PREDAVANJA EKONOMIKA PREDUZEĆA- TROŠKOVI(1)

7/27/2019 PREDAVANJA EKONOMIKA PREDUZEA- TROKOVI(1)

1/100

EKONOMIKA PREDUZEATrokovi i njihova klasifikacija prema

uslovljenosti proizvodnjom i njenom pripremom

Prof. dr. Ibrahim Jusufrani


2/100

UVOD

Narednim strenicama obradit emo trokove u opemsmislu. Trokovi su vrlo iroka oblast. Sva preduzeaveliku panju posveuju trokovima, odnosno nastoje

da posluju uz to nie trokove jer je osnovni ciljsvake poslovne aktivnosti u ekonomskompoduzetnitvu ostvarenje vika prihoda u odnosu natrokove.


3/100

Razumljivo je da razliiti proizvodi imaju razliite

varijabilne trokove, a uz istu veliinu ukupnihfiksnih trokova, oni imaju razliite doprinosepokriu fiksnih trokova.

Analiza doprinosa pokria omoguuje spoznaju o

tome koliki je doprinos pokriu fiksnih trokovapojedinog proizvoda, grupe proizvoda, proizvodnelinije itd.

Informacije o doprinosu pokriu fiksnih trokova ine

podlogu za odluke o strukturi proizvodnog programate za upravljanje uspjehom poslovanja.


4/100

D.O.O.IVEREX KOMERC od 2004. godine pa do

danas je poslovalo sa dobitkom. D.O.O.IVEREXKOMERC svake godine ostvaruje profit, ali njihovitrokovi su poprilino veliki, jer postoje ogromni

proizvodni kapaciteti i mnogo se ulae u proizvodnju.

Odluili smo se za analizu trokova uD.O.O.IVEREX KOMERC jer nas je zanimalokako oni uspijevaju minimizirati te trokove iostvariti dobit. Posebno smo se posvetili njihovim

fiksnim trokovima, ali pored ovih trokovapredstavit emo i ostale vrste trokova. Sve u svemusutina ovog rada je da objasni sutinu i ulogu

trokova u preduzeu.


5/100

D.O.O.IVEREX KOMERC

Preduzee je osnovano 22.01.2004. godine kaoprivatno vlasnitvo dva ovjeka u odnosu 50% naprema 50%. Osnovna djelatnost je proizvodnja i

promet namjetaja sa vlastitom infrastrukturom,

odnosno proizvodnom halom veliine 1000 m2.Preduzee trenutno upoljava 35 ljudi sa tendencijomrasta. Iverex Komerc je prepoznatljiv po proizvodnji

ploastog namjetaja tj.kuhinja, ormara, plakara,kompijuterskih stolova i kancelarijskog (uredskog)

namjetaja. Iverex Komerc je prisutan u salonimanamjetaja irom Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Moto prduzea je:KUPUJTE SA POVJERENJEM.


6/100

TROKOVI

Trokovi predstavljaju vrijednost utroenihelemenata proizvodnje u procesu reprodukcije.Kako se vrijednost izraava cijenom, trokovisu u novcu izraena koliina utroene radnesnage,sredstava za rad i predmeta rada.Meutim, tako definirani trokovipredstavljaju trokove u uem smislu. ire

shvaeni trokovi se ne ograniavaju samo naproizvodnju nego i na ostale funkcijeposlovanja: nabavu, plasman, kontrolukvalitete, pripremu proizvodnje i finansije.


7/100

Iako se trokovi vrijedonosno izraavaju, ipak oninisu identini sa rashodima kao novanim zadacima.U pitanju je vremenska komponenta. Za rashode se

vee odliv novanih sredstava, a za trokove troenjesredstava i radne snage u proizvodnji odnosno u

poslovanju. Nabavljanje materijala moramodobavljau platiti bezgotovinskom doznakom sa

naeg iro-rauna imamo novne izdatke, odnosnorashode, bez obzira da li su utroeni ili ne. Dok godsu oni na skladitu nemamo trokova, pa prema tomesamo ona vrijednost koja je ula u proces proizvodnje

ima trokovni tretman. Isto tako industrijska preduzea imaju zadatke zaopremu, ali je utroen u proces proizvodnje samo dio(amortizacija).


8/100

KLASIFIKACIJA TROKOVA

1.Trokovi sa stajalita porijekla,supstance i funkcijetrokova:

Prirodni trokovi: trokovi meterijala

trokovi tuih usluga

trokovi angairanih sredstava

trokovi rada,radne snage

trokovi u obliku zakonskih obaveza


9/100

Funkcionalne vrste trokova

trokovi proizvodnje trokovi prodaje

trokovi nabave

trokovi upravljanja i administracije trokovi istraivanja i razvoja

trokovi po drugim funkcijama


10/100

Trokovi sa naina snimanja i uraunavanjatrokova u cijenu proizvoda i usluga

direktni (izravni) trokovi indirektni (opi) trokovi

Trokovi sa stajalita ulaganja trokova u

proizvodni proces primarni trokovi sekundarni trokovi

Trokovi sa stajalita sloenosti

jednostavni (orginalni) trokovi sloeni (kompleksni) trokovi


11/100

Trokovi sa stajalita odnosa trokova i obimaproizvodnje

fiksni trokovi varijabilni trokovi

Trokovi sa stajalita ukupnosti troka

ukupni trokovi prosjeni trokovi

Trokovi sa stajalita vanosti za odvijanjeproizvodnog procesa

glavni trokovi

sporedni trokovi


12/100

Trokovi sa stajalita uestalosti jednokratni trokovi

tekui trokovi

Trokovi sa stajalita vremena obrauna

obraunski trokovi

planski trokovi


13/100

2. Faktori koji utiu na visinu trokova su:

1.Unutranji faktori u preduzeu tehniki (objektivni) znaaj znanstvenim metodama

utvreni tehniki normativi

organizacijski (subjektivni) znaaj vei potroakmaterijala usljed nestrunosti

2.Vanjski faktori cijene proizvodnih elemenata kao posljedica trinih

odnosa

propisi drutva


14/100

DIREKTNI TROKOVI

Direktni trokovi su oni koji se mogu neposredno

obuhvatiti ne samo po mjestu nastanka troka, ve ipo nosiocima trokova. To su:

