Predavanja 1-15 - Računovodstvo i finasija 1

Računovodstvo i financije 1

Mr.sc. Željka Domijan 1

RAČUNOVODSTVO I FINANCIJE I ECTS: 4 boda (tjedno opterećenje: 2 sata predavanja + 1 sat vježbi) Cilj kolegija: Znanja neophodna za razumijevanje financijskih kategorija i osposobljenost za praćenje i evidentiranje poslovnih procesa. Sadržaj predavanja:

1. Osnovni pojmovi, model funkcioniranja računovodstvenog sustava 2. Bilanca, imovina, obveze, kapital 3. Temeljni model računa dobitka i gubitka 4. Izvještaj o novčanim tokovima, likvidnost, solventnost 5. Knjigovodstveni računi (konta) 6. Kontni plan, poslovne knjige 7. Sustav poreza na dodanu vrijednost 8. Osnivanje poduzeća 9. Dugotrajna materijalna imovina 10. Dugotrajna nematerijalna i financijska imovina 11. Amortizacija 12. Žiro-račun, blagajničko poslovanje 13. Poslovanje s inozemnim sredstvima plaćanja 14. Kratkoročni vrijednosni papiri 15. Tekuća potraživanja Literatura:

� Belak. V. (2006). Profesionalno računovodstvo (prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima), Zgombić&Partneri, Zagreb ili

� Belak, V.(2002): Osnove profesionalnog računovodstva, VEST, Split

� RiFF-ov računski plan Provjere znanja:

� 3 testa (svaki 25% završne ocijene) � 3 seminarska rada Nastavnik: mr.sc. Željka Domijan.

☺



1. UVOD 1.1. Što je računovodstvo? Mnogi smatraju da je računovodstvo vrlo stručno područje koje koriste i razumiju samo profesionalni računovoñe. Meñutim svatko uključen u ekonomsku aktivnost skoro svakodnevno služi se računovodstvenim pojmovima i informacijama.

Računovodstvo se naziva jezikom suvremenog poslovanja. Imovina, kapital, obveze, neto dobit, dobit po dionici, samo su neki primjeri računovodstvenih izraza koji se koriste u poslovnom svijetu. Svaki investitor, menadžer i donositelj poslovne odluke treba jasno razumjeti računovodstvene izraze i pojmove ako želi uspješno komunicirati u poslovnoj zajednici. Upotreba računovodstvene informacije nije ograničena samo na poslovni svijet. Pojedinci moraju dostaviti osobne računovodstvene informacije da bi dobili zajmove, kreditne kartice, povrat poreza itd. Državni organi, ustanove, agencije i fondovi koriste računovodstvene informacije kao osnovu za kontrolu svojih sredstava i mjerenje svog uspjeha.

09.10.2008. |

IBM dao krila IT sektoru Američki tehnološki div IBM izvijestio je o snažnijoj od očekivane tromjesečnoj dobiti, potvrdivši prethodnu prognozu godišnje dobiti u 2008., čime je djelomice umirio strahovanja da financijska kriza počinje pritiskati potražnju u tehnološkom sektoru.

U trećem tromjesečju IBM je zabilježio 20-postotni rast neto dobiti, na 2,8 milijardi dolara, te rast prihoda za 5 posto, na 25,3 milijarde dolara. Dobit po dionici iznosila je 2,05 dolara, u usporedbi s 1,68 dolara godinu dana ranije.

Ta vijest izazvala je 6-postotni rast vrijednosti dionica te kompanije, najvećeg svjetskog pružatelja kompjutorskih usluga, te dala poticaja rastu drugih dionica tehnološkog sektora, pogoñenih strahovanjem da će globalna kriza uništiti korporativnu IT potrošnju. (H)



Osnovna svrha računovodstva je pružiti donositeljima odluka informacije korisne za poslovno odlučivanje. Kao što postoje različite vrste poslovnih odluka tako postoje i različite vrste računovodstvenih informacija. Prema vrsti informacija koje pružaju mogu se razlikovati: • Financijsko računovodstvo • Porezno računovodstvo • Upravljačko računovodstvo • Troškovno računovodstvo Financijsko računovodstvo (Financial Accounting) odnosi se cjelinu ekonomskih transakcija, uključujući i njihove rezultate izražene u novčanim pokazateljima. Sustavom računa ono obuhvaća svu imovinu, dugove (obveze) i kapital, financijske rezultate sveukupnog poslovnog procesa, kao i financijske odnose s drugim poduzećima. Financijsko računovodstvo daje sintetizirane podatke u obliku informacija iskazanih u financijskim izvještajima. Porezno računovodstvo (Tax Accounting) vodi porezne evidencije i izrañuje porezne izvještaje. Ono planira aktivnosti poduzeća s obzirom na porezno opterećenje kako bi se unaprijed spriječili porezni efekti poslovnih transakcija i strukturirali na način da minimiziraju teret poreza. Financijsko računovodstvo i porezno računovodstvo su formalizirani i obvezni su prema Zakonu o računovodstvu (ZOR), računovodstvenim standardima, poreznim zakonima i propisima. Upravljačko računovodstvo i troškovno računovodstvo prema zakonskim propisima nisu obvezni. Oni su regulirani internim pravilnicima, a cilj im je osiguranje podataka i informacija korisnih za upravljanje. Upravlja čko računovodstvo (Management Accounting) je usmjereno na poslovno odlučivanje i upravljanje. Zadaća mu je obraditi i prezentirati računovodstvene informacije na način i u obliku prikladnom da pomogne menadžerima u donošenju poslovnih odluka u svakodnevnom operativnom djelovanju poduzeća.

Računovodstvo je sustav registriranja i kvantitativnog iskazivanja ekonomskih transakcija u cilju izvlačenja novih ekonomskih zaključaka, kontrole i djelovanja na ekonomske aktivnosti.



KNJIGOVODSTVENE PRAVILA I METODE IZVJEŠTA JI ISPRAVE

• Uplatnice • Računovodstvena načela • Bilanca • Isplatnice • Računovodstveni standardi • Račun dobiti i gubitka • Čekovi • Računovodsvene politike • Izvještaj o novčanom • Računi (fakture) • Zakonske odredbe toku • Izdatnice • Naputci nadležnih tijela • Izvještaj o promjenama • Izvodi sa računa • Pravila struke i savjeti kapitala • Otpremnice specijaliziranih tvrtki • Bilješke uz financijske • Nalozi, itd. izvještaje

FINANCIJSKI PODACI

OBRADA PODATAKA

INFORMACIJE

Troškovno računovodstvo (Cost Accounting) obuhvaća višestruku analitičku obradu, klasifikaciju, evidentiranje i raspodjelu troškova, zbrajanje podataka o troškovima, te izvještavanje o tekućim i planiranim troškovima i njihovim relativnim odnosima. Ono mora osigurati podatke po centrima odgovornosti (troškovni centri, prihodni i profitni centri, investicijski centri) i služi za tumačenje odstupanja stvarnih od planiranih troškova, ili stvarnih od standardnih veličina. 1.2. Model financijskog računovodstva Model funkcioniranja financijskog računovodstva sastoji se iz tri osnovna dijela: prikupljanja podataka, obrade podataka i izrade informacija (slika 1).

Slika 1.1. Funkcioniranje financijskog računovodstva

Knjigovodstvo se odnosi na dnevne operacije računovodstvenog sustava, tj. na zapisivanje i klasificiranje rutinskih transakcija. Ono predstavlja posebnu vrstu skraćenog bilježenja svih nastalih ekonomskih promjena koje se mogu iskazati novčanim iznosima, a koje su ostavile trag u dokumentima. Većina knjigovodstvenih funkcija najefikasnije se izvodi upotrebom računala.



1.2.1. Knjigovodstvene isprave Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastalom poslovnom dogañaju, a služi kao temelj za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata. Knjigovodstvene isprave (temeljnice) sastavljaju se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnih dogañaja, osim onih isprava koje su sastavljene u računovodstvu (npr. nalozi za knjiženje). Elementi svake knjigovodstvene isprave su:

• naziv i broj isprave • naziv i sjedište izdavatelja isprave • mjesto i datum izdavanja isprave • sadržaj poslovne promjene • pečat i potpis odgovorne osobe. Knjigovodstvene isprave klasificiraju se prema mjestu izdavanja, broju poslovnih dogañaja koje sadrže i namjeni. Prema mjestu izdavanja knjigovodstvene isprave mogu biti: ▪ interne ili vlastite isprave, a izdaju ih razne službe unutar poduzeća (otpremnice, izlazne fakture, knjižne obavijesti, izdatnice i sl.) ▪ eksterne ili vanjske isprave sastavljaju druga poduzeća i banke (ulazne fakture, izvodi sa žiro-računa, tovarni list i sl.). Prema broju poslovnih dogañaja koje sadrže razlikuju se: ▪ izvorne (originalne) isprave koje dokazuju nastajanje upravo onog poslovnog dogañaja zbog kojeg su i ispostavljene (blagajnička uplatnica, izlazna faktura i sl.) ▪ izvedene (zbirne) isprave koje sadrže rekapitulaciju većeg broja originalnih isprava (blagajnički izvještaj, isplatna lista i sl.) Prema namjeni knjigovodstvene isprave mogu biti: ▪ naredbodavne isprave ili nalozi za izvršenje odreñene poslovne promjene (nalog za izdavanje materijala, nalog za isplatu i sl.) ▪ opravdavajuće isprave koje dokazuju izvršenu poslovnu promjenu (faktura) Prije knjiženja poslovne promjene potrebno je provjeriti formalnu, računsku i materijalnu ispravnost knjigovodstvenih isprava. Formalna ispravnost sastoji se u provjeri da li knjigovodstvena isprava sadrži sve potrebne elemente, a



računska ispravnost u provjeri točnosti računskih operacija sadržanih u ispravi. Materijalna ispravnost očituje se u tome da isprava dokazuje i opisuje poslovni dogañaj koji se dogodio i na temelju kojeg je ona ispostavljena. U malim poduzećima provjeru (kontrolu) knjigovodstvenih isprava provodi računovoña, a u većim služba likvidature. Nakon provedene kontrole može se pristupiti knjiženju poslovnih dogañaja u poslovne knjige. Knjigovodstvene isprave čuvaju se od pet do sedam godina, a isplatne liste i analitička evidencija plaća, dnevnica i honorara čuvaju se trajno. 1.2.2. Računovodstvena načela Kod evidentiranja poslovnih dogañaja i izrade financijskih izvještaja moraju se poštovati osnovna računovodstvena načela. Računovodstvena načela ili temeljne računovodstvene pretpostavke su zahtjevi koje računovoña treba primjenjivati u svojim postupcima kako bi osigurao kvalitetne računovodstvene informacije u izvještajima. Najvažnija računovodstvena načela su: • Načelo nastanka dogañaja. Prema ovom načelu poslovne transakcije evidentiraju se u onom razdoblju u kojem nastanu (a ne kad se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent), bilježe se u računovodstvenim evidencijama i uključuju u financijskim izvještajima razdoblja na koja se odnose.

• Načelo neograničenosti vremena poslovanja. Financijski izvještaji sastavljaju se pod pretpostavkom da će subjekt nastaviti kontinuirano poslovati kroz više obračunskih razdoblja.

• Načelo subjekta. Računovodstvo poduzeća prati poslovanje subjekta (pravne osobe), a ne fizičkih osoba koje su njihovi vlasnici ili rukovode njima.

• Načelo novčanog iskazivanja. Računovodstvo iskazuje samo one činjenice koje se mogu izraziti u novčanim jedinicama.

• Načelo značajnosti. Informacija je značajna ako njezino izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može imati utjecaja na ekonomske odluke korisnika financijskih izvještaja. Važne informacije treba objaviti, a nevažne zanemariti.

• Načelo dosljednosti. U svakom obračunskom razdoblju moraju se primjenjivati iste računovodstvene politike, postupci i načela pri izradi financijskih izvještaja. • Načelo opreznosti. Prihodi se priznaju kada su razumno sigurni a rashodi kad su razumno mogući.



Pored navedenih postoje i druga računovodstvena načela (npr. načelo prevage biti nad formom, načelo objektivnosti, načelo dokumentiranosti, načelo sučeljavanja prihoda i rashoda, načelo stabilnosti novčane jedinice, načelo razumljivosti itd.). Računovodstveni standardi predstavljaju razradu računovodstvenih načela u pogledu metoda obuhvaćanja i obrade računovodstvenih podataka, formiranja računovodstvenih informacija, prezentiranja i čuvanja računovodstvenih podataka i informacija. Prema računovodstvenim standardima računovodstvene informacije moraju biti: • razumljive i što je moguće više pouzdane • relevantne i značajne za donositelje odluka • usporedive u vremenu (s računovodstvenim informacijama iz prethodnih razdoblja) i prostoru (s računovodstvenim informacijama drugih poduzeća) • potpune (u granicama značajnosti i troška) • pravodobne. Računovodstvene politike predstavljaju izbor računovodstvenih postupaka u okvirima zakonom i računovodstvenim standardima dopuštenih mogućnosti. Donošenje i primjena računovodstvenih politika najčešće se odnosi na obračun amortizacije, rezerviranja, metodu obračuna zaliha i sl. 1.2.3. Financijski izvještaji Osnovni cilj financijskog računovodstva je izrada financijskih izvještaja. Bilanca je slika poduzeća na odreñeni dan. Sadrži temeljne informacije o financijskom položaju poduzeća te daje sustavan pregled imovine, kapitala i

Prema Zakonu o računovodstvu (Narodne novine, br. 146/05.) temeljni financijski izvještaji su:

• Bilanca • Račun dobiti i gubitka • Izvještaj o novčanom toku • Izvještaj o promjenama kapitala • Bilješke uz financijske izvještaje



obveza (dugova) na dan sastavljanja. Najčešće se izrañuje za stanja zatečena na kraju poslovne godine. Račun dobiti i gubitka iskazuje uspješnost poslovanja poduzeća u odreñenom vremenskom razdoblju. Sadrži prikaz svih prihoda, rashoda i ostvarenog financijskog rezultata poslovanja. Izvještaj o novčanom toku prikazuje prilive i odlive novca i novčanih ekvivalenata koji su posljedica operativnih (poslovnih), financijskih i investicijskih aktivnosti poduzeća u odreñenom razdoblju. Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje strukturu vlastitog kapitala i sve promjene koje su se dogodile na stavkama vlastitog kapitala u odreñenom vremenskom razdoblju. Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju razrade i dopune kojima se pobliže objašnjavaju sadržaji i pozicije u pojedinim financijskim izvještajima. Financijski izvještaji čuvaju se 11 godina i u izvorniku. Korisnici računovodstvenih informacija sadržanih u financijskim izvještajima prikazani su na slici 1.2. RAČUNOVODSTVENE INFORMACIJE

Slika 1.2. Korisnici računovodstvenih informacija

VLADA I NJENE AGENCIJE

JAVNOST

ZAJMODAVCI

ZAPOSLENICI

ULAGAČI (INVESTITORI)

REVIZORI

DOBAVLJAČI I OSTALI VJEROVNICI

KUPCI

VLASNICI / DIONIČARI

SINDIKATI

UPRAVA

BANKE

STATISTIKA

DRUGA DRUŠTVA I INSTITUCIJE



Dodatak: Razvoj knjigovodstva Povijesnom razvoju računovodstva prethodio je razvoj knjigovodstva. Najstarija poznata zabilješka poslovnog dogañaja u povijesti čovječanstva je zapis isplate nadnice na glinenoj ploči u Babilonu 3600 prije Krista. Razvojem knjigovodstva u 14. i 15. stoljeću u Italiji postavljeni su temelji suvremenog knjigovodstva. Jednostavno knjigovodstvo prošlo je dugi razvojni put od prvih oblika evidentiranja dogañaja do organiziranog knjigovodstva. Evidentirala se imovina i obveze za pribavljenu imovinu, a ne i uloženi kapital. Svaka promjena knjižila se upisivanjem samo jedne stavke. Promjene pojedinih dijelova imovine i promjene stanja obaveza, prikazivali se u odvojenim knjigama koje nisu bile meñusobno povezane. Vodile su se sljedeće knjige:

- Knjiga blagajne, u koju su se unosili svi priljevi i odljevi gotovine; - Knjiga dužnika i vjerovnika, u koju su se unosila sva potraživanja i

obveze; - Dnevnik, u koji su se kronološki unosile sve promjene a zatim se,

prema predmetu knjiženja prenosile u knjigu blagajne ili knjigu dužnika i vjerovnika.

U jednostavnom knjigovodstvu nije se vodilo računa o ukupnoj imovini, niti su prikazivali prihodi i rashodi. Financijski rezultat utvrñivao se popisom imovine i obveza. Razlika popisane imovine i obveza davala je stanje neto imovine. Neto imovina umanjena za stanje imovine na početku godine predstavljala je financijski rezultat tekuće godine.

Pregled pojmova:

Računovodstvo: jezik suvremenog poslovanja; svrha računovodstva; formalizirano računovodstvo (financijsko i porezno), neformalizirano računovodstvo (upravljačko i troškovno); knjigovodstvo

model funkcioniranja financijskog računovodstva; financijske isprave; računovodstvena načela, standardi i politike; financijski izvještaji; korisnici financijskih informacija



Jednostavno knjigovodstvo nije bilo pogodno sa složeno poslovanje proizvodnih poduzeća tako da ga je početkom 20. stoljeća gotovo u potpunosti zamijenilo dvojno knjigovodstvo. Jednostavno knjigovodstvo se kasnije usmjerilo na praćenje poslovnih primitaka i izdataka, pa se danas njegova usavršena verzija primjenjuje u računovodstvu obrtnika i slobodnih zanimanja. Kameralno knjigovodstvo nastalo je radi praćenja ekonomskih aktivnosti gradova i država. Uz evidenciju nastalih rashoda i prihoda vodila se i evidencija ostvarivanja plana svih pozicija rashoda i prihoda. Usporeñivanjem ostvarenih prihoda i rashoda s planiranim utvrñivao se višak ili manjak u proračunu. Vodile su se sljedeće poslovne knjige:

- Knjiga blagajne, u koju su se unosili svi priljevi i odljevi gotovine - Glavna knjiga, u kojoj su se prijenosom iz knjige blagajne usporeñivali

priljevi i odljevi s pozicijama iz proračuna i utvrñivale razlike - Knjiga inventara, u koju se unosila imovina.

Krajem godine evidencija se izravnavala. Nenaplaćeni prihodi svrstavali su se u potraživanja, a neisplaćeni rashodi u dugovanja. Utvrñivanje uspješnosti i bilance priljeva i odljeva bilo je komplicirano pa se kameralno knjigovodstvo pokušalo unaprijediti uvoñenjem dvojnog knjigovodstva. Konstantno knjigovodstvo temeljilo se na načelu da svaka imovinska promjena treba biti nareñena. Vodila se evidencija o svim dijelovima imovine i o rashodima i prihodima. Da bi se osigurala usporedba ostvarenih s nareñenim rashodima i prihodima, konta u glavnoj knjizi bila su svrstana u tri grupe: upravni računi, blagajnički računi, računi za obračun. Veza izmeñu upravnih i blagajničkih računa, koji su jedni drugima bili sučeljivi, ostvarivala se preko obračunskih računa. Na temelju kameralnog i konstantnog knjigovodstva razvilo se računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, te računovodstvo neprofitnih organizacija. Dvojno knjigovodstvo pojavilo se u 15. stoljeću. Inovacija je bila da se knjiženje svake poslovne promjene provodilo istodobnim upisivanjem dviju stavki (jedna “duguje” a druga “potražuje”). Time se osiguravao ukupni obuhvat i praćenje kretanja imovine, kapitala i obveza, te njihova ravnoteža. Prvi opis dvojnog knjigovodstva dali su dubrovčanin Beno Kotruljević 1458. godine u knjizi “Della mercatura et del mercante perfetto” (tiskana tek 1573. godine) i fra Luca Pacioli u knjizi “Summa de arithmetica, geometria, proportioni et proportinalita” tiskanoj u Veneciji 1494. godine.



Prema Kotruljeviću trebalo je voditi sljedeće poslovne knjige:

- Podsjetnik, koji je služio kao pomoćna knjiga - Dnevnik, u koji su se poslovni dogañaji upisivali kronološkim redom - Glavnu knjigu, u kojoj su se konta upisivala prema nazivu konta i

redoslijedom kako su otvarana. Dnevnik i glavna knjiga bili su temeljne knjige. Uz podsjetnik trebalo je voditi još dvije pomoćne knjige: knjigu izlaznih računa te registrator vrijednosnih papira i drugih važnih dokumenata. Umjesto kontnog plana koristio se abecedar. Kotruljević je pojasnio pravila “duguje potražuje” i opisao istodobno knjiženje dviju stavki. Prema njemu imovina i njeno povećanje knjiži se dugovno, a glavnica (vlastiti kapital) i njeno povećanje potražno. Ta pravila vrijede i danas. U bilanci se na dugovnoj strani knjižila samo neto aktiva (tj. imovina umanjena za obveze), a na potražnoj strani saldo glavnice s kojom se poslovalo tijekom razdoblja. Gubici i dobici iz poslovanja priključivali su se glavnici. Temeljna računovodstvena jednakost u to vrijeme pa sve do kraja 19. stoljeća bila je:

Imovina – Obveze = Kapital na kraju razdoblja. Izgled poslovnih knjiga početkom 20. stoljeća se promijenio. Umjesto abecedara razvijen je računski (kontni) plan. Uvedena su konta prihoda i rashoda. U prikazu bilance nalazi se potpuni sadržaj imovine (aktive), te obveza i kapitala (pasive). Takvo dvojno knjigovodstvo danas dominira u računovodstvu poduzetnika.

Više informacija možete naći na internetskim stranicama:

http://acct.tamu.edu/smith/ethics/pacioli.htm http://oliver.efos.hr/nastavnici/pproklin/clanak.pdf



2. BILANCA Bilanca je jedan od temeljnih financijskih izvještaja. Poduzeća su obvezna sastavljati bilancu krajem svake poslovne godine, koja se uglavnom poklapa s kalendarskom godinom. Pojednostavljeni prikaz bilance nalazi se na slici 2.1.

BILANCA

Poduzeća ROKO TOURS na dan 31.12.2007.

IMOVINA (AKTIVA )

IZNOS IZVORI IMOVINE (PASIVA)

IZNOS

Zemljište Zgrada Uredska oprema Osobno vozilo Sitan inventar Potraživanja od kupaca Žiro račun Blagajna

330.000 250.000 40.000 60.000 2.000 12.000 18.000 3.000

KAPITAL : Temeljni kapital Zadržana dobit

OBVEZE: Kredit od banke Izdani čekovi Dobavljači Kratkoročni kredit

585.000 31.000

70.000 4.000 10.000 15.000

UKUPNO AKTIVA 715.000 UKUPNO PASIVA 715.000

Slika 2.1. Prikaz bilance

Bilanca pokazuje financijski položaj poduzeća na odreñeni dan. Na lijevoj strani bilance prikazuje se imovina kojom poduzeće raspolaže, a na desnoj izvori imovine to jest sredstva iz kojih je imovina financirana. Računovodstvenim jezikom imovina se naziva aktiva, a izvori imovine pasiva. Izvori imovine mogu biti vlastiti (kapital i zadržana dobit) i tuñi (dobiveni od vjerovnika). Tuñi izvori predstavljaju obveze (dugove) i moraju se podmiriti.

Bilanca je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza (dugova) poduzeća na odreñeni datum. Sastoji se od dva sastavna dijela, aktive i pasive.



