraj moe biti Uvod u hrvatski narodni preporod; enoa: Zlatarovo zlato; Poezija S.S. Kranjevia, S.S. Kranjevi, Moj dom...ili neka srodna tema. Nastavna jedinica oblikuje sadraj u skladu s konkretnim uvjetima, kakvi su mogunosti uenika, dostupna literatura i nastavna pomagala te, nerijetko, vrijeme koje je na raspolaganju nastavniku koji sve mora pripremiti.

U praksi, uitelj ili nastavnik nalaze natuknice u Okvirnom dravnom planu. Zatim ih prenose kao teme u svoj izvedbeni plan taj dokument ima redne brojeve sati i kraj njih imena nastavnih jedinica. Ministarstvo je propisalo izvedbene planove koji imaju i niz drugih odrenica, to znatno oteava posao nastavnika, a podatci iz tih odrednica ionako su dio pisane pripreme za sat.

Odrednice nastavne jedinice

Naziv: Hrvatski narodni preporod, uvod

Namjena: Drugi razred gimnazije

Zadae:

- obrazovne: (nova znanja) kljuni podatci o kronologiji ilirskoga pokreta; tokavska i trodijalekatska osnovica standarda.

- odgojne: razvoj svijesti o vanosti hrvatskoga jezika za hrvatsku kulturu i narod u cjelini; vanost svijesti o dalekosenosti kulturolokih i politikih odluka

- funkcionalne: razvoj sposobnosti usporedbe i ralambe; razvoj percepcije o odnosu politike i kulture; razvoj sposobnosti uoavanja uzroka i posljedica

Metodiki sustav : reproduktivno- eksplikativni / problemsko-stvaralaki ( uitelj ili nastavnik ipak redovito izabire jedan sustav)

Tipoloka odredba sata: - uvodni sat

- knjievnopovijesni sat

Literatura:

Frange, Ivo; ivanevi, Milorad: Ilirizam, realizam, Povijest hrvatske knjievnosti, knjiga 4. Zagreb 1975.

Jeli, Dubravko: Hrvatski narodni i knjievni preporod, Zagreb 1978.

Skupina autora, itanka za II. razrede, Zagreb...Dok navedene odrednice redovito ulaze u pripremu na prvu stranicu, kao vrsta uvoda, sljedee odrednice obino su vidljive iz samoga sadraja pripreme, ali ih nastavnik moe i napisati na poetku:

Didaktiki kontekst (prethodne nastavne jedinice i nastavne jedinice koje slijede; izvori za uenje udbenik, radni listovi, leksikoni, Mrea...)

Metodika strategija (nastavne metode: metoda razgovora, pisanja, izlaganja, pokazivanja...)

Instrumentarij vrjednovanja u praksi se rijetko navodi. Rije je o vrjednovanju sadraja, vladanja uenika, metodike strategije, sredstava i pomagala te konano postignua. Sat obino vrjednuju mentori, savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje, pedagozi i ravnatelji koji dolaze opservirati nastavu. Naravno da vrjednovanje samih uenika, izravno ili neizravno, biva bitan element ukupne procjene. Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje takoer sustavno provodi uvide u razinu znanja i vjetina u osnovnim i srednjim kolama u Republici Hrvatskoj. Sam nastavnik bi redovito takoer morao vrjednovati svavki svoj sat.1.3. Izbor sadraja

Pri izboru koliine i rasporeda podataka redovito valja imati na umu recepcijske sposobnosti uenika i vrijeme sata ili dvosata. Poetniku naravno pomae udbenik u kojem je sadraj pod odreenim naslovom ispunjen razinom informacija dostatnom za jedan sat s uenicima odreene dobi i obrazovnoga programa.

1.4. Nastavne situacije

Nastavne situacije su manji dijelovi sata odreeni vremenom, sadrajem, i nainom njihova tumaenja uenicima.

Antun Gustav Mato: Jesenje vee, izvadak iz popisa nastavnih situacija

BROJNASTAVNA SITUACIJACILJ METODIKA

SREDSTVA

11.GLASOVNE

VRIJEDNOSTI

PJESMEProtumaiti odnos fonema /o/ i smisla Heuristiki razgovor,

itanje, pokazivanje

12.GLASOVNE VRIJEDNOSTI PJESMEProtumaiti odnos arhaizama i smisla

Suhijem / gluhijem/

Kao da je samac usred svemira

Troheji i daktili Heuristiki razgovor;

itanje;

Pokazivanje

1.5. Faze sata

Faza se sastoji od jedne ili vie nastavnih situacija, a takoer je odreena jedinstvom vremena, sadraja, logike i cilja.

Naravno da svaki metodiki sustav ima svoj slijed faza sata. U poglavlju o metodikim sustavima donijeli smo faze sata u eksplikacijskom, interpretativnom i problemskom sustavu.

2. TIPOVI NASTAVNIH SATI PO KNJIEVNOM SADRAJU

Prema ovoj podjeli govorimo o satu interpretacije knjievnoga djela, satu analize, satu povijesti knjievnostI, teorije knjievnosti i satu lektire. Podjela se dijelom oslanja ne metodike sustave. 2.1. SAT INTERPRETACIJE

Tijekom nastave knjievnosti najee se interpretiraju knjievna djela. Gledamo li samo nastavu knjievnosti, takvih je sati najvie i u osnovnim i u srednjim kolama (ova je procjena nastala na temelju rada samoga pisca u razredu te na temelju savjetnikoga posla koji je ukljuivao hospitacije kola). O interpretaciji smo govorili u poglavlju o metodikim sustavima, njoj je posveeno zasebno poglavlje, a skripta prua i primjere interpetacija u poglavljima 9-23.2.2. SAT ANALIZE KNJIEVNOGA DJELA

Ovaj tip sata srodan je satu interpretacije, s time to se naglasak stavlja na ralambu i usporedbu, dok interpretacija pazi na doivljaj i njegov prijenos recipijentima. Tip analize knjievnoga djela izabrat emo kad tekst ima izrazito filozofsku ili teoloku pozadinu - kakav etiki problem - a u anrovskom smislu ovako pristupamo prije svega romanima ili dramama. Ovime se pribliujemo interpretativno-analitikomu sustavu.

Analiza je redovito voena nastavnikovim upitima i njegovim planom. Tono je da uenici mogu skrenuti razgovor i time ralambu na element koji njih posebno interesira. Nastavnik moe predvidjeti da e vei dio sata posveenoga Orwelovoj ivotinjskoj farmi analizirati alegorijsku vezu s komunizmom i svakim totalitarnim sustavom, te s time vezane odnose meu likovima. Ako uenike posebno interesira jezik, ako znaju nai primjere oksimorona i dvojbenih izraza poput onoga po kojem su sve ivotinje jednake, ali su neke jednakije od drugih, onda je dobro popustiti interesu uenika. Naravno da e dobar nastavnik u svemu nai mjeru, i ne e zaboraviti da ima obino samo jedan sat, te da sve bitno na tom satu valja rei, ili spomenuti.

Valja paziti da ralamba ne ostane bez upute na cjelinu i njezin smisao: Danteova 33 pjevanja i tercine imaju smisao samo ako ih shvatimo kao pohvalu Trojstvu.

