Predavanja 3-Masinski elementi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

masinstvo

Citation preview

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    1

    Mainski elementi

    UNIVERZITET

    DEMAL BIJEDI- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTETAGR

    OM

    EDIT

    ERANS

    KI FAKULTET-MO

    STAR

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    2

    Uloga i podjela mainskih elemenata

    Mainskim elementima nazivamo one dijelove maina i ureaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mainske elemente moemo podijeliti u dvije osnovne grupe:

    A. Opta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupanici, vratila... )B. Posebna grupa (klipovi, klipnjae, ventili...)

    Opta grupa mainskih elemenata dijeli se na:1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, ivije, osovinice...)2. Elemente za kruno kretanje (osovine, vratila, spojnice, leajeve...)3. Elemente za prenos snage (frikcioni tokovi, zupanci, remeni i lanani

    prenosnici...)

    4. Elementi za provoenje tenosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarai...)

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    3

    1. Mainski elementi za spajanje

    1.1.Mainski elementi za vrste -

    nerazdvojive veze koji se ostvaruju:1.1.1. Zakovicama1.1.2. Zavarivanjem1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem

    1.2. Mainski elementi za vrste-

    razdvojive veze:1.2.1. Klinovi (uzduni i popreni)1.2.2. Vijci

    1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke1.2.2.2. Podlone ploice1.2.2.3. Osigurai navojnih veza1.2.2.4. Kljuevi

    1.3. Mainski elementi za elastine spojeve:1.3.1. Opruge

    1.4. Mainski elementi za pokretne spojeve:1.4.1. Osovinice

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    4

    1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicama

    Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Danas se ostali osnovni vid vrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum), kao i u avioindustriji. Dijelimo ih na sitne

    (sa prenikom do 10 mm) i krupne

    (sa prenikom od 10 do 37 mm)

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    5

    Prema obliku glave, sitne zakovice mogu biti:a)

    Sa poluokruglom glavom

    b)

    Sa uputenom glavomc)

    Sa soivastom glavom

    d)

    Sa pljosnatom glavome)

    Sa trapeznom glavom

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    6

    Vrste zakovanih spojeva

    Prema poloaju limova: sueoni (sa podmetaima) i preklopni

    Prema broju redova zakovica: jednoredni i vieredni

    Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom

    Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosjeni i viesjeni

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    7

    1.1.2. Zavareni spojeviPrednosti:

    Laki od livenih i zakovanih konstrukcija

    Dijelovi se mogu sklapati sueono i ugaono

    Zaverene konstrukcije su jeftinije

    Nema buke pri raduNedostaci:

    Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode

    Pojava zaostalih napona i deformacija

    Slabljenje mehanikih osobina materijala

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    8

    1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi

    Spajanje se vri primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks, borat, bromid). Spojevi treba da su optereni na smicanje.

    Lijepljenim spojevima postie se smanjenje povrine. Imaju ogranienu vrstou na povienu temperaturu.

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    9

    1.2. Mainski elementi za vrste-razdvojive veze 1.2.1. Klinovi

    Materijal za klinove je tvrdi elik zatezne vrstoe 600 N/mm2.

    1.

    Klin

    2.

    Vratilo

    3.

    Glavina

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    10

    Oznake i nazivi za klin

    l-duina, b-irina, h-visina klina, 1-prednja strana, 2-zadnja strana, 3- unutranja strana, 4-spoljanja strana, 5-bone strane

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    11

    Veza uzdunim klinom bez nagiba

    Veza poprenim klinom

    Uzduni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavinom zupanika, kainika i sl.Klinovi sa kukom, klin bez kuke, zaobljeni klin, segmentni klinKlin sa nagibom i bez nagiba

    Popreni klinovi: Nastavljanje dva mainska dijela koji prenose aksijalna optereenja.

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    12

    1.2.2. Vijci (zavrtnji)

    Zavrtnji i navrtke, kao klinovi vezuju mainske dijelove koji se, ako je potrebno lako mogu razdvojiti, a da se ne otete ni oni ni zavrtnji. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama slue sem toga za pretvaranje krunog u pravolinijsko kretanje pri emu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    13

    Navoji mogu biti unutranji

    i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni

    i lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti,

    pravougli, trapezni...