2.1. Imovina, kapital i obveze Imovina su ekonomska sredstva (stvari i prava) kojima poduzeće raspolaže i od kojih se očekuju buduće ekonomske koristi. Imovina se dijeli na dugotrajnu (stalnu) i kratkotrajnu (tekuću) imovinu. Dugotrajna imovina obuhvaća: • materijalnu imovinu (nekretnine, postrojenja, opremu), • nematerijalnu imovinu (licencije, koncesije, goodwill), • financijsku imovinu (ulaganja u povezana poduzeća, dugoročne vrijednosne papire, dane dugoročne kredite), • dugoročna potraživanja (potraživanja od povezanih poduzeća). U kratkotrajnu imovinu pripadaju: • zalihe (sirovina i materijala, trgovačke robe, gotovih proizvoda), • potraživanja (od kupaca, za dane predujmove, od zaposlenih), • financijska imovina (dani kratkoročni krediti, zajmovi povezanim poduzećima, primljeni kratkoročni vrijednosni papiri), • novčana sredstva (novac u banci i blagajni). Kapital predstavlja sredstva koja uloži vlasnik ili vlasnici u poduzeće. Kod naplate potraživanja vjerovnici uvijek dolaze prvi pa su potraživanja vlasnika ono što je preostalo nakon što su podmirene sve obveze. Stoga je kapital jednak ukupnoj imovini umanjenoj za obveze. Kapital se može povećati povećanjem: • ulaganja vlasnika, • zarada iz profitabilnog poslovanja poduzeća (zadržane dobiti). Do smanjenja kapitala dolazi: • povlačenjem novca i druge imovine od strane vlasnika, • gubicima iz neprofitabilnih poslovanja poduzeća. Obveze su dugovanja. Po principu dospjelosti obveze se najčešće dijele na kratkoročne (do godinu dana) i dugoročne obveze (duže od jedne godine). Kratkoročne obveze mogu biti s osnova: • kupljene robe i usluge (obveze prema dobavljačima), • primljenih avansa, depozita, jamstava, • izdanih vrijednosnih papira (čekova, mjenica, zadužnica),



• primljenih kratkoročnih zajmova i kredita, • neisplaćenih neto-plaća zaposlenicima, • nepodmirenih poreza, doprinosa i drugih pristojbi, • neisplaćenih dividendi dioničarima. Dugoročne obveze obuhvaćaju obveze za: • primljene dugoročne robne i financijske zajmove, • primljene dugoročne kredite banaka i drugih kreditnih institucija, • emitirane dugoročne obveznice. 2.2. Računovodstvena ravnoteža Osnovna karakteristika svake bilance je da ukupna vrijednost aktive uvijek je jednaka ukupnoj vrijednosti pasive, odnosno:

AKTIVA = PASIVA Kako je

AKTIVA = IMOVINA

PASIVA = KAPITAL + OBVEZE ista jednakost može se prikazati na sljedeći način:

Prema temeljnoj računovodstvenoj jednakosti može se izvesti horizontalni prikaz bilance koji oslikava ravnotežu izmeñu aktive i pasive (Slika 2.2).

BILANCA na dan … AKTIVA PASIVA

KAPITAL

IMOVINA

OBVEZE

Slika 2.2. Bilanca oslikava računovodstvenu ravnotežu

IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE



Aktiva Pasiva Zemljište 210.000 Kapital 344.500 Zgrade 125.000 Krediti 130.000 Jedrilice 115.200 Dobavljači 28.500 Oprema 9.300 Zalihe 19.100 Kupci 9.800 Žiro račun 14.600 Ukupno aktiva 503.000 Ukupno pasiva 503.000

2.3. Temeljne bilančne promjene U odvijanju poslovnog procesa pojavljuje se mnogo poslovnih transakcija. Svaka od njih uzrokuje različite promjene u bilanci pouzeća. Izdvajaju se četiri temeljne bilančne promjene:

• promjene u strukturi aktive • promjene u strukturi pasive • povećanje aktive i pasive za isti iznos • smanjenje aktive i pasive za isti iznos 2.3.1. Promjene u strukturi aktive Promjene u strukturi aktive nastaju kad se jedna imovinska stavka poveća uz istovremeno smanjenje druge imovinske stavke. Vrijednost ukupne aktive i ukupne pasive ostaju nepromijenjene. Primjer 2.1

Poduzeće Marina ima sljedeću početnu bilancu:

Bilanca na dan 3.01.2008.

Još nešto o bilanci …

• “Bilancia” na talijanskom znači “vaga”, • Prva sačuvana bilanca potječe iz 1389. godine (tvrtka “Datini” iz Firence), • Prilikom osnivanja poduzeća na temelju inventara sastavlja se početna bilanca iz koje se koriste podaci za otvaranje poslovnih knjiga, • Na kraju poslovne godine sastavlja se završna bilanca koja ujedno predstavlja početnu bilancu u idućoj poslovnoj godini.





Dana 7.01.2008. kupci su na žiro račun poduzeća doznačili iznos od 6.000 kn. Kako izgleda bilanca nakon te transakcije?

� Bilanca na dan 7.01.2008.

2.3.2. Promjene u strukturi pasive Promjene u strukturi pasive nastaju kad se jedna stavka izvora imovine poveća uz istovremeno smanjenje druge stavke izvora imovine. Vrijednost ukupne aktive i pasive se ne mijenja. Primjer 2.2

Poduzeće iz Primjera 2.1 je dana 12.01.2008. podiglo kredit od banke u iznosu od 15.000 kn. Banka je iz kredita direktno podmirila dio obveza prema dobavljačima. Koje promjene u bilanci su nastale nakon te transakcije?


2.3.3. Povećanje aktive i pasive za isti iznos Ako se jedna stavka imovine poveća uz istovremeno povećanje jedne stavke izvora imovine, ukupna vrijednost aktive i pasive povećat će se za isti iznos.





Primjer 2.3

Dana 1.02.2008. vlasnik poduzeća iz Primjera 2.2 izvršio je dokapitalizaciju (povećao temeljni kapital) na način da je u poduzeće unio jedrilicu koja vrijedi 100.000 kn. Kako izgleda bilanca nakon dokapitalizacije?

� Bilanca na dan 1.02.2008. 2.3.4. Smanjenje aktive i pasive za isti iznos Ako se jedna stavka imovine smanji uz istovremeno smanjenje jedne stavke izvora imovine, ta promjena uzrokovati će smanjenje aktive i pasive za isti iznos. Primjer 2.4

Poduzeće iz Primjera 2.3 je dana 24.02.2008. novcem sa svog žiro računa otplatilo banci dio kredita u iznosu od 10.000 kn. Kako se ta transakcija odrazila na bilancu poduzeća?




Vježbe 1. U knjigovodstvu poduzeća na dan 31.12.2008. iskazana su sljedeća stanja:

- Oprema 80 000 - Licencije 9 000 - Obveze prema dobavljačima 10 000 - Potraživanja od kupaca 12 000 - Zemljišta 40 000 - Dani dugoročni krediti 4 000 - Primljeni kratkoročni krediti 15 000 - Izdani dugoročni vrijednosni papiri 50 000 - Kupljeni dugoročni vrijednosni papiri 18 000 - Obveze prema zaposlenima 6 000 - Obveze za porez 2 000 - Novac 8 000 - Uplaćeni kapital 75 000 - Zalihe sirovina i materijala 4 000 - Primljeni dugoročni krediti 20 000 - Zalihe proizvodnje 5 000 - Zalihe gotovih proizvoda 9 000 - Zadržana dobit 31 000 - Grañevinski objekti 20 000

Sastavite bilancu. 2. Na temelju podataka iz sljedeće početne bilance, koja se odnosi na dan 01.01.2008. godine, izračunajte one elemente koji u njoj nedostaju.

Pregled pojmova:

Imovina (aktiva) i izvori imovine (pasiva); dugotrajna (stalna) i kratkotrajna (tekuća) imovina; kratkoročne i dugoročne obveze (dugovi); kapital; početna i završna bilanca; temeljne bilančne promjene



Aktiva PasivaOpis Iznos Opis Iznos

Zemljište 150.000 Temeljni kapital 292.000 Zgrada 145.000 Zadržana dobit 7.400 Uredska oprema 22.500 Krediti 68.500 Kupci 28.300 Dobavljači ? Žiro račun 32.800 Blagajna 14.600 Ukupno aktiva ? Ukupno pasiva ?

Bilanca na dan 1.01.2008.

3. Poduzeće čija bilanca je prikazana u 2. zadatku imalo je sljedeće poslovne transakcije:

1) Dana 3.01.2008. iz blagajne je podignuto 8.000 kn i uplaćeno na žiro račun poduzeća.

2) Dana 5.01.2008. dio obveza prema dobavljaču u iznosu od 17.000 kn poduzeće je podmirilo sa svog žiro računa.

3) Dana 7.01.2008. vlasnik poduzeća deponirao je 30.000 kn vlastitih sredstava na žiro račun poduzeća.

4) Dana 8.01.2008. kupljeno je zemljište vrijedno 80.000 kn. Plaćeno je 30.000 kn novcem sa žiro računa, a ostatak je pokriven kreditom koji je podignut u banci.

5) Dana 9.01.2008. kupci su na žiro račun doznačili iznos od 7.200 kn. 6) Dana 14.01.2008. sa žiro računa poduzeća otplaćen je dio kredita u

iznosu od 6.000 kn.

Prikažite navedene transakcije sastavljajući svaki put novu bilancu na temelju njene prethodne. 4. Izračunajte iznos koji nedostaje u svakom od sljedeća tri stupca:

Imovina Obveze Kapital

(a) 279 000 kn 171.000 kn ? (b) ? 112.500 kn 75.000 kn (c) 615. 000 kn ? 285.000 kn



3. RAČUN DOBITI I GUBITKA Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća kroz odreñeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog financijskog rezultata poslovanja za promatrano (obračunsko) razdoblje. Pojednostavljeni oblik računa dobiti i gubitka prikazan je na slici 3.1.

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Poduzeća ROKO TOURS za razdoblje od 01.01.2008 do 31.12.2008.

R.b. OPIS IZNOS

1.

2.

PRIHODI

RASHODI

21.700

13.200

3.

4.

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (1.- 2.)

POREZ NA DOBIT (20%)

8.500

1.700

5.

DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA (3.- 4.)

6.800

Slika 3.1. Prikaz računa dobiti i gubitka

3.1. Prihodi, rashodi i financijski rezultat Prihodi su vrijednosti prodanih dobara i usluga koje su iskazane kroz obračunsko razdoblje. Ostvarenje prihoda utječe na povećanje kapitala (�, bilančne promjene). Naime prodajom dobara ili izvršenjem usluga povećava se ukupna imovina poduzeća (priljev novca na žiro račun, povećanje potraživanja od kupaca). U izvorima imovine obveze ostaju nepromijenjene, pa povećanje ukupne imovine povećava kapital poduzeća. Osim prihoda koje poduzeće ostvaruje prodajom dobara i obavljanjem usluga, u redovnom poslovanju mogu se javiti i druge vrste prihoda, primjerice prihodi od kamata, tečajnih razlika, s osnove viškova na zalihama, uporabe robe za vlastite potrebe i slično.



Prihodi se priznaju prema načelu nastanka dogañaja, tj. kad su dobra isporučena i usluge izvršene. Prema tome, prihodi se knjiže na temelju ispostavljene fakture (računa) kupcima bez obzira što će naplata uslijediti naknadno. Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama. Oni uključuju troškove plaća zaposlenika, najamnine, troškove usluga, postupnog trošenja (amortizacije) zgrada i opreme, kamata na primljene kredite i slično. Zbog toga se često nazivaju i „troškovima poslovanja“. Rashodi dovode do smanjenje kapitala. Promjene koje uzrokuju mogu biti smanjenje imovine ili povećanje obveza. Rashodi smanjuju imovinu ako plaćanje prethodi ili nastane u vrijeme nastanka rashoda (odljev novca sa žiro računa). Kada je plaćanje odgoñeno za kasnije, evidentiranje rashoda povećava obveze. Rashodi se priznaju prema načelu sučeljavanja prihoda i rashoda, tj. na temelju pridruživanja nastalih troškova prihodima u funkciji kojih su nastali.

Dobit prije oporezivanja (bruto dobit, računovodstvena dobit) predstavlja pozitivnu razliku izmeñu prihoda i rashoda. Prema tome, kada su prihodi veći od rashoda vrijedi

Potrebno je razlikovati …

• Utrošci su fizičko ulaganje materijalnih i drugih vrijednosti u stvaranju dobara i usluga, npr. 5000 kg sirovine, 200 sata rada.

• Troškovi su vrijednosno izraženi utrošci rada, dugotrajne i kratkotrajne imovine te tuñih usluga u poslovnom procesu, nastali isključivo radi stvaranja učinka, npr. 200 sati rada x 100 kn/sat = 20.000 kn.

• Izdaci su odljevi (smanjenje) novčanih sredstava. Gotovinski izdaci su isplate u gotovu novcu (npr. podizanje novca iz blagajne). Bezgotovinski izdaci su isplate s jednog žiro računa na drugi.

• Rashodi su odbitna stavka od prihoda u računu dobiti i gubitka. Oni obuhvaćaju rashode ovisne o priznavanju prihoda (troškovi koji postaju rashodi kada se dobra i usluge prodaju) i rashode neovisne o priznavanju prihoda (troškovi koji odmah terete rashode razdoblja u kojem su nastali).



Gubitak (računovodstveni gubitak) predstavlja negativnu razliku izmeñu prihoda i rashoda. Nastaje kada su prihodi u odreñenom vremenskom razdoblju manji od rashoda tog razdoblja. Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu. Ona se utvrñuje tako da se računovodstveni dobitak uveća za porezno nepriznate troškove i skrivene isplate dobiti i umanji za osloboñenja. Za izračun porezne osnovice koristi se sljedeći obrazac:

Kao primjeri porezno nepriznatih troškova koji uvećavaju poreznu osnovicu mogu se navesti: • trošak amortizacije iznad propisanih stopa, • 70% troškova reprezentacije (večere, darovi, zakupa plovila, i sl.), • 30% troškova vezanih za korištenje osobnih automobila, • 100% troškova novčanih kazni, • troškovi prisilnih naplata poreza, i sl. Porezna osnovica umanjuje se za: • prihode od dividendi i udjela u dobiti, • trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat, i sl. Ako je utvrñena porezna osnovica pozitivna, porez na dobit obračunava se primjenom sljedećeg obrasca:

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA = PRIHODI – RASHODI

POREZ NA DOBIT = POREZNA OSNOVICA × 20 %

DOBIT (GUBITAK ) PRIJE OPOREZIVANJA + UVEĆANJA − UMANJENJA

= POREZNA OSNOVICA



TROŠKOVI TEKUĆE RASHODI GODINE

u razdoblju u kojem su nastali

U slučaju negativne porezne osnovice poduzeće ima porezni gubitak pa nema obvezu za porez na dobit u toj poslovnoj godini. Porezni gubitak može se nadoknaditi umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina. Dobit nakon oporezivanja (neto dobit) utvrñuje se tako da se dobit prije oporezivanja (bruto dobit) umanji za porez na dobit, odnosno Dobit nakon oporezivanja postaje kapital poduzeća. Ona može ostati u poduzeću u obliku pričuva i zadržanog dobitka tekuće godine, ili se isplatiti vlasnicima u obliku dobiti ili dividende. 3.2. Modeli računa dobiti i gubitka u pojedinim djelatnostima Kod poduzeća u uslužnim djelatnostima karakteristično je da nastali troškovi odmah terete rashode obračunskog razdoblja. Takvi troškovi nazivaju se općim troškovima ili troškovima razdoblja.

Slika 3.2. Proces transformacije troškova u rashode u uslužnom poduzeću

Model računa dobiti i gubitka u uslužnom poduzeću prikazan je na slici 3.3.

R.b.

OPIS

1.

PRIHODI

2.

RASHODI

3.


4.


5.


Slika 3.3. Model računa dobiti i gubitka u uslužnim djelatnostima

DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA = BRUTO DOBIT – POREZ NA DOBIT



TROŠKOVI NABAVE ROBE OPĆI u TROŠKOVI

u trenutku prodaje

ZALIHE

ROBE


RASHODI

Poduzeća u djelatnosti trgovine osim općih troškova koji terete razdoblje u kojem su nastali imaju i troškove sadržane u zalihama trgovačke robe (slika 3.4). Zalihe robe (�, imovinska stavka u bilanci) vrednuju se po troškovima nabave robe. Kada se roba sa zaliha proda, nabavni troškovi prodane robe se prenose u rashode (troškovi prodane robe).

Slika 3.4. Proces transformacije troškova u rashode u trgovini

Zbog toga se u računu dobiti i gubitka u trgovinskim poduzećima troškovi prodane robe posebno iskazuju (slika 3.5).

R.b.

OPIS

1.

PRIHODI

2.

RASHODI: a) Troškovi prodane robe b) Ostali troškovi tekuće godine

3.


4.


5.


Slika 3.5. Model računa dobiti i gubitka u djelatnosti trgovine Kod proizvodnih poduzeća karakteristično je da se troškovi tekuće godine mogu razlikovati od rashoda u računu dobiti i gubitka (slika 3.6). Do toga dolazi kada:

• proizvodni troškovi tekuće godine ostanu sadržani u vrijednosti zaliha (proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda) koje nisu prodane u tekućoj godini,

• proizvodni troškovi prethodne godine idu u rashode tekuće godine prodajom zaliha gotovih proizvoda proizvedenih prethodne godine.



TROŠKOVI ZALIHE ZALIHE PRIZVODNJE PROIZVODNJE GOTOVIH u trenutku U TIJEKU PROIZVODA prodaje OPĆI TROŠKOVI


RASHODI

Slika 3.6. Proces transformacije troškova u rashode

u proizvodnom poduzeću

Stoga je pri izradi računa dobiti i gubitka potrebno utvrditi nastale promjene na zalihama gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku. Za izračun promjena na zalihama koristi se sljedeći obrazac:

PROMJENE NA ZALIHAMA :

Zalihe (proizvodnje i gotovih proizvoda) na kraju godine – Zalihe (proizvodnje i gotovih proizvoda) na početku godine

POVEĆANJE ZALIHA ili SMANJENJE ZALIHA

Ako su se zalihe povećale, rashode tekuće godine treba umanjiti za iznos povećanja. Isto tako, ako su se zalihe smanjile, rashode tekuće godine treba uvećati za iznos smanjenja. Prema tome, račun dobiti i gubitka u proizvodnom poduzeća sastavlja se prema sljedećem modelu (slika 3.7)

R.b.

OPIS

1.

PRIHODI

2.

RASHODI: Troškovi tekuće godine + smanjenje zaliha ili − povećanje zaliha

3.


4.


5.


Slika 3.5. Model računa dobiti i gubitka u proizvodnim djelatnostima



Vježbe 2. Sastavite račun dobiti i gubitka trgovinskog poduzeća i utvrdite financijski

rezultat poslovanja ako su se tijekom godine javili sljedeći prihodi i rashodi:

- Plaće radnika 80.000 - Utrošena električne energija 15.000 - Nabavna vrijednost prodane robe 156.000 - Prihodi od ulaganja u vrijednosne papire 72.000 - Plaćene usluge reklame 10.800 - Višak novca u blagajni 1.000 - Troškovi platnog prometa 1.200 - Utrošeni uredski materijal 11.500 - Prihodi od prodaje robe 310.000 3. Sastavite račun dobiti i gubitka proizvodnog poduzeća i utvrdite

financijski rezultat poslovanja ako su se tijekom godine javili sljedeći prihodi i rashodi:

- Prihodi od prodaje proizvoda 80.000 - Rezervni dijelovi za strojeve 35.000

- Utrošene sirovine 63.000 - Manjak na zalihama 9.000 - Plaće radnika 42.000 - Plaćene kamate na kredite 24.000 - Višak gotovih proizvoda 4.000 - Otpis obveza prema dobavljačima 8.000 - Zalihe proizvodnje na početku 50.000 - Zalihe gotovih proizvoda na početku 20.000 - Zalihe proizvodnje na kraju 80.000 - Zalihe gotovih proizvoda na kraju 11.000

Pregled pojmova:

Prihodi; rashodi, troškovi, utrošci, izdaci; dobit prije oporezivanja, gubitak; porezna osnovica, porez na dobit, porezni gubitak; dobit nakon oporezivanja,

Modeli računa dobiti i gubitaka u uslužnim, trgovinskim i proizvodnim poduzećima



4. OSTALI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI 4.1. Izvještaj o novčanom toku Novčani tok (Cash flow) jesu priljevi i odljevi gotovine (novca i novčanih ekvivalenata). Gotovina uključuje sljedeće:

• papirni novac • kovanice • potraživanja depozita, • čekove • akreditive • sve druge medije koje će banka u kratkom roku pretvoriti u novac Izvještaj o novčanom toku može se zamisliti kao novčanik u koji novac dolazi od naplata i odlazi radi plaćanja Usporedba računa dobiti i gubitka i izvještaja o novčanom toku � najčešće su:

≠

≠

≠

pokazuje da se prihodi i priljevi novca, odnosno rashodi i odljevi novca, te dobit i neto povećanje (ili gubitak i neto smanjenje) gotovine izuzetno rijetko podudaraju.

RAČUN DOBITI/GUBITKA

Prihodi

– Rashodi

Dobit (Gubitak)

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

Primici (Priljevi)

– Izdaci (Odljevi)

Neto povećanje (smanjenje) gotovine

� Bilanca pokazuje ukupno stanje novca i njegovih ekvivalenata na kraju obračunskog razdoblja, ali ne pokazuje neto novčani tok tog razdoblja niti pokazuje kako i zbog kojih transakcija je došlo do promjena na novčanim računima. Račun dobiti i gubitka pokazuje profitabilnost poslovanja poduzeća, ali ne pokazuje kako će se njegove poslovne aktivnosti odraziti na stanje gotovine potrebne za podmirenje obveza, jer se velik dio obveza može podmiriti samo u gotovu novcu.



Dobit uvećana za amortizaciju značajna je informacija za analizu i ocjenu novčanih tokova jer predstavlja polazišnu točku kontrole stanja i kretanja novca. Novčane tokove treba obvezatno promatrati i analizirati kroz tri segmenta:

• Novčani tokovi od operativnih (poslovnih) aktivnosti. • Novčani tokovi od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti. • Novčani tokovi od financijskih aktivnosti.

Primjeri gotovinskih primitaka i izdataka od operativnih aktivnosti dani su u tablici:

PRIMICI IZDACI

Gotovinska prodaja kupcima

Naplata potraživanja

Primljeni predujmovi od operativnih aktivnosti

Primici od naplaćenih kamata

Povrati novca od dobavljača

Primici od dobivenih parnica u sudskim postupcima, penala, itd.

Primici od refundacija, milodara, donacija, subvencija i sl.

Isplate zaposlenima za plaće i sl.

Plaćanje dobavljačima dobara i usluga

Plaćanje poreza i kazni

Povrati novca kupcima (za neispravnu ili vraćenu robu i sl.)

Dani predujmovi za operativne aktivnosti

Karitativna plaćanja, donacije i sl.

Treba razlikovati:

U poslovanju: Ispostava računa kupcu = Prihod Kupac je platio račun = Priljev novca Primljen je račun od dobavljača = Obveza (trošak, rashod) Plaćen je račun dobavljača = Odljev novca

Kod danih ili primljenih kredita: Isplate i naplate glavnice kredita = Novčani tok (odljevi i priljevi) Primanje i ispostavljanje računa za kamate = Troškovi i prihodi Isplate i naplate kamata = Novčani tok

� Amortizacija predstavlja trošak i rashod ali ne predstavlja odljev novca. Odljev novca za nabavu sredstava dugotrajne imovine nastao je ranije pri plaćanju nabave tih sredstava.



4.2. Izvještaj o promjenama kapitala � Kapital (glavnica) je izvor imovine koji je u vlasništvu vlasnika poduzeća. Kad je vlasnik poduzeća jedna osoba, kapital uložen u poduzeće naziva se vlasnički kapital . Kad su vlasnici poduzeća dvije ili više osoba (partnera), kapital se formira od udjela (iznosa uloženog kapitala svakog partnera) i naziva se partnerski kapital . Vlasnici dioničkog društva su dioničari, a kapital društva se naziva dionički kapital .

Temeljni pojmovi vezani za vrijednosne papire (vrijednosnice): • Obične (redovne) dionice su vlasnički vrijednosni papiri. Njihovi vlasnici (dioničari) imaju pravo upravljanja poduzećem, pravo udjela u financijskom rezultatu (isplata dividende), pravo udjela u ostatku likvidacijske mase poduzeća, pravo prodaje svojih dionica, itd.

• Povlaštene (prioritetne, preferencijalne) dionice su vlasnički vrijednosni papiri, ali imaju neke karakteristike dužničkih vrijednosnica. Njihovi vlasnici u odnosu na obične dioničare imaju pravo prioriteta naplate dividendi (obično se obračunavaju po fiksnoj stopi), prioriteta naplate u slučaju likvidacije poduzeća, kumulativno pravo na naplatu svih neisplaćenih dividendi.

• Obveznice su dugoročni dužnički vrijednosni papiri kojima se emitent (poduzeće koje pozajmljuje novac) obvezuje na isplatu fiksnih iznosa kupcu obveznice (zajmodavcu) na unaprijed specificirani datum/datume. Neispunjavanje obveza iz obveznica može dovesti emitenta u bankrot.