Analitiki sat mogue je organizirati temeljem pripremljene teze o kojoj se raspravlja. Tada bi sat izgledao ovako:

1. formuliranje i prihvaanje teze: Boanstvena komedija tipino je djelo srednjega vijeka / renesanse 2. opredjeljenje za i protiv

3. polemika

Dokazi za pripadnost srednjemu vijeku: uenici koji mislie da je rije o renesansi navode injenicu da je Dante smjestio neke pape u pakao (XIX. Pjevanje pakla: Nikola III., Bonifacije VIII.) / Dokazi za pripadnost srednjemu vijeku: sustav misli i struktura svijeta u cijelosti je kranski upravljena, ne poputa zadovoljstvima, blaenici u raju ne uivaju u spolnosti nego motrei Gospodina: Qual colui che forse di Croazia viene / Dokazi za pripadnost renesansi: pisac smjeta prijestupnike iz ljubavi na vrh pakla, a ne na dno; Beatrice je zemaljska ena / srednji vijek: ali je Beatrice prikazana kao svetica, srodna Majci Bojoj, a na kraju imamo i himnu Majci Bojoj)

4. razrjeenje spora ( nije dobro predvidjeti rjeenje)

5. zakljuna rije ( pohvala uenicima koji moraju djelo dobro proitati i to usmjereno proitati)

Ovaj tip sata nerijetko se kombinira s itanjem izabranih ulomaka, redovito kako bi se dokazala odreena tvrdnja iz ralambe.

2.3. SAT TEORIJE KNJIEVNOSTI

Javlja se rijetko u osnovnoj koli, te kao uvodni ili zakljuni sat u srednjoj koli. Sadraji iz teorije knjievnosti koncentirani su u prvo polugodite prvoga razreda srednje kole. Na ovim je satima mogue govoriti o anrovima koji su vani za odreenu epohu, pa e se ep tumaiti u prvom razredu srednje kole, drama u drugom, roman u treem, pripovijetka i moderni roman u etvrtom. Pomo pri ovakvim satima pruit e Pavliieva Knjievna genologija, Andr Jolles, Jednostavni oblici, Staigerovi Temeljni pojmovi poetike, Fryeeva Anatomije kritike, Kunderina Umjetnost romana. Svakako preporuujemo Cuddona. Sat o obiljejima anrova mogue je najaviti i izabranim uenicima zadati posao kojim e nai traena obiljeja u itanim djelima.

Sat teorije knjievnosti mogue je posvetiti i odreenim figurama, najbolje ih je promatrati u oprekama, recimo hiperbola / litota; metafora i metonimija. Primjera za prvi par nai e se u Hamletu, u pripremi drugoga valja pogledati Jakobsonovu teoriju o opreci metafore i metonimije. Uenike je potrebno i prije itanja odreenoga djela upozoriti da u njem trae figure.

Sat moe biti ovako koncipiran:

1. motivacija

2. najava knjievnoteorijske teme

3. defincije 4. primjeri

5. samostalno pronalaenje novih primjera

6. stvaralaka primjena u vlastitom izraavanju

2.4. SAT POVIJESTI KNJIEVNOSTI

Ovaj tip sata moe se koncentrirati oko pisca, knjievnoga pravca i knjievne epohe.

PISAC

Podatci obuhvaaju podrijetlo, mjesto i vrijeme roenja, uvjete ivota u mjestu gdje provodi mlade dane, kolovanje, posao, gradove i mjesta u kojima ivi, posao koji radi, pripadnost odreenom svjetonazoru i s tim vezano strankama, stradanja od politike ili koristi od politike, djela koja objavljuje i u kojim okolnostima to ini. Najvie prostora valja posvetiti kljunim obiljejima tih djela i faza rada.

Primjer za Nikolu opa, tri razdoblja:

Sin: tridesete godine, Isus na ZemljI, Isus i moja sjena (1934.)Duh: pedesete godine, Isus u svemiru, lebdivost, Kuice u svemiru (1957.)Otac: sedamdesete, moni Nedohod (1979. knjiga) i Osvajanje kocke (1981.

u asopisu); rije je o geometrijskom razdoblju Evo samo dijela kronoloke tablice, s podatcima koji su veza biografije i tekstova, ili su samo intrigantni:

GODINA KAKO OP IVI I TO VANO OBJAVLJUJE

1904.,

19. VIII.

Knjievnik se rodio u Jajcu.

Otac Josip op, geometar i gradonaelnik. opova se majka zvala Marija ojat. op e u treoj fazi rabiti geometrijske pojmove.

1981.Mostarski "Most" objavljuje Osvajanje kocke, a "Lice" opiran izbor opovih pjesama.

1982.,

2. I.U Zagrebu umire Nikola op.

29.XII. 1981. umro je Miroslav Krlea

30.XII. 1981. umro je kardinal Franjo eper

1.I. 1982. umro je Frano Krini

RAZDOBLJE I EPOHA

Ovakvi sati redovito predstavljaju uvod u tumaenje pojedinih pisaca i djela koje e uslijediti na iduim satima. Najbolje ih je predvidjeti u smislu korelacijsko-integracijskoga sustava koji bi posvetio kojih 10-20 minuta najutjecajnijem svjetonazoru doba, povijesnoj i zemljopisnoj, odnosno politikoj situaciji, glazbi i slikarstvu. Rosandi prua primjer sata o renesansi, emu se moe dodati glazba (John Dunstaple, Johannes Ciconia, Antonio da Cividale, Claudio Monteverdi), politika i kratak povijesni pregled. Moda bi dobro bilo dodati i misao koju je izrekao jedan od najpoznatijih vladara doba, Lorenzo Magnifico (1449-1492): Quant' bella giovinezza, / che si fugge tuttavia ! / Chi vuol esser lieto sia, / di doman non c' certezza. Kako je lijepa mladost / koja evo odlazi / tko eli bit' veseo, neka bude / jer u onom sutra nema nade.SAT LEKTIRE

Lektirni sat utemeljen je na izvannastavnom, odnosno izvanrazrednom itanju. Razlikujemo nekoliko tipova:

-uvodni ili motivacijski sat

-sat preporuka lektirnih knjiga

- sat produbljivanja recepcije, raspravljaki, problemski sat

- sat susreta s piscem

U praksi, sat lektire vrlo je esto sat provjere proitanosti djela. Katkad se ovo pretvara u kriminalistiku djelatnost pri kojoj nastavnik igra ulogu inspektora Porfirija Petrovia, a uenik je osumnjien da nije proitao djelo. O satu lektire mogue je neto doznati i iz poglavlja o Prosenjakovu Divljem konju.

Uvodni ili motivacijski sat

Pomou lektirnih listova, dijelova iz filmova ili rasprava o filmovima, podataka s Mree te dijelova samih lektirnih djela uenici se nastoje motivirati da proitaju djelo. U praksi, poteno je, poglavito u trogodinjim strukovnim kolama, tumaiti dijelove velikih romana na satu. Veseli nas uspjeh Orwellove ivotinjske farme u prvom razredu strukovnih kola, koja je doista itana.

