Upload
merima-cahtarevic
View
373
Download
11
Embed Size (px)
DESCRIPTION
masinstvo
Citation preview
Mehanizacija u poljoprivredi
1
Mainski elementi
UNIVERZITET
DEMAL BIJEDI- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTETAGR
OM
EDIT
ERANS
KI FAKULTET-MO
STAR
Mehanizacija u poljoprivredi
2
Uloga i podjela mainskih elemenata
Mainskim elementima nazivamo one dijelove maina i ureaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mainske elemente moemo podijeliti u dvije osnovne grupe:
A. Opta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupanici, vratila... )B. Posebna grupa (klipovi, klipnjae, ventili...)
Opta grupa mainskih elemenata dijeli se na:1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, ivije, osovinice...)2. Elemente za kruno kretanje (osovine, vratila, spojnice, leajeve...)3. Elemente za prenos snage (frikcioni tokovi, zupanci, remeni i lanani
prenosnici...)
4. Elementi za provoenje tenosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarai...)
Mehanizacija u poljoprivredi
3
1. Mainski elementi za spajanje
1.1.Mainski elementi za vrste -
nerazdvojive veze koji se ostvaruju:1.1.1. Zakovicama1.1.2. Zavarivanjem1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
1.2. Mainski elementi za vrste-
razdvojive veze:1.2.1. Klinovi (uzduni i popreni)1.2.2. Vijci
1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke1.2.2.2. Podlone ploice1.2.2.3. Osigurai navojnih veza1.2.2.4. Kljuevi
1.3. Mainski elementi za elastine spojeve:1.3.1. Opruge
1.4. Mainski elementi za pokretne spojeve:1.4.1. Osovinice
Mehanizacija u poljoprivredi
4
1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicama
Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Danas se ostali osnovni vid vrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum), kao i u avioindustriji. Dijelimo ih na sitne
(sa prenikom do 10 mm) i krupne
(sa prenikom od 10 do 37 mm)
Mehanizacija u poljoprivredi
5
Prema obliku glave, sitne zakovice mogu biti:a)
Sa poluokruglom glavom
b)
Sa uputenom glavomc)
Sa soivastom glavom
d)
Sa pljosnatom glavome)
Sa trapeznom glavom
Mehanizacija u poljoprivredi
6
Vrste zakovanih spojeva
Prema poloaju limova: sueoni (sa podmetaima) i preklopni
Prema broju redova zakovica: jednoredni i vieredni
Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom
Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosjeni i viesjeni
Mehanizacija u poljoprivredi
7
1.1.2. Zavareni spojeviPrednosti:
Laki od livenih i zakovanih konstrukcija
Dijelovi se mogu sklapati sueono i ugaono
Zaverene konstrukcije su jeftinije
Nema buke pri raduNedostaci:
Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode
Pojava zaostalih napona i deformacija
Slabljenje mehanikih osobina materijala
Mehanizacija u poljoprivredi
8
1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi
Spajanje se vri primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks, borat, bromid). Spojevi treba da su optereni na smicanje.
Lijepljenim spojevima postie se smanjenje povrine. Imaju ogranienu vrstou na povienu temperaturu.
Mehanizacija u poljoprivredi
9
1.2. Mainski elementi za vrste-razdvojive veze 1.2.1. Klinovi
Materijal za klinove je tvrdi elik zatezne vrstoe 600 N/mm2.
1.
Klin
2.
Vratilo
3.
Glavina
Mehanizacija u poljoprivredi
10
Oznake i nazivi za klin
l-duina, b-irina, h-visina klina, 1-prednja strana, 2-zadnja strana, 3- unutranja strana, 4-spoljanja strana, 5-bone strane
Mehanizacija u poljoprivredi
11
Veza uzdunim klinom bez nagiba
Veza poprenim klinom
Uzduni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavinom zupanika, kainika i sl.Klinovi sa kukom, klin bez kuke, zaobljeni klin, segmentni klinKlin sa nagibom i bez nagiba
Popreni klinovi: Nastavljanje dva mainska dijela koji prenose aksijalna optereenja.