• Trezorske dionice su emitirane, plaćene dionice koje je poduzeće ponovno steklo kupnjom ili darom (donacijom). Ove dionice ne nose pravo glasa niti pravo na dividendu. Formiraju se iz različitih razloga (npr. sprječavanje pada vrijednosti dionica, smanjenje udjela nekih vlasnika i sl.) i mogu se ponovo prodati na tržištu.

• Nominalna vrijednost dionica je vrijednost koja je naznačena na dionicama, tj. vrijednost na koju glase dionice prilikom emisije.

• Tržišna vrijednost dionica je ona vrijednost za koju su dionice realizirane (prodane) na tržištu kapitala. Ona može biti veća, jednaka, manja od nominalne vrijednosti.

• Knjigovodstvena vrijednost dionica je ona po kojoj se dionice vode u poslovnim knjigama. Ona mjeri ukupni kapital po dionici odnosno udjel u neto imovini poduzeća.



Poduzeća su obvezna da sastavljaju izvještaj o promjenama kapitala najmanje jednom godišnje (vidi sliku 4.1).

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

na dan 31.12.2007.

Stanje na kraju

Red. br.

Naziv stavke prethodne

godine izvještajne

godine 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Upisani kapital Premije na emitirane dionice Pričuve Zadržana dobit ili preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekuće godine Dividende (ili udjeli u dobitku)

Ukupno uloženi i zarañeni kapital 7.

8.

Revalorizacijske pričuve a) Revalorizacija nekretnina, postrojenja i

opreme b) Revalorizacija ulaganja c) Ostala revalorizacija

Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemni subjekt

Ukupno izravno povećanje kapitala 9. 10.

Promjene računovodstvenih politika Ispravak temeljnih pogrešaka

Ukupno izravno povećanje zadržane dobiti SVEUKUPNI KAPITAL

4.1. Struktura izvještaja o promjenama kapitala

U računovodstvenom smislu kapital se sastoji od upisanog kapitala, premija na emitirane dionice, pričuva, zadržane dobiti ili prenesenog gubitka i revalorizacijskih pričuva Upisani ili temeljni kapital (subscribed capital) je uloženi kapital koji su vlasnici upisali u trgovačkom sudu prilikom osnivanja poduzeća. Premije na emitirane dionice ili kapitalni dobitak (capital surplus, capital gain) evidentiraju se kada se prilikom osnivanja (ili dokapitalizacije novom



emisijom dionica) dioničkog društva dionice prodaju na tržištu kapitala po cijeni većoj od nominalne. Primjer 4.1

Dioničko društvo emitiralo je 200.000 dionica nominalne vrijednosti 265 kn, koje su na tržištu kapitala prodane po cijeni od 330 kn. Izračunajte temeljni kapital tog društva i premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak).

� Temeljni kapital = Broj prodanih dionica × Nominalna cijena dionice = 200.000 dionica × 265 kn /dionica = 53.000.000 kn Kapitalni dobitak = Broj prodanih dionica × (tržišna cijena – nominalna cijena dionice) = 200.000 dionica × (330 kn – 265kn) /dionica = 13.000.000 kn Zakonske pričuve su onaj dio kapitala koji se formira iz dobiti tekuće poslovne godine. Prema Zakonu o trgovačkim društvima samo dionička društva su obvezna formirati pričuve do visine od 5% upisanog dioničkog kapitala. To znači da poduzeće svake godine kada ostvari dobit mora izdvojiti minimalno 5% ostvarene dobiti u pričuve, sve dok ne dosegne propisanu svotu od 5% upisanog kapitala. Pričuve se mogu koristiti za pokrivanje gubitaka, modernizaciju tehnologije, prekvalifikaciju zaposlenih i sl. Zadržana dobit je onaj dio dobiti koji se zadržava u poduzeću, tj. akumulira s ciljem ulaganja u buduće poslovanje. Ona povećava vrijednost kapitala. Isplate dividendi i udjela u dobitku, te gubitak tekućeg obračunskog razdoblja umanjuju zadržanu dobit. Preneseni gubitak predstavlja negativni financijski rezultat kumuliran tijekom više godina poslovanja, koji nije pokriven iz pričuva, zadržane dobiti ili drugih izvora. Preneseni gubitak predstavlja negativnu stavku i umanjuje ukupni iznos kapitala. Revalorizacijske pričuve (rezerve) evidentiraju se u slučaju kada tržišna vrijednost dugotrajne materijalne imovine poraste u odnosu na iskazane knjigovodstvene iznose. Postupak vrednovanja obavlja se prema fer vrijednosti i dosljedno se primjenjuje za cjelokupnu skupinu imovine (primjerice za sve zgrade ili strojeve).



Primjer 4.2

Poduzeće ima zgradu koja je u knjigovodstvu evidentirana po trošku nabave u svoti od 600.000 kn. Uprava je odlučila evidentirati imovinu prema fer vrijednosti. Procjenom je utvrñeno da poslovna zgrada na tržištu vrijedi 850.000 kn. Kolike su revalorizacijske pričuve i kako će se odraziti na bilancu poduzeća?

� Revalorizacijske pričuve = Tržišna vrijednost – knjigovodstvena vrijednost zgrade Revalorizacijske pričuve = 850.000 kn – 600.000 kn = 250.000 kn U bilanci poduzeća povećat će se vrijednost zgrade u aktivi za 250.000 kn (sa 600.000 kn na 850.000 kn), a kao protustavka u pasivi pojaviti će se stavka revalorizacijske pričuve u svoti od 250.000 kn. Ukupna vrijednost aktive i pasive povećat će se za isti iznos (250.000 kn).

Vježbe 1. Dioničko društvo Jadran ima upisani kapital u iznosu od 700.000 kn i

financijske rezultate poslovanja prikazane u sljedećoj tablici:

Poslovna godina

Financijski rezultat poslovanja

Izdvajanje za pričuve (5% dobiti)

Pričuve (kumulativ)

1. 2. 3. 4. 5.

180.000 210.000 (20.000) 150.000 240.000

Formirajte minimalni iznos zakonskih pričuva i pokažite ga u tablici.

Pregled pojmova:

novčani tok; gotovina; priljevi i odljevi novca vs. prihodima i rashodima; novčani tokovi od operativnih, investicijskih i financijskih aktivnosti;

temeljni (upisani) kapital, premije na emitirane dionice, pričuve, zadržana dobit, preneseni gubitak, dividende (udjeli u dobiti); revalorizacijske pričuve;

obične dionice, prioritetne, trezorske dionice; nominalna, knjigovodstvena, tržišna vrijednost dionica.



5. KNJIGOVODSTVENI RA ČUNI (KONTA) 5.1. Što je knjigovodstveni konto? Tijekom poslovnog procesa pojavljuju se različite poslovne transakcije od kojih svaka uzrokuje različite promjene u bilanci poduzeća (�, bilančne promjene). Umjesto izravnog mijenjanja iznosa u bilanci, u praksi se za knjiženje svake transakcije upotrebljava pomoćno sredstvo koje se naziva knjigovodstveni konto ili račun (“conto“ na talijanskom znači “račun“). Oblici konta analizirani su u Dodatku (�).

U najjednostavnijem obliku knjigovodstveni konto ima oblik slova T i naziva se T-konto (slika 5.1). On se sastoji od naziva stavke (ime odreñene imovine, obveze, kapitala, prihoda, rashoda ili rezultata poslovanja), te lijeve ili dugovne strane i desne ili potražne strane na kojima se opisuju svote stanja i promjena.

Duguje NAZIV STAVKE Potražuje

Svota duguje Svota potražuje

Slika 5.1. T- konto

Izrazi “duguje” i “potražuje” uvijek se koriste za označavanje lijeve i desne strane knjigovodstvenog konta. Knjiženja povećanja (+) ili smanjenja (–) mijenjaju strane ovisno o kojim se kontima u bilanci radi. 5.2. Pravila knjiženja U bilanci na kontima aktive (slika 5.2) sva povećanja knjiže se na lijevoj ili dugovnoj strani (dugovno). Na kontima pasive sva povećanja knjiže na desnoj ili potražnoj strani (potražno).

Knjigovodstveni konto je tabelarni prikaz svake pojedine stavke iz bilance i računa dobiti i gubitka. U njemu se evidentiraju stanje i sve promjene na stavci koje rezultiraju iz poslovnih transakcija.



BILANCA AKTIVA PASIVA

Konta IMOVINE Konta IZVORA IMOVINE D P D P Povećanja Smanjenja Smanjenja Povećanja + – – +

Slika 5.2. Knjiženja na kontima u bilanci

Konta koja pripadaju računu dobiti i gubitka podliježu logici pasive jer ostvareni financijski rezultat (�, razlika prihoda i rashoda) uvećava ili umanjuje kapital. Zato se na kontima prihoda i dobiti povećanja knjiže potražno, a na kontima rashoda i gubitka dugovno (zato što umanjuju kapital). Prema tome, vrijede sljedeća pravila: • Na kontima imovine sva povećanja knjiže se na lijevoj ili dugovnoj strani.

D IMOVINA P xxxx xxxx

• Na kontima kapitala i obveza sva povećanja knjiže se na desnoj ili potražnoj strani.

D KAPITAL i OBVEZE P xxxx xxxx

• Na kontima prihoda sva povećanja knjiže se na desnoj ili potražnoj strani.

D PRIHODI P xxxx xxxx

povećanje smanjenje


povećanje smanjenje, prijenos



• Na kontima troškova sva povećanja knjiže se na lijevoj ili dugovnoj strani.

D TROŠKOVI P xxxx xxxx

• Na kontima rashoda sva povećanja knjiže se na lijevoj ili dugovnoj strani.

D RASHODI P xxxx xxxx

• Na kontima dobiti sva povećanja knjiže se na desnoj ili potražnoj strani.

D DOBITAK P xxxx xxxx

• Na kontima gubitka sva povećanja knjiže se lijevoj ili dugovnoj strani.

D GUBITAK P xxxx xxxx

5.3. Knjiženje promjena na kontima Postoje tri temeljna modela knjiženja na kontima:

• Knjiženje stavke i protustavke u istoj svoti • Knjiženje više protustavki za jednu stavku • Knjiženje negativne stavke (storno)

povećanje prijenos (zatvaranje)

povećanje smanjenje, prijenos





Kada se poslovna promjena odražava na samo dvije stavke, tada se knjiže stavka i protustavka u istoj svoti Primjer 5.1

Proknjižite sljedeću poslovnu promjenu: Novcem sa žiro računa poduzeća podmirena je obveza prema dobavljaču u svoti od 6.000 kn.

�

D ŽIRO RAČUN P D DOBAVLJAČI P

xxxx 6.000 6.000 xxxx

(istodobno knjiženje stavke i protustavke u istoj svoti)

Kada se poslovna promjena odražava na više stavki, tada se knjiže stavka i više protustavki, ali zbroj dugovnih i potražnih stavki uvijek mora biti jednak. Primjer 5.2

Proknjižite sljedeću poslovnu promjenu: Poduzeće je kupcu isporučilo robu sa zaliha i ispostavilo fakturu na svotu od 15.000 kn + 3.300 kn PDV.

�

D KUPCI P D ZALIHE P

18.300 15.000

D OBVEZE ZA PDV P

3.300

(zbroj dugovnih i potražnih stavki mora biti jednak)

Ako na kontu treba proknjižit negativnu stavku kao protustavku, ona se knjiži pomoću storna. Storno knjiženja koriste se za:

• ispravljanje pogrešaka, • prijenos neke svote s jednog računa na drugi, • vraćanje stanja u knjigovodstvu na stanje koje je bilo prije storniranja.



Kod ručnog upisivanja promjena, storno se knjiži tako da se broj uokviri crvenim pravokutnikom (crveni storno). Kod knjiženja na računalu za storniranu stavku upisuje se negativan predznak. Primjer 5.2

Proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1) U blagajnu prodavaonice inkasirano je 14.640 kn. 2) Inkasirana svota od 14.640 kn uključuje PDV u svoti od 2.640 kn koji je prodavaonica obvezna platiti državi.

�

D BLAGAJNA P D PRIHOD P

(1) 14.640 14.640 (1) − 2.640 (2)

D OBVEZE ZA PDV P

2.640 (2) 5.4. Salda na kontima Saldo (stanje) na kontu predstavlja razliku izmeñu lijeve (dugovne ) i desne (potražne) strane istog računa. Razlikuju se dugovni, potražni i saldo nula. Saldo konta je dugovni ako je zbroj dugovne strane konta veći od zbroja potražne strane (slika 5.3). Konta aktive u pravilu imaju dugovni saldo. Iznimke su korektivna konta koja ispravljaju vrijednost osnovnih konta iz aktive (primjerice konto akumulirane amortizacije, usklañenja vrijednosti potraživanja, uračunate marže u prodajnoj cijeni, uračunatog PDV u prodajnoj cijeni, itd.) Saldo konta je potražni ako je zbroj potražne strane konta veći od zbroja dugovne strane. Konta pasive u pravilu imaju potražni saldo osim konta gubitka koji ima dugovni saldo. Kada su zbroj dugovne i potražne strane nekog konta jednaki tada konto nema salda (odnosno saldo je nula). Kod ručnog knjiženja ako na lijevoj ili desnoj strani konta nije ispunjen sav prostor, prazan prostor na kontu poništava se izlomljenom crtom koja se zove knjigovodstveno koljeno.



D Potraživanja od kupaca P

So 18.700 12.800 (2)(1) 5.100 3.400 (3)(4) 7.900 2.500 (5)(6) 4.700 18.700 Σ

Σ 36.400 17.70036.400 36.400


So17.700


So 15.200 6.800 (2)(1) 3.400 7.300 (5)(3) 7.300 8.400 (7)(4) 12.800 4.600 (9)(6) 4.600(8) 2.500 Σ 45.800 27.100 Σ

So 18.700

Početni saldo

Slika 5.3. Saldo konta

Saldo konta treba razlikovati od salda izravnanja. Saldo izravnanja javlja se prilikom zaključivanja konta na kraju poslovne godine zbog prijenosa salda u novu poslovnu godinu. Uvijek se knjiži na suprotnoj strani od one na kojoj je saldo konta. Na dan 31.12.2008. Na dan 1.01.2009.

Slika 5.4. Saldo izravnanja

Konačni saldo je dugovni

Poslovne promjene

Knjigovodstveno koljeno

Poslovne promjene

Saldo izravnanja (= 36.400 - 18.700 )

Početni saldo



Vježbe

1. Unesite početno stanje, evidentirajte poslovne promjene i izračunajte saldo konta (radi pojednostavljenja zanemarite protustavke):

1) Početno stanje na kontu žiro račun iznosi 19.000 kn. Sa žiro računa podmirena je obveza prema dobavljaču u svoti od 11.000 kn. Za kupljenu robu kupac je doznačio svotu od 14.000 kn. Poduzeće je dalo kratkoročni financijski kredit drugom poduzeću u svoti od 10.000 kn. Od kupca je primljen predujam u svoti od 5.000 kn.

2) Početno stanje na kontu obveza prema dobavljačima iznosi 23.000 kn. Podmirena je obveza prema dobavljaču u svoti od 12.000 kn. Dobavljač je isporučio materijal vrijedan 9.000 kn. Podmiren je račun dobavljača u svoti od 9.000 kn.

3) Početno stanje na kontu kupaca iznosi 15.000 kn. Kupcu je ispostavljen račun za isporučenu robu u svoti od 7.000 kn. Kupac je platio svotu od 22.000 kn ali je greškom proknjižena svota od 2.200 kn. Pogreška je odmah uočena i knjiženje je stornirano. Proknjižena je točna svota.

2. Na kontu obveza za kratkoročne kredite evidentirajte sljedeće poslovne

promjene, izračunajte saldo izravnanja i prenesite ga u narednu poslovnu godinu:

1) Početno stanje na dan 01.01.2008. iznosio je 25.000 kn. 2) Primljen je kratkoročni kredit banke u svoti od 15.000 kn. 3) Podmiren je dio obveza za kratkoročne kredite u svoti 32.000 kn.

Pregled pojmova:

knjigovodstveni konto, T- konto; dugovna i potražna strana konta pravila knjiženja na kontima; temeljni modeli knjiženja u dvojnom knjigovodstvu (knjiženje jedne i više protustavki, storno knjiženja); saldo konta (dugovni, potražni, nula), saldo izravnanja, knjigovodstveno koljeno



Dodatak: Oblici knjigovodstvenih konta Osnovni elementi knjigovodstvenog konta u dvojnom knjigovodstvu jesu:

• naziv konta (npr. kupci, zalihe materijala) • broj (šifra) konta, • datum promjene, • dokument na temelju kojeg je nastala promjena (temeljnica), • opis promjene (npr. kupcu je isporučen materijal), • vrijednosni iskaz promjene (svota), • stupac „duguje“ i stupac „potražuje“. Prema obuhvatu i raspredu elemenata razlikuju se sljedeći oblici konta:

• konto po pagini (jednostrani oblik konta) • konto po foliju (dvostrani oblik konta) • stepenasti konto (štafel, stupičasti konto) • tabelarni konto (američki žurnal)

• kombinirani konto Konto po pagini (jednostrani oblik konta) zbog svoje preglednosti najčešće se koristi u praksi osobito u voñenju knjigovodstva uz primjenu računala. Za njega je karakteristično da se opisni elementi knjiže na lijevom dijelu stranice (slika 5.5), a vrijednosni iskaz promjene u stupcima duguje i potražuje na desnom dijelu stranice.

Str.1 _________________________________ ____________

Godina:………. Naziv konta Broj konta

Svota Datum knjiženja

Temeljnica

Opis knjiženja Duguje Potražuje

Slika 5.5. Konto po pagini

Konto po foliju (dvostrani oblik konta) više ne koristi u praksi. Na njemu su se odvojeno knjižili datum, opis i svota dugovnog od datuma, opisa i svote potražnog prometa (slika 5.6). Time se dobivala preglednost dugovnih i potražnih knjiženja



NAZIV KONTA

DUGUJE POTRAŽUJE Datum Opis Str. Svota Datum Opis Str. Svota

Slika 5.6. Konto po foliju

Stepenasti konto (štafel, stupičasti konto) najstariji je oblik konta, a vuče korijen iz evidencije nekadašnjih dužničko – vjerovničkih poslova, koji se smatraju prvim evidencijama organiziranog knjigovodstva. Iz tog oblika konta razvio se današnji oblik konta za knjiženje štednih uloga.

ZNAK Datum knjiženja

OPIS D(+) ili P(–)

IZNOS

+ –

100 000 40 000

2002. 01.01 10.02

Početno stanje Za isplatu

60 000

Slika 5.7. Stupičasti oblik konta (štafel) Tabelarni oblik konta (američki žurnal) predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Tabelarni oblik konta ima kolonu za datum, opis knjiženja, svotu koja se knjiži, a zatim razradu po stavkama od kojih svaka ima stupce duguje i potražuje. Danas se ovaj oblik konta rijetko koristi.

Prihod Materijal Dobavljači

Datum

Temeljnica

OPIS Svota ukupno D P D P D P

Slika 5.8. Tabelarni oblik konta (američki žurnal)

Kombinirani oblik konta je najčešće kombinacija jednostranog i stupičastog oblika, zadržava sve prednosti konta po pagini a omogućuje uvid u saldo poslije svakog poslovnog dogañaja.

PROMET SALDO Datum knjiženja

Temeljnica

Opis Duguje Potražuje Duguje Potražuje

Slika 5.9. Kombinirani oblik konta



6. KONTNI PLAN I POSLOVNE KNJIGE 6.1. Računski (kontni) plan U modernom dvojnom knjigovodstvu razvijanje računa (konta) polazi od definiranja računskih (kontnih) razreda ili klasa.

Računski razredi se dalje dijele na skupine računa (konta). Skupine računa se dalje dijele na osnovne račune (konta). Osnovni računi se dalje dijele na analitičke račune (konta).

Svi razredi, skupine, osnovni računi i analitički računi se šifriraju kako bi se tehnika knjiženja pojednostavnila. Šifriranje se izvodi desetičnom razradom, tj. označavanjem brojevima od 0 do 9. Na temelju razrade računa (konta) i njihovog šifriranja formira se računski (kontni) plan koji osigurava prepoznavanje svake pojedine knjigovodstvene stavke te točnost pri unosu podataka, formiranju poslovnih knjiga i izradi izvješća. Definiranje računskog plana i šifriranje stavki izvodi se prema sljedećoj shemi: U praksi se najčešće primjenjuje jedno od sljedeća tri načela rasporeda razreda (klasa):

• funkcijsko načelo • bilančno načelo • kombinirano načelo Funkcijsko načelo podrazumijeva redoslijed razreda u računskom planu na način da kretanje knjigovodstvenih stavki prati proizvodni i poslovni proces. Funkcijsko načelo kod nas ima dugu tradiciju pa se primjenjuje i danas u većini

Razred od 0 do 9 Skupina računa od 00 do 99

Osnovni računi od 000 do 999 Analitički računi od 0000 do 9999



naših računskih planova bez obzira što više nema zakonskog propisa koji bi na to obvezivao. Prema računskom (kontnom) planu RRiF-a razredi su rasporeñeni ovako: Bilančno načelo rasporeda računskih razreda obilježava slijed uvoñenja pozicija u računski plan sukladno sadržaju u bilanci i računu dobiti i gubitka. U pravilu, prvo se unose i nižim brojevima šifriraju pozicije koje pripadaju aktivi, a zatim pasivi. Nadalje slijede pozicije koje pripadaju troškovima, rashodima te obračunu rezultata poslovanja. Primjenom kriterija opadajuće likvidnosti u aktivi prve po redoslijedu dolaze pozicije s većom, a zatim pozicije s manjom likvidnošću. Prema tome, redoslijed pozicija prema ovom kriteriju bio bi slijedeći:

▪ Novac, ▪ Kratkotrajna financijska imovina, ▪ Kratkotrajna potraživanja ▪ Zalihe ▪ Dugotrajna imovina

Razred 0 – Dugotrajna imovina i potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

Razred 1 – Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja, gubitak iznad visine kapitala i aktivna vremenska razgraničenja

Razred 2 – Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja za rizike i troškove i pasivna vremenska razgraničenja

Razred 3 – Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara

Razred 4 – Troškovi poslovanja

Razred 5 – Slobodan (mjesta i nositelji troškova)

Razred 6 – Proizvodnja i gotovi proizvodi

Razred 7 – Rashodi i Prihodi te Bruto financijski rezultat



Kod rasporeda pozicija u pasivi primjenjuje se kriterij ročnosti (dospjelosti) koji se definira prema duljini roka u kojem je vjerojatno da će se postaviti zahtjev za isplatu. Prema kriterija opadajuće ročnosti raspored pozicija bi bio slijedeći:

▪ Vlastiti kapital ▪ Dugoročna obveze ▪ Kratkoročne obveze

Raspored razreda u bilanci (prema računskom planu RRiF)

RAZ AKTIVA PASIVA RAZ. 0 Dugotrajna imovina i

potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

Kapital i rezerve 9

1 Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja, gubitak iznad visine kapitala i aktivna vremenska razgraničenja

Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja za rizike i pasivna vremenska razgraničenja

2

3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara

6 Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba

Raspored razreda računskog plana prema pozicijama računa dobiti i gubitka

POZICIJA

RASPORED (SKUPINA)

Prihodi Troškovi Rashodi

7 (74 – 78) 4

7 (70 – 73) Bruto financijski rezultat 7 (79)

Financijski rezultat poslovanja 8 Kad su razredima dodijeljene osnovne šifre od 0 do 9, njihov sadržaj se dalje rasporeñuje po skupinama , osnovnim računima i analitičkim računima i šifrira



Razred 0 dijeli se na sljedeće skupine računa:

RAZRED 0 DUGOTRAJNA IMOVINA I POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPL AĆENI

KAPITAL

SKUPINE 00 – Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital 01 – Nematerijalna imovina 02 – Materijalna imovina – prirodna bogatstva 03 – Materijalna imovina – grañevinski objekti i oprema 04 – Stambene zgrade i stanovi 05 – Ostala materijalna imovina 06 – Financijska imovina dugoročna 07 – Dugoročna potraživanja

Svaka skupina računa dijeli se na osnovne račune (konta)


KAPITAL SKUPINE 03 M ATERIJALNA IMOVINA – GRAðEVINSKI OBJEKTI I OPREMA

OSNOVNI RAČUNI 030 – Grañevinski objekti 031 – Postrojenja i oprema (strojevi) 032 – Alati, pogonski i uredski inventar, pokućstvo i transportna sredstva 033 – Predujmovi za materijalna sredstva 034 – Materijalna sredstva u pripremi (investicije u tijeku) 038 – Vrijednosno usklañenje objekata i opreme 039 – Akumulirana amortizacija grañevinskih objekata i opreme

Svaki osnovni račun se dalje dijeli na analitičke račune i šifrira


KAPITAL SKUPINE 03 M ATERIJALNA IMOVINA – GRAðEVINSKI OBJEKTI I OPREMA OSNOVNI RAČUN 030 – GRAðEVINSKI OBJEKTI

ANALITI ČKI RA ČUNI 0300 – Poslovne zgrade trgovine i administracije 0301 – Tvorničke zgrade, hale i radionice



0302 – Zgrade hotela, motela , restorana 0303 – Skladišta, silosi, nadstrešnice, garaže, staklenici 0304 – Zgrade montažne, barake, hladnjače, sušionice 0305 – Ograde i izlazi 0306 – Putovi, mostovi, parkirališta, staze, rampe….. 0307 – Cjevovodi, vodospremnici, kanalizacija… 0308 – Športski objekti, žičare, športski tereni 0309 – Ostali nespomenuti grañevinski objekti

Analitički računi (konta) mogu se dalje dijeliti na subanalitičke račune (konta). 6.2. Poslovne knjige Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim dogañajima koje se formiraju temeljem unošenja podataka u skladu s odreñenim računovodstvenim načelima, standardima i tehnikama. Prema Zakonu o računovodstvu poslovne knjige čine:

• dnevnik • glavna knjiga • pomoćne knjige

Otvaranje poslovnih knjiga obavlja se nastupom poslovne godine, tj. od 01.01. tekuće godine, na temelju bilance krajem proteklog razdoblja, tj. 31.12. protekle godine. Kod novoosnovanih poduzeća poslovne knjige otvaraju se na temelju prve poslovne promjene ili na temelju početne bilance utemeljene na popisu imovine i obveza te stanja vlastitog kapitala. Računi rashoda i prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave o poslovnoj promjeni. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka, tj. kronološkim redoslijedom. Dnevnik se organizira kao jedinstvena poslovna knjiga (što je u praksi najčešće) ali se može organizirati kao više specijaliziranih knjiga (dnevnik financijskog knjigovodstva, dnevnici analitičkih knjigovodstava i dnevnik izvanbilančnog knjigovodstva). Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu jesu:

• prijenosna metoda • kopirna metoda • metoda elektroničke obrade podataka



DNEVNIK …… STRANA:

SVOTA R. BR.