Sat ima ove dijelove:

- uspostava emocionalnoga ozraja srodna djelu (motivacija)

- itanje odlomka koji motivira

- prikaz ilustracije ili dijelova iz filma snimljena po djelu

- izjave itatelja

- utvrivanje naina itanja i anotacija

Sat preporuivanja knjievnoga djela

Rije je o knjiniarskom satu koji se dakle organizira u knjinici, pa na uenike djeluju police i knjige, plakati i fotografije. Sat obino ima ove dijelove:

-pozdravna rije knjiniara i najava teme

-predstavljanje sudionika

- pojedinana izlaganja

- razgovor za okruglim stolom u kojem sudionici predstavljaju i tumae knjige

- zakljuci i prijedlozi

Sat rasprave i produbljivanja recepcije

Sat je srodan problemskom tipu nastave, samo to se nakraju redovito piu komentari u dnevnik itanja ili biljenicu za lektiru.

Susret s piscem

Najvaniji je element pripremiti uenike da postave upite piscu. Najbolje je da uenici prije napiu upite te da ih nastavnik provjeri. Potrebno je imati desetak

uenika koji e postaviti po dva upita.

2.5. Dramski sat, filmski sat, kino sat

Dramski sat prenosi nastavni sadraj u dramski oblik. Ne mora biti posveen dramskomu djelu, pa je mogue recimo dramatizirati sukob na knjievnoj ljevici u tridesetim godinama, Matoevu novelu Kip domovine leta 188*, ili ideje i protuideje Bareva eseja Umjetnost i bol. Naravno da za reeno nastavnik mora znatno prije sata prouiti izvore i upoznati uenike s njima: za sukob na ljevici valja u najmanju ruku poznavati Lasievu knjigu o problematici, onda i asopise Proleter i Peat, posebno Dijalektiki antibarbarus...Uenici danas ne znaju puno o izvorima i posljedicama komunistikih ideja, zatim o surjeju hrvatske povijesti itd. Filmski sat temelji se na filmskom djelu, a o metodici toga podruja pie Stjepko Teak u Metodici filmske umjetnosti. U nastavi knjievnosti filmski sat pojavljuje se u kombinaciji s nekim od sati knjievnosti obino satom interpretacije knjievnoga djela. 3. TIPOVI SATI PO DIDAKTIKOM KRITERIJU

Po dicatikom kriteriju obino razlikujemo etiri vrste sati:

3.1 sat uzimanja novoga gradiva; 3.2. sat ponavljanja; 3.3. sat provjere i vjebi; 3.4. sat ocjenjivanja.

Sat uzimanja novoga gradiva najee se ostvaruje interpretacijom, analizom ili problemskim pristupom. Stoga emo sada neto rei o ostalim dvama tipovima.

3.3. / 3.4. SAT PROVJERE, VJEBI I OCJENJIVANJA

Korisno je spomenuti ove razine znanja:

-prisjeanje

-prepoznavanje

-definicije

-oprimjeravanja

-uporabljivo znanje

-stvaralako znanje

Razlikujemo, i ocjenjujemo, ove literarne sposobnosti:

-primanja (recepcijske sposobnosti)

-doivljavanja i uivljavanja (empatija)

-uoavanja i zapaanja

-pisanoga izraavanja

-usmenoga izraavanja

-asocijacije i usporedbe

-samostalnoga tumaenja

- preoblike

3.2. SAT PONAVLJANJA

Redovito se javlja nakon tumaenja cjelina i prije provjera. Ovakav tip sata imamo na poetku i na kraju obrazovnih razdoblja.

Razlikujemo produktivni i reproduktivni sat. Reproduktivni sat obuhvaa pojmove, definicije, pravila, teorije, podatke, nazive, imena te s tim vezane knjievne sadraje. Mogue je rabiti zadatke objektivnoga tipa, testove znanja, pismena objanjenja i druge krae oblike pisanoga izraavanja

Produktivni sat zahtijeva od uenika i nastavnika da usustave gradivo, usporede (nau i svjetsku renesansu, Dria i Molirea, Gundulia i Tassa...), preoblikuju (stihove u prozu, esej u natuknice); aktualiziraju (vezano za Anu Karenjinu i Emmu Bovary: ima li zabranjene ljubavi, izvan sapunica, u dobu kad je samo nevinost tabu?). Mogue je od uenika traiti i primjere, recimo za hiperbolu i ljubav:

My bounty is as boundless as the sea;

My love as deep; the more I give to thee

The more I have, for both are infinite Moj je dar kao bezgranino more,

Moja je ljubav toliko duboka; to ti vie dajem

Vie imam, jer beskrajno je oboje.

Romeo i ulijeta, II.in, III. scena.

3.3. / 3.4. SAT PROVJERE, VJEBI I OCJENJIVANJA

Korisno je spomenuti ove razine znanja:

-prisjeanje

-prepoznavanje

-definicije

-oprimjeravanja

-uporabljivo znanje

-stvaralako znanje

Razlikujemo, i ocjenjujemo, ove literarne sposobnosti:

-primanja (recepcijske sposobnosti)

-doivljavanja i uivljavanja (empatija)

-uoavanja i zapaanja

-pisanoga izraavanja

-usmenoga izraavanja

-asocijacije i usporedbe

-samostalnoga tumaenja

- preoblike

LITERATURA:

Rosandi, Vladimir: Metodika knjievnoga odgoja, K, Zagreb 2005.

Programi za osnovne i srednje kole UPITI:

1. Programi

2. Nastavni sat

3. Tipovi sati po knjievnom sadraju

4. Dramski sat

5. Tipovi sati po didaktikom kriteriju 6. Razine znanja

7. Literarne sposobnosti

8. Sat ponavljanja, primjer 4. MOTIVACIJE

Motivacija je postupak kojim uenike pripremamo za izravnu recepciju knjievnoga djela. Motivacija mora biti primjerena dobi i sposobnostima uenika te povezana s djelom. Uenici moraju doivjeti djelo i spoznati njegove bitne poruke, a motivacija mora poticati upravo doivljaj i spoznaju.

Veza s djelom moe se ostvariti putem bilo kojega elementa: teme, prie, lika, anra, ugoaja, prostora i vremena.

Uenike moemo motivirati za isto umjetniko djelo i pomou vie vrsta motivacija.

Motivacija je redovito dio sata, ali katkad cijeli sati mogu biti motivacije za idue sate. U irem smislu, svako tumaeno djelo potie nas da doznamo vie o drugim srodnim djelima, piscu ili epohi.

U praksi, najee su motivacije razgovor o temeljnoj emociji iz djela u osnovnoj koli te o temeljnom etikom problemu ili obiljejima epohe u srednjoj koli

Metodiari obino razlikuju est tipova motivacija:

osobna iskustva uenika,

glazbene, likovne i filmske motivacije;

filozofski, povijesni i religijski sadraji

opekulturni sadraji

knjievnoteorijske i knjievnopovijesne motivacije

motivacije knjigama na koje se tumaeno djelo oslanja1. OSOBNA ISKUSTVA UENIKA

Emocije:

Metodiki postupci obino su vezani za usmeni razgovor i pisanu anketu. Uitelj moe na prethodnom satu zadati kratak sastavak vezan za odreene emocije, koji se ita na iduem satu.