    Metrika zavojnica-ISO

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    14

    Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja, 2-dio sa

    zavojnicom, 3-glava zavrtnja, 4-navrtka

    Prikazivanje i oznaavanje navoja: a-unutranji navoj, b-spoljni navoj,

    c-oznaavanje metrikog normalnog navoja, d-obiljeavanje metrikog finog navoja

    estougaona navrtka

    1.2.2.1

    Zavrtnji

    i navrtke

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    15

    1.2.2.2. Podlone ploice

    Zadatak:

    Da poveaju dodirnu povrinu izmeu konstruktivnog dijela i navrtke

    Da zatite dodirne povrine od habanja

    Da prilagode povrinu nalijeganja normalno na osu vijka

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    16

    1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    17

    1.2.2.4. Kljuevi

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    18

    1.3. Opruge

    Podjela opruga:Fleksione: (a-proste lisnate, b-gibnjeve, c-spiralne, d-zavojne e-tanjiraste)Torzione-zavojne

    (a-zatezne, b-pritisne, c-puaste)

    Opruge se pod dejstvom sila deformiu, a nakon prestanka dejstva vraaju se u prvobitni oblik.Akumulacija energije (asovnik), amortizacija udara (amortizer), merenje sila (dinamometar), prinudno kretanje (opruge ventila), ogranienje pritiska (ventili sigurnosti).

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    19

    Opruge

    Pritisne opruge

    Zatezne opruge

    Torzijske opruge

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    20

    1.4. Osovinice (svornjaci) To su mainski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti

    zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kruno kretanje (npr. veza klipnjae i klipa). Izrauju se kao pune

    i uplje, sa i

    bez naslona

    Prstenasti uskonik (Segerov prsten)

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    21

    2.1. Osovine To su mainski elementi za kruno kretanje i slue kao nosai drugih mainskih

    dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu biti: pokretne

    i nepokretne, pune

    i uplje

    1-rukavac, 2-ojaani dio

    Radi smanjenja mase i utede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. Osovine se izrauju od ilavih konstrukcionih elika.

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    22

    2.2. Vratila To su mainski elementi za kruno kretanje, pri emu prenose obrtne momente-

    snagu. Za razliku od osovine, vratila su izloena uvijanju i uvijek se okreu.

    Vratila dijelimo na:

    vrsta

    Prava (ravna i stepenasta)

    Koljenasta (prosta i sloena)

    Savitljiva

    Zglavkasta

    Gipka

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    23

    2.3. Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obru u leaju.

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    24

    2.4.Leaji (Leita)

    Zavisno od pravca djelovanja sile, leaji mogu biti:

    Aksijalni

    (uzduni), kod kojih sila djeluje u pravcu ose leaja

    Radijalni

    (popreni), kod kojih sila djeluje normalno na osu leaja

    Kombinovani, kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu leaja

    Po konstrukciji leaji se dijele na:

    Klizne

    Kotrljajne

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    25

    2.5.Spojnice (To su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva dva ili vie vratila u jednu cjelinu)

    Prema nainu prenoenja snage kao kriterij grupisanja, spojnice se dijele:

    Mehanike

    Elektromagnetne

    Pneumatske

    Hidraulike

    Turbohidraulike

    Specijalne

    Mehanike spojnice se dijele:

    Krute (sa naglavkom, oklopna, kolutna)

    Pomine (aksijalno-pomine, elastine i zglavkaste)

    Iskljuno-ukljune (kandasta iskljuna, frikciona)

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    26

    Kandasta spojnica

    Zglavkaste spojnice

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    27

    Iskljuno-ukljune spojnice

    Spojnica motornog vozila (kvailo)

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    28

    1.

    Zamajac2.

    Pomini naglavak

    3.

    Opruga4.

    Radilica

    5.

    Vratilo6.