DATUM TEMELJNICA SADRŽAJ KONTO DUGUJE POTRAŽU

J 1.

25.01.

Izvadak br.9

Obveze prema dobavlačima Žiro račun Podizanje gotovine za potrebe blagajne – Ček br…

2200 1000

5 000,00 (1)

5 000,00 (2)

(3) (4)

2200 – OBVEZE PREMA DOBAVLAČIMA 1000 – ŽIRO RAČUN 5 000, 00 xxxx Sº Sº xxxx 5 000,00 Glavna knjiga pokazuje sustavna knjiženja po kontima. Prema tome glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tijekom poslovne godine. Budući da su na svakom kontu sustavno poredane sve promjene koje su se na njemu dogodile, glavna knjiga kao skup konta predstavlja sustavnu evidenciju. Raspored računa (konta) u glavnoj knjizi temelji se na unaprijed definiranom kontnom planu. Glavna knjiga tiskana na slobodnim listovima izgleda ovako:

KTO: 9000 – Kapital

KTO: 8000 – Dobitak

KTO: 6000 – Proizvodnja u tijeku

KTO: 4000 – Troškovi materijala

KTO: 3100 –Zalihe materijala

KTO: 2200 – Dobavljači

KTO: 1000 – Žiro račun

KTO: 0311 . Strojevi Dat Opis D P 1.1

Prijenos salda 1000



Glavnu knjigu čine dva meñusobno autonomna dijela: • bilančni zapisi • izvanbilančni zapisi Glavna knjiga bilančnih zapisa obuhvaća sva stanja i kretanja na kontima imovine, izvora imovine, troškova, rashoda i prihoda. Glavna knjiga izvanbilančnih zapisa obuhvaća odreñene poslovne dogañaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u bilanci i računu dobitka ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuñe imovine na primjer, pravima i obvezama koje u budućnosti mogu utjecati na promjene u bilanci i računu dobitka i tome slično. Glavna knjiga (kao i dnevnik) na kraju godine uvezuje se i čuva najmanje 10 godina. Pomoćne knjige se u pravilu organiziraju zasebno. Uglavnom predstavljaju dopunu glavne knjige. Razlikujemo: • Analiti čke evidencije (pomoćne knjige u kojima se raščlanjuje analitički neki konto glavne knjige), npr. ▪ analitička evidencija stalne imovine, ▪ analitička evidencija kupaca (salda konti kupaca), ▪ analitička evidencija dobavljača (salda konti dobavljača), ▪ analitička evidencija sirovine i materijala, ▪ analitička evidencija sitnog inventara, ambalaže i autoguma, ▪ analitička evidencija gotovih proizvoda, ▪ analitička evidencija robe, ▪ analitička evidencija plaća, itd. • Druge pomoćne knjige dopunjavaju podatke o nekoj poziciji glavne knjige ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema važećim računovodstvenim i poreznim propisima, npr. ▪ knjiga blagajne, ▪ knjiga ulaznih računa, ▪ knjiga izlaznih računa, ▪ knjiga deviznih sredstava, ▪ knjiga mjenica,



▪ knjiga poslovnih udjela, ▪ knjiga dionica ▪ knjiga računa za predujmove, itd Pomoćne poslovne knjige moraju se čuvati najmanje 5 godina.

Vježbe 1. Poduzeće Maestral ima stanje na sljedećim kontima:

Red. br. Broj konta Naziv konta Iznos 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

0300 9000 0311 0390 0391 951 1000 1200 2200 630 2140 640 648 641

Poslovne zgrade Upisani kapital Strojevi Akumulirana amortizacija zgrade Akumulirana amortizacija strojeva Gubitak tekuće godine Žiro račun Potraživanja od kupaca Dobavljači zaliha Zalihe gotovih proizvoda Obveze za kratkoročne kredite Gotovi proizvodi u prodavaonici Marža u prodajnoj cijeni PDV u prodajnoj cijeni

180.000 250.000 80.000 19.000 17.000 28.700 23.000 28.000 59.000 12.000 43.000 54.000 7.500 10.200

Razvrstajte konta prema njihovoj pripadnosti u aktivu i pasivu te izračunajte ukupno stanje imovine i izvora imovine.

Pregled pojmova:

Kontni plan, razredi (klase), skupine računa, osnovni i analitički računi, šifriranje; načela rasporeda klasa: funkcijsko načelo, bilančno načelo, kombinirana načela

Poslovne knjige: dnevnik, glavna knjiga, pomoćne knjige; glavna knjiga bilančnih i izvanbilančnih zapisa, analitičke evidencije i druge pomoćne knjige; čuvanje poslovnih knjiga



7. SUSTAV POREZA NA DODANU VRIJEDNOST 7.1. Porez na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od 1.siječnja 1998. Dodana vrijednost je novostvorena vrijednost koju proizvoñač dodaje proizvodu prije nego što ga proda kao novi proizvod. Odnosno, dodana vrijednost je razlika izmeñu prodajne vrijednosti proizvedenih dobara i usluga i vrijednosti kupljenih utrošaka (osim utroška rada) koji se koriste za njihovu proizvodnju. Kako u proizvoñačkom lancu postoji mnogo posrednika od kojih svaki dodaje dio vrijednosti, konačna cijena u maloprodaji zapravo predstavlja zbroj svih dodanih vrijednosti po fazama proizvodnje i prodaje. Primjer 7.1

Pilana proizvodi daske od drva iz vlastitih šuma i prodaje ih tvornici namještaja. Ona izdaje račun za isporuku dasaka na svotu od 100 kn + 22 kn PDV. Tvornica namještaja proizvodi stol i prodaje ga salonu namještaja te izdaje račun na svotu od 400 kn + 88 kn PDV. Salon namještaja prodaje stol kupcu za 1098 kn. Izračunajte PDV uplaćen u državnu blagajnu.

�

Pilana ostvaruje prihod od 100 kn. Njena obveza prema državi je 22 kn PDV.

Tvornica namještaja knjiži svotu od 22 kn PDV-a kao pretporez. Ona izdaje račun salonu namještaja i zaračunava 88 kn PDV-a. Obveza tvornice prema državi je razlika izmeñu porezne osnove po izdanom računu i pretporeza s primljenog računa od pilane:

88 kn – 22 kn = 66 kn. Isti iznos poreza dobije se kad na novostvorenu vrijednost (= prihod tvornice od prodaje stola – trošak kupljenih dasaka = 400 kn – 100 kn = 300 kn) primjeni stopa od 22% (tj. 300×0.22 = 66kn).

Salon namještaja knjiži svotu od 88 kn PDV-a kao pretporez. Iznos PDV-a koji je sadržan u prodajnoj cijeni stola može se izračunati pomoću izraza:

×+ %u stopa porezna100

%u stopa Poreznaprodajna cijena = kn 198=1098×

22)+(100

22

Prihod salona namještaja je 900 kn (= 1098 kn – 198 kn). Obveza salona namještaja prema državi je razlika izmeñu porezne osnove po računu izdanom kupcu i pretporeza s primljenog računa od tvornice namještaja:



198 kn − 88 kn = 110 kn.

Država je naplatila 198 kn poreza i to: 22 kn od pilane, 66 kn od tvornice i 110 kn od salona namještaja. Iznos od 198 kn odgovara porezu od 22% obračunanom na cijenu od 800 kn koliko je platio krajnji potrošač. Obveznici PDV-a su pravne ili fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. Tu spadaju:

• poduzetnici koji isporučuju dobra i usluge • uvoznici kada uvoze dobra

Poduzetnici čija godišnja vrijednost isporuka dobara usluga nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su osloboñene od poreza nije veća od 85.000 kuna, ne plaćaju porez na dodanu vrijednost. Oni nemaju pravo na iskazivanje poreza na izdanim računima i ne mogu odbiti porez koji im zaračunaju ostali poduzetnici. Predmet oporezivanja su: • isporuke svih dobara i sve uz naknadu obavljene usluge u zemlji • vlastita potrošnja (uzimanje dobara ili korištenje usluga iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe, za reprezentaciju i sl.) • uvoz dobara • isporuke dobara i usluga koje se obavljaju uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uvjete vlasnicima poduzeća ili članovima njihove obitelji • usluge koje obavljaju privatni poduzetnici u zemlji. Porezna obveza po izdanom računu knjiži se sljedećoj shemi:

Konto kupaca Konto prihoda �� ukupni iznos prihoda �� iznos računa Konto obveza za PDV iznos PDV �� Plaćanja poreza na dodanu vrijednost osloboñeni su: • najam stambenih prostorija • usluge banaka, štedionica, štedno-kreditnih organizacija, društva osiguranja i reosiguranja • usluge liječnika, stomatologa, fizioterapeuta, biokemijskih laboratorija u privatnoj praksi • usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama



• usluge i isporuke dobara ustanova socijalne skrbi, ustanova za dječju skrb i skrb za mladež, predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova, ustanova učeničkog i studentskog standarda, vjerskih zajednica i ustanova, javnih ustanova u kulturi, samostalnih umjetnika i umjetničkih organizacija

• izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, uključujući prijevozne i otpremne usluge

• isporuke dobara u slobodnu carinsku zonu, slobodnim carinskim prodavaonicama i skladištima • privremeni uvoz dobara i konačni uvoz humanitarne pomoći • uvoz promidžbenog materijala, robnih marki i slično • razne donacije kulturnim, obrazovnim, vjerskim, humanitarnim i sličnim institucijama uz posebne uvjete. Prilikom uvoñenja PDV-a primjenjivala se samo osnovna stopa od 22%. Od 1.studenog 1999. uvodi se nulta stopa (0%) na sve vrste kruha, mlijeka, knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, odreñene vrste lijekova i ortopedska pomagala. Ova stopa primjenjuje se i na usluge javnog prikazivanja filmova, knjige objavljene na CD-ROM-u, videokasetama, audiokasetama, te na znanstvene časopise. Od 1. siječnja 2006. primjenjuje se snižena stopa (10%) na odreñene turističke usluge (usluge smještaja i agencijske provizije za navedene usluge).

Primjer 7.2

Izračunajte zaradu: 1) pekara koji prodaje kruh po cijeni od 5 kn i na njega obračunava PDV po

stopi od 0%; za proizvodnju kruha kupio je brašno po cijeni od 3,66 kn (= 3 kn trošak brašna + 0,66 kn PDV)

Potrebno je razlikovati Kod nulte stope poreza proizvoñači pri isporuci proizvoda obračunavaju nulti PDV i imaju pravo na odbitak pretporeza sadržanog u ulaznim računima dobavljača (uvoznici: odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu)

Kod poreznog osloboñenja proizvoñači pri isporuci ne obračunavaju porez i nemaju pravo na odbitak pretporeza sadržanog u ulaznim računima i on povećava trošak nabave.



2) banke koja obavlja usluge voñenja tekućeg računa (osloboñena plaćanja PDV-a) a naplaćuje ih po cijeni od 5 kn po računu; za tiskanje izvoda kupila je papir po cijeni 3,66 kn (= 3 kn trošak papira + 0,66 kn PDV).

� 1) Pekar je porezni obveznik i na kraju razdoblja napraviti će obračun PDV-a.

Njegova obveza iznosi 0,00 kn a pretporez iz primljenog računa 0,66 kn, pa ima pravo od države tražiti povrat poreza u iznosu od 0,66 kn. Prema tome, zarada pekara iznosi 2,00 kn (= 5,00 kn – 3,00 kn).

2) Banka nije porezni obveznik i nema pravo na odbitak pretporeza. PDV uključen u cijenu papira je trošak banke. Njena zarada iznosi 1,34 kn (= 5,00 kn – 3,66 kn).

Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Poduzetnici (obveznici poreza na dobit) plaćaju PDV prema izdanim računima (R-1 računi) i konačni obračun poreza moraju obaviti do kraja travnja za prethodnu godinu. Obrtnici i ostale fizičke osobe (obveznici poreza na dohodak) PDV plaćaju prema naplaćenim računima (R-2 računi) i konačni obračun podnose do kraja veljače tekuće godine za proteklu godinu. Obračunsko razdoblje može biti mjesečno ili tromjesečno (kvartalno). Poduzetnici čija je vrijednost isporučenih roba i usluga u u prethodnoj godini bila manja od 300.000 kn obračunavaju PDV tromjesečno, dok ostali imaju obvezu mjesečnog saldiranja PDV-a. 7.2. Knjiženje poreza na dodanu vrijednost PDV u pravilu se knjiži na posebnim kontima potraživanja i obveza i na kraju obračunskog razdoblja se saldira. Pretporez po ulaznim računima ne knjiži se na troškove ili zalihe, nego se izdvaja na posebnu skupinu konta 140 - Pretporez. Primjer 7.3

Primljen je račun za telefon u iznosu od 8.000 kn + 1 760 kn PDV. Proknjižite ga na kontima glavne knjige.

� 4100 – Trošak telefona 2201 – Dobavljači usluga �� 8.000 9.760 �� 1400 – Pretporez �� 1.760



PDV iskazan na izlaznim računima u pravilu se ne knjiži na prihode nego se odvaja i knjiži na skupini konta 240 - Obveze za PDV

Primjer 7.4

Ispostavljen je račun kupcu za obavljene usluge prijevoza u svoti od 12.000 kn + 2.640 kn PDV. Proknjižite ga na kontima glavne knjige

�

1200 – Potraživanja od kupaca 7 514 – Prihodi od prijevoza �� 14.640 12.000 �� 2400 – Obveze za PDV 2.640 �� Na kraju obračunskog razdoblja dospjeli pretporezi i obveze prema PDV-u zatvaraju se, a razlika se knjiži na potraživanja ili obveze ovisno o tome što je veće. Ako je pretporez veći od obveze saldiranje se radi prema sljedećoj shemi: 1400 – Pretporez 2400 – Obveze za PDV S0 2.000 2.000 �� 1.200 1.200 S0

2.000 – 1.200 = 800 1407 – Potraž. za razliku većeg pretp. �� 800 Poduzetnik ima pravo tražiti povrat većeg pretporeza od države ili ga koristit za pokriće obveze u idućem razdoblju. Uplata potraživanog iznosa od države na žiro račun: 1407 – Potraž. za razliku većeg pretp. 1000 – Žiro račun �� 800 800 �� 800 Ako su obveze za PDV veće od pretporeza onda se saldiranje radi prema sljedećoj shemi:



1400 – Pretporez 2400 – Obveze za PDV S0 500 500 �� 1.100 1.100 S0

1.100 – 500 = 600 2407 – Obv. po razlici poreza i pretpor. 600 �� Obveza za PDV za proteklo obračunsko razdoblje plaća se do zadnjeg dana u mjesecu u tekućem razdoblju na poseban žiro račun državnog proračuna. Podmirenje obveze za PDV prema državi s žiro računa poduzetnika: 2407 – Obv. po razlici poreza i pretpor. 1000 – Žiro račun �� 600 600 �� S0 600 ��

Vježbe 1. Proknjižite sljedeće poslovne promjene na kontima glavne knjige:

1) Za obavljene usluge popravaka ispostavljen je račun kupcu u iznosu od 35.000 kn + 7.700 kn PDV

2) Primljen je račun za obavljene usluge promidžbe na svotu do 10.000 kn + 2.200 kn PDV

3) Saldiran je PDV 4) Obveza za PDV prema državi podmirena je s žiro računa poduzetnika

Pregled pojmova:

dodana vrijednost, obveznici PDV-a; predmet oporezivanja; porezna osloboñenja; osnovna, nulta i snižena stopa oporezivanja; porezno osloboñenje vs. nulta stopa poreza; razdoblje oporezivanja

knjiženje: pretporeza po ulaznim računima, obveza za PDV; saldiranje PDV-a, uplata i isplata razlike PDV-a



2. Proknjižite sljedeće poslovne promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Poduzeće je iznajmilo skladišni prostor i najmoprimcu izdalo račun u svoti 15.000 kn + 3.300 kn PDV

2) Od banke je primilo račun za proviziju za voñenje platnog prometa u svoti od 1.100 kn

3) Inozemnom kupcu su prodani proizvodi u kunskoj protuvrijednosti od 74.000 kn.

4) Obavljene su usluge izrade projektne dokumentacije i ispostavljena je faktura u svoti od 10.000 kn + 2.200 kn PDV

5) Primljen je račun za kupljene stručne knjige u svoti od 2.000 kn 6) Primljen je račun za utrošenu električnu energiju u svoti od 6.000 kn +

1.320 kn PDV 7) Kupcu je izdan račun za obavljene prijevozne usluge u svoti od 8.500

kn + 1.870 kn PDV 8) Primljen je račun za kupljeno novo računalo u svoti od 6.000 kn +

1.320 kn PDV 9) Na kraju obračunskog razdoblja saldiran je PDV 10) Razlika PDV podmirena je preko žiro računa.

2. Proknjižite sljedeće poslovne promjene na kontima glavne knjige te nakon toga kroz dnevnik:

1) Kupljen je materijal od dobavljača te je primljen račun u svoti od 50.000 kn plus 11.000 PDV (materijal je uskladišten na zalihe).

2) Od dobavljača je kupljen i sitni inventar i dobavljač je ispostavio račun u svoti od 4.000 kn plus 880 kn PDV.

3) Poduzeće je prodalo gotove proizvode kupcu, te mu je ispostavilo račun u svoti od 10.000 kn plus 2.200 kn PDV.

4) Primljen je račun od HT za potrošeni telefon u svoti od 3.000 kn plus 660 kn PDV.

5) Poduzeće je prodalo gotove proizvode kupcu iz inozemstva te mu je ispostavilo račun na iznos 10.000 EUR-a (73.000 kn).

6) Računovodstveni servis je za usluge voñenja poslovnih knjiga ispostavio račun u svoti od 2.000 kn plus 440 kn PDV.

7) Poduzeće je sa svoga žiro računa (na kojemu se nalazi 60.000 kn) podmirilo dio obveza u svoti od 24.400 kn.

8) Na kraju obračunskog razdoblja saldiran je PDV. 9) Zatražen je povrat razlike PDV-a od države te je navedeni iznos

uplaćen na žiro račun.



8. OSNIVANJE PODUZEĆA 8.1. Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju jednaki. Kod osnivanja društva nijedan osnivač ne može preuzeti više temeljnih uloga, ali ih kasnije može steći. U Hrvatskoj to je najčešći oblik trgovačkog društva. Društvo je pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Osniva se na temelju ugovora koji moraju potpisati svi osnivači, a sklapa se u obliku javnobilježničke isprave. Imovina društva strogo je odvojena od imovine članova društva. Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću mora biti izražen u kunama, a najniži iznos temeljnog kapitala je 20.000 kn. Pojedini temeljni ulog ne može biti manji od 200 kuna i mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 100. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala. Temeljni ulog se može unijeti uplatom novca i ulaganjem stvari i prava. Prema tome vrijedi sljedeća shema: Aktiva Pasiva Prava Temeljni kapital xxx xxx Stvari xxx Novac xxx Temeljni ulozi u obliku stvari i prava moraju se u cijelosti unijeti prije upisa društva u sudski registar.

BILANCA (POČETNA)



Primjer 8.1

Prilikom osnivanja poduzeća vlasnik je unio sljedeću imovinu: • uplata u novcu 60.000 kn na ime temeljnog kapitala • poslovni prostor procijenjene vrijednosti 225.000 kn • osobno računalo procijenjene vrijednosti 4.000 kn

Proknjižite nastale promjene na kontima glavne knjige-

�

0300 – Poslovne zgrade 9000 – Upisani temeljni kapital �� 225.000 289.000 �� 0312 – Uredska oprema �� 4.000 1000 – Žiro račun �� 60.000 Kod unošenja temeljnog uloga uplatom novca postoji mogućnost postepenog uplaćivanja uloga, s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljnog uloga koji uplaćuje u novcu. Istovremeno, ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000 kuna (tj. mora se uplatiti najmanje polovina temeljnog kapitala u novcu). Novčani ulozi uplaćuju se na račun društva kod financijske institucije u Hrvatskoj. Kod postepenog uplaćivanja na strani aktive pojavljuju se potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital, a na strani pasive upisani temeljni kapital koji nije plaćen.

Primjer 8.2

Proknjižite nastale promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige: 1) Temeljem izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću

odreñeno je da upisani kapital iznosi 100.000 kn. Vlasnik je uplatio 70.000 kn odmah, a ostatak mora platiti u dvije jednake rate.

2) Vlasnik je uplatio prvu dospjelu ratu temeljnog uloga u svoti od 15.000 kn

�



Knjiženja u dnevniku:

Svota Tek br.

Opis

Konto Duguje Potražuje

1. Žiro račun Upisani temeljni kapital vlasnika Uplata osnivačkog uloga u novcu

Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital Upisani kapital koji nije plaćen Za upisani a neuplaćeni kapital

1000 900

000 901

70.000 30.000

70.000 30.000

2. Žiro račun Potraž. za upisani a neuplaćeni kapital Uplata prve dospjele rate temeljnog kapitala

Upisani temeljni kapital koji nije uplaćen Upisani temeljni kapital vlasnika Za uplatu prve dospjele rate temeljnog kapitala

1000 000

901 900

15.000 15.000

15.000 15.000

Knjiženja u glavnoj knjizi:

1000 – Žiro račun 900 – Upisani temeljni kapital �� 70.000 70.000 �� 15.000 15.000 �� 000 – Potraživanja za upisani, 901 – Upisani kapital a neuplaćeni kapital koji nije uplaćen_____ 30.000 15.000 �� 15.000 30.000 �� 8.2. Osnivanje dioničkog društva Dioničko društvo je trgovačko društvo kapitala u kojem članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom u dionice. Može ga osnovati i samo jedna osoba. Pravnu osobnost dioničko društvo stječe upisom u sudski registar. Ono odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom, dok dioničari ne odgovaraju za obveze društva. Temeljni kapital i dionice moraju glasiti na nominalne iznose izražene u kunama. Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000 kuna. Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez nominalnog iznosa. Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10 kuna. Dionice se uplaćuju novcem, ulaganjem stvari ili imovinskih prava kojima se može utvrditi imovinska



vrijednost. Prije upisa dioničkog društva u sudski registar mora se uplatiti najmanje četvrtina nominalnog iznosa svake dionice koja se uplaćuje u novcu.