Mehanizacija u poljoprivredi
12
1.2.2. Vijci (zavrtnji)
Zavrtnji i navrtke, kao klinovi vezuju mainske dijelove koji se, ako je potrebno lako mogu razdvojiti, a da se ne otete ni oni ni zavrtnji. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama slue sem toga za pretvaranje krunog u pravolinijsko kretanje pri emu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje
Mehanizacija u poljoprivredi
13
Navoji mogu biti unutranji
i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni
i lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti,
pravougli, trapezni...
Metrika zavojnica-ISO
Mehanizacija u poljoprivredi
14
Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja, 2-dio sa
zavojnicom, 3-glava zavrtnja, 4-navrtka
Prikazivanje i oznaavanje navoja: a-unutranji navoj, b-spoljni navoj,
c-oznaavanje metrikog normalnog navoja, d-obiljeavanje metrikog finog navoja
estougaona navrtka
1.2.2.1
Zavrtnji
i navrtke
Mehanizacija u poljoprivredi
15
1.2.2.2. Podlone ploice
Zadatak:
Da poveaju dodirnu povrinu izmeu konstruktivnog dijela i navrtke
Da zatite dodirne povrine od habanja
Da prilagode povrinu nalijeganja normalno na osu vijka
Mehanizacija u poljoprivredi
16
1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva
Mehanizacija u poljoprivredi
17
1.2.2.4. Kljuevi
Mehanizacija u poljoprivredi
18
1.3. Opruge
Podjela opruga:Fleksione: (a-proste lisnate, b-gibnjeve, c-spiralne, d-zavojne e-tanjiraste)Torzione-zavojne
(a-zatezne, b-pritisne, c-puaste)
Opruge se pod dejstvom sila deformiu, a nakon prestanka dejstva vraaju se u prvobitni oblik.Akumulacija energije (asovnik), amortizacija udara (amortizer), merenje sila (dinamometar), prinudno kretanje (opruge ventila), ogranienje pritiska (ventili sigurnosti).
Mehanizacija u poljoprivredi
19
Opruge
Pritisne opruge
Zatezne opruge
Torzijske opruge
Mehanizacija u poljoprivredi
20
1.4. Osovinice (svornjaci) To su mainski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti
zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kruno kretanje (npr. veza klipnjae i klipa). Izrauju se kao pune
i uplje, sa i
bez naslona
Prstenasti uskonik (Segerov prsten)
Mehanizacija u poljoprivredi
21
2.1. Osovine To su mainski elementi za kruno kretanje i slue kao nosai drugih mainskih
dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu biti: pokretne
i nepokretne, pune
i uplje
1-rukavac, 2-ojaani dio
Radi smanjenja mase i utede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. Osovine se izrauju od ilavih konstrukcionih elika.
Mehanizacija u poljoprivredi
22
2.2. Vratila To su mainski elementi za kruno kretanje, pri emu prenose obrtne momente-
snagu. Za razliku od osovine, vratila su izloena uvijanju i uvijek se okreu.
Vratila dijelimo na:
vrsta
Prava (ravna i stepenasta)
Koljenasta (prosta i sloena)
Savitljiva
Zglavkasta
Gipka
Mehanizacija u poljoprivredi
23
2.3. Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obru u leaju.
Mehanizacija u poljoprivredi
24
2.4.Leaji (Leita)
Zavisno od pravca djelovanja sile, leaji mogu biti:
Aksijalni
(uzduni), kod kojih sila djeluje u pravcu ose leaja
Radijalni
(popreni), kod kojih sila djeluje normalno na osu leaja
Kombinovani, kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu leaja
Po konstrukciji leaji se dijele na:
Klizne
Kotrljajne
Mehanizacija u poljoprivredi
25
2.5.Spojnice (To su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva dva ili vie vratila u jednu cjelinu)
Prema nainu prenoenja snage kao kriterij grupisanja, spojnice se dijele:
Mehanike
Elektromagnetne
Pneumatske
Hidraulike
Turbohidraulike
Specijalne
Mehanike spojnice se dijele:
Krute (sa naglavkom, oklopna, kolutna)
Pomine (aksijalno-pomine, elastine i zglavkaste)
Iskljuno-ukljune (kandasta iskljuna, frikciona)
Mehanizacija u poljoprivredi
26
Kandasta spojnica
Zglavkaste spojnice
Mehanizacija u poljoprivredi
27
Iskljuno-ukljune spojnice
Spojnica motornog vozila (kvailo)
Mehanizacija u poljoprivredi
28
1.