- materijal izrade ( osnovni i pomoni materijal ) teenergija i gorivo ako se mogu obuhvatiti po uinku,

- osobni dohoci izrade,

- amortizacija ( obraunata po funkcionalnom sistemu).

Unaprijed se moe predvidjeti njihova veliina pojedinici proizvoda ili usluge.


15/100

INDIREKTNI TROKOVI

Indirektni trokovi ne mogu se evidentiratineposredno po mjestu i nosiocima troka, pa inezajednike trokove za vie mjesta trokova ili vievrsta uinaka. To su:- opi trokovi izrade (pogonska reija), i

- opi trokovi uprave i prodaje Mogunost podjele trokova na direktne i indirektnepodrazumijeva mjesta nastanka i nosioca trokova.Mjesta nastanka trokova su pojedini dijelovi

poduzea u kojima trokovi nastaju. Nosioci troka supojedini uinci tj. proizvodi i usluge bez obzira namjesta gdje su trokovi nastali. Odreivanje mjestatrokova i nosioca trokova preduvjet je za izradu

kalkulacija.


16/100

VARIJABILNI TROKOVI

Pojavljuju se tek sa otpoinjanjem proizvodnje iiezavaju sa prestankom proizvodnje. Pri svakojpromjeni obima proizvodnje (stupnja iskoritenjakapaciteta) mijenjaju se ukupni varijabilni trokovi

dok jedinini varijabilni trokovi ostaju isti. VTR=f(QSZ) Dakle, njihova veliina je uslovljenaneposrednom izradom proizvoda i proizvodnim

uincima izraenim u broju jedinica proizvoda. Zbog

toga je stopa varijabilnosti ovih trokova a). direktno proporcionalna

b). neproporcionalna


17/100

Za njenu realnu ocjenu su bitne predpostavke:

- neizmjenjene cijene varijabilnih faktora trokovaproizvodnje

- neizmjenjen tehnoloki proces

- ista struktura proizvodnog programa


18/100

Tipini varijabilni trokovi su:

- materijal za izradu proizvoda- osobni dohoci izrade

- amortizacija obraunata po funkcionalnom sistemu-pomoni materijal i energija vezani neposredno za

proizvodnju

Varijabilni trokovi se dijele na:

a). proporcionalne trokoveb). progresivne trokovec). degresivne trokove


19/100

PROPORCIONALNI TROKOVI ( VTp)

Ukupni proporcionalni trokovi rastu ili opadajurazmjerno porastu ili smanjenju obima proizvodnje.

Oni su konstantni na svim stupnjevima poslovanja.

Zakonitosti u kretanju proporcionalnih trokova seispoljavaju u vidu sljedeih pravila:

- u ukupnom iznosu,proporcionalni trokovi rastusrazmjerno ( proporcionalno) sa rastom obima

proizvodnje-po jedinici proizvoda, ovi trokovi su konstantni

- koeficijent reagibilnosti proporcionalnih trokova jejednak 1


20/100

Najznaajniji su:

- materijal za izradu

- lini dohoci izrade

Ukupni proporcionalni varijabilni trokovi nastaju tek

sa izradom proizvoda dok se cjelokupni proporcionalnitrokovi mijenjaju u skladu sa porastom ili padomstepena zaposlenosti njihova veliina po jedinici

proizvoda ostaje ista, odnosno neizmijenjena.

Q

constVTpjedVTp

./


21/100

PROGRESIVNI TROKOVI ( TRpg)

Progresivni trokovi su takvi varijabilni trokovi kojirastu bre nego to raste obim proizvodnje.Progresijavarijabilnih trokova uvijek se javlja kao znaknenormalnih pojava u procesu proizvodnje.

Tipian primjer progresivnih trokova nastajeuvoenje prekovremenog i nonog rada kada osjetno

rastu osobni dohoci,trokovi rasvjete,grijanja i sl.


22/100

Zakonitosti koje se javljaju kod progresivnih trokova

mogu se opisati putem sljedeih pravila:- u ukupnim iznosu, progresivni trokovi rastu,ali

bre od rasta obima proizvodnje

-po jedinici proizvoda,ovi trokovi rastu ali bre odrasta obima proizvodnje

- koeficijent reagibilnosti progresivnih trokova jevei od 1 (rg>1)


23/100

U progresivno varijabilne trokove spadaju:

- trokovi materijala za izradu ukoliko se radnici jakostimuliu na proizvodnju jedinice proizvoda,ali ne u

toj mjeri.ili uopte ne,na tednju materijala- trokovi rada izrade u sluaju plaanja povremenskim normativima,a produktivnost opadne

- neki reijski trokovi koji pri,zasienostiproizvodnje rastu progresivno


24/100

DEGRESIVNI TROKOVI ( TRdg)

Degresivni trokovi su takvi varijabilni trokovi kojirastu sporije od obima proizvodnje. Pojavljuju se kod

preduzea koja su intenzivna sredstvima za rad (elektrine centrale, plinare, rafinerije i sl ). Do

degresije trokova, odnosno, zaostajanje porastaukupnih trokova za rastom obima proizvodnje dolaziopeniti pri niem stepenu zaposlenosti. Tada

povaanje trokova doprinosi poveanjuproporcionalnih trokova analogno srazmjernopovaanju obima proizvodnje, dok se fiksni trokovizadravaju na istom nivou.