Kad se dionice prodaju po nominalnoj vrijednosti knjiži se račun 9001 – Temeljni dionički kapital, a kako su dionice plaćene novcem protustavka je žiro

Temeljni pojmovi vezani za dionice: • Obične (redovne) dionice su vlasnički vrijednosni papiri. Njihovi vlasnici (dioničari) imaju pravo upravljanja poduzećem, pravo udjela u financijskom rezultatu (isplata dividende), pravo udjela u ostatku likvidacijske mase poduzeća, pravo prodaje svojih dionica, itd.

• Povlaštene (prioritetne, preferencijalne) dionice su vlasnički vrijednosni papiri, ali imaju neke karakteristike dužničkih vrijednosnica. Njihovi vlasnici u odnosu na obične dioničare imaju pravo prioriteta naplate dividendi (obično se obračunavaju po fiksnoj stopi), prioriteta naplate u slučaju likvidacije poduzeća, kumulativno pravo na naplatu svih neisplaćenih dividendi.

• Autorizirane (odobrene) dionice predstavljaju najveći broj dionica koje dioničko društvo može kreirati prema odredbama ugovora osnivanju (inkorporiranju).

• Trezorske dionice su emitirane, plaćene dionice koje je poduzeće ponovno steklo kupnjom ili darom (donacijom). One ne nose pravo glasa niti pravo na dividendu i umanjuju vrijednost kapitala. Formiraju se iz različitih razloga (sprječavanje pada vrijednosti dionica, smanjenje udjela nekih vlasnika i sl.) i mogu se ponovo prodati na tržištu.

• Nominalna vrijednost dionica je vrijednost koja je naznačena na dionicama, tj. vrijednost na koju glase dionice prilikom emisije.

• Tržišna vrijednost dionica je ona vrijednost za koju su dionice realizirane (prodane) na tržištu kapitala. Ona može biti veća, jednaka, manja od nominalne vrijednosti.

• Knjigovodstvena vrijednost dionica je ona po kojoj se dionice vode u poslovnim knjigama. Ona mjeri ukupni kapital po dionici odnosno udjel u neto imovini poduzeća.

• Kapitalni dobitak je razlika izmeñu tržišne i nominalne vrijednosti dionica.



račun. Ako se dionice prodaju po vrijednosti većoj od nominalne, upisani i uplaćeni kapital knjiži se po nominalnoj vrijednosti, a razlika do tržišne vrijednosti knjiži se na posebnom kontu 910 – Kapitalni dobitak (premije za emitirane dionice). Troškovi tiskanja i prodaje dionica knjiže se uobičajeno, ali evidencija autoriziranih dionica knjiži se izvanbilančno. Broj autoriziranih dionica iskazan u poslovnim knjigama predstavlja potencijalnu emisiju osloboñenu od administrativne procedure njihova odobravanja. Naime, ako društvo koje je emitiralo sve autorizirane dionice želi izvršiti dodatnu emisiju dionica tada mora pristupiti izmijeni odredbi ugovora o osnivanju kojima se definira broj odobrenih dionica. Primjer 8.3

Proknjižite nastale promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige: 1) Dioničko društvo autoriziralo je 10.000 dionica po nominalnoj vrijednosti

od 500 kn po dionici. Sve dionice su prodane i naplaćene. 2) Primljen je račun za troškove tiskanja dionica na svotu od 10.000 kn plus

2.200 kn PDV. 3) Plaćen je račun za tiskanje dionica.

� Knjiženja u dnevniku:

Svota Tek. br.

Opis


1. Žiro račun Temeljni dionički kapital Uplata temeljnog kapitala

1000 9001

5.000.000

5. 000.000

2. Troškovi tiskanja dionica Pretporez Dobavljači usluga Faktura za tiskanje dionica

4198 1400 220

10.000 2.200

12.200

3. Dobavljači usluga Žiro račun Za plaćenu fakturu

220 1000

12.200

12.200


1000 – Žiro račun 9001 – Temeljni dionički kapital �� 5.000.000 12.200 5.000.000 ��



4198 – Troškovi tiskanja dionica 220 – Dobavljači usluga �� 10.000 12.200 12.200 �� 1400 – Pretporez �� 2.200

Vježbe 1. Proknjižite sljedeće promjene na kontima glavne knjige i u dnevniku:

1) Prilikom osnivanja poduzeća jedan od vlasnika je uplatio na račun poduzeća novac u iznosu od 200.000 kn na ime temeljnog kapitala.

2) Drugi osnivač kao temeljni ulog unio u poduzeće vlastiti poslovni prostor čija je vrijednost 150.000 kn.

2. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Prilikom osnivanja poduzeća vlasnici odlučili da temeljni kapital bude 300.000 kn i uplaćen u novcu. Iznos od 160.000 kn uplaćen je odmah na račun poduzeća, a ostatak će biti uplaćen naknadno u dvije rate.

2) Vlasnik je prilikom osnivanja poduzeća uložio svoju tehnologiju izrade dasaka za jedrenje koju je patentirao u Zavodu za patente i koja vrijedi 50.000 kn.

3) Za izradu osnivačkih akata primljen je račun od odvjetničkog ureda na svotu od 12.000 kn + 2.640 kn PDV

4) Vlasnici su uplatili jednu ratu temeljnog kapitala u svoti od 70.000 kn na račun poduzeća

5) Plaćen je račun odvjetničkom uredu 6) Vlasnici su uplatili preostali dio temeljnog kapitala na račun poduzeća 7) Saldiran je PDV 8) Uplaćena/isplaćena je razlika PDV-a.

Pregled pojmova:

društvo s ograničenom odgovornošću; temeljni ulog, upisani temeljni kapital; potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

dioničko društvo; temeljni dionički kapital, nominalna vrijednost dionice, kapitalni dobitak



9. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA 9.1. Dugotrajna imovina Dugotrajna (stalna) imovina je onaj dio imovine koji će ostati nepromijenjen u vremenskom roku duljem od godine dana i koji neće biti utrošen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu. Dugotrajna imovina nabavlja se s namjerom da bude korištena u vlastitom poslovnom pothvatu, a ne za daljnju preprodaju. Struktura dugotrajne imovine prikazana je na slici 9.1.:

Slika 9.1. Struktura dugotrajne imovine 9.2. Dugotrajna materijalna imovina Materijalna imovina obuhvaća imovinu poduzeća u obliku stvari koje su nabavljene za uporabu u proizvodnji, u pribavljanju roba i usluga, za iznajmljivanje ili uporabu u administrativne svrhe, a čija pojedinačna nabavna vrijednost je veća od 2000 kn. Materijalna imovina obuhvaća: zemljišta i zgrade, strojeve i tehničku opremu, druge naprave i inventar, namještaj, uredsku opremu i vozila, plaćene avanse za sve ove materijalne stvari te ulaganja u prirodna i rudna bogatstva.

– Zemljišta i zgrade – Osnivačka ulaganja – Zajmovi i udjeli u – Strojevi i oprema – Izdatci za razvoj povezanim poduzećima – Vozila – Koncesije, patenti, licencije, – Ulaganja u dugoročne – Prirodna bogatstva franšize, zaštitni znaci i sl. vrijednosne papire – Ostala materijalna imovina – Gudvil – Dani dugoročni krediti, – Predujmovi za materijalnu – Predujmovi za nematerijalnu depoziti i kaucije imovinu imovinu – Trezorske dionice

DUGOTRAJNA IMOVINA

Materijalna imovina

Nematerijalna imovina

Financijska imovina



Sve pojedinačne vrste materijalnih ulaganja, s izuzetkom zemljišta, imaju ograničeni vijek trajanja i njihova se knjigovodstvena vrijednost s istekom vremena postupno smanjuje. Zemljište nema ograničeni vijek trajanja, njegova se korisnost s istekom vremena ne smanjuje pa ono s vremenom ne gubi svoju vrijednost, a u knjigovodstvu se prikazuje po vrijednosti ulaganja u zemljište dokle god je dio imovine poduzeća. Primjer 9.1

Stjecanje zemljišta kupnjom i ulaganje u trajno poboljšanje na zemljištu: 1) Poduzeće je od drugog poduzeća kupilo grañevinsko zemljište i primilo

fakturu na svotu od 800.000 kn. 2) Porezna uprava je izvršila procjenu vrijednosti tog zemljišta na svotu od

1.000.000 kn i odredila porez na promet nekretnina u svoti od 50.000kn (= 1.000.000× 0,05 )

3) Porez je plaćen preko žiro računa 4) Primljena je faktura dobavljača za čišćenje i ureñenje grañevinskog

zemljišta na svotu od 40.000 kn, plus 8.800 kn PDV. 5) Zemljište je stavljeno u uporabu.


Svota Tek. br.

Opis


1. Zemljište u pripremi Dobavljači nekretnina Za primljenu fakturu za kupnju zemljišta

024 2202

800.000 800.000

2. Zemljište u pripremi Obveze za porez na promet nekretnina Za obvezu za porez na promet

024 2448

50.000

50.000

3. Obveze za porez na promet nekretnina Žiro račun Za plaćanje poreza na promet

2448 1000

50.000 50.000

4. Zemljišta u pripremi Pretporez po ulaznim računima Dobavljači usluga Za fakturu za poboljšanje na zemljištu

024 1400 2201

40.000 8.800

48.800

5. Građevinsko zemljište Poboljšanja na zemljištu Zemljišta u pripremi Za stavljanje zemljišta u funkciju

0201 0209 024

850.000 40.000

890.000



Knjiženja u glavnoj knjizi: 024 – Zemljište u pripremi 2202 – Dobavlajči nekretnina (1) 800.000 890.000 (5) 800 000 (1) (2) 50.000 (4) 40.000 1000 – Žiro račun 2448 – Obv. za porez na promet nekretn. S0 xxxx 50.000 (3) (3) 50.000 50.000 (2) 1400 – Pretporez po ulaznim rn. 2201 – Dobavljači usluga 4) 8.800 48.800 (4) ¸ 0201 – Građevinsko zemljište 0209 – Poboljšanja na zemljištu (5) 850.000 (5) 40.000 Knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme odreñuje se po svim isplatama gotovine koje su uvjetovane pribavljanjem ove imovine i njezinim osposobljavanjem za uporabu u poslovnom pothvatu. Ona obuhvaća nabavnu vrijednost imovine po obračunu dobavljača te ovisne troškove nabave koji uključuju troškove dopreme, instaliranja, probne proizvodnje i eventualno carine, špedicije i ostalih uvoznih pristojbi za imovinu kupljenu u inozemstvu. Gotovinski izdaci nastali u vrijeme funkcioniranja imovine (npr. troškovi održavanja i osiguranja) ne uključuju se u njezinu vrijednost, već terete troškove poslovanja u razdoblju u kojem nastaju. Primjer 9.2

Kupnja opreme iz vlastitih sredstava: 1) Nabavljen je stroj za proizvodnju limenih čepova i primljena je faktura

dobavljača na svotu od 300.000 kn plus 66.000 kn PDV 2) Primljena je faktura dobavljača za ukrcaj, prijevoz i iskrcaj stroja na svotu

od 20.000 kn plus 4.400 kn PDV. 3) Primljena je faktura za montažu i probno puštanje u rad stroja na svotu od

35.000 kn plus 7.700 kn PDV. 4) Stroj je stavljen u funkciju. 5) Podmirene su fakture svih dobavljača sa žiro računa.

�




Svota Tek. br.

Opis


1. Investicije u tijeku – oprema Pretporez po ulaznim računima Dobavljači opreme Za fakturu za nabavu stroja

0341 1400 2202

300.000 66.000

366.000

2. Investicije u tijeku – oprema Pretporez po ulaznim računima Dobavljači usluga Za fakturu za prijevoz stroja

0341 1400 2201

20.000 4.400

24.400

3. Investicije u tijeku – oprema Pretporez po ulaznim računima Dobavljači usluga Za fakturu za montažu stroja

0341 1400 2201

35.000 7.700

42.700

4. Strojevi u pogonu Investicije u tijeku - oprema Za stavljanje stroja u uporabu

0311 0341

355.000

355.000

5. Dobavljači opreme Dobavljači usluga Žiro- račun Za plaćanje faktura

2202 2201 1000

366.000 67.100

433.100


0341 – Investicije u tijeku - oprema …2202 – Dobavlajči opreme ___ (1) 300.000 355.000 (4) (5) 366.000 366 000 (1) (2) 20.000 (3) 35.000 1400 – Pretporez po ulaznim računima 2201 – Dobavljači usluga (1) 66.000 (5) 67.100 24.400 (2) (2) 4.400 42.700 (3) (3) 7.700 0311 –Strojevi u pogonu 1000 – Žiro račun (4) 355.000 S0 xxxx 433.1800 (5) Nekretninama, strojevima i opremi izgrañenim ili proizvedenim u poduzeću knjigovodstvena se vrijednost utvrñuje prema gotovinskim isplatama koje su uvjetovane ovom izgradnjom ili proizvodnjom. To su utrošeni materijal i rad na izgradnji ili izradi uvećani za proporcionalni dio režijskih troškova poduzeća. U knjigovodstvenu vrijednost objekta uključuju se i ostali posebni troškovi, primjerice izrada grañevinskog projekta i osiguranja objekta u izgradnji.



Meñutim, ako su troškovi vlastite izgradnje ili izrade veći od cijene istih ili sličnih objekata na tržištu, knjigovodstvena vrijednost objekta bit će manja, tržišna vrijednost tog objekta. Primjer 9.3

Izrada opreme u vlastitoj izvedbi: 1) Poduzeće u redovnom procesu proizvodi tokarske strojeve. Donesena je

odluka da se iz skladišta gotovih proizvoda od proizvedenih 30 komada jedan stroj izuzme za potrebe vlastite proizvodnje. Proizvodna cijena jednog stroja iznosi 60.000 kn.

2) Stroj je izuzet iz skladišta gotovih proizvoda i troškovi proizvodnje terećeni su na rashode

3) Stroj je kapitaliziran i priznat je prihod s osnove uporabe vlastitih proizvoda i usluga za investicije.

4) Stroj je stavljen u uporabu.


Svota Tek. br.

Opis

Konto Duguje Potražuje 1 a. Cijena proizvodnje prodanih proizvoda

Gotovi proizvodi na skladištu Za izuzimanje stroja iz skladišta

700 630

60.000

60.000

1 b. Investicije u tijeku – oprema Prihodi s osnove uporabe vlastitih proizvoda i usluga za investicije Za kapitalizaciju vlastitog proizvoda

0341

7550

60.000

60.000

2. Strojevi u pogonu Investicije u tijeku - oprema Za stavljanje stroja u uporabu

0341 0341

60.000

60.000


630 – Gotovi proizvodi na skladištu S0 1.800.000 60.000 (1a)

7550 – Prihodi s osnove uporabe 700 – Cijena proizvodnje prodanih proizv. vlastitih proizv. i usluga za investicije (1a) 60.000 60.000 (1b) 0311 –Strojevi u pogonu 0341 – Investicije u tijeku - oprema (2) 60.000 (1b) 60.000 60.000 (2)



Kupnjom strojeva i opreme poduzeće stječe mogućnosti iscrpljivanja ekonomskih koristi ove imovine u poslovnom pothvatu pa se i uloženi iznos u ovu imovinu kroz troškove amortizacije rasporeñuje na cijeli predviñeni vijek korištenja ekonomskih koristi ove imovine.

Vježbe 1. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Kupljena je novosagrañena poslovna zgrada sa zemljištem i od dobavljača primljena faktura na iznos od 2.402.000 kn, tj. 1.600.000 kn + 352.000 kn PDV za grañevinu i 450.000 kn za zemljište.

2) Podmirena je faktura dobavljača 3) Primljena je faktura za ureñenje fasade zgrade na svotu od 70.000 kn

plus 15.400 kn PDV 4) Porezna uprava procijenila je vrijednost zemljišta na 500.000 kn i

obračunala porez na promet nekretnina od 5%. 5) Plaćena je obveza za porez na promet nekretnina. 6) Poslovna zgrada i zemljište su stavljeni u funkciju.


1) Kupljen je fotokopirni aparat čija fakturna vrijednost iznosi 15.000 kn + 3.300 kn PDV.

2) Od drugog poduzeća uzeta je kratkoročna pozajmica u svoti od 18.300 kn i novac je odmah uplaćen na žiro račun.

3) Sa žiro račun plaćena je faktura za fotokopirni aparat. 4) Poduzeće od kojeg je uzeta kratkoročna pozajmica poslalo je obračun

kamata za pozajmicu u svoti od 1.200 kn + 264 kn PDV. 5) Istekom ugovorenog roka pozajmica je vraćena, te je plaćena kamata

uvećana za PDV.

Pregled pojmova:

dugotrajna (stalna) imovina: materijalna, nematerijalna i financijska; struktura dugotrajne materijalne imovine; knjiženje nabave dugotrajne materijalne imovine



10. OSTALA DUGOTRAJNA IMOVINA 10.1. Dugotrajna nematerijalna imovina Dugotrajna nematerijalna imovina (Intangible assets) obuhvaća imovinu poduzeća u pojavnom obliku zakonskih prava ili unaprijed plaćenih troškova na temelju kojih će poduzeće u budućnosti ostvarivati stanovitu ekonomsku korist. Osnovica za procjenu vrijednosti ove imovine je visina gotovinskih isplata za njezino pribavljanje. U nematerijalnu imovinu spadaju:

• osnivački izdatci • izdatci za razvoj • patenti, koncesije, franšize, licencije, zaštitni znaci i slična prava • gudvil • predujmovi za nematerijalna sredstva

Osnivački izdatci predstavljaju visinu novčanih izdataka povezanih s osnivanjem poduzeća. Tu spadaju izdaci za temeljne akte poduzeća, usluge odvjetnika, troškove registracije, naknade za računovodstvene poslove i sl. Izdatci za razvoj obuhvaćaju izdatke za razvoj projekta (konstruiranje i testiranje prototipova i modela, dizajn alata i kalupa) te izdatke za razvoj proizvoda, postupaka, receptura i sl. Ulaganjima u razvoj poduzeće stječe povoljnije uvjete poslovanja poboljšanjem proizvoda ili proizvodnih postupaka, ili ostvaruje efikasniju i racionalniju proizvodnju. Koncesija (Concession) je ugovorom ureñen pravni odnos kojim jedna strana (koncedent) ustupa drugoj strani (koncesionaru) dobra ili prava na ekonomsko korištenje, a za to stjecatelj koncesije plaća naknadu. Plaćeni iznos naknade prikazuje se kao vrijednost koncesije u okviru nematerijalne imovine poduzeća. U poslovnoj praksi susreću se državne koncesije i koncesije jedinica lokalne samouprave. Zakonom o koncesijama ureñeni su postupci davanja prava na korištenje općeg ili drugog dobra koje je od interesa za Republiku Hrvatsku, prava izvoñenja javnih radova ili pružanja usluga u općem interesu, te prestanak koncesije. Patenti predstavljaju ekskluzivno pravo poduzeća (garantira ga država) na korištenje i prodaju odreñenog proizvoda ili proizvodnog postupka. Svrha te garancije je zaštita korištenja izuma novih strojeva i procesa od drugih poduzeća. Visina plaćene gotovine za kupnju patenta od izumitelja ili nekog



drugog vlasnika prikazuje se kao vrijednost patenta u okviru nematerijalne imovine. Licencija (Licence) je kupnja prava na korištenje odreñene tehnologije, tehničkog znanja, izuma ili zaštićenog prava. Ta kupnja označava vremensko pravo korištenja ili pravo na proizvodnju odreñene količine proizvoda. Primjer 10.1

Otkup prava na korištenje patentiranog izuma: 1) Poduzeće je ugovorilo otkup prava korištenja patentiranog izuma koji će

koristiti u vlastitoj proizvodnji i primilo fakturu na svotu od 400.000 kn plus 88.000 kn PDV.

2) Plaćena je faktura za otkup prava korištenja patenta. 3) Poduzeće je započelo s korištenjem patenta.


Svota Tek. br.

Opis


1. Nematerijalna ulaganja u pripremi Pretporez Dobavljači dugotrajne imovine Faktura za patent

015 1400 2203

400.000 88.000

488.000

2. Dobavljači dugotrajne imovine Žiro račun Za plaćanje fakture

2203 1000

488.000

488.000

3. Ulaganja u patente Nematerijalna ulaganja u pripremi Za prijenos u uporabu

0120 015

400.000

400.000


015–Nematerijalna ulaganja u pripremi 2203–Dobavljači nematerijalne imovine (1) 400.000 400.000 (3) (2) 488.000 488.000 (1) 1400 – Pretporez 1000 – Žiro račun (1) 88.000 S0 xxxx 488.000 (2) 0120 – Ulaganja u patente (3) 400.000



Franšiza (Franchise) se pojavljuje kada poduzeće (davatelj franšize) licencira svoje trgovačko ime (brand) i svoj način rada (sustav poslovanja) odreñenoj osobi ili grupi (korisniku franšize) koji se slaže da će poslovati u skladu s uvjetima ugovora o franšizi. Davatelj franšize osigurava korisniku franšize podršku, a ponekad ima odreñenu kontrolu nad načinom poslovanja korisnika. Korisnik plaća davatelju franšize početnu pristojbu (franšizna pristojba) i pristojbu za poslovanje (Royalty, rojalti) za korištenje trgovačkog imena i načina poslovanja.

Gudvil (Goodwill) označava veću vrijednost poduzeća koje ono ima zbog svojeg ugleda, položaja na tržištu, organizacije, kvalitete zaposlenog osoblja i sličnih čimbenika koji se teško mogu mjeriti. Ta vrijednost odražava se u pozitivnoj razlici izmeñu vrijednosti poduzeća kao cjeline u odnosu na zbroj vrijednosti pojedinih njegovih dijelova koji se mogu identificirati. Gudvil predstavlja vrijednost neodvojivu od poduzeća i ne može se samostalno kupovati niti prodavati. Vrijednost gudvila ostvaruje se prodajom kompletnog poduzeća po cijeni koja je veća od vrijednosti njegove imovine. On se može proknjižiti samo kada je plaćen, to jest kad je poduzeće kupljeno u cjelini. 10.2. Dugoročna financijska imovina Dugoročna financijska imovina obuhvaća sve oblike angažiranja gotovine poduzeća izvan vlastitog poslovnog procesa (na razdoblje duže od godine dana), a radi ostvarivanja ekonomske dobiti po toj osnovi. Obuhvaća:

• udjele (dionice) u povezanim poduzećima • zajmove povezanim poduzećima • sudjelujuće interese (participacije) • ulaganja u dugoročne vrijednosne papire • dane kredite, depozite i kaucije • otkupljene vlastite dionice (trezorske dionice) • ostala dugoročna ulaganja.

Udjeli u povezanim poduzećima obuhvaćaju udjele u dionicama i kapitalu drugog poduzeća s više od 20% kontrole. Sudjelujući interesi (participacije) obuhvaćaju udjele u kapitalu ili dioničkom kapitalu drugog poduzeća (do 20% kontrole), te ulaganja u dionice i udjele radi preprodaje. Dugoročni vrijednosni papiri obuhvaćaju: državne obveznice, obveznice poduzeća, dugoročne mjenice, zadužnice, komercijalne zapise, opcije i slično.



Dani dugoročni krediti imaju rok dospijeća duži od godine dana, pa se vode kao dugoročna financijska imovina. Na zaračunatu kamatu davatelj kredita obvezan je platiti PDV. Kamate na kredite dane bankama i drugim financijskim institucijama ne oporezuju se PDV-om. Dugoročni depoziti (depoziti s rokom povrata dužim od godine dana) mogu biti dani u poslovne banke, u sudski depozit, u depozit u druga poduzeća. Isplate na ime depozita uvjetuju povećanje dugoročne financijske imovine. Primjer 10.2

Dugoročni depozit u poslovnoj banci: 1) Poduzeće je deponiralo novac u svoti od 800.000 kn kod poslovne banke

na rok od dvije godine uz fiksnu kamatu od 11% godišnje. Kamatu banka

Temeljni pojmovi vezani za obveznice: • Obveznica je dugoročni dužnički vrijednosni papir koji izdavaoca (emitenta) obvezuje na povrat pozajmljenih sredstava u odreñenom roku s odreñenom kamatom. Mogu ih izdavati sve pravne osobe pa ih dionička društva često koriste za prikupljanje dodatne imovine.