Uitelj naravno mora znati kakve su emocije tekstom izraene. Prije no to pristupi itanju i interpretaciji, o tim e emocijama komunicirati s uenicima. Razgovor o uvjetno reeno pozitivnim emocijama, srei konkretno, obino ne donosi opasnosti. Kad je rije o ljubavi, osobito u osnovnoj koli, valja misliti na to da se uenici mogu sramiti, pa motivacijski plan moe propasti na utnji razreda ili neprimjerenom smijehu. Obino djeluje neizravna ispovijest u smislu prijatelj se zaljubio, pripremljena domaom zadaom sa sastavkom na tu temu.

Poseban je oprez potreban pri ispitu alosnih emocija, jer ima djece koja su u tekim okolnostima izgubila drago bie.

Domoljubne emocije, recimo one vezane za Nazorova Tomislava ili Matoevu 1909 opov Vjeni preludij naalost nije u programu mogue je potaknuti razgovorom o stradanjima i uspjesima u Domovinskom ratu te o navijakim iskustvima.

Cesarieva, Ujevieva i Poeova poezija, sva prozna djela s naglaenim osjeajima, recimo Goetheove Patnje mladoga Wertera, moda i Salingerov Lovac u itu, otvorena su za ovakav tip motivacija.

Socijalna iskustva

Opet valja paziti da negativne okolnosti u kojima uenici moda ive ne dovedu do poruge drugih uenika. Korisno je uporabiti iskaz o tom kako su uenici pomagali osobama slabijega imovinskoga stanja, recimo kao lanovi Crvenoga kria, Frame ili neke srodne drutveno aktivne organizacije.

Djela koja su otvorena ovoj motivaciji bila bi Cesarieva Balada iz predgraa, imievi Siromasi koji jedu od podna do podna, zatim Otac Goriot, sigurno Germinal i Crveno i crno, moda i Zloin kazna. Meutim su navedeni romani kompleksni, a uenici srednje kole zainteresirani i za drugaije oblike motivacija.

Moralna iskustva

Situacije u kojima je netko izloio svoj ugled ili svoju sigurnost kako bi pomogao drugima vezana su za osobna djela uenika, ali oni mogu govoriti i o nekom koga znaju, ili su o njem itali.

Teko je bilo koga potaknuti da govori o svojim moralnim prijestupima. Takve je uenike mogue nai u prethodnoj anonimnoj anketi, a postupak bi bio zanimljiv za tekstove Pauna Tite Bilopavlovia i Divljega konja Boidara Prosenjaka u osnovnoj koli, moda i za Zloin i kaznu u srednjoj koli.

Intelektualna iskustva

Za komunikacije s ovom podlogom ima neto vie prostora u srednjoj koli. Uenici mogu govoriti o spoznajama do kojih su doli pripremajui se za provjere znanja ili na putovanjima. Povijesne i zemljopisne relacije pritom mogu koristiti u putopisima, recimo onom Matije Maurania o Bosni, ali ih je mogue uporabiti i kao vezu s bilo kojim tekstom koji je jae povijesno i zemljopisno odreen.

2. GLAZBENE, LIKOVNE I FILMSKE MOTIVACIJE

Ove motivacije esto su vezane za korelacije. Stoga je korisno opet pogledati poglavlje skripte koje govori o korelacijsko-integracijskom sustavu. Podsjetit emo na tri knjige vane za ovo podruje:

Rasima Kaji: Povezivanje umjetnosti u nastavi

Etienne Souriau: La Correspondance des arts; Viktor mega: Knjievnost i glazbaGlazba

Glazba se ipak najee rabi za motivaciju djelima lirskoga anra. Evo najvanijih uvjeta:

- glazbeno i knjievno djelo moraju korespondirati u emotivnom ili motivskom smislu (dur za Cesariev Slap, mol za Matoev Notturno; Vivaldijeva etiri godinja doba rabe se esto uz pejzane i srodne pjesme, recimo Vitezovu Ptiju pjevanku).

-djelo mora biti primjereno uenicima (prvi stavak Beethovenove Kreutzerove sonate br. 9 u A duru za klavir i violinu, Op. 47 tee e proi u V. razredu osnovne kole; u III. razredu srednje kole, recimo uz Tolstoja i istoimenu pripovijetku, moe potaknuti recepciju upravo disonantnim akordima).

- sluanje glazbenoga djela mora biti vremenski odmjereno, znai da ne smije naruiti strukturu sata.

- nakon sluanja provjerit e se ueniki dojam koji je podloga za recepciju knjievnoga djela.

Korisno je razlikovati ove tipove povezanosti:

-izravne veze, kakva je recimo ona izmeu Orwellova romana i Maazelove opere iz 1984., te Beethovenovih kvarteta i Eliotova etiri kvarteta. Album Pink Floyda Animals nadahnut je i Orwellovom ivotinjskom farmom.

- tematske srodnosti, kakve moemo traiti u nacionalnom ponosu koji u poetku djela oajava, a onda se budi u poznatom zboru iz Verdijeva Nabucca te u Matoevoj pjesmi 1909.

U nas o odnosu knjievnosti i glazbe pie Viktor mega u Knjievnosti i glazbi, a uiteljima i nastavnicima posebno su korisni Fabrijevi eseji skupljeni u knjizi Maestro i njegov egrt.

Navest emo neke primjere za glazbene motivacije, kojima meutim ve zalazimo naveliko u podruje suodnosa meu umjetnostima. Djela to ih navodimo nisu poveziva samo prigodom motivacije, nego ih je mogue spomenuti ili odsluati i tijekom interpretacije.

Motivske veze:

Mozart, Requiem, Confutatis maledictis Dante, Pakao

Carl Orff, Carmina Burrana Dante, Pakao J.S. Bach, Muka po Mateju dijelovi Evanelja

Richard Wagner, uvertira Tristanu i Izoldi romansa o Tristanu i Izoldi

Ivan Zajc, Nikola ubi Zrinski B. Karnaruti, Vazetje Sigeta grada, Giuseppe Verdi, Nabucco Mato 1909 F. Chopin, Notturno, op.90 Mato, Notturno

Richard Wagner, Sumrak bogova, Starke

Scheite... Brunhildina arija / Fabrio, rastanak Lucijana i

Ukleti Holandez...Sentina arija

Emilije, Vjebanje ivota

W. Gluck, Orfej i Euridika

I. Stravinsky, Posveenje proljea, T.S. Eliot, Pusta zemlja

L.V. Beethoven, Kvarteti u a molu, etiri kvarteta

op. 132 (pismo S. Spenderu 28. III. 1931.)

Lorin Maazel, opera 1984 George Orwell, 1984. The Rolling Stones, Sympathy for the Devil Tribuson, Polagana predaja

Conrad, Srce tame

Cabaret Voltaire, Red Mecca Franz Kafka, Proces

Izravne veze:

Michael Kamen , Brian Ferry, Sonnet XVIII- Shakespeare, Sonnets

L.V. Beethoven, Kreutzer Sonata Tolstoj, Kreutzerova sonata

(moda i Ana Karenjina)

Frano Para, Judita Marko Maruli, JuditaTobias Picker, Amerika Tragedija Th. Dreiser, An American Tragedy Slike

Slike su danas lako dostupne na Mrei, a praktino sve kole imaju raunala i projektore. Stoga su prvi izvor podataka i slika upravo pretraivai. Dovoljno je pritisnuti oznaku slike ili images te upisati traeni pojam. Naravno da je za suptilnije odnose potrebno dobro poznavati i slikarstvo i knjievnost. Osim standardnih uvjeta o primjerenosti uenikoj dobi i samomu djelu, valja paziti i na veliinu, pa Rosandi kae da su najmanje dimenzije 88X68 centimetara. Mogue je djelo umnoiti tako da ga ima svaki uenik pred sobom, to poskupljuje posao. Svi su udbenici ilustrirani, pa je mogue za motivaciju iskoristiti i sliku iz samoga udbenika.