25/100

Zakonitosti u kretanju degresivnih trokova se

ispoljavaju u vidu sljedeih pravila:- u ukupnom iznosu,degresivni trokovi rastu sporijeod rasta obima proizvodnje

-po jedinici proizvoda, ovi trokovi se smanjuju

- koeficijent reagibilnosti degresivnih trokova jemanji od 1 (rg


26/100

Degresivni trokovi obuhvataju:

- trokovi rada izrade, ukoliko se plaa povremenskom normativu, a produktivnost raste- trokovi pomonog materijala u sluaju povaanjaserije proizvoda, trokovi pogonske energije pri

intenziviranju rada maine- trokovi sredstava za rad pri primjeni progresivnogmetoda amortizacije, a breg uveanja obima

proizvodnje

- transportni trokovi


27/100

FIKSNI TRKOVI Osnovna osobitost nepromjenljivih (fiksnih)

trokova je da nastaju neovisno o stupnjuiskoritenja kapaciteta, a isto tako ne mijenjaju sepromjenom volumena proizvodnje. Primjer:

gradilite zbog zimskih uvjeta se ne moe graditi, a

fiksni trokovi ipak postoje. Fiksni trokovi nastaju kao:

1. trokovi kapaciteta

2. trokovi razdoblja,vremenski trokovi3. posljedica odreene poslovne politike poduzea i

odluka u okviru te politike


28/100

Odluke koje utjeu na fiksne trokove:

1. odluka o nabavi sredstava s duim vijekom trajanja2. odluka o odravanju uvjebanostistrunjaka,postojanosti i sposobnosti orua za rad izgrada

3. odluka o ostvarenju planova proizvodnje

Fiksne trokove uvjetuju:1. predvieni obim posla2. odabrane tehnologijske metode, potrebna sredstva i

predvieni volumen uinka ostvaren uobraunskom razdoblju


29/100

Neki od nepromjenljivih trokova su:

1. amortizacija2. kamate na kredit za O.S.

3. trokovi investicijskog odravanja

4. osiguranje O.S.5. stalni doprinosi i lanarine

6. plae izravne izrade uinka

7. zakupi,koncesija


30/100

Analiza doprinosa pokriu fiksnih trokova

(njem. Deckungsbeitragsanalyse) jeralanjivanje ukupnih trokova na varijabilnukomponentu, ovisno o stupnju koritenjakapaciteta, i fiksnu komponentu, neovisno ostupnju koritenja kapaciteta, jedan je od

preduvjeta upravljanja trokovima iposlovanjem. Menadment mora raspolagatiinformacijama o tome koliko neki proizvodpridonosi pokriu fiksnih trokova. Sve dok je

prodajna cijena iznad varijabilnih trokova, tj.sve dok se pokriva barem jedan dio fiksnihtrokova, govori se o doprinosu pokriufiksnih trokova.


31/100

Razumljivo je da razliiti proizvodi imaju razliitevarijabilne trokove,a uz istu veliinu ukupnih fiksnih

trokova,oni imaju razliite doprinose pokriu fiksnihtrokova.Analiza doprinosa pokria omoguujespoznaju o tome koliki je doprinos pokriu fiksnihtrokova pojedinog proizvoda,grupe

proizvoda,proizvodne linije i td. Informacije o doprinosu pokriu fiksnih trokova ine

podlogu za odluke o strukturi proizvodnog programate za upravljanje uspjehom poslovanja.


32/100

Fiksni trokovi utvruju se sagledavanjem sljedeihpokazatelja:

1. ukupnih trokova (trokova u masi)

2. trokova po jedinici proizvoda (grafikon prosjenihtrokova )

3. odnosom prosjenih i diferencijalnih trokova

4. veliine koeficijenta elastinosti (reagibilnosti)


33/100

Elastinost trokova Osjetljivost trokova na

promjene iskoritenja kapaciteta. To je odnos izmeuintenziteta trokova i intenziteta porasta

iskoritenosti kapaciteta. Koeficijent elstinosti trokova:

Gdje je:- hkoeficijent elastinosti trokova- T prirast trokova (T2 T1)- Q prirast koliine uinka (Q2 Q1) h1,h=1,h=0

%

%

Q

Th


34/100

APSOLUTNO FIKSNI TROKOVI Nastaju zbog postojanja poduzea. Postoje bez obzira

da li poduzee radi ili ne. ine ih:- amortizacija (po vremenskom sistemu)

- trokovi investicijskog odravanja- najamnine i zakupnine

- premije osiguranja itd.

Dok se ukupni apsolutni fiksni trokovi ne mijenjajuodnosno nezavisni su od stupnja iskoritenjakapaciteta, jedinini apsolutno fiksni trokovimijenjaju se promjenom obima proizvodnje.

Taj troak po jedinici uinka pada ako obimproizvodnje (Q) raste, odnosno raste ako proizvodnja(Q) pada.


35/100

RELATIVNO FIKSNI TROKOVI

Relativni fiksni trokovi ostaju nepromijenjeni uukupnoj sumi samo u pojedinim zonama poslovanja.

Dinamiki uslovi privreivanja ne dozvoljavaju duevremena nepromjenljivost kapaciteta a time i njihovu

stalnost.