• Nominalna vrijednost obveznice je vrijednost utvrñena na obveznici a predstavlja iznos koji je tvrtka posudila i koji obećava vratiti.

• Jednokratno isplative obveznice (obveznice s nultim kuponom) obećavaju isplatu jednokratnog iznosa po isteku roka dospijeća obveznica. Prodaju se po diskontnim cijenama (tj. cijenama nižim od nominalne vrijednosti obveznice).

• Kod obveznica s kuponima vrijednost kupona definirana je kuponskom kamatnom stopom. Isplate kupona vrše se prema odreñenoj dinamici do dospijeća duga, a glavnica duga (nominalna vrijednost obveznice) isplaćuje se zajedno s posljednjim kuponom.

• Obveznice koje su vječni povrat (konzole) nemaju rok dospijeća i nude konstantna kuponska plaćanja.

• Naplata obveznica može biti osigurana odreñenim dijelom realne imovine, pravom udjela u ukupnoj imovini poduzeća ili osobnim jamstvom. Obveznice bez osiguranja nemaju nikakvu garanciju naplate osim ugleda poduzeća. Njihova naplata je rizičnija pa je kamata veća nego kod osiguranih obveznica.



isplaćuje protekom svake godine. 2) Protekom prve godine banka je po ugovoru doznačila kamatu za godišnje

razdoblje u svoti od 88.000 kn (= 800.000 × 11%). 3) Protekom druge godine banka je po ugovoru doznačila kamatu za

godišnje razdoblje u svoti od 88.000 kn i vratila depozit (800.000 kn) na žiro račun poduzeća.


Svota Tek. br.

Opis

Konto

Duguje Potražuje

1. Depoziti (dugoročni) u posl. bankama Žiro račun Deponiranje depozita u banku

06412 1000

800.000

800.000

2. Žiro račun Prihodi od kamata Naplaćene kamate od banke

1000 7720

88.000

88.000

3. Žiro račun Prihodi od kamata Depoziti (dugoročni) u posl. bankama Naplaćene kamate od banke i povrat depozita

1000 7720 06412

888.000

88.000 800.000

Knjiženja u glavnoj knjizi: 1000 – Žiro račun 06412 – Depoziti (dugoročni) u posl. bankama S0 xxxx 800.000 (1) (1) 800.000 800.000 (3) (2) 88.000 (3) 888.000 7720 – Prihodi od kamata (2) 88.000 (3) 88.000

Pregled pojmova:

Nematerijalna imovina: osnivački izdatci, izdatci za razvoj, patenti, koncesije, licencije, franšize, zaštitni znaci, gudvil

Dugoročna financijska imovina: zajmovi i udjeli (dionice) u povezana poduzeća, sudjelujući interesi (participacije), ulaganja u dugoročne vrijednosne papire, dani dugoročni krediti, depoziti, kaucije




1) Poduzeće je otkupilo licenciju za korištenje postupka proizvodnje dasaka za jedrenje u razdoblju od 7 godina i primilo fakturu na svotu od 80.000 kn + 17.600 kn PDV.

2) Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo plaćena je pristojba za registraciju ugovora u iznosu od 1.500 kn sa žiro računa.

3) Podmirena je faktura prema dobavljaču. 4) Licencija je stavljena u uporabu.


1) Od informatičkog poduzeća kupljen je računalni program za voñenje poslovnih knjiga i primljena je faktura na svotu od 5.000 kn + 1.100 kn PDV

2) Od istog poduzeća primljena je faktura za instalaciju programa na računalo u svoti od 500 kn + 110 kn PDV

3) Program za voñenje poslovnih knjiga počeo se koristiti. 3. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Dan je dugoročni kredit poduzeću X u iznosu od 150.000 kn uz godišnju kamatnu stopu od 8% na rok od 2 godine. Kredit se vraća u jednakim godišnjim ratama.

2) Poduzeću X je ispostavljena faktura za kamate na svotu od 12.000 kn plus 2.640 kn PDV.

3) Poduzeće X je platilo anuitet od 87.000 kn plus 2.640 kn PDV. 4) Poduzeću X je ispostavljena faktura za kamate na svotu od 12.000 kn

plus 2.640 kn PDV. 5) Poduzeće X je platilo anuitet od 87.000 kn uvećan za PDV na kamate.


1) Kupljene su jednokatno isplative obveznice “Plive” nominalne vrijednosti od 105.000 kn s dospijećem za dvije godine. Trošak nabave po kojoj su obveznice plaćene iznosi 90.000 kn.

2) Nakon godinu dana obveznice su prodane za 103.000 kn.



11. AMORTIZACIJA Sredstva dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine postupno gube svoju vrijednost tijekom njihova trajanja. Amortizacija odražava trošenje tih sredstava. Obračunana amortizacija knjiži se na troškove razreda (4), a protustavka se knjiži na kontu akumulirane amortizacije (ispravka vrijednosti) sredstava dugotrajne imovine. Konto akumulirane amortizacije je korektivni konto osnovnog sredstva i s njim čini cjelinu. Prema tome, na osnovnom kontu sredstava dugotrajne imovine ostaje proknjižena bruto vrijednost sredstava. Zbroj osnovnog konta sredstava i akumulirane amortizacije kao njegovog korektivnog konta daje neto knjigovodstvenu vrijednost sredstava. Primjer 11.1

Nabavna vrijednost poslovne zgrade iznosi 1.000.000 kn, a njena otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) 400.000 kn. Neto knjigovodstvena vrijednost poslovne zgrade iznosi 600.000 kn (= 1.000.000 – 600.000).

� Knjiženja u glavnoj knjizi:

0030 – Poslovne zgrade 0390–Akumulirana amortizacija grañev.objekata S0 1.000.000 400.000 S0

1.000.000 – 400.000 = 600.000

Bruto knjigovodstvena vrijednost Neto knjigovodstvena vrijednost Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom koja se amortizira smatraju se stvari i prava:

• koja imaju ograničeni vijek trajanja • za koja se očekuje da će se koristiti duže od godine dana • čija je pojedinačna nabavna vrijednost iznad 2.000 kn • koja poduzeće drži za uporabu u proizvodnji, prodaji robe, pružanju

usluga, iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe.



Amortizaciji ne podliježu zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture i umjetnička djela. Vijek uporabe sredstva jest: • razdoblje u kojem se očekuje da će poduzeće upotrebljavati sredstvo

• broj proizvoda koji se očekuje ostvariti tim sredstvom. Svote amortizacije nekog sredstva treba rasporediti sustavno tijekom njegovog vijeka uporabe. Glavne metode za obračun amortizacije jesu:

• Linearna ili pravocrtna metoda (svota koja se amortizira rasporeñuje na jednake svote tijekom vijeka uporabe sredstva) • Degresivna ili metoda opadajućeg salda (trošak amortizacije veći je na početku vijeka uporabe a zatim se kontinuirano smanjuje) • Progresivna ili metoda rastućeg salda (trošak amortizacije niži je na početku vijeka uporabe a zatim se kontinuirano povećava) • Funkcionalna metoda (trošak amortizacije izračunava se ovisno o korištenju sredstva). Zakonom o porezu na dobit propisana je uporaba linearne metode obračuna amortizacije primjenom maksimalnih godišnjih amortizacijskih stopa koje se priznaju u porezno priznate rashode. Isto tako predviñena je i mogućnost ubrzanog otpisa koji dopušta da se stope amortizacije uvećaju do dvostrukog iznosa. Amortizacija se obračunava za svaki predmet dugotrajne imovine pojedinačno. Tablica 11.1 Propisane godišnje amortizacijske stope

Opis

Vijek uporabe (godina)

Stopa amortizacije

(%)

Uvećane stope am.

(%) 1. Grañevinski objekti, brodovi (>1000 BRT) 2. Osnovno stado 3. Osobni automobil 4. Nematerijalna imovina 5. Oprema 6. Vozila (osim osobnih automobile) 7. Mehanizacija 8. Računala, računalna oprema i programi 9. Oprema za računalne mreže 10. Mobilni telefoni 11. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina

20 5 5 4 4 4 4 2 2 2 10

5 20 20 25 25 25 25 50 50 50 10

10 40 40 50 50 50 50 100 100 100 20



Godišnja stopa amortizacije izračunava se prema sljedećem obrascu:

Osnovicu za obračun amortizacije čini trošak nabave dugotrajne imovine odnosno revalorizirani trošak nabave dugotrajne imovine. Godišnja svota amortizacije izračunava se umnoškom nabavne vrijednosti sredstva i godišnje stope amortizacije. Primjer 11.2

Obračun i knjiženje godišnje svote amortizacije: S0 Nabavna vrijednost stroja za proizvodnju je 120.000 kn, a otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) iznosi 50.000 kn. 1) Na kraju godine obračunana je godišnja svota amortizacije po stopi od

12.5%

� Obračun amortizacije:

kn 15.000=12,5%×120.000=

jeamortizaci Stopa ×t vrijednosNabavna=jeamortizaci svota Godišnja


0311 – Strojevi 0391 – Akumulirana amortizacija opreme S0 120.000 50.000 S0 15.000 (1)

4310 – Amortizacija objekata i opreme (1) 15.000 Ako sredstvo nije bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekućoj godini amortizacija se priznaje samo za mjesece u kojima je sredstvo bilo u funkciji. U tom slučaju amortizacija tekućeg razdoblja se izračunava po sljedećem obrascu:

sredstva uporabe godina broj

100% jeamortizaci stopa Godišnja =

jeamortizaci stopa Godišnjat vrijednosNabavnajeamortizaci svota Godišnja ×=

funkcijiu mjeseci Broj12

jeamortizaci svota Godišnja jaAmortizaci ×=



a počinje se obračunavati od prvog datuma mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u funkciju (uporabu). Primjer 11.3

Obračun i knjiženje amortizacije za novonabavljeno sredstvo: 1) Nabavljeno je računalo u veljači tekuće godine i primljena faktura

dobavljača na svotu od 4.000 kn plus 880 kn PDV. 2) Računalo je stavljeno u funkciju 15. ožujka tekuće godine. 3) Na kraju godine obračunana je i proknjižena amortizacija računala po

stopi od 20%

� Obračun amortizacije:

kn 600 912

20%4.000

uporabi u mjeseci Broj12

jeamortizaci Stopavrijednost Nabavna jaAmortizaci

=××

=

××

=


Svota Tek. br.

Opis


1. Investicije u tijeku Pretporez Dobavljači opreme Faktura dobavljača za kupljeno računalo

0341 1400 2202

4.000 880

4.880

2. Uredska oprema Investicije u tijeku Stavljanje računala u funkciju

0312 0341

4.000

4.000

3. Troškovi amortizacije uredske opreme Akumulirana amortizacija opreme Terećenje troškova amortizacije

4311 0391

600

600


0341 – Investicije u tijeku 2202 – Dobavljači opreme (1) 4.000 4.000 (2) 4.880 (2) 1400 – Pretporez 0391 – Akum. amortizacija opreme (1) 880 600 (3) 0312 – Uredska oprema 4311 – Troškovi amort. uredske opreme (2) 4.000 (3) 600



Obračun amortizacije za prodanu, uništenu, rashodovanu ili na drugi način otuñenu dugotrajnu imovinu obavlja se do kraja mjeseca u kojem je ta imovina bila u uporabi. U tom slučaju u porezni rashod priznaje se i amortizacija u visini neotpisane vrijednosti.

� Na investicije u tijeku i na nekretnine, postrojenja i opremu izvan uporabe koja se drže za otuñenje ne obračunava se amortizacija. Ako sredstvo dostiže potpuni otpis prije kraja tekuće godine obračun amortizacije se prekida u trenutku potpunog otpisa neovisno o tome što i dalje ostaje u uporabi. Primjer 11.4

Obračun i knjiženje amortizacije za sredstvo koje doseže potpuni otpis prije kraja tekuće godine:

S0 Nabavna vrijednost stroja za fotokopiranje iznosi 40.000 kn, a njegova otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) iznosi 36.000 kn.

1) Na kraju godine obračunana je amortizacija fotokopirnog stroja po stopi od 25%

� Obračun godišnje svote amortizacije:

Godišnja svota amortizacije = 40.000 × 25% = 10.000 kn Knjiženja u glavnoj knjizi:

0312 – Uredska oprema 0391 – Akum. amort. postr. i opreme S0 40.000 36.000 S0 4.000 (1) 4312 – Amortizacija građevina i opreme koja se koristi za administrativne svrhe (1) 4.000

Pregled pojmova:

Amortizacija: metode obračuna, minimalne stope, ubrzana amortizacija; ➘ stope amortizacije (u %) = 100/ broj godina uporabe; ➘ godišnje svote amortizacije = nabavna vrijednost × godišnja stopa/100 ➘ amortizacija sredstva koje je u uporabi manje od 12 mjeseci = godišnja svota amortizacije/12 × broj mjeseci u uporabi



Vježbe 1. Poduzeće je kupilo licenciju za proizvodnju proizvoda i primilo račun u

svoti od 1.200.000 kn plus 264.000 kn. Licencija je u uporabi od 20. prosinca 2005.

Obračunajte i proknjižite amortizaciju licencije za 2006. godinu uz godišnju stopu od 25% 2. Poduzeće je kupilo program za voñenje poslovnih knjiga i primilo račun u

svoti od 15.000 kn plus 3.300 kn PDV. Program je stavljen u uporabu 7.01.2006. Obračunajte i proknjižite amortizaciju programa za 2006. godinu uz godišnju stopu od 50%.

3. Poduzeće posjeduje stroj kojem je nabavna vrijednost 400.000 kn, a saldo

na kontu akumulirane amortizacije iznosi 370.000 kn. Budući je stroj bio u uporabi tijekom cijele poslovne godine obračunajte i proknjižite godišnji trošak amortizacije stroja uz godišnju stopu od 10%.


S0 Poduzeće ima stroj kojem je nabavna vrijednost 450.000 kn, a akumulirana amortizacija iznosi 270.000 kn. 1) Stroj je prodan 15. listopada 2006. godine i ispostavljena je faktura

kupcu u svoti od 160.000 kn plus 35.200 kn PDV. 2) Obračunajte amortizaciju stroja za 2006. po stopi od 10%. 3) Isknjižite stroj i teretite troškove za neamortiziranu svotu.

5. Poduzeće posjeduje stroj kojem je nabavna vrijednost 280.000 kn, dok je saldo na kontu akumulirane amortizacije 260.000 kn. Stroj je bio u uporabi tijekom cijele poslovne godine. Obračunajte i proknjižite u glavnoj knjizi godišnji trošak amortizacije uz godišnju stopu od 10%.



12. NOVČANA SREDSTVA 12.1. Kratkotrajna (tekuća) imovina Kratkotrajna imovina obuhvaća gotovinu i sve ostale pojavne oblike za koje se očekuje da će se pretvoriti u gotovinu prodajom te imovine u roku od godine dana ili da će se utrošiti u jednom normalnom poslovnom ciklusu. Kretanje kratkotrajne imovine u poslovnom ciklusu industrijskog i trgovačkog poduzeća prikazano je na slici 12.1: a) INDUSTRIJSKO PODUZEĆE b) TRGOVAČKO PODUZEĆE

Slika 12.1. Kretanje kratkotrajne imovine u poslovnom ciklusu (a) industrijskog i (b) trgovačkog poduzeća

Gotovina

Gotovina plaćena za sirovine i materijal pretvoren u zalihe

gotovih proizvoda

Potraživanja pretvorena u gotovinu kad su kupci platili

Gotovi proizvodi prodani kupcima i pretvoreni u potraživanja

Gotovina

Gotovina plaćena za kupnju zaliha robe

Potraživanja pretvorena u gotovinu kad su kupci platili

Roba prodana kupcima i pretvorena u potraživanja



– Žiro-račun – Čekovi – Kupci

– Blagajna – Mjenice – Dani depoziti i kaucije

– Devizni račun – Kratkoročne obveznice – Kratkoročna potraživanja

– Devizna blagajna – Blagajnički zapisi od povezanih poduzeća

– Akreditivi – Ostale vrijednosnice. – Dani kratkoročni krediti

– Kratkor. oročena gotovina – Potraž. od državnih organa

– Potraživanja od radnika

– Ostala potraživanja

– Predujmovi za nabavu – Sirovine i materijal – Troškovi održavanja

nove imovine – Gotovi proizvodi – Zakupnine

– Poluproizvodi – Leasing

– Nezavršena proizvodnja – Premije osiguranja

– Trgovačka roba – Pretplate za časopise

– Sitni inventar – Troškovi budućeg razdoblja

– Rezervni dijelovi – Obračunani prihodi koji nisu

fakturirani

KRATKOTRAJNA IMOVINA

Novac Vrijednosnice Potraživanja i ostala prava

Dani predujmovi Zalihe Plaćeni troškovi

budućeg razdoblja

Struktura kratkotrajne imovine prikazana je na slici 12.2:

Slika 12.2. Struktura kratkotrajne imovine Novac u banci i blagajni dio je kratkotrajne imovine poduzeća. U ovu grupu ubrajaju se žiro-račun, izdvojena gotovina na posebne račune, akreditivi, gotovina u blagajni, devizni računi u bankama, devizna blagajna, kratkoročno oročena gotovina u bankama i sl.



Vrijednosni papiri (vrijednosnice) uključuju se u kratkotrajnu imovinu ako nisu pribavljeni s namjerom da budu sačuvani u ovom pojavnom obliku i ako ih je moguće pretvoriti u gotovinu u roku kraćem od godine dana. Ovu grupu kratkotrajne imovine čine čekovi, mjenice, kratkoročne obveznice, blagajnički zapisi i ostale vrijednosnice. Potraživanja po osnovi prodaje i ostala potraživanja smatraju se kratkotrajnom imovinom ako su naplativa u razdoblju kraćem od godine dana. U ovu grupu kratkotrajne imovine ubrajaju se i potraživanja od kupaca, izdani depoziti i kaucije, razna kratkoročna potraživanja od povezanih poduzeća i pridruženih poduzeća, izdani financijski krediti s rokom otplate do godine dana, potraživanja od državnih organa, potraživanja od radnika i ostala potraživanja. Predujmovi dani u okviru kratkotrajnih potraživanja obuhvaćaju sve unaprijed isplaćene novčane iznose za nabavu kratkotrajne imovine koja će biti realizirana u roku od godine dana. Zalihe se obično u cijelosti uključuju u kratkotrajnu imovinu, bez obzira na to što mogu obuhvaćati i imovinu koja neće biti realizirana u godinu dana ili u jednom normalnom proizvodnom ciklusu. Najveći dio ove imovine sastoji se od zaliha sirovina i materijala, zaliha gotovih proizvoda, poluproizvoda i nedovršene proizvodnje te zaliha trgovačke robe, za koje je realno očekivati da će biti realizirani u roku kraćem od godine dana ili u jednom proizvodnom ciklusu. Pored navedenog u ovu grupu kratkotrajne imovine uključuju se: sitni inventar (različiti alati, instrumenti, pribori, radna i zaštitna odjeća, i sl.), rezervni dijelovi (namijenjeni ugradnji u vlastite proizvode ili za investicijsko i tekuće održavanje), te autogume i ambalaža. Sitni inventar, ambalaža i autogume koji u procesu potrošnje traju dulje od godine dana jesu dugotrajna imovina, ali na temelju kriterija pojedinačne nabavne vrijednosti niže od 2.000 kn vode se u sklopu zaliha, a ne u sklopu dugotrajne imovine. Unaprijed plaćeni troškovi (aktivna vremenska razgraničenja) koji će nastati u vremenu kraćem od godine dana, takoñer se uključuju u kratkotrajnu imovinu. Ovaj dio imovine može se promatrati kao da se radi o svojevrsnoj “zalihi usluga” čiji će se dobitak crpsti u idućem razdoblju (koje nije dulje od godine dana). U ovu grupu kratkotrajne imovine ubrajaju se unaprijed plaćeni troškovi i usluge, primjerice troškovi održavanja, zakupnine, leasing, premije osiguranja, pretplate na časopise i ostale publikacije, zatim obračunati prihodi koji nisu bili fakturirani i ostalo.



12.2. Platni promet preko žiro-računa Osim u iznimnim slučajevima, ukupna plaćanja meñu poslovnim subjektima obavljaju se bezgotovinski preko žiro-računa. Račune za obavljanje platnog prometa (žiro-račune) sudionicima otvaraju i vode banke. Temeljem ugovornog odnosa poslove platnog prometa u ime i za račun banaka može obavljati i Financijska agencija (FINA). Iznimno, gotovinske platne transakcije fizičkih osoba obavlja Hrvatska pošta u ime i za račun Hrvatske poštanske banke. Poslovni subjekt u jednoj banci može imati sljedeće račune:

• jedan račun za redovito poslovanje, • po jedan račun za svaki organizacijski dio, • nekoliko računa za posebne namjene, • devizni račun (po posebnim propisima). Priljevi na žiro-račun se knjiže dugovno, a odljevi potražno.

Primjer 12.1

Knjiženje priljeva na žiro-račun i odljeva sa žiro-računa: 1) Naplaćeno je potraživanje od kupaca u svoti od 40.000 kn. 2) Podmiren je račun dobavljača u svoti od 21.000 kn

� Knjiženja u glavnoj knjizi 1000 – Žiro-račun 1200 – Potraživanja od kupaca S0 xxx S0 xxx 40.000 (1) (1) 40.000

PRILJEV 1000 – Žiro-račun 2200 – Obveze prema dobavljačima S0 xxx 21.000 (2) (2) 21.000 xxx S0

ODLJEV



Nalozi za plaćanje se izvršavaju na dan valute ako na računu postoji pokriće. Pokriće može biti osigurano i ugovorom s bankom kad stanje računa prelazi u negativno stanje. Ako se pojavi negativno stanje računa (potražni saldo) na dan bilanciranja ono se obvezatno zatvara i iskazuje kao obveza prema banci.

Primjer 12.2

Knjiženje isplate sa žiro-računa veće od stanja na računu i postupanja na dan bilance: S0 Stanje na žiro-računu iznosi 5.000 kn, obveze po razlici poreza i

pretporeza iznose 22.000 kn 1) Poduzeće je platilo obveze po razlici poreza i pretporeza u svoti od 22.000

kn djelomično na teret “dozvoljenog minusa” prema ugovoru s bankom 2) Na dan bilance negativno stanje žiro-računa prenijelo je na obveze.

� Knjiženja u glavnoj knjizi 1000 – Žiro-račun 2407 – Obv. za razl. poreza i pretporeza S0 5.000 22.000 (1) (1) 22.000 22.000 S0 (2) 17.000 2145– Obveze za prekoračenje na računu 17.000 (2) U idućoj godini konto obveza za prekoračenja na računu se zatvara a konto žiro račun se vraća na prethodno, tj. stvarno stanje. Nalog za plaćanje za čije izvršenje na dan valute nema pokrića na računu platitelja banka može vratiti nalogodavcu. Meñutim, banka će pokrenuti postupak blokade računa ako nema dovoljno pokrića na računu za podmirenje sljedećih vrsta naloga:

• nalozi za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda • vrijednosni papiri • instrumenti osiguranja plaćanja • nalozi s naslova izvršenja sudskih odluka i drugih izvršnih isprava.

To su ujedno i nalozi koji se plaćaju sredstvima svih računa platitelja uključivo i devizni račun.



Plaćanja preko računa obavljaju se preko naloga za plaćanje koji se mogu dati na obrascima platnog prometa (za gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje), elektronički, na magnetskom mediju i na drugi način dogovoren s bankom. Obrasci za gotovinska plaćanja su:

• uplatni nalog (uplatnica) • isplatni nalog (isplatnica). Obrazac za bezgotovinsko plaćanje preko žiro-računa je:

• nalog za plaćanje.

Primjerice, poduzeće (dužnik) koje treba platiti fakturu drugom poduzeću (vjerovnik) ispunjava nalog za plaćanje i predaje ga na ovlaštenu organizaciju za obavljanje platnog prometa kod koje vodi svoj žiro-račun. Time joj nalaže da s njegovog računa prenese naznačenu svotu novca na žiro-račun vjerovnika. Ovlaštena organizacija za obavljanje platnog prometa za svaki dan kad je bilo promjena na žiro-računu sačinjava obrazac koji se zove Dnevni izvadak sa žiro-računa. U njemu se evidentiraju sve promjene, bilo uplate ili isplate sa žiro-računa, te staro i novo stanje na tom računu. Knjiženje naloga za plaćanje obavlja se po primitku dnevnog izvatka sa žiro-računa. Dugovne stavke u dnevnom izvatku znače odljev novca, tj plaćanja, a protustavka im je žiro-račun koji se knjiži potražno. Potražne stavke u dnevnom izvatku znače priljev novca, a protustavka im je žiro-račun koji se knjiži dugovno jer prima novac. 12.3. Žiro-račun prijelazni konto Kad korespondiraju dva novčana konta (kao što su žiro-račun i blagajna), pri knjiženju njihova odnosa upotrebljava se jedan pomoćni (privremeni) konto koji se zove Žiro-ra čun prijelazni konto . Taj pomoćni konto potreban je stoga što se blagajna zaključuje pomoću svoje autonomne dokumentacije i u trenutku njena zaključivanja nije potvrñeno je li podignut ili položen novac na žiro-račun. Stoga se odnos blagajne sa žiro-računom prvo knjiži na žiro-računu prijelazni konto (jednako kao da je u pitanju i žiro-račun). Kako se žiro-račun knjiži temeljem dnevnih izvadaka sa žiro-računa, on se knjiži po primitku izvatka i povezuje knjiženjem sa žiro-računom prijelaznim kontom.



Žiro-račun prijelazni konto na datum bilance ne smije imati saldo. Ako se saldo ipak pojavi, znači da neki izvadak nije proknjižen ili da je jednostavno negdje u knjiženju nastala pogreška koju treba ispraviti.

Primjer 12.3

Podizanje gotovine sa žiro-računa i polaganje u blagajnu: 1) Gotovinskim čekom podignuto je sa žiro-računa 9.000 kn i uplaćeno u

blagajnu (pretpostavka je da se blagajna dnevno knjiži). 2) Sutradan je stigao izvadak sa žiro-računa broj 27 kojim je potvrñeno da je

podignuta gotovina u svoti od 9.000 kn.


Svota Tek. br.

Opis


1 Blagajna Prijelazni žiro-račun Uplata u blagajnu sa žiro-računa

1020 1009

9.000

9.000

2. Prijelazni žiro račun Žiro račun Podignuta gotovina za potr.blagajne –izv. br 27

1009 1000

9.000

9.000


1000 – Žiro-račun 1009 – Prijelazni žiro-račun S0 xxxx 9.000 (2) (2) 9.000 9.000 (1)

izvadak sa žiro-računa potvrñuje podizanje gotovine 1020 – Blagajna (1) 9.000 podizanje gotovine i uplata u blagajnu Primjer 12.4

Podizanje gotovine iz blagajne i polaganje na žiro-račun: 1) Iz blagajne je isplaćeno 5.000 kn i položeno na žiro-račun. 2) Izvadak sa žiro-računa broj 40 je potvrdio da je na žiro-računu uplaćeno

5.000 kn.




Svota Tek. br.

Opis


1 Žiro-račun prijelazni konto Blagajna Isplata gotovine iz blagajne i položena na ž-rn.

1009 1020

5.000

5.000

2. Žiro-račun Žiro račun prijelazni konto Uplata gotovine iz blagajne na ž-rn.–izv. br 40

1000 1009

5.000

5.000

Knjiženja u glavnoj knjizi: 1020 – Blagajna 1009 – Prijelazni žiro-račun S0 xxxxx 5.000 (1) (1) 5.000 5.000 (2)

isplata iz blagajne i uplata na žiro račun

1000 – Žiro-račun (2) 5.000 izvadak iz žiro računa potvrñuje uplatu na žiro račun Za devizna novčana sredstva takoñer postoji prijelazni konto i to 1039 – Prijelazni devizni račun. 12.4. Blagajničko poslovanje Blagajničko poslovanje obuhvaća čuvanje i promet gotovim novcem i vrijednosnim papirima koje se izjednačavaju s gotovinom. Gotovim novcem mogu se plaćati: • nabava proizvoda i usluga do svote od 5.000 kn po jednom računu • potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem • plaće i druga primanja zaposlenima • putne troškove i dnevnice • prigodne nagrade (do 2.000 kn) • stipendije učenicima i studentima, naknade za praktičan rad do dopuštene

visine • namjene temeljem posebne odluke guvernera Hrvatske narodne banke.



Radi plaćanja za navedene namjene, gotov novac podiže se s računa za redovito poslovanje i drugih računa u ovlaštenoj organizaciji ili se može koristiti novac od uplata u blagajnu. Ovisno o opsegu blagajničkog poslovanja ono se može organizirati tako da se obavlja preko jedne ili više blagajna. Kada se blagajničko poslovanje odvija preko više blagajni onda mora postojati glavna blagajna. Isprave u blagajničkom poslovanju jesu:

• blagajnička uplatnica (nalog za uplatu) • blagajnička isplatnica (nalog za isplatu) • blagajničko izvješće (blagajnički dnevnik) Uplatitelju ostaje u knjizi ostaje u knjizi

ostaje u knjizi dostavlja se u knjigovodstvo zajedno sa prilozima Blagajničke uplatnice i isplatnice tiskaju se u bokovima. Svaka blagajnička uplatnica ispostavlja se u tri primjerka, a isplatnica u dva primjerka. Blagajničko izvješće vodi se u knjizi blagajne (uvezana knjiga čije su stranice označene brojevima). Blagajničko izvješće zaključuje se ovisno o broju promjena blagajne, po ocjeni blagajnika. Blagajna s malim prometom može se zaključivati tjedno, dvotjedno ili čak mjesečno. Primjer 12.4

Promet blagajne: 1) Nalogom za isplatu podignuta je gotovina sa žiro računa u svoti od 4.000

kn i uplaćena u blagajnu. 2) Anti A. je isplaćen predujam za službeni put u svoti od 2.000 kn. 3) Maji M. isplaćen je predujam (akontacija) u svoti od 500 kn za troškove

kopija

kopija

UPLATNICA (izvornik)

kopija kopija

ISPLATNICA (izvornik)

BLAGAJNIČKO IZVJEŠĆE (izvornik)



nabave uredskog materijala u administraciji koji se plaćaju gotovinom 4) Stigao je izvadak br. 2. sa žiro računa kojim je potvrñeno da jer podignuta

gotovina u svoti od 4.000 kn. 5) Ante A. podnio je blagajni obračun putnog naloga na svotu od 2.300 kn.

Iz blagajne mu je isplaćeno 300 kn za koliko troškovi prekoračuju predujam

6) Maja M. podnijela je blagajni obračun troškova plaćenih gotovinom u svoti od 300 kn plus 66 kn PDV. Ostatak nepotrošenog novca u svoti od 134 kn (= 500 – 366) vratila je u blagajnu.

7) Svota od 1.000 kn isplaćena je iz blagajne i položena na žiro račun (uplata je izvršena nalogom za uplatu)

8) Stigao je izvadak sa žiro računa br.14. kojim je potvrñen polog gotovine u svoti od 1.000 kn.

�


Svota Tek. br.

Opis


1 Blagajna Prijelazni žiro-račun Uplata u blagajnu gotovine sa žiro-računa

1020 1009

4.000

4.000

2. Potraž. za isplaćeni predujam služb. puta Blagajna Isplata akontacije sl. puta Anti A.

1301 1020

2.000

2.000

3.

Potraž. od djelatnika za nabave u gotovini Blagajna Isplata akontacije za troškove Maji M.

1302 1020

500

500

4.

Prijelazni žiro-račun Žiro-račun Izvadak žiro računa br.2.

1009 1000

4.000

4.000

5.

Troškovi dnevnica za službena putovanja Potraživanja za ispl. predujam služb. puta Blagajna Obračun putnog naloga – Ante A.

4600 1301 1020

2.300

2.000 300

6. Papir, pisaće vrpce, olovke tiskanice, itd. Pretporez Potraž. od djelatnika nabave u gotovini Blagajna Obračun troškova nabave u gotovini – Maja M.

4010 1400 1302 1020

300 66 134

500



7.

Prijelazni žiro-račun Blagajna Isplata iz blagajne i polog na žiro-račun

1009 1020

1.000

1.000

8.

Žiro-račun Prijelazni žiro-račun Izvadak br.143

1000 1009

1.000

1.000


1020 – Blagajna 1009 – Prijelazni žiro-račun (1) 4.000 2.000 (2) (4) 4.000 4.000 (1) (6) 134 500 (3) (7) 1.000 1.000 (8) 300 (5) 1.000 (7)

1301 – Potraživanja za isplaćeni 1000 – Žiro-račun predujam službenog puta S0 xxxxx 4.000 (4) (2) 2.000 2.000 (5) (8) 1.000 1302 – Potraživanja od djelatnika 4600 – Troškovi dnevnica za za nabave u gotovini službena putovanja (3) 500 500 (6) (5) 2.300 4010 – Papir, pisaće vrpce, olovke, tiskanice itd. 1400 – Pretporez (6) 300 (6) 66

Pregled pojmova:

Kratkotrajna imovina; kretanje i struktura kratkotrajne imovine: gotovina i vrijednosnice, potraživanja, dani predujmovi, zalihe, unaprijed plaćeni troškovi

Platni promet preko žiro-računa; blokada računa; obrasci za gotovinska i bezgotovinska plaćanja; izvadak s žiro-računa; žiro-račun prijelazni konto;

Blagajničko poslovanje; glavna blagajna; isprave u blagajničkom poslovanju, evidentiranje promjena u blagajni.




S0 Početna salda: žiro-račun 40.000 kn, glavna blagajna 1.000 kn, potraživanja od kupaca 61.000 kn, obveze prema dobavljačima 50.000 kn

1) Primljen je izvadak sa žiro-računa prema kojem je podmirena obveza prema dobavljaču u svoti od 20.000 kn.

2) Dan je predujam dobavljaču za materijal 12.200 (izvadak sa žiro-računa).

3) Kupci su dug u iznosu od 40.000 kn podmirili doznakom na žiro-račun.

4) Podignuto je za potrebe blagajne 3.000 kn sa žiro-računa. 5) Dan je kredit povezanom poduzeću na rok od 5 mjeseci u svoti od

15.000 kn. 6) Primljen je izvod sa žiro-računa prema kojem je isplaćen gotovinski ček.


S0 Glavna blagajna na početku dana iskazuje saldo u visini 20.000 kn. Blagajnički maksimum iznosi 30.000 kn.

1) Podignuta je gotovina sa žiro-računa i uplaćena u glavnu blagajnu u iznosu 8.000 kn.

2) Položen je utržak iz blagajne prodavaonice u glavnu blagajnu u iznosu 5.000 kn.

3) Iz blagajne je isplaćeno 2.000 kn na žiro-račun. 4) Višak iznad blagajničkog maksimuma prenesen je na žiro-račun. 5) Primljen je izvod sa žiro računa o pologu gotovine.


S0 Stanje u blagajni iznosi 1000 kn.

1) Podignuto je sa žiro-računa 3.000 kn i uplaćeno u blagajnu. 2) Isplaćeno je 1.250 kn zaposlenom M.M. na ime putnih troškova. 3) Dnevni promet porto blagajne od 500 kn uplaćen je u glavnu blagajnu. 4) Zaključite glavnu blagajnu (blagajnički maksimum iznosi 500 kn) a

višak novca položite na žiro račun. 5) Primljen je izvadak sa žiro računa o isplati 3.000 kn i uplati 2.750 kn.



13. DEVIZNO POSLOVANJE 13.1. Devizni račun Domaće pravne i fizičke osobe mogu obavljati platni promet s inozemstvom samo preko banaka ovlaštenih za obavljanje tih poslova. Domaće poduzeće (bez obzira da li posluje s inozemstvom ili ne) može otvoriti devizni račun samo kod banke u kojoj ima otvoren kunski račun za redovno poslovanje.

� Kada se radi o inozemnim sredstvima plaćanja, sva knjiženja na kontima glavne knjige provode se u domaćoj, funkcionalnoj valuti (Functional currency). Poduzeća mogu kupovati devize kod poslovnih banaka i držati ih na svom deviznom računu (konto 1030). Ta sredstva se mogu koristiti za plaćanje roba i usluga u inozemstvu, kapitalnih transakcija dopuštenih zakonom, za potrebe devizne blagajne ili za držanje na deviznom računu radi očuvanja vrijednosti novca. Kada kupuje devize od ovlaštene banke i polaže ih na vlastiti devizni račun, poduzeće plaća proviziju (naknadu) banci za obavljenu transakciju. Primjer 13.1

Kupnja deviza od banke: 1) Poduzeće je doznačilo kunsku protuvrijednost za kupnju 10.000 € po

prodajnom tečaju i to u svoti od 73.650 kn. 2) Platilo je banci proviziju (naknadu) za kupnju deviza u svoti od 736,50

kn. 3) Stigao je izvadak deviznog računa koji je potvrdio stanje na računu u svoti

od 10.000 €, odnosno protuvrijednost od 73.650 kn.

�

Knjiženja u dnevniku: Svota Tek.

br.

Opis

Konto Duguje Potražuje 1. Prijelazni devizni račun

Žiro račun Za doznaku banci za kupnju 10.000 EUR

1039 1000

73.650,00

73.650,00

2. Bankovne usluge Žiro račun Za proviziju banci

4651 1000

736,50

736,50



3. Devizni račun Prijelazni devizni račun Za izvadak deviznog računa

1030 1039

73.650,00 73.650,00

Knjiženja u glavnoj knjizi: 1000 – Žiro račun 1039 – Prijelazni devizni račun S0 xxxx 73.650,00 (1) (1) 73.650,00 73.650,00 (3) 736,50 (2)

4651 – Bankovne usluge 1030 – Devizni račun (2) 736,50 (3) 73.650,00 Naplate iz inozemstva poduzeće prima na svoj devizni račun. Korisnik naplate koji je izvoz obavio u svoje ime, a za račun druge domaće pravne osobe dužan je banci dati nalog za raspored priljeva deviza istog ili najkasnije sljedećeg radnog dana kad je obaviješten o izvršenoj naplati. Raspored se radi u korist deviznog računa domaće osobe čija je robe izvezena, odnosno osobe koja je stranoj osobi obavila uslugu. Pokriće za izvršenje platnog naloga u inozemstvo može biti devizno na deviznom računu platitelja i to u valuti plaćanja ili kunska protuvrijednost za kupnju deviza na deviznom tržištu tj. kod ovlaštene banke. Naplate iz inozemstva i plaćanja u inozemstvo, u pravilu su povezane s knjiženjem tečajnih razlika. Tečajna razlika je razlika koja nastaje zbog promjene tečaja valuta u kunskoj protuvrijednosti na dan podmirenja ili na datum bilance u odnosu na protuvrijednost po kojoj su prethodno devizna sredstva bila proknjižena u glavnoj knjizi. Pri izračunavanju tečajnih razlika primjenjuju se sljedeći valutni tečajevi:

• srednji tečaj → uspostavlja se na deviznom tržištu. Po ovom tečaju u računovodstvu iskazuju se kunske protuvrijednosti deviznih sredstava te potraživanja i obveze koje poduzeće ima u inozemstvu u stranim valutama. Srednji se tečaj primjenjuje i na datum bilance kod usklañivanja stanja monetarnih stavki u devizama. • kupovni tečaj → primjenjuje se kad poslovne banke ili HNB otkupljuju devize od svojih klijenata, odnosno poduzeća prodaju devizna sredstva banci. • prodajni tečaj → primjenjuje se kad banke prodaju devize, tj. kad poduzeća kupuju devize.



Kupovni tečaj je uvijek niži od srednjega, dok je prodajni tečaj uvijek viši od srednjega i kupovnoga (vidi tablicu 13.1). Tablica 13.1. Tečajna lista na dan 25.01.2008.

Valuta

Jed.

Kupovni za efektivu

Kupovni za devize Srednji

Prodajni za devize

Prodajni za efektivu i čekove

AUD 1 4,300100 4,314900 4,404088 4,418900 4,442500 CAD 1 4,817000 4,833600 4,918449 4,954600 4,981100 CZK 1 0,271600 0,272500 0,279014 0,282700 0,284500 DKK 1 0,963600 0,966900 0,984851 0,993100 0,999400 HUF 100 2,766700 2,776200 2,842321 2,880300 2,898400 JPY 100 4,673100 4,684400 4,778837 4,826000 4,851600 NOK 1 0,896100 0,901000 0,915877 0,923500 0,929400 SKK 1 0,211200 0,212800 0,217008 0,218200 0,220000 SEK 1 0,758600 0,763600 0,775413 0,781900 0,786800 CHF 1 4,491600 4,516200 4,590840 4,624600 4,653900 GBP 1 9,635000 9,707700 9,883256 9,941200 10,004100 USD 1 4,948500 4,985800 5,068214 5,110600 5,132700 EUR 1 7,255000 7,265000 7,340294 7,365000 7,375000 PLN 1 1,960700 1,971500 2,014351 2,047300 2,054100 BAM 1 3,634400 3,658200 0,000000 3,840700 3,849600

Tečajne razlike mogu biti pozitivne i negativne. Pozitivne tečajne razlike nastaju ako je:

• aktivni konto (npr. devizni račun, potraživanja od kupaca iz inozemstva, potraživanja za predujmove u devizama, itd.) iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od srednjeg tečaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklañenja ili na datum bilance.

• pasivni konto (npr. obveze prema dobavljačima iz inozemstva, kredit iz inozemstva, itd) iskazan je u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg tečaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklañenja ili na datum bilance. Ako se radi o aktivnom kontu, u slučaju porasta tečaja knjiži se povećanje stanja na kontu za svotu tečajne razlike, a protustavka je prihod od tečajnih razlika. Primjer 13.2

Knjiženje pozitivne tečajne razlike na kontu aktive na datum bilance kod usklañivanja stanja:

S0 Poduzeće ima na deviznom računu 100.000 USD proknjiženo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju od 4,989000 kn za 1,00 USD, odnosno 498.900 kuna.



1) Na datum bilance srednji tečaj iznosi 5,068210 kn za 1,00 USD, što za 100.000 USD daje svotu od 506.821 kn. Knjiži se pozitivna tečajna razlika u svoti od 7.921 kn (= 506.821 – 498.900)

�


br.

Opis

Konto Duguje Potražuje 1. Devizni račun u domaćoj banci

Pozitivne tečajne razlike (prihod) Pozitivne tečajne razlike na datum bilance 31.12

– usklađivanje stanja

1030 7724

7.921

7.921

Knjiženja u glavnoj knjizi: 1030 – Devizni račun 7724 –Prihod od pozitivnih tečajnih razlika S0 498.900 7.921 (1) (1) 7.921

(100.000 USD)

Ako se radi o pasivnom kontu, u tom slučaju tečajna razlika koja nastaje zbog smanjenja obveze izražene u kunama takoñer je pozitivna tečajna razlika i knjiži se kao prihod. Primjer 13.3

Knjiženje pozitivne tečajne razlike koja se javlja zbog smanjenja obveza u kunskoj protuvrijednosti na datum bilance:

S0 Stanje obveza prema dobavljačima iz inozemstva na dan 31.12. iznosi 60.000 USD proknjiženo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju od 4,968500 kn za 1,00 USD, odnosno svoti od 298.110 kn

1) Na datum bilance srednji tečaj iznosi 4,894450 kn za 1,00 USD. Obveza u kunskoj protuvrijednosti iznosi 293.667 kn. Pozitivna tečajna razlika iznosi od 4.443 kn (= 298.110 – 293667).

�




Svota Tek. br.

Opis


1. Obveze prema dobavljačima iz inozemstva Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika Za pozitivne tečajne razlike na datum bilance

31.12 – usklađivanje stanja

221 7726

4.443 4.443


7726 –Prihod od pozitivnih 221 – Obveze prema tečajnih razlika dobavljačima u inozemstvu 4.443 (1) 298.110 S0 4.443 (1) (60.000 USD)

Negativne tečajne razlike nastaju ako je:

• aktivni konto (devizni račun, potraživanja od kupaca iz inozemstva itd.) iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od tečaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklañenja ili na datum bilance

• pasivni konto (npr. obveze prema dobavljačima iz inozemstva, inozemni kredit itd.) iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od tečaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklañenja ili na datum bilance. Ako se radi o aktivnom kontu, u slučaju sniženja tečaja knjiži se sniženje stanja na tom kontu za svotu tečajne razlike, a protustavka je trošak negativne tečajne razlike.

Primjer 13.4

Knjiženje negativne tečajne razlike na kontu aktive na datum bilance kod usklañivanja stanja:

S0 Poduzeće ima na deviznom računu 100.000 USD proknjiženo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju od 5,141550 kn za 1,00 USD, odnosno 514.155 kn.

1) Na datum bilance srednji tečaj iznosi 5,012100 kn za 1,00 USD, što za 100.000 USD daje svotu od 501.210 kn. Radi usklañivanja vrijednosti knjiži se negativna tečajna razlika u svoti od 12.945 kn (= 501.210 – 514.155 kn)

�




Svota Tek. br.

Opis

Konto Duguje Potražuj

e 1. Negativne tečajne razlike nastale na

stanjima deviznih računa Devizni račun u domaćoj banci Negativne tečajne razlike na datum bilance

31.12 – usklađivanje stanja

4754 1030

12.945 12.945

Knjiženja u glavnoj knjizi: 4754 – Negativne tečajne razl. 1030 – Devizni račun u domaćoj banci nastale na stanjima deviz. rn. S0 514.155 (1) 12.945 (1) 12.945 (100.000 USD)

Ako se radi o pasivnom kontu, tečajna razlika koja nastaje zbog povećanja obveze izražene u kunama je negativna i knjiži se na troškove. Primjer 13.5

Knjiženje negativne tečajne razlike koja se javlja zbog povećanja obveze u kunskoj protuvrijednosti na datum bilance: S0 Stanje obveza prema dobavljačima iz inozemstva na dan 31.12. iznosi

100.000 USD proknjiženo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju od 4,889760 kn za 1,00 USD, odnosno u svoti od 488.976 kn na datum transakcije.

1) Na datum bilance srednji tečaj iznosi 5,012100 kn za 1,00 USD. Obveza u kunskoj protuvrijednosti u po tom tečaju iznosi 501.210 kn. Radi usklañivanja vrijednosti knjiži se negativna tečajna razlika u svoti od 12.234 kn (= 488.976 – 501.210)

�




Svota Tek. br.

Opis

K-to Duguje Potražuje

1. Troškovi negativnih tečajnih razlika Obveze prema dobavljačima iz inozemstva Negativne tečajne razlike na datum bilance 31.12

– usklađivanje stanja

4751 221

12.234

12.234

Knjiženja u glavnoj knjizi: 4751–Troškovi negat. tečajnih razlika 221–Obveze prema ino-dobavljačima (1) 12.234 488.976 S0

12.234 (1) 13.2. Devizna blagajna Devizna se blagajna u poduzećima u pravilu koristi za obavljanje gotovinskog deviznog prometa u svezi službenih putovanja djelatnika poduzeća u inozemstvo. Devizna blagajna pribavlja devize za akontacije službenih putovanja i obračun putnih naloga s deviznog računa poduzeća (ako postoji) ili kupovinom deviza od poslovne banke. Kad su troškovi službenog puta u inozemstvo niži od isplaćenog predujma djelatnik vraća ostatak novca u deviznu blagajnu. I obrnuto, kad su troškovi službenog puta u inozemstvo veći od isplaćene akontacije poduzeće polaže razliku s deviznog računa i preko devizne blagajne isplaćuje razliku djelatniku. Ako poduzeće nema devizni račun, onda od poslovne banke kupuje razliku deviza i preko devizne blagajne isplaćuje djelatniku razliku. Razlika se, uz suglasnost djelatnika, može isplatiti i u kunskoj protuvrijednosti deviza iz kunske blagajne. Dokumentaciju devizne blagajne čine:

• blagajnička uplatnica • blagajnička isplatnica • blagajničko izvješće (blagajnički dnevnik).

Blagajničke uplatnice i isplatnice devizne blagajne iste su kao kod kunske blagajne, ali se ispunjavaju u stranoj valuti. Blagajnički dnevnik devizne blagajne takoñer se ispunjava u stranoj valuti.



Primjer 13.6

Knjiženje devizne blagajne kad su troškovi službenog putovanja u inozemstvo niži od isplaćenog predujma:

1) Prema odobrenom nalogu za službeni put u inozemstvo s deviznog računa podignuto je 2.000 USD (kunska protuvrijednost iznosi 10.120 kn) i uplaćeno u deviznu blagajnu.

2) Stigao je izvadak s deviznog računa kojim je potvrñeno da je podignuto 2.000 USD kunske protuvrijednosti 10.120 kn.

3) Radniku je isplaćen predujam za troškove službenog puta u svoti od 2.000 USD, kunske protuvrijednosti 10.120 kn.

4) Nakon povratka iz inozemstva radnik je podnio obračun troškova službenog puta na svotu od 1.700 USD. Ostatak od 300 USD radnik je vratio u blagajnu. Meñutim, na dan obračuna troškova srednji tečaj se povećao s 5,06 kn za 1,00 USD na 5,26 kn za 1 USD pa je ostvarena pozitivna tečajna razlika u svoti od 400 kn (= 10.520 – 10.120). Povećanjem tečaja povećani su i troškovi službenog puta na 8.942 (= 1.700 × 5,26) kao i vrijednost vraćenih 300 USD na 1.578 kn(= 300 × 5,26). Predujam je zatvoren na istoj svoti u kojoj je bio ranije proknjižen.

5) Ostatak od 300 USD položen je iz devizne blagajne na devizni račun (kunska protuvrijednost 1.578 kn).

6) Stigao je izvadak s deviznog računa kojim je potvrñeno da je izvršena uplata od 300 USD.

�


Svota Tek. br.

Opis


1. Devizna blagajna Prijelazni devizni račun Za podignutu gotovinu – 2000 USD

1050 1039

10.120

10.120

2. Prijelazni devizni račun Devizni račun Za knjiženje izvatka deviznog računa

1039 1030

10.120

10.120

3. Potraživanja za predujam za službeni put Devizna blagajna Za isplatu predujma za službeni put

1301 1050

10.120

10.120

4. Dnevnice i putni trošk. za služb. put u inoz. Devizna blagajna Potraživanja za predujam za služb. put

4601 1050 1301

8.942 1.578

10.120



Pozitivne tečajne razlike Za obračun putnog naloga i tečajne razlike

7724

400

5. Prijelazni devizni račun Devizna blagajna Za polog 300 USD na devizi račun

1039 1050

1.578

1.578

6.

Devizni račun Prijelazni devizni račun Za knjiženje izvatka deviznog računa

1030 1039

1.578

1.578


1050 – Devizna blagajna 1039 – Prijelazni devizni račun (1) 10.120 10.120 (3) (2) 10.120 10.120 (1) (4) 1.578 1.578 (5) (5) 1.578 1.578 (6) 1030 – Devizni račun 1301 – Potraž. za predujam za služb. put S0 xxxx 10.120 (2) (3) 10.120 10.120 (4) (6) 1.578 4601 – Dnevnice i putni troškovi za 7724 – Pozitivne tečajne razlike službeni put u inozemstvo 400 (4) (4) 8.942

3. Otvoreni akreditivi u stranim valutama Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojom akreditirana banka na zahtjev dužnika i na njihov teret, ovlašćuje drugu banku da u skladu s uvjetima iz akreditiva (predaja banci dokumenata kojima se dokazuje da je isporuka izvršena u skladu s ugovorom) isplati vjerovniku akreditiranu svotu. Poduzeća najčešće otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inozemnih dobavljača koji na taj način osiguravaju naplatu. Dokumentarni neopozivi akreditiv za osiguranje plaćanja kod uvoza robe i usluga po nalogu dužnika (uvoznika), domaća banka otvara kod inozemne banke. Taj akreditiv se naziva nostro akreditiv (naš akreditiv). Izvoznici naplate osiguravaju dokumentarnim akreditivom što ga, po nalogu inozemnog kupca, inozemna banka otvara kod banke u Hrvatskoj. On se naziva loro akreditiv (njihov akreditiv)



Uvoznik otvara akreditiv kod banke pomoću Naloga za otvaranje akreditiva – nostro akreditiv. Akreditiv u trenutku otvaranja može biti pokriven i nepokriven. Nepokriveni akreditiv se vodi u izvanbilančnoj evidenciji. Kod pokrivenog akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inozemnoj banci. Nakon što se dobavljač naplati iz akreditiva, temeljem izvješća strane banke, domaća banka obavještava poduzeće da je akreditiv iskorišten. Prema toj obavijesti poduzeće zatvara obvezu prema dobavljaču. Budući da faktura dobavljača (koja se knjiži po srednjem tečaju) može biti proknjižena po višem ili nižem tečaju od tečaja koji je primijenjen za knjiženje akreditiva mogu se pojaviti pozitivne ili negativne tečajne razlike.

Primjer 13.7

Otvaranje pokrivenog akreditiva i plaćanje fakture inozemnog dobavljača: 1) Poduzeće je dalo nalog banci za otvaranje akreditiva za plaćanje usluge

inozemnog dobavljača. Akreditiv je otvoren na svotu od 40.000 USD. Poduzeće je uplatilo banci protuvrijednost u kunama po prodajnom tečaju od 5,068000 za 1,00 USD, odnosno svotu od 202.720 kn.

2) Poduzeće je primilo fakturu inozemnog dobavljača na svotu od 40.000 USD. Faktura je proknjižena po srednjem tečaju od 5,08800 kn za 1,00 USD, odnosno u svoti od 203.520 kn.

3) Banka je poslala obavijest da je akreditiv iskorišten. Zatvorena je obveza prema inozemnom dobavljaču u svoti od 202.720 kn iz akreditiva, a razlika od 800 kn knjižena je kao pozitivna tečajna razlika u prihod.

�


br.

Opis

K-to Duguje Potražuje 1. Otvoreni akreditiv u stranoj valuti

Žiro račun Prijenos sredstava za otvaranje akreditiva, 40.000 $

104 1000

202.720

202.720

2. Troškovi konzultantskih i marketinških usluga Dobavljači usluga iz inozemstva Faktura dobavljača iz inozemstva

4163 2211

203.520

203.520

3. Dobavljači usluga iz inozemstva Otvoreni akreditiv u stranoj valuti Prihodi od tečajnih razlika Podmira dobavljača iz akreditiva i pozitivna tečajna

razlika

2211 104 7727

203.520

202.720 800



Knjiženja u glavnoj knjizi: 1000 – Žiro račun 104 – Otvoreni akreditiv u stranoj valuti S0 xxx 202.720 (1) (1) 202.720 202.720 (3) 4163 – Troškovi konzultantskih usluga 2211 – Dobavljači usluga iz inozem. (2) 203.520 (3) 203.520 203.520 (2) 7727 –Prihodi od tečajnih razlika 800(3)


1) Primljena je faktura inozemnog dobavljača za obavljene usluge promidžbe na svotu od 5.000 EUR (srednji tečaj 1 EUR = 7,28 kn)

2) Faktura inozemnog dobavljača u potpunosti je podmirena s vlastitog deviznog računa (koristite tečajnu listu s predavanja).

3) Obračunajte i proknjižite nastale tečajne razlike.




S0 Početni saldo dobavljači iz inozemstva 20.000 EUR (1 EUR = 7,42 kuna).

1) Doznačena je banci kunska protuvrijednost za kupnju 20.000 EUR po prodajnom tečaju banke (koristite tečajnu listu s predavanja).

2) Primljen je izvadak deviznog računa kojim je potvrñeno da je izvršena uplata od 20.000 EUR, kunske protuvrijednosti 147.300 kn.

3) Primljen je izvadak o naplati bankarske usluge 150 kn. 4) Podmirena je faktura inozemnog dobavljača, srednji tečaj na dan

naplate je 1 EUR = 7,34 kn 5) Obračunajte i proknjižite nastale tečajne razlike


1) Za izvezene proizvode inozemnom kupcu ispostavljena je faktura koja glasi na 10.000 EUR (srednji tečaj HNB 1 EUR = 7,40 kn)

2) Primljen je izvadak s deviznog računa da je inozemni kupac platio dug 10.000 EUR-a (1 EUR = 7,30 kn).

3) Obračunajte tečajne razlike temeljem naplaćenog potraživanja iz inozemstva.

4) Primljen je izvadak s deviznog računa da je banka naplatila naknadu u vrijednosti 10 EUR.


1) Za izvezene proizvode inozemnom kupcu ispostavljena je faktura koja glasi na 15.000 USD (1 USD = 5,06 kn).

2) Primljen je izvadak s deviznog računa da je inozemni kupac platio dug 15.000 USD (1 USD = 5,20 kn).

3) Obračunajte i proknjižite nastale tečajne razlike. 4) Primljen je izvadak s deviznog računa da je banka naplatila naknadu u

vrijednosti 15 USD.



14. KRATKOROČNA FINANCIJSKA IMOVINA 14.1. Čekovi Čekovi i mjenice su kratkoročni vrijednosni papiri (skupina konta 112) koji se koriste u platnom prometu kao instrumenti plaćanja i osiguranja plaćanja. Ostali kratkoročni vrijednosni papiri (komercijalni zapisi, kratkoročne obveznice, blagajnički zapisi, tuñe dionice namijenjene preprodaji, robni papiri i ostale kratkounovčive obligacije) imaju karakter kratkoročnih ulaganja. Čekove grañana poduzeća dobivaju od grañana koji im na taj način plaćaju robu u maloprodaji ili obavljene usluge. Ček grañana mora se podnijeti trasatu (banci kod koje izdavatelj čeka ima tekući račun) na isplatu u roku od 8 dana ako je mjesto izdavanja čeka i plaćanja isto, odnosno u roku od 15 dana ako su ta mjesta različita. Čekove grañana poduzeće podnosi na naplatu poslovnoj banci zajedno sa specifikacijom čekova koji se naplaćuju. Prilikom knjiženja prihoda po čekovima grañana treba voditi računa da je u svoti koja se naplaćuje po svakom čeku sadržan i PDV. Zbog toga, primjenom preračunate stope PDV-a koja iznosi 18,03278% (= 22/122×100) treba izračunati pripadajući PDV koji se stornira s prihoda i knjiži na obvezu za PDV. Primjer 14.1

Knjiženje prihoda i naplate čekova od grañana 1) Prodavaonica je napravila dnevni promet od 16.200 kn od čega je 12.200

kn naplaćeno u gotovini a 4.000 kn u čekovima grañana. Udio PDV-a u gotovinskoj naplati iznosi 2.200 kn (= 12.200 × 0,1803278) a u naplati čekovima grañana iznosi 721,31 kn (= 4.000 × 0,1803278). Gotovinska naplata položena je na žiro račun .

2) Na izvatku sa žiro-računa broj 10 vidljiva je uplata gotovine u svoti od 12.200 kn.

3) Čekovi grañana zajedno sa specifikacijom čekova predani su banci radi naplate čekova.

4) Izvadak sa žiro-računa broj 17 pokazuje da su čekovi od grañana naplaćeni.



�


Svota Tek. br.

Opis


1. a 1. b

Blagajna prodavaonice Prihodi od prodaje robe na malo Prihodi od prodaje robe na malo Obveze za PDV Čekovi građana Prihodi od prodaje robe na malo Prihodi od prodaje robe na malo Obveze za PDV Istodobno:

Žiro-račun – prijelazni konto Blagajna prodavaonice Za utržak prodavaonice

1022 7603 7603 2400 11201 7603 7603 2400 1009 1022

12.200,00 4.000,00 12.200,00

12.000,00 2.200,00 2.200,00 4.000,00 721,31 721,31 12.200,00

2. Žiro-račun Žiro-račun – prijelazni konto Za izvadak br. 10.

1000 1009

12.200,00

12.200,00

3. Čekovi i mjenice predani na naplatu Čekovi (građana) Za čekove predane na naplatu

1129 4601

4.000,00

4.000,00

4. Žiro-račun Čekovi i mjenice predani na naplatu Za naplaćene čekove građana-izvadak br. 17

1000 1129

4.000,00

4.000,00

Knjiženja u glavnoj knjizi

1022 – Blagajna prodavaonice 7603 – Prihodi od prodaje robe na malo m (1a) 12.200,00 12.200,00 (1b) 12.200,00 (1a) 2.200,00 (1a) 4.000,00 (1a) 1009 – Žiro-račun prijelazni konto 721,31 (1a) (1b) 12.200,00 12.200,00 (2) 11201 – Čekovi (građana) 2400 – Obveze za PDV (1a) 4.000,00 4.000,00 (3) 2.200,00 (1a) 721,31 (1a)

1129 – Čekovi i mjenice predani na naplatu 1000 – Žiro-račun (3) 4.000,00 4.000,00 (4) (2) 12.200,00 (4) 4.000,00



14.2. Mjenice Mjenica je isprava izdana u zakonskom obliku kojom se neka osoba pod mjeničnom strogosti obvezuje da će platiti odreñenu svotu novca. Na mjenici mora pisati datum izdavanja i datum dospijeća. Mjeničnu tražbinu može naplatiti osoba koja je ovlašteni imatelj mjenice. Primjer 14.2

Upotreba mjenice u plaćanju izmeñu poduzeća: 1) Poduzeće “Jadran” d.o.o. Split obavilo je uslugu poduzeću “Dalma” Split

i ispostavilo fakturu na svotu od 20.000 kn za uslugu i 4.400 kn PDV. 2) Poduzeće “Dalma” je svoju obvezu podmirilo mjenicom na svotu od

24.400 kn 3) Poduzeće “Jadran” podnijelo je mjenicu na naplatu. 4) Izvadak sa žiro računa br. 37 pokazuje da je mjenica naplaćena.

�


Svota Tek. br.

Opis


1. Potraživanja od kupaca usluga Prihodi od servisnih usluga Obveze za PDV Za ispostavljenu fakturu

1201 7510 2400

24.400

20.000 4.400

2. Mjenice Potraživanja od kupaca Za primljenu mjenicu od poduzeća “Dalma”

1121 1200

24.400

24.400

3. Čekovi i mjenice su predani na naplatu Mjenice Za mjenicu danu na naplatu

1129 1121

24.400

24.400

4. Žiro račun Čekovi i mjenice predani na naplatu Naplaćena mjenica – izvadak br.37.

1000 1129

24.400

24.400


1201 – Potraž. od kupaca usluga 7510 – Prihodi od servisnih usluga (1) 24.400 24.400 (2) 20.000 (1) 1121 – Mjenice 2400 – Obveze za PDV (2) 24.400 24.400 (3) 4.400 (1)



1129 –Čekovi i mjenice predani na naplatu 1000 – Žiro račun (3) 24.400 24.400 (4) (4) 24.400 14.3. Dani kratkoročni krediti Dani kratkoročni krediti predstavljaju kratkoro čne plasmane drugim poduzećima, bankama i drugim pravnim osobama te grañanima u zemlji i inozemstvu. Dani krediti za poduzeće ne predstavljaju ni trošak ni rashod nego odljev novca, odnosno, pretvaranje novčane imovine u potraživanja. Na dane kredite uobičajeno se naplaćuje kamata koja predstavlja prihod poduzeća. � Ako se krediti daju bankama na kamatu koju odobrava banka ne plaća se PDV. Ako se kredit daje drugim poduzećima ili grañanima poduzeće je obvezno obračunati i platiti PDV na kamatu, protekom svakog poreznog obračunskog razdoblja PDV-a. Primjer 14.3

Dani kratkoročni kredit drugom poduzeću: 1) Poduzeće je dalo kratkoročni financijski kredit drugom poduzeću u svoti

od 50.000 kn na rok od dva mjeseca uz fiksnu kamatu od 2.000 kn. 2) Protekom prvog mjeseca ispostavljena je faktura za kamate u svoti od

1.000 kn plus 220 kn PDV.

Osnovni pojmovi u poslovanju s mjenicama:

Trasant – izdaje mjenicu i plaća ako nije trasirana Trasat – plaća po trasiranoj mjenici Remitent – korisnik

Vlastita mjenica – dospjelu mjenicu remitent naplaćuje od trasanta Trasirana mjenica – izdavatelj mjenice (trasant) poziva drugu osobu da imatelju

plati odreñenu svotu novca. Akceptom ona pristaje na obvezu isplate (trasat) Indosirana mjenica – dosadašnji imatelj mjenice (indosant), pisanom izjavom na

mjenici, odreñuje da se mjenični iznos isplati novom vjerovniku (indosaru) Aval – mjenično jamstvo kojim neka osoba (jamac, avalist) jamči za isplatu

mjenične svote

Izdana mjenica – kratkoročna obveza (obveza po izdanim mjenicama) Primljena mjenica – kratkoročna financijska imovina



3) Saldiran je PDV, pretporeza nije bilo. 4) Plaćen je PDV. 5) Protekom drugog mjeseca ispostavljena je faktura za kamate u svoti od

1000 kn plus 220 kn PDV. 6) Po isteku roka primatelj kredita vratio je kredit u svoti od 50.000 kn i

platio kamate zajedno s PDV-om u svoti od 2.440 kn.

�


Svota Tek. br.

Opis

Konto Duguje Potražuje 1. Kratkoročni financijski krediti

Žiro račun Za dani kredit

1130 1000

50.000,00

50.000,00

2. Potraživanja za kamate i PDV Prihodi od kamata Obveze za PDV Obračunane kamate za prvi mjesec

122 7720 2400

1.220,00

1.000,00 220,00

3. Obveze za PDV Obveze po razlici PDV-a Saldiranje PDV-a

2400 2407

220,00 220,00

4. Obveze po razlici PDV-a Žiro račun Za podmirenje obveza za PDV

2407 1000

220,00 220,00

5. Potraživanja za kamate i PDV Prihodi od kamata Obveze za PDV Obračunane kamate za drugi mjesec

122 7720 2400

1.220,00 1.000,00 220,00

6. Žiro račun Kratkoročni financijski krediti Potraživanja za kamate i PDV Za vraćeni kredit i plaćene kamate s PDVom

1000 1130 122

52.440,00 50.000,00 2.440,00


1000 – Žiro račun 7720 – Prihodi od kamata S0 xxxx 50.000,00 (1) 1.000,00 (2) (6) 52.440,00 220,00 (4) 1.000,00 (5)

1130 – Kratkoročni financijski krediti 2400 – Obveze za PDV (1) 50.000,00 50.000,00 (6) (3) 220,00 220,00 (2) 220,00 (5)



122 – Potraživanja za kamate i PDV 2407 – Obveze po razlici PDV-a (2) 1.220,00 2.440,00 (6) (4) 220,00 220,00 (3) (5) 1.220,00 14.4. Depoziti do jedne godine Depoziti su potraživanja s temelja novčanih pologa na računima kod depozitora koji su najčešće banke ili druge financijske institucije. Kratkoročni depoziti se najčešće ulažu kod banaka radi zarade na kamati i to na sredstvima koja trenutačno nisu neophodna u poslovanju. Na kamatu koju odobrava banka na depozite ne plaća se PDV Primjer 14.4

Ulaganja kratkoročnog depozita u poslovnu banku: 1) Poduzeće je uložilo depozit u poslovnu banku na rok od tri mjeseca u

svoti od 1.000.000 kn. Ugovorena kamata iznosi 22.500 kn. Isplata depozita vidi se na izvatku br. 23

2) Protekom ugovorenog roka od tri mjeseca banka je vratila depozit i platila kamatu, što se vidi iz izvatka sa žiro računa br 45

�


Svota Tek. br.

Opis


1. Depoziti u bankama Žiro račun Za dani depozit u banku – izvadak br. 23

1131 1000

1.000.000

1.000.000

2. Žiro račun Depoziti u bankama Prihodi od kamata Povrat depozita i naplata kamata,izvadak br.45

1000 1131 7720

1.022.500 1.000.000 22.500


1000 – Žiro račun 7720 –Prihod od kamata S0 xxxx 1.000.0000 (1) 22.500 (2) (2) 1.022.500

1130 – Depoziti u bankama (1) 1.000.000 1.000.000 (2)




1) Kupcu robe ispostavljena je faktura koji glasi na 36.800 s PDV-om. 2) Kupac je dug za robu podmirio čekom. 3) Ček je predan na naplatu. 4) Izvadak sa žiro-računa potvrñuje da je ček naplaćen.


1) Za isporučenu robu kupcu je ispostavljen račun na svotu od 24.400 kn. 2) Kupac je na ime duga doznačio vlastitu mjenicu s dospijećem od 60

dana na nominalnu svotu od 25.620 kn. Razlika od 1.220 kn predstavlja ugovorenu kamatu s PDV-om.

3) Mjenica je predana na naplatu 4) Primljen je izvadak sa žiro-računa da je mjenica naplaćena.


S0 Trgovačko društvo ima mjenicu na svotu od 40.000 kn 1) Od dobavljača sirovina i materijala trgovačko društvo primilo je

fakturu u svoti od 61.000 kn s PDV-om. 2) Trgovačko društvo je indosiralo mjenicu na dobavljača a razliku

podmiruje isplatom novca sa žiro-računa. 3) Izvadak sa žiro-računa pokazuje da je razlika po indosiranju mjenice

podmirena. 4. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Poduzeće je dalo depozit u banku u vrijednosti 50.000 kn na šest mjeseci. Ugovorena kamata iznosi 2.300 kn.

2) Istovremeno je poduzeće dalo kratkoročni kredit drugom poduzeću u svoti od 30.000 na 12 mjeseci.

3) Protekom ugovorenog roka banka je vratila depozit i platila kamatu, što se vidi iz izvatka br.32.

4) Za dani kredit obračunana je kamata u iznosu 2.440 kn te je ispostavljena faktura na tu vrijednost plus PDV

5) Potraživanja za obračunane kamate su naplaćena, izvadak br.148. 6) Istekom ugovorenog roka kredit je vraćen u cijelom iznosu 30.000 kn

što pokazuje izvadak br. 173.



15. POTRAŽIVANJA OD KUPACA Potraživanja od kupaca uvijek se knjiže po ispostavljenoj fakturi. Prihodi po toj osnovi (s pripadajućim obvezama za PDV) priznaju se po isporuci, bez obzira što će naplata uslijediti kasnije. Potraživanja od kupaca dijele se na: potraživanja od domaćih kupaca i potraživanja od kupaca iz inozemstva. 15.1. Potraživanja od domaćih kupaca Potraživanja od domaćih kupaca (konto 120) mogu nastati po različitim osnovama (za prodanu robu, za pružene usluge, za prodaju prava, za prodaju na potrošački kredit, za prodaju u konsignaciji ili komisiji, itd.). Za sva sintetička konta potraživanja od kupaca vode se analitička konta svih kupaca (salda-konti kupaca). Kod prodaje dobara, fakturu treba ispostaviti neposredno nakon što je kupcu omogućeno raspolaganje tim dobrima jer tada nastaje i obveza PDV-a. Primjer 15.1

Knjiženje potraživanja od kupaca za prodana dobra: 1) Poduzeće je isporučilo robu i ispostavilo fakturu na svotu od 25.000 kn

plus 5.500 kn PDV. 2) Izvadak sa žiro-računa pokazuje da je kupac podmirio fakturu u iznosu

30.500 kn.

�


Svota Tek. br.

Opis


1. Potraživanja od kupaca za prodana dobra Prihodi od prodane robe na veliko Obveze za PDV Faktura kupcu za isporučenu robu

1200 7600 2400

30.500

25.000 5.500

2. Žiro-račun Potraživ. od kupaca za prodana dobra Naplata fakture – izvadak sa žiro-računa

1000 1200

30.500

30.500




1200 – Potraživanja od kupaca 7600 – Prihodi od prodaje za prodana dobra robe na veliko (1) 30.500 30.500 (2) 25.000 (1)

1000 – Žiro-račun 2400 – Obveze za PDV (2) 30.500 5.500 (1) Porezna obveza za obavljene usluge nastaje prema izlaznim fakturama ili prema isporukama obavljenih usluga, ovisno što je nastalo prije. Ako se usluge obavljaju tijekom više obračunskih razdoblja faktura se može ispostaviti na kraju kad je usluga u potpunosti obavljena. U tom slučaju poreznu obvezu treba obračunati i platiti po isteku svakog obračunskog razdoblja. Budući da je dio porezne obveze obračunan i plaćen prije izdavanja fakture, prilikom knjiženja fakturu treba ispraviti za ranije obračunati dio. 15.2. Potraživanja od kupaca u