Oton Ivekovi s povijesnim temama redovito se rabi kao motivacija za Nazorova Tomislava, J. F. Mucke ima sliku sa Zrinskim na Sigetu.

Evo jo nekih sugestija

Michelangelo, Siktinska kapela, Posljednji sud ..... Dante, Pakao

Michelangelo, Mojsije

Kranjevi, Mojsije

Ljubo Babi, Crna zastava Krlea, Hrvatski bog MarsH. Bosh, Brod luaka Beckett, U oekivanju...

A.G.Mato, Mora Bolje je da uitelj ne komentira sliku dok ju uenici promatraju, ali mora nakon toga usmjeriti pozornost uenika na njezine elemente koji su najpodudarniji knjievnomu djelu. Likovno djelo mora pobuditi tijek asocijacija i upraviti ih pravomu doivljaju knjievnoga djela.

Film

U praksi se nerijetko zbiva da uenici pogledaju film umjesto da proitaju djelo. Uitelj stoga mora biti dobro informiran, a u idealnom bi sluaju poznavao film tako da ne moe biti prevaren. Naravno da je film iskoristiv za komparativne postupke pri kojima se usporeuje strukturna, tematska, fabulativna i aktantska razina. Film Troja Wolfganga Petersena tako je koristan u recepciji Ilijade. Uenici mogu sami pogledati film kod kue kako bi ih to motiviralo za itanje izabranih dijelova iz Homerova epa u osmom razredu osnovne kole, odnosno u prvom razredu srednje.

Film je dakle iskoristiv kao motivacija prije samoga sata, a moe nam posluiti i kao sredstvo komparativnoga postupka, ime ve zalazimo u interpretaciju.

Po romanu Otac Goriot snimljeno je nekoliko filmova. Jean Daniel Verghaeghe, snima 2004. film sa Charlesom Aznavourom u glavnoj ulozi; film istoga naslova snima i Guy Jorr 1972.

Marinkoviev Kiklop nadahnuo je Antuna Vrdoljaka, a Novakovi Mirisi, zlato i tamjan Antu Babaju. Motivacija za recepciju Breanove Predstave Hamleta moe biti film Krste Papia iz 1974.

Ovakvu je motivaciju mogue ostvariti i s Anom Karenjinom, po kojoj je Bernard Rose snimio film sa Sophie Marceu. Flaubertova Gospoa Bovary nadahnula je Davida Leana za Ryan's Daughter. Po Orwellovu romanu 1984. snimio je film Michael Radford.

Od djela koje nisu u programu - i nee tako brzo biti - valja spomenuti Ridley Scottov Blade Runner, snimljen po romanu Philipa Dicka, Carrie Briana de Palme snimljenu po Stephenu Kingu i Philip Jacksonov Gospodar prstenova snimljen po Tolkienu. Majerov Dnevnik maloga Perice nadahnuo je Kreimira Golika za Tko pjeva, zlo ne misli.

Filmovi ne moraju biti snimljeni po romanu da mu poslue kao motivacija. Tako je Jurica Pavii napisao roman Nedjeljni prijatelj s atmosferom grada Splita koja je u opreci sa stereotipom mediteranskoga raja. Takvim ugoajem operira i Arsen Ostoji u filmu Ta divna splitska no.

Druga razina motivacije jesu didaktiki filmovi o knjievnicima. U kolskim knjinicama redovito je mogue nai filmove o Dobrii Cesariu (Krlea se rugao kad ga je kamera pratila na putu po Parizu), Juri Katelanu i Vjekoslavu Majeru. Ovakvi filmovi traju nekoliko minuta, a rabe se i na satima lektire. Tono je da mogu posluiti kao motivacija za odreenu pjesmu, makar se to vrlo rijetko ini. Obino su ovakvi filmovi dio tumaenja cijele poezije odreenoga pjesnika i pripadaju interpretaciji.

Uitelj provjerava jesu li uenici itali pjesme odreenoga pjesnika, zatim navodi zbirke, pjesme i stihove. Mogue je proitati i knjievnikove zapise, poglavito ako su vezani za odreenu pjesmu, a zatim se pogleda film.

3. FILOZOFSKI, POVIJESNI I RELIGIJSKI SADRAJI

Filozofska problematika zahvalna je motivacija kad je djelo proeto takvim iskustvima. Shakespeare u Hamletu, Balzac u Ocu Goriotu te Dostojevski u Zloinu i kazni i Brai Karamazovima pruaju prigodu etikim motivacijama. Pristup Marulievoj Juditi takoer bi mogao biti potaknut kakvom etikom raspravom. Camus u Strancu daje povoda za kratku raspravu o ciljevima i dosezima egzistencijalistike filozofije. Dostojevski u Brai Karamazovima, Bulgakov u Majstoru i Margariti te Nikola op u pjesmi Kuda bih vodio Isusa otvorili bi prostor religijskim raspravama koje mogu motivirati za recepciju ovih djela.

Motivaciju je i ovdje mogue ostvariti raznim metodama: razgovorom, anketom, kvizom s otkrivanjem ploha, kratkom debatom.

4. OPEKULTURNI SADRAJI

U ovaj dio mogue je uvrstiti sve motivacije koje dosad nisu spomenute.

Objekti iz stvarnosti

Uenici osnovne kole mogu se motivirati za recepciju poezije i proze tako to im se donese predmet o kojem djelo govori. Jedna o najboljih osnovnokolskih motivacija koju sam vidio odnosila se na Singerovu priu Ole i Trufa. Likovi su personificirani listovi, a pristupnica na dravnom ispitu posula je pod uionice listovima, da bi iznad ploe stavila dva velika lista koji su predstavljali junake prie.

Druga lijepa osnovnokolska motivacija odnosila se na Cesarievu Jesen, pa su uenici dignuli ruke i glumili kronje na vjetru, onda su puhali i zvidali kao vjetar te rominjali prstima po klupi kao kia.

ivi svjedoci odreenih dogaaja

Najbolja motivacija ratnoj prozi Sinie Glavaevia ili Ratka Cvetnia, koji nije u programu, bili bi sami hrvatski branitelji.

Novinske i druge vijesti

Vijesti o ubojstvima ili hrabrim djelima mogu takoer biti motivacija, recimo za priu Vjenceslava Novaka Iz velegradskoga podzemlja.

Izvrsna je bila motivacija koju je ostvarila pripravnica Nikolina Ruti, prof., iz Srednje strukovne kole u Varadinu. Na strunom ispitu u prosincu 2008. tema sata bila je Drieva Novela od Stanca, a mlada nastavnica proitala je, nakon uvoda, tekst koji je nala na adresi http://www.mup.

21. srpanj 2001 - dana 20. srpnja oko 10,45 sati na podruju Trenjevke na Trgu Slavoljuba Penkale u Centru za drutvenu brigu o starijim osobama drsko je okraden Milovan Z. (1911.). U navedeno vrijeme Milovan je etao Ozaljskom ulicom kad mu je priao nepoznati mladi i prodao mu "stari prevarantski tos". Lakovjernom starcu pokazao je zlatni lanac koji je leao na cesti pored parkiranog automobila. Rekao mu je da su zajedno pronali taj lanac i da je poteno da ga podijele, odnosno da ga prodaju i podijele novac. U to im je priao drugi nepoznati mladi, predstavivi se kao zlatar koji se sluajno tu naao pa se ukljuio u priu. Lanac im je procijenio na tri tisue kuna i rekao da e ga otkupiti, ali da mora otii na drugi kraj grada u zlatarnicu po novac, a za to mu je trebalo dva sata. Prvi mladi, koji je zaustavio starca, rekao je da nema vremena ekati, nakon ega je starac ponudio da e ga on isplatiti u polovici vrijednosti naenog lanca, a potom e on priekati povratak navodnog zlatara. Nakon dogovora, uputili su se u oblinji staraki dom u kojem Milovan stanuje, gdje je Milovan iz ormara izvadio svu svoju uteevinu od 4,5 tisue kuna te odbrojio tisuu i pol kuna u nakani da isplati nepoznatog mladia. No, neznanac mu je iz ruku istrgnuo sav novac i pobjegao u nepoznatom smjeru, a Milovan je ostao u svojoj sobi s bezvrijednom biuterijom u ruci. Potom je dogaaj i svoju muku prijavio policiji koja

Traga za drskim prevarantima i kradljivcem.

Nakon itanja teksta (neto modificiranoga, ovdje prenesenoga izravno iz arhive MUP-a) uslijedio je kratak razgovor koji je povezao dogaaj iz 2001. i Drievu komediju koju su uenici prethodno proitali jer je bila rije o satu letkire.

Razgovor o bitnim danima u kalendaru

Najjednostavnija motivacija za boine pjesme jest razgovor o boinim obiajima. Isto vrijedi za Uskrs, blagdane poput Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan antifaistike borbe.

5. KNJIEVNOTEORIJSKE I KNJIEVNOPOVIJESNE MOTIVACIJE

Rije je o motivacijama koje su ee u srednjoj nego u osnovnoj koli. Vezanije su za recepciju proze i drama nego za recepciju lirike. Ovakav je tip motivacija rjei u odnosu na osobna iskustva uenika, slike i glazbu te filozofiju, povijest i sociologiju.

Knjievna teorija moe biti motivacija tako to nastavnik razgovorom obnovi znanje o anru, recimo o epu ili realistinom romanu (ustaljen stih, herojska djela, povijest naroda) te ih nakon toga u razgovoru s uenicima trai i nalazi u odreenom djelu, konkretno u Vergilijevoj Eneidi.

Glede knjievnopovijesnih sadraja rije je o tom da nastavnik razgovorom obnovi obiljeja odreene epohe recimo modernizma s fragmentarnim pristupom gradnji proznih djela, izostankom cjelovite prie, likovima koji su antijunaci po moi, moralu ili inteligenciji a onda razgovorom interpretira Kafkin Preobraaj ili Kamovljevu priu Sloboda.

U knjievnu povijest ila bi i pieva biografija, s ime valja biti vrlo oprezan. Uenici e brzo upamtiti kakvu pikanteriju, injenicu da je Sartre ivio u otvorenu braku sa Simon Beauvoir ili injenicu da je Villon bio osuen kao tat, ali e previdjeti stilska obiljeja Munine.

Korisna motivacija ove vrste, koju meutim nisam osobno primijenio, niti uo da ju je netko primijenio, bio bi podatak o Balzacovu dnevnom ritmu: ustajao je oko ponoi i pisao do podna. Zatim je posvetio pet sati drutvenom ivotu, pa bi veerao oko pet i u est odlazio spavati. Takav bi ga ritam meutim nakon nekoliko mjeseci posve iscrpio.

Biografiju svakako valja spomenuti kad je vezana za djelo i kad moe potaknuti ueniku radoznalost: Hemingway je doista sudjelovao u Prvom svjetskom ratu (Zbogom, oruje) bio je dopisnik u panjolskom graanskom ratu (Za kim zvono zvoni ) i doista se bavio ribolovom, pa i kao starac, kad je bio ve poraen nekim neuspjesima u ivotu (Starac i more).

6. MOTIVACIJA KNJIEVNOU SAMOM

Susreti s piscima

Mnogi pisci rado se susreu s uenicima jer im to poveava prodaju knjiga, a katkad je i jedini nain da se knjige doista prodaju. Zvonimir Milec sa Zvidukom s Bukovca, Dubravko Horvati sa Stanarima u slonu, Nedjeljko Fabrio s Vjebanjem ivota...samo su neki od primjera. Naravno da ovakvi susreti iziskuju novane izdatke (koje meutim mogu pokriti nakladnici) a trae i pripreme nastavnika, koji mora odrediti nekoliko uenika da proitaju djelo i postavljaju upite.

Knjige vezane za druge knjige

Nijedna knjiga, ukljuujui Bibliju, nije nastala bez veza s drugim knjigama. Neke su ipak oitije intertekstualno povezane. Takve je veze mogue iskoristiti u postupcima motivacije. Kralj Lear i Otac Goriot najoitiji su primjer na razini velikih djela. U nas je veza Shakespeareova Hamleta i Breana jasna i poticajna u tom smislu. Mogue je i prije interpretacije Mihalieve pjesme Ugasi svijeu, majstore spomenuti imievu pjesmu o pjesnicima.

Mogue je motivirati uenike zajednikim simbolima poput plovidbe u Odiseji i Eneidi, nesretne ljubavi u Gospoi Bovary, Ani Karenjinoj i Teni. Ima veza i na mikrorazini: premlaivanje konja jest san u Zloinu i kazni, a stvarnost u uki Begoviu.

U Dostojevskijevu romanu Zloin i kazna Raskoljnikov na poetku misli da su povijesno velike osobe iznad etike. Motivacija za roman moe biti Tolstojev odlomak iz Rata i mira, koji polemizira s reenim:

C'est grand! - velik je - viu povjesniari; i po toj rijei dobro i zlo prestaju postojati, pa bivaju samo veliki i oni koji nisu veliki. 'Grand' je istovrijedno s dobar, a ne 'grand' sa zao. (...) Za nas, s pravilima dobra i zla koje nam je dao Krist, nema niega za to ne bismo imali mjerilo. I nema veliine gdje nema skromnosti, dobrote i istine. (14 . dio, XVIII. poglavlje).

Izgled uionice

Uionica mora biti ilustrirana slikama pisaca iz programa. Valja stvarati panoe s mislima odreenih pisaca, popisima djela i reakcijama kritike i itatelja.

Poticajni sati

Cijeli sati mogu se posvetiti uvodima u itanje, gdje se daju upute o posebno vanim dijelovima koji su skriveni recimo kako Malfoy neopazice gura knjigu u torbu djevojice Ginny u drugoj knjizi o Harryju Potteru, kako Tolstoj priprema itatelja na raspad Anine obitelji ve prvom reenicom, kako Flaubert uvodi prosjaka koji e pjevati u asu Emmine smrti.

Istraivanje Mree

Uenici mogu prije itanja Shakespearea doznati da na Mrei postoji raunalna konkordanca koja omoguuje da se pronau sve rijei. Tako e doznati da postoji The Tolkien Society koje organizira godinje susrete svojih lanova, stranice o Silviju Strahimiru Kranjeviu s nizom lanaka, djela i reakcija.

Faktor koji ograniava u svim aktivnostima jest vrijeme: program ne doputa da posvetimo previe vremena jednomu piscu jer to oduzima vrijeme za drugoga.

7. STILISTIKA I JEZINA MOTIVACIJA

Rije je o motivacijama koje izvorno pripadaju niim razrednima osnovne kole, a mogu se provoditi u petom, eventualno estom razredu.

Motivacije usporeivanjem

Uitelj imenuje prvi pojam, recimo nebo, a onda uvodi rije koja potie uenike da stave neku srodnu rije kraj nje. Uenici se mogu potaknuti tako to im se navedu srodnosti po boji, obliku, veliini ili drugim obiljejima. Mogue je pretpostaviti da emo dobiti usporedbe nebo je plavo kao oko, nebo je veliko kao more, nebo je oblo kao jabuka...

Motivacije personifikacijom

Uitelj odredi rije iz pjesme i potie uenike da zamisle to bi pojam - na primjer jesen - mogao initi da je ivo bie. Jesen bi mogla hodati, slikati po listovima, ljutiti se. Nadalje, jesen je tuna i plae, jesen je vesela i zvidi u vjetru. Ovakvi postupci pokreu fantazijsko razmiljanje.Motivacije metaforiziranjem

Metodiari znaju da se dijete od poetka svoga ivota sree s metaforama kad mu tepaju nadijevajui mu pozitivna imena poput zlata, ljubavi, due. Poslije uje i negativne metaforizacije pri kojima se obino javljaju animalne oznake. Ovaj je postupak inae nairoko rabljen u knjievnosti, pa ga znaju mnogi pisci: od Izaije do Eliota i od Musila do Krlee.

Uenici moraju uoiti da se u metafori dva pojma stavljaju u blizinu, a ne istie im se zajednika osobina. S druge strane, upravo se zajednika osobina prenosi s jednoga pojma na drugi: Ivo je pravi lav. U polazitu smo imali Ivo je hrabar kao pravi lav.

Uenici se upuuju na ovaj slijed:

- nalaze pojam, dio stvarnosti koji im je posebno drag

- povezuju njegove osobine s osobinama nekoga drugoga pojma

- stvaraju usporedbu pomou rijei kao

- krate usporedbu u metaforu

Djeca vjerojatno ne e doi od metafore po kojoj je crveno sunce na izlazu krvava glava djeteta to se raa.

Igre rijeima

Obino su vezane za odreeni tip humorne i ludistike poezije kakvu pie Zvonimir Balog u programu je svojedobno bila pjesma Krk te kakvu je pisao Grigor Vitez, recimo u pjesmi Antun Tun. Uenici mogu initi ove igre:

- skraivati rijei

- proirivati rijei

- spajati slogove

- spajati rijei

- preoblikovati rijei

Evo primjera: prema lijen ljenariti; san sanjariti ( no noariti.

METODIKI POSTUPCI PRI MOTIVACIJI

Sami postupci vezani su za usmeni razgovor, pisanu anketu, izlaganje nastavnika, uenika ili nekoga gosta. Pri motivacijama valja sluati glazbu, promatrati slike, usporeivati i zakljuivati. Svaku motivaciju valja temeljito pripremiti, katkad uenicima treba zadati posao i na prethodnom satu, to znai da moramo biti svjesni programa i svojih te uenikih zadataka vezanih za idue sate.

Korisno je u priuvi imati i sigurnu motivaciju. Kazat emo opet da su najee motivacije razgovor o temeljnoj emociji iz djela u osnovnoj koli te o temeljnom etikom problemu ili obiljejima epohe u srednjoj koli. Navedene motivacije ustvari se najee rabe i dobro je izvjebati se upravo u njima.

Od konkretnih postupaka nerijetko se u osnovnoj koli rabi stupnjevito otkrivanje pojmova po okomici koji onda zbrojeni daju konano rjeenje. Iza ploa skrivenih oznakama A1, B1 itd. kriju se rijei koje prozvani uenici otkrivaju i pokuaju pogoditi pojam na dnu okomice.

Vrlo je esto uinkovit i asociogram, niz podsjeaja na izabranu rije. Nastavnik pri tom izabere rije koja mu je vana za djelo: rije djed vezanu za tivo Josipa Kozarca Moj djed u estom razredu osnovne kole, rije zloin vezanu za Zloin i kaznu u treem srednje, rije preljub za Gospou Bovary. Nastavnik zapisuje najprije rije koju sam postavi, onda rijei koje uenici podsjeajim veu na tu rije. Mogue je da uenici iznose i sintagme i cijele reenice. Krai tekstovi bi u ovom surjeju ipak morali biti prije pripremljeni. Asociogram je u praksi neto ei u osnovnoj koli, ali reeno nije propisano metodiko pravilo.

Katkad je mogue rabiti i anketu, u kojoj uenici pisanim putem iznose stavove o odreenom problemu ili dojmove o djelu koje su gledali ili sluali za motivaciju. Postupak je dobar jer ukljuuje sve uenike, ali oduzima podosta vremena. Uenici mogu dobiti zadatak na prethodnom satu koji onda rjeavaju kod kue, a na poetku samoga sata itaju svoje misli o problemu vezanom za djelo o kojem namjeravamo govoriti. U srednjoj koli uenike je mogue potaknuti i raspisivanjem natjeaja s nagradama za one koji napiu najbolji prikaz odreena djela.

UPITI: 1. Motivacija / Tipovi motivacija

2. Osobna iskustva uenika, vrste i primjeri

3. Glazbene, likovne i filmske motivacije; primjeri4. Literatura o korelacijiama

5. Filozofski, povijesni i religijski sadraji; primjeri

6. Opekulturni sadraji; primjeri (O i S, posebno za Dria)7. Knjievnoteorijske i knjievnopovijesne motivacije; primjeri

8. Knjige vezane za druge knjige

9. Stilska i jezina motivacija 10. Metodiki postupci pri motivacijama5. LOKALIZACIJA KAO DIO STRUKTURE SATA KNJIEVNOSTI

Lokalizacija smjeta ulomak u djelo, djelo u piev opus i opus u tematsko, anrovsko te vremensko-prostorno surjeje. Djelo se takoer moe smjestiti u kontekst anra ta vremene i prostora. Lokalizacija moe obuhvatiti i politike, biografske i druge okolnosti.

Ne provodimo uvijek sve navedene elemente u lokalizaciji. Osobito je potreban oprez pri interpretaciji lirike, i to poglavito u osnovnoj koli. Lokalizacija mora zadrati ugoaj napravljen u motivaciji i uz to podatcima pripremiti uenike za doivljaj djela u interpretativnom itanju. Posve je pogrjeno nakon motivacije za Rilkeov Jesenji dan, ostvarene recimo slikama s jesenskim motivima, te razgovorom o samoi, pa i smrti, udarati pri lokalizaciji s brojanim podatcima o Rilkeovoj biografiji i biobligraiji koji nisu povezani s pjesmom.

Vanjska lokalizacija

U itankama nalazimo nezavisne i zavisne tekstove. Nezavisni su tekstovi cjeline koje je mogue proitati i interpretirati tijekom jednoga sata, dakle je rije o kraim priama i pjesmama. Matoev Kip domovine leta 188* i Kranjeviev Moj dom bili bi tipini nezavisni tekstovi. Za njih vezujemo vanjsku lokalizaciju, koja e recimo smjestiti Kranjeviev Moj dom u Izabrane pjesme iz 1898. i Kip domovine u knjigu Iverje iz 1899.

Dobra lokalizacija vezana je s motivacijom. Uenike moemo motivirati za Kranjeviev Moj dom razgovorom o ljudima koji su dali ivot za domovinu, razgovorom o stanju u Hrvartskoj krajem XIX. st., pa moemo spomenuti da je i Kranjevi tada stradao zbog svojega hrvatstva. Knjievnu motaviciju koja neosjetno prelazi u lokalizaciju mogue je tako proiriti onom politikom, ili kulturnom, pa napomenuti da Kranjevi za banovanja Khuena Hedervaryja nije mogao nai posla u ondanjem Zagrebu, nego je morao raditi u Livnu i Sarajevu. Moemo nadalje poeti lokalizaciju time to emo rei da je ban Hedervary 10. listopada 1895. donio vagon pijeska iz Maarske, kako car Franjo Josip ne bi stao na hrvatsko tlo pri posjeta Zagrebu. Studenti, koje je nadahnuo Stjepan Radi, spalili su maarsku zastavu. Zatim je mogue kazati da je Kranjevi u to doba pisao pjesme koje e ui u knjigu Izabrane pjesme 1898. te da je meu domoljubnim pjesmama i Moj dom, o kojem emo danas posebno govoriti. Sve navedeno mogue je metodiki osmisliti i prije pripremljenim izlaganjima uenika.

Nakon lokalizacije dolazi itanje, pa emocionalna stanka, onda interpretacija. Bolje je stoga prepustiti fazi interpretacije govor o tom da u Bugarkinjama iz 1885. Kranjevi pjeva Domovino, oj mladog srca rano! (u pjesmi Utjeha), to je srodno znamenitim stihovima iz kasnije pjesme Moj dom: sve to po njoj gazi, po mome srcu plee, / Njen rug je i moj rug. Razlika u kakvoi izraenoga motiva, koji je u prvom primjeru danas pobuuje uglavnom ironijske podsjeaje, govori o umjetnikovu sazrijevanju. Interpretaciju koja ima elemente lokalizacije mogue je produiti, pa navesti srodnost upravo s Matoevom priom Kip domovine, s kojom je vezana ve na razini naslova. Mogue je u ovom kontekstu tumaiti pjesmu komentarom po kojem Kranjevieva domovina nije primarno program, nego osobno uvstvo.

Za lokalizaciju, ali i za interpretaciju, korisno je znati i neto o teorijama intertekstualnosti. Navest emo osnovice kako ih vidi Grard Genette u knjizi Palimpsesti (1982.).

Intertekst: Cijela knjievnost je intertekstni sklop citata i aluzija koji mijenjaju razinu u novim djelima

Arhitekst: odnos meu anrovima i modusima

Paratekst: djelo pomou naslova,omotnice itd. govori s drutvom

Hipotekst i hipertekst: odnosi parodije

Korisno je opet upozoriti da ne valja pretjaravati i lokalizaciju pretvarati u punu interpretaciju, poglavito u osnovnoj koli.

Unutarnja lokalizacija

Odlomci iz romana, drama ili pripovijetki bili bi zavisni tekstovi. Rije je o ulomcima poput opisa bala na kojem sudjeluje Emma Bovary, prije no to uope krene na tragine putove novanih dugova i ljubakanja. Srodan je glasoviti ulomak iz VIII. poglavlja drugoga dijela romana, kad se Emmi u opinskoj zgradi udvara Rodolphe. Prije itanja ulomka potrebno je uputiti uenike na roman koji ini pravi okvir ovoj sceni. Nuno je ukratko iznijeti sadraj cijeloga romana, te neto podrobnije dogaaje koje su doveli do Emmina razoaranja u suprugu. Spomenut emo njegov neuspjeli kirurki zahvat, bal na kojem je Emma osjetila daak 'boljega' svijeta i konano pojavu imunoga Rodolpha koji ju oarava svojom otmjenou i injenicom da joj se neko vrijeme nakon to su se upoznali ne javlja.

Moda je bolje uenike nakon itanja ulomka podrobno upoznati sa simultanistikom tehnikom, dakle knjievnim postupkom kojim se dvije naizgled razliite aktivnosti dovode u vezu, najee vremensku vezu, ali ona negativna prevladava i pokazuje da su i naizgled pozitivni iskazi dio pokvarena svijeta.

Mogue je upravo preko simultanizma upozoriti na kontekst drugih velikih romana realizma, na Oca Goriota iz 1834., te Anu Karenjinu iz 1877. Gospoa Bovary objavljena je 1857., pa tako djelo lokalizirano u europski realizam. Makar interpretiramo, sada smo na podruju vanjske lokalizacije. U samoj nastavi nisu nam naravno vane klasifikacije.

Rosandi u Metodici knjievnoga odgoja spominje otvorene dvojbe glede mjesta lokalizacije u strukturi sata, no navodi da e pri tumaenju zavisnih tekstova lokalizacija u pravilu prethoditi interpretativnom itanju. ini nam se da je dobar dio problema u tom kako se lokalizacija provodi. Valja stalno imati na umu da se ne razbija ugoaj postignut motivacijom.

Lokalizacija moe nekada biti i dio dopunskoga, ili bilo kojega drugoga sata, i moe, po Rosandiu, uslijediti nakon interpretacije. Autor navodi primjer lokalizacije Poslednjih Stipania u tematski krug srodnih djela Vjenceslava Novaka, kakva su Pod Nehajem i Fikalova ispovijed. Postupak zapravo zalazi u interpretaciju, kako su to inili i neki srodni postupci koje smo opisali.

Metodiki postupci lokalizacije

a) Najuestaliji je postupak pri kojem nastavnik usmeno iznosi osnovne obavijesti o anru i temi djela, fabuli, likovima, povijesnom, zemljopisnom i psiholokom surjeju u kojem se djelo zbiva. Iste je pojedinosti mogue protumaiti heuristikim razgovorom.

b) Uenici se mogu prije samoga sata uputiti na odreene izvore knjige ili Mreu gdje e dobiti navedene podatke, pa ih mogu iznositi tijekom samoga sata, prije interpretativnoga itanja. Mogue je podijeliti zadatke, pa e pojedini uenik vie govoriti o biografskom surjeju, drugi o anrovskom, trei o povijesnom ili