Zato je ispravnije tretiranje ovih trokova da se oni uukupnom nominalnom iznosu manje

mijenjaju;odnosno da su vremenski gledanopostojaniji u komperaciji sa drugim trokovima.


36/100

Relativno fiksni trokovi se karakteriu

nepromjenjivou u okviru odreenog nivoa odnosnogranica proizvodnje, a onda i oni rastu ( trokovimaterijala i lini dohoci proizvodne i upravno

prodajne reije ).

Zato i kod fiksnih trokova moemo govoriti ukrajnjoj liniji o odreenom varijabilitetu.

Polazei upravo od toga neki ih ekonomski teoretiari

ak svrstavaju u kategoriju promjenljivih (varijabilnih trokova ).


37/100

REMANENTNOST RELATIVNO FIKSNIH

TROKOVA

Pojam remanentnosti, odnosno rezistentnosti(otpornosti) trokova. To je razlika izmeu trokovapri prelasku iz vie u niu zonu i trokova priprelasku iz nie u viu zonu. Uslovljeni su sastavom

trokova koji su vezani za organizaciju. Nepovoljnoutie na kvalitet ekonomije. Remanentnost trokovase javlja prilikom smanjivanja stepena korienjakapaciteta. Kada se obim proizvodnje smanjuje, iznos

ukupnih trokova u svom opadanju zaostaje zaobimom. Osnovni uzrok ovom zaostajanju ukupnih

trokova su relativno fiksni trokovi koji suneotklonjivi.


38/100

UKUPNI TROKOVI

Ukupni trokovi predstavljaju zbroj ukupnih fiksnih iukupnih varijabilnih trokova.

T=F + VTp + TRpg + TRdg, odnosno, T=FTR +VTR.Ukupni trokovi po jedinici proizvoda se

ponaaju saglasno kvalitativnoj strukturi ukupnihtrokova. Ukoliko se ukupni trokovi sastoje pretenood fiksnih trokova onda e ukupni trokovi po

jedinici proizvoda ( cijena kotanja ) imatikarakteristike fiksnih trokova po jedinici proizvoda (degresivna hiperbola ).


39/100

Ukoliko se ukupni trokovi sastoje od pretenoproporcionalnih tzrokova znai da e fikni trokoviimati manji uticaj, te e cijena kotanja biti

proporcionalna, a hiperbola fiksnih trokova e imatimanji uticaj.

Ukoliko su relativno fiksni trokovi znaajnijezastupljeni znai da e progresija cijene kotanja bitivea, a to je posebno izraeno pri veim stepenimakoritenja kapciteta, kada dolazi do prenaprezanjaorganizacije u cilju veeg iskoritenja kapaciteta, to

uzrokuje znaajan porast relativno fiksnih trokova ustrukturi ukupnih trokova.


40/100

ANALIZA FIKSNIH TROKOVA

Sada u svu ovu teoriju o trokovimapredstaviti praktino na osnovu podataka kojesam dobio iz D.O.O IVEREX KOMERC .

Poto sam se bazirao na njihove fiksnetrokove predstavit u nekoliko trokova.

Primjer 1

Prikazti prosjeno apsolutno fiksne trokove zapremiju osiguranja radnika ako imamosljedee podatke:


41/100

Tabela br. 1 Trokovi premije osiguranja radnika

Q % Fa fa

0 0 1020 -

5 20 1020 204

10 40 1020 102

15 60 1020 68

20 80 1020 51

25 100 1020 40,8


42/100

8,4025

1020

5120

1020

15

1020

10210

1020

10

1020

2045

1020

fa

fa

fa

Q

Fafa


43/100

to je vei broj proizvoda,to su manji trokovi.

Primjer 2

Prikazti prosjeno apsolutno fiksne trokove zaamortizaciju nematerijalnih sredstava ako imamo

sljedee podatke:


44/100

Tabela br. 2 Trokovi amortizacije nematerijalnih

sredstava

70,1335

50,668

Q

Fafa

Q % Fa fa0 0 668,50 -

5 20 668,50 133,70

10 40 668,50 66,8515 60 668,50 44,56

20 80 668,50 33,42

25 100 668,50 26,74


45/100

Kao to je ve reeno trokovi su vrlo iroka oblast.

Minimizirati sve trokove je teak posao za sveekonomiste jer se konstantno mora pratiti procesproizvodnje i samim tim i trokovi proizvodnje.

Analizom fiksnih trokova zakljuio sam da su oni

nepromjenljivi i da moraju egsistirati u svakompreduzeu. Preduzee mora teiti minimiziranju tihtrokova jer bez prihoda ti trokovi najee dovodedo likvidacije preduzea tj. firma ide u gubitak.D.O.O IVEREX KOMERC jako vodi rauna osvojim fiksnim trokovima i usporeuje ih iz periodau period.


46/100

Kao to smo rekli trokovi predstavljaju vrijednost

utroenih elemenata proizvodnje u procesureprodukcije. Kako se vrijednost izraava cijenom,trokovi su u novcu izraena koliina utroene radnesnage,sredstava za rad i predmeta rada. Meutim,

tako definirani trokovi predstavljaju trokove u uemsmislu. ire shvaeni trokovi se ne ograniavajusamo na proizvodnju nego i na ostale funkcije

poslovanja: nabavu, plasman, kontrolu kvalitete,

pripremu proizvodnje i finansije. Iako se trokovivrijedonosno izraavaju,ipak oni nisu identini sarashodima kao novanimi zdacima. U pitanju jevremenska komponenta.

Z h d dli ih d


47/100

Za rashode se vee odliv novanih sredstava, a zatrokove troenje sredstava i radne snage u

proizvodnji odnosno u poslovanju.

Nabavljanje materijala moramo dobavljau platitibezgotovinskom doznakom sa naeg iro-raunaimamo novne izdatke, odnosno rashode, bez obzirada li su uteoeni ili ne.

Dok god su oni na skladitu nemamo trokova,paprema tome samo ona vrijednost koja je ula u procesproizvodnje ima trokovni tretman. Isto takoindustrijska preduzea imaju zadatke za opremu, ali

je utroen u proces proizvodnje samo dio(amortizacija).


48/100

KRATKORONI TROKOVI I OBIM

PROIZVODNJE

U kratkom roku preduzee ne moe da mijenja fiksneimpute:

- opremu

- tehnologiju

- poslovni prostor

- kljuno upravljako osoblje

Znai da se obim proizvodnje mijenja smo kaorezultat vee ili manje upotrebe varijabilnih imputa(rad ili sirovine)


49/100

U analizi kratkoronih trokova i obim proizvodnje

znaajni su koncepti:- ukupnih

-prosjenih i

- marginalnih trokova

O O


50/100

UKUPNI TROKOVI Razlikuju se tri koncepta kratkoronih ukupnih

trokova:

- ukupni fiksni trokovi,

- ukupni varijabilni trokovi i

- ukupni trokovi

Ukupni fiksni trokovi

Ci- cijena fiksnog inputa

Qi- koliina fiksnog inputa

u

i

CiQiUFT1


51/100

Ukupni fiksni trokovi ne mijenjaju se, ako su cijene

inputa konstantne. Nula ako preduzee ne obavljaproizvodnju, to se vidi iz tabele.

Q UFT UVT UT

0 50 0 50

1 50 40 90

2 50 60 110

3 50 75 125

4 50 120 170

5 50 270 320

6 50 380 430

7 50 520 570

Fik i k i j k lii kih


52/100

Fiksni trokovi nastaju zato to se koliina nekihinputa ne moe prilagoditi promjeni obim proizvodnje.Fiksnost se javlja zato to je potrebno vrijeme da bi se

koliina ovih inputa prilagodila promjeni obima.

Ukupni varijabilni trokovi (UVT) su ukupna novanasredstva svih varijabilnih inputa uloenih u procesu

proizvodnje.

Cj- cijena varijabilnog inputa

Q5- koliina varijabilnog inputa

m

QjCjUVT15


53/100

UVT- zavise od obima proizvodnje:

kada je Q5= 0 i UVT= 0

kada se ne proizvodi UVZ= 0

UKUPNI TROKOVI

UT= UFT+UVT

UVT- zavise od obima proizvodnje i mijenjaju se sapromjenom obima proizvodnje na i UVT.


54/100

OBLIK KRIVE UKUPNIH FIKSNIH TROKOVA

UFT- prikazani su pravom linijom koja je paralelnasa horizontalnom osom

0 Q

UFT

UT

UVT k i UVT i j i l j UVT 0


55/100

UVT- kriva UVT poinje iz nule, jer su UVT= 0 UVT- zavise od obima proizvodnje, a obim

proizvodnje zavisi od obima inputa.

Kriva ukupnih trokova nukad ne poinje iz nule.

Kriva UT poinje od iznosa fiksnih trokova, jer kadaje Q= 0, UT= UFT

Oblik krive ukupnih trokova identian je obliku

krive ukupnih varijabilnih trokova i zavisi odproduktivnosti inputa.


56/100

Na sljedeoj slici prikazane su krive trokova

0 Q

UFT

UT


57/100

Proporcionalno manji rast trokova od porasta obimaproizvodnje naziva se degresija trokova. DegresijaUT nastaje zbog disproporcije izmeu fiksnog ivarijabilnog inputa na niim nivoima obima.

Koliina fiksnog inputa nesrazmjerno je vea koliinavarijabilnog inputa, obim proizvodbnje raste

proporcionalno vie od porasta varijabilnog inputa, aukupni varijabilni trokovi rastu proporcionalno ____od porasta obima proizvodnje.


58/100

Kada se trokovi poveaju sporije od obima

proizvodnje, ekonominost moe da se povea daljimpoveanjem obima proizvodnje, jer je rast trokovamanji od porasta proizvodnje.

U sluaju konstantne produktivnosti inputa, krivaUVT poinje iz nule, a kriva UT poinje od UFT inalazi se iznad krive UVT sa razmakom koji

odgovara UFT.


59/100

Rast UT i UVT proporcionalan je obimu proizvodnje.

Proporcionalnost izmeu trokova i obima proizvodnjerezultat je optimalne kombinacije fiksnog i varijabilnoginputa.

0 Q

UFT

UT

UT

UVT


60/100

Ekonominost moe da se povea daljim poveanjemproizvodnje, jer je zbog ostvarene optimalne

kombinacije fiksnog i varijabilnog inputa, porast

obima proizvodnje i trokova srazmjeran.

Kriva UVT i UT u sluaju opadajue produktivnostiinputa.

Rast trokova proporcionalno je vei od porastaobima proizvodnje, to se naziva progresivnimtrokovima.


61/100

Progresija trokova posljedica je dispoporcija izraza

fiksnog i varijabilnog troka.To dovodi do padaekonominosti, jer je rast trokova vei od porastaobima proizvodnje, to znai da bi trebalo prestati sadaljim poveanjem obima proizvodnje.

0 Q

UFT

UT

UT

UVT

Slika krive UVT i UT za tipinu proizvodnu funkciju


62/100

Slika krive UVT i UT za tipinu proizvodnu funkcijukoja opisuje proces proizvodnje najveeg groja

preduzea, a koju karakterie rastua konstanta i

opadajua produktivnost faktora. Kriva UVT i UT ima oblik inverznog slova S.

0 Q

UFT

UT

UT

UVT


63/100

Kriva UVT raste strmo na gore, a rast proizvodnjedovodi do pada ekonominosti.

Odnos izmeu kratkoronih trokova i obimaproizvodnje za tipinu proizvodnu funkciju, koja

izraava sve tri vrste produktivnosti trokovaprikazan je u sljedeoj tabeli.

a) cijena fiksnog inputa je 500 KM po jedinici b) cijena varijabilnog inputa je 400 KM po jedinici

T b KUT l j t k t t i d j d kti i ti


64/100

Tab. KUT u sluaju rastue konstante i opadajue produktivnistiinputa.

Koliinafiksnog

inputa

Koliinavarijab.,

inputa

Obim UFTa UVTb UT

2

2

0

1

0

10

1000

1000

0

400

1000

1400

2

2

2

3

30

65

1000

1000

800

1200

1800

2200

2

2

4

5

95

120

1000

1000

1600

2000

2600

3000

2

2

6

7

140

155

1000

1000

2400

2800

3400

3800

2

2

8

9

165

170

1000

1000

3200

3600

4200

4600

PROSJENI MARGINALNI TROKOVI


65/100

PROSJENI MARGINALNI TROKOVI Postoje etiri vrste prosjenih trokova:

-prosjeni fiksni trokovi-prosjeni varijabilni trokovi-prosjeni ukupni trokovi- marginalni trokovi

Prosjeni fiksni trokovi (PFT)

PFT su manji ako je obim proizvodnje vei

Q

UFTPFT

Primjer:


66/100

Primjer:

Ako su UFT= 1000 KM za obim proizvodnje od 10proizvoda

ako je Q= 10 proizvoda

ako je Q= 100 proizvoda

KMPFT 10010

1000

KMPFT 5020

1000

KMPFT 10100

1000


67/100

Pad prosjenih fiksnih trokova, zbog poveanja obima

proizvodnje naziva se degresija fiksnih trokova.

Relativni fiksni trokovi nastaju raslojavanjemproizvodnih kapaciteta na vie zona obima proizvodnje,

kao to su:- radne smjene u preduzeu

- radionice u pogonu

- transportni kapaciteti ili tipovi proizvoda u okviruproizvodnih

- modeli proizvoda u okviru tipova proizvoda


68/100

Svaka zona obima predstavlja parcijalni kapacitet zakoje je potrebno posebno organizovati obavljanje

proizvodnje.

Trokovi obavljanja ovih poslova ne mijenjaju se sapromjenom obima proizvodnje u okviru od realne zone

obima, ali se naglo zamjenjuju pri promjeni zoneobima.

Poto su fiksni u okviru zone obima, ali ne i nezavisniod obima proizvodnje, ovi trokovi se nazivaju

relativno fiksni trokovi (RFT)

U RFT spadaju: trokovi materijala i rada na


69/100

U RFT spadaju: trokovi materijala i rada naprivremeno- zavrnim poslovima organizacionihdijelova preduzea (pogon, smjena) i slojeva

proizvodnje (serija, modela, tipova i sl.)

Ukupni prosjeni relativni fiksni trokovi

0 Q

URFT

UT

URFTZIII

URFTZII

URFTZI

QZIIIQZIIQZI


70/100

Zone zaposlenosti

0 do Qzl prva zona obima

Qzl do Qzll druga zona obima

0 Q

PT

QZIIIQZIIQZI

PRFT


71/100

Slijedi:

PRFT prve zone opadaju kako se obim proizvodnjepoveava od 0 do Qzl.

Kako se vri raslojavanje koritenja kapaciteta fiksnakomponenta RFT se smanjuje tako da ovi trokovi

najprije pokazuju degresivno, a zatim progresivnokretanje u odnosu na promjenu obima proizvodnje

Prosjeni varijabilni trkovi (PVT) su:

KMQ

UVTPVT 3004

1000

Prosjeni ukupni trokovi (PUT)


72/100

Prosjeni ukupni trokovi (PUT)

Ako su: UT= 920 KM, a Q= 10 proizvoda

po jednom proizvodu

Poto su PUT= PFT+PVT

Ako su PFT= 100 KM i PVT= 50 KM, PUT= 150KM, tj., 100+50=150

KMPVT

Q

UT

PUT

92010

920

MARGINALNI TROKOVI


73/100

MARGINALNI TROKOVI

Su promjena ukupnih trokova, zbog namjene obimaproizvodnje za jednu jedinicu proizvoda, ako

Primjer:

Ako su UF 2100 Km, za obim proizvodnje Q=proizvoda, a UT= 2900 KM za Q= 5 proizvoda

marginalni trokovi iznose 800 KM tj., 2900-2100=

800 KM Marginalni trokovi pokazuju koliko kota poveanje

obima za jedan proizvod ili koliko moe da se utedi,ako se povea obim za jedan proizvod.

Q

UTMT

MT mogu da se definiu kao:


74/100

MT mogu da se definiu kao:

Poto su UFT konstantni, ukupni trokovi se mijenjajusamo zbog proivodnje varijabilnih trokova.

Vanost MT je u ekonominosti proizvodnje, jer su totrokovi nad kojima preduzee ima direktnu kontrolu.

Kratkoroni PT i MT prikazani su u narednoj tabeli.

Q

UTMT


75/100

Obim UFT UVT UT PFT PVT PUT MT

0

10

1000

1000

0

400

1000

1400

-

100

0

40

-

140

-

40

30

65

1000

1000

800

1200

1800

2200

33,33

15,38

26,66

18,46

60

33,84

20

11,42

95

120

1000

1000

1600

2000

2600

3000

10,50

8,33

16,84

16,66

27,36

25

13,33

16

140

155

1000

1000

2400

2800

3400

3800

7,14

6,45

17,14

18,06

24,28

24,51

20

26,66

165

170

1000

1000

3200

3600

4200

4600

6,10

5,88

19,39

21,17

25,45

27,05

40

80

MULTINACIONALNO I GLOBALNO PREDUZEE


76/100

MULTINACIONALNO I GLOBALNO PREDUZEE

Multinacionalna preduzea izdvajaju se kao posebnavrsta preduzea zbog njihovog znaaja umeunarodnoj privredi.

MNP su efikasnija od domaih preduzea:

- nemaju trokove ulaska i trokove proizvodnje na

stranom tritu- imaju superiornu tehnologiju

- sposobnost upravljanja

-prednosti vlasnitva- prednosti lokacije

- prednost internacionalizovanja aktivnosti

INTERNACIONALIZACIJA PREDUZEA


77/100

INTERNACIONALIZACIJA PREDUZEA

Svako preduzee koje obavlja aktivnosti na stranomtritu je internacionalno preduzee.

Motivi:

-pristup novim tritima

- sniavanje trokova

- rast prodaje

- pristup resursima stranih zemalja

- Internacionalizacija preduzea je skupa. Odluka sedonosi na osnovu odmjeravanja trokova i prednostikoje moraju da budu vee od trokova.


78/100

Vrste internacionalnih aktivnosti preduzea mogubiti:

1. Izvoz

2. Ustupanje licence

3. Zajednika ulaganja i strategijske alijanse

4. Akvizicije

5. Direktne strane investicije tj., ulaganja fabrika u

vlasnitvu na stranom tritu.

1 Izvoz


79/100

1. I zvoz

Izvoz je najjednostavnija internacionalna aktivnost.Izvoz je prodaja proizvoda direktno ili preko

posrednika, na stranom tritu.

2. L icence

Ugovorom o licenci preduzee- licencor, zaodgovarajuu novanu naknadu, ustupa preduzeu ustranoj zemlji, pravo da koristi specifino tehniko

znanje, te know- how u proizvodnji i/ili prodajiproizvoda.


80/100

Prednost ustupanja licence stranom preduzeu sastojise u tome to preduzee licencor ne snosi rizik

okretanja proizvodnje na stranom tritu jerproizvodnju organizuje i obavlja strano preduzee,kupac licence.

3. Zajednika ulaganja i strategijske alijanse

Preduzea iz razliitih zemalja ulau kapital iformiraju zajedniku firmu. Profit se dijelisrazmjerno uloenom kapitalu, a preduzea imaju

potpunu kontrolu nad zajednikim firmama.

Odnosi izmeu preduzea su ravnopravniji nego kod


81/100

Odnosi izmeu preduzea su ravnopravniji, nego kodustupanja licence. Zajedniko ulaganje omoguava

preduzeu da ue u stranu zemlju, u kojoj je npr.,

zabranjeno da stranci imaju vlasnitvo.

4. Akvizici ja

Akvizicija je kupovina preduzea na stranom tritu.

5. Izgradnja fabrike u vlasnitvu

Moe da ostvari sve prednosti vlasnitva od kojih je,potpuna kontrola nad svakim segmentom poslovanja,

najznaajnija.


82/100

Uspjeh internacionalizacije zavisi ako preduzeeima:

1. Prednost veliine

2. Poznato ime

3. Liderstva u tehnologiji

4. Izdvojenosti proizvoda i usluga (Aspirin ili Coca-

Cola)

5. Sposobnost sufinansiranja meunarodnog okruenja

DEFINICIJA I VRSTE MNP


83/100

DEFINICIJA I VRSTE MNP

MNP je vrsta internacionalnog preduzea koja imavlasnitvo, kontrolu i upravljanje sredstvima u dvijezemlje.

Razlikujemo tri osnovne vrste MNP

a)Evropska MNP koja su nastala tokom 1920. i

1930.- ih godina na direktno investiranje u tzv.,uzvodne integracije, tj., u poljoprivredu i planiranju u

zemlje kolonija

b)AmerikaMNP nastala krajem 1950. i poetkom1960. godine direktnim investiranjem radi supstitucijeuvoza u razvijene zemlje, prvenstveno Evrope

c) Japanska MNP nastaju 1970. godine direktnim


84/100

c) Japanska s ju 97 . god e d e

investiranjem radi supstitucije izvoza u tzv., novo-

industrijalizovane zemlje jugoistone Evrope

Postoje i tzv., hibridna MNP. To su:

1. Amerika MNP koja imaju direktne investicije u

poljoprivredi i rudarstvu u zemljama LatinskeAmerike

2. Evropska MNP imaju direktne investicije u Evropi i

SAD

3. Japanska MNP imaju direktne investicije radi

supstitucije uvoza u Evropu i SAD


85/100

Izvori efikasnosti MNP su:

1. Prednosti vlasnitva

2. Prednost lokacije

3. Prednost internacionalizacije


86/100

Prednost vlasnitva kapaciteta:

- zbog veliine preduzea (kapaciteta)- nii prosjeni trokovi

- ima potpunu kontrolu nad svojim aktivnostima

- pristupi sirovinama

- minimalnog rizika difuzije vrijednih i rijetkih

resursa

- konkurentske prednosti na stranom tritu

- superiorno upravljanje

- marketinki i organizacioni know- how


87/100

Prednost lokacije:

- resursi- nafta

- cijene resursa najnie

- najnie cijene sirovina

- prevladavanje carinskih barijera

- nii transportni trokovi


88/100

Prednosti internacionalizacije:- da aktivnosti obavlja samostalno kao potpuno

integrisano preduzee

- transakcijski trokovi se reduciraju

- odluke na bazi neto efekata

- vea kontrola na tzv., uzvodnim aktivnostima


89/100

RAZLIKA IZMEU MNP I GLOBALNOGPREDUZEA

Preduzee je globalno ako zadovoljava sljedea tripravila:

1. Za globalno preduzee svijet je njegovo trite

2. Za globalno preduzee svijet je njegov proizvodnikapacitet

3. Za globalno preduzee svijet je mjesto gdje se

licencira njegova poslovna funkcija

PRIHOD PREDUZEA


90/100

Prihod

Preduzee stvara prihod na tritu prodajom dobara iusluga koje potroai trae.

Ukupan prihod

Ukupan prihod je ukupna realizovana koliinaproizvoda i usluga.

Ukupan prihod se izraunava kao proizvod ukupne

koliine proizvoda i cijene po jednom proizvodu.


91/100

UPd= Q * C

UPd- ukupan prihod

Q- koliina proizvoda

C- cijena proizvoda

CJENOVNA ELASTINOST


92/100

Ukupan prihod se mijenja ako se mijenja cijenaproizvoda. Poveanje cijene moe da dovede do

pada ukupnog prihoda. Pravila promjene ukupnogprihoda u zavisnosti od cjenovne elastinostitranje, su:

1. Ako je tranja cjenovno neelastina, odnosno ako je

cjenovna elastinost tranje manja od 1 (E1), cijena proizvoda i ukupan prihod preduzeamijenjaju se u suprotnom pravcu.

PROSJEAN PRIHOD


93/100

Prihod koji se ostvaruje po jednom proizvodu jeprosjean prihod.

Prosjean prihod je kolinik izmeu ukupnog prihodai ukupne koliine prodatih proizvoda, odnosno:

PPd-prosjean prihod

UPd- ukupan prihod

Q- koliina proizvoda Prosjean prihod je ukupan prihod po jedinici

proizvoda, jednak je cijeni proizvoda.

Q

UPdPPd

MARGINALNI PRIHOD


94/100

Marginalni prihod je promjena ukupnog prihoda kojanastaje zbog prodaje jedne dodatne jedinice proizvoda.

Na primjer: Ako se prodajom 7 proizvoda ostvariukupan prihod od 900 KM, a prodajom 8 proizvoda

ukupan prihod od 1000 KM, to je 1000-900= 100.

Marginalni prihod znai da se prodajom osme jediniceproizvoda, ukupan prihod poveava za 100 KM

UPd- promjena ukupnog prihoda

Q-promjena koliine proizvoda

Q

UPdMPd


95/100

PITANJA

1. ta je ukupan prihod?2. Ako je tranja cjenovno neelastina, kakoponaanje cijena proizvoda utie na ukupan prihodpreduzea?

3. ta je marginalni prihod? Objasnite marginalniprihod na primjeru?

4. Popunite tabelu:


96/100

cijena koliina UP PP MP

50 1

40 2

30 3

20 4

10 5

7 6

TEORIJE O PROFITU


97/100

Teorije o profitu su:

1. Kompezacione ili funkcionalne teorije profita

2. Frikciona ili monopolska teorija profita

3. Tehnoloke ili inovacione teorije profita


98/100

Kompenzacione il i funkcionalne teori je prof ita

Profit je nadoknada ili kompenzacija za funkciju kojuobavlja preduzetnik, a to je iniciranje, organizovanje,

koordinacija, nadgledanje i snoenje rizika noveposlovne aktivnosti.

Profit je kompenzacija za uspjeno obavljanjepreduzetnike funkcije.

Gubitak je kazna za neuspjeh preduzea. Vlasniciakcionari koji ulau kapital u preduzee i koji suspremni da prihvate rizik i neizvjesnost imaju pravo

na kompenzaciju ija visina treba da odgovarastepenu preduzetog rizika i neizvjesnosti.


99/100

Profit akcionara preduzea koji prisvajaju vlasnici-akcionari postaju kompenzacija za funkciju

snoenja rizika i neizvjesnosti, a ne zapreduzetniku funkciju.

Prinos na vlasniki kapital ostvaruje se na sljedeadva oblika: dividende i/ili za kapitalni dobitak,

razlika izmeu cijena po kojoj se akcije kupuju itrenutne trne cijene

Frikcione il i monopolske teor i je prof ita


100/100

Izvor profita su prepreke u mobilnosti resursa i na tojosnovi uspostavljanja monopolskog poloaja

preduzea. Frikcije ili prepreke u mobilnosti resursa mogu da

nastanu i kao rezultat sposobnosti pojedinih

preduzea da stvore i razvijaju rijetke i skupe resursekoje je teko imitirati, a koji su izvor njihovekonkurentske prednosti i visokih profita (patenti),

robne ili trgovinske marke, franizing, pravo

kopiranja, jedinstvena lokacija resursa. Tehnoloke ili inovacione teorije profita

Izvor profita su nove tehnologije i inovacije

Documents

PREDAVANJA EKONOMIKA PREDUZEĆA- TROŠKOVI(1)