    Aksijalno leite

    7.

    Obloga8.

    Prsten

    9.

    Pedala

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    29

    Elementi za prenos snage

    Prema obliku poprenog presjeka remena razlikujemo:

    Pljosnati remen

    Klinasti (trapezni) remen

    Okrugli remen i dr.

    Djelovanje klinastog i zupastog remena

    3.1.Prenos kaiem

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    30

    3.2.Prenos lancima Kod veih udarnih optereenja, kod poljoprivrednih maina i sl., primjenuju se lanci koji se

    mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.

    Lanani prenosnik: 1-pogonski toak, 2-pogonjeni toak, 3-lanac

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    31

    3.3.Zupasti i puni prenos Zupanici su mainski elementi koji meusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca

    prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo

    Kada su ose vratila meusobno paralelne, prenos se ostvaruje cilindrinim zupanicima. Prema obliku zubaca, ovi zupanici mogu biti sa pravim (a), kosim (c), strelastim (d)

    zupcima. Mogu biti

    kao spoljanji (a)

    i unutranji cilindrini (b)

    par.

    Cilindrini zupanik i zupasta letva

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    32

    Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koninim zupanicima

    koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim

    zupcima

    Za prenos obrtnog kretanja izmeu vratila ije se ose mimoilaze, upotrebljavaju se hiperboloidni zupati parovi, i to: a-cilindrini zupanici sa zavojnim zupcima, b-hipoidni

    zupanici (konini zupanici sa spiralnim zupcima), c-puni par

  • Mehanizacija u poljoprivredi

    33

    4.1.Cijevi i cijevni zatvarai To su elementi koji se upotrebljavaju za provoenje fluida i sitnog vrstog materijala.

    Oblici zavretka cijevi i cijevni prikljuci: a-pravougla rava, b-kosougla rava, c- jednostrani luk, d-luk, e-koljeno, f-reducir, g-T-rava

    Prema konstrukciji cijevnih zatvaraa razlikujemo: a-ventil, b-zasun, c-priklopac, d-slavina

    Mainski elementiUloga i podjela mainskih elemenata1. Mainski elementi za spajanje1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicamaSlide Number 5Slide Number 61.1.2. Zavareni spojevi1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi1.2. Mainski elementi za vrste-razdvojive veze1.2.1. KlinoviOznake i nazivi za klinVeza uzdunim klinom bez nagiba1.2.2. Vijci (zavrtnji)Navoji mogu biti unutranji i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti, pravougli, trapezni...Zavrtanj i navrtka1-stablo zavrtnja, 2-dio sa zavojnicom, 3-glava zavrtnja, 4-navrtka1.2.2.2. Podlone ploice1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva1.2.2.4. Kljuevi1.3. OprugeOpruge1.4. Osovinice (svornjaci)To su mainski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kruno kretanje (npr. veza klipnjae i klipa). Izrauju se kao pune i uplje, sa i bez naslona2.1. OsovineTo su mainski elementi za kruno kretanje i slue kao nosai drugih mainskih dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu biti: pokretne i nepokretne, pune i uplje1-rukavac, 2-ojaani dio2.2. VratilaTo su mainski elementi za kruno kretanje, pri emu prenose obrtne momente-snagu. Za razliku od osovine, vratila su izloena uvijanju i uvijek se okreu.2.3. RukavciTo su dijelovi vratila i osovina koji se obru u leaju.2.4.Leaji (Leita)2.5.Spojnice(To su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva dva ili vie vratila u jednu cjelinu)Kandasta spojnicaIskljuno-ukljune spojniceSlide Number 28Elementi za prenos snage 3.2.Prenos lancimaKod veih udarnih optereenja, kod poljoprivrednih maina i sl., primjenuju se lanci koji se mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.3.3.Zupasti i puni prenosZupanici su mainski elementi koji meusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratiloKada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koninim zupanicima koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim zupcima4.1.Cijevi i cijevni zatvaraiTo su elementi koji se upotrebljavaju za provoenje fluida i sitnog vrstog materijala.