Zamajac2.
Pomini naglavak
3.
Opruga4.
Radilica
5.
Vratilo6.
Aksijalno leite
7.
Obloga8.
Prsten
9.
Pedala
Mehanizacija u poljoprivredi
29
Elementi za prenos snage
Prema obliku poprenog presjeka remena razlikujemo:
Pljosnati remen
Klinasti (trapezni) remen
Okrugli remen i dr.
Djelovanje klinastog i zupastog remena
3.1.Prenos kaiem
Mehanizacija u poljoprivredi
30
3.2.Prenos lancima Kod veih udarnih optereenja, kod poljoprivrednih maina i sl., primjenuju se lanci koji se
mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.
Lanani prenosnik: 1-pogonski toak, 2-pogonjeni toak, 3-lanac
Mehanizacija u poljoprivredi
31
3.3.Zupasti i puni prenos Zupanici su mainski elementi koji meusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca
prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo
Kada su ose vratila meusobno paralelne, prenos se ostvaruje cilindrinim zupanicima. Prema obliku zubaca, ovi zupanici mogu biti sa pravim (a), kosim (c), strelastim (d)
zupcima. Mogu biti
kao spoljanji (a)
i unutranji cilindrini (b)
par.
Cilindrini zupanik i zupasta letva
Mehanizacija u poljoprivredi
32
Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koninim zupanicima
koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim
zupcima
Za prenos obrtnog kretanja izmeu vratila ije se ose mimoilaze, upotrebljavaju se hiperboloidni zupati parovi, i to: a-cilindrini zupanici sa zavojnim zupcima, b-hipoidni
zupanici (konini zupanici sa spiralnim zupcima), c-puni par
Mehanizacija u poljoprivredi
33
4.1.Cijevi i cijevni zatvarai To su elementi koji se upotrebljavaju za provoenje fluida i sitnog vrstog materijala.
Oblici zavretka cijevi i cijevni prikljuci: a-pravougla rava, b-kosougla rava, c- jednostrani luk, d-luk, e-koljeno, f-reducir, g-T-rava
Prema konstrukciji cijevnih zatvaraa razlikujemo: a-ventil, b-zasun, c-priklopac, d-slavina
Mainski elementiUloga i podjela mainskih elemenata1. Mainski elementi za spajanje1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicamaSlide Number 5Slide Number 61.1.2. Zavareni spojevi1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi1.2. Mainski elementi za vrste-razdvojive veze1.2.1. KlinoviOznake i nazivi za klinVeza uzdunim klinom bez nagiba1.2.2. Vijci (zavrtnji)Navoji mogu biti unutranji i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti, pravougli, trapezni...Zavrtanj i navrtka1-stablo zavrtnja, 2-dio sa zavojnicom, 3-glava zavrtnja, 4-navrtka1.2.2.2. Podlone ploice1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva1.2.2.4. Kljuevi1.3. OprugeOpruge1.4. Osovinice (svornjaci)To su mainski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kruno kretanje (npr. veza klipnjae i klipa). Izrauju se kao pune i uplje, sa i bez naslona2.1. OsovineTo su mainski elementi za kruno kretanje i slue kao nosai drugih mainskih dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu biti: pokretne i nepokretne, pune i uplje1-rukavac, 2-ojaani dio2.2. VratilaTo su mainski elementi za kruno kretanje, pri emu prenose obrtne momente-snagu. Za razliku od osovine, vratila su izloena uvijanju i uvijek se okreu.2.3. RukavciTo su dijelovi vratila i osovina koji se obru u leaju.2.4.Leaji (Leita)2.5.Spojnice(To su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva dva ili vie vratila u jednu cjelinu)Kandasta spojnicaIskljuno-ukljune spojniceSlide Number 28Elementi za prenos snage 3.2.Prenos lancimaKod veih udarnih optereenja, kod poljoprivrednih maina i sl., primjenuju se lanci koji se mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.3.3.Zupasti i puni prenosZupanici su mainski elementi koji meusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratiloKada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koninim zupanicima koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim zupcima4.1.Cijevi i cijevni zatvaraiTo su elementi koji se upotrebljavaju za provoenje fluida i sitnog vrstog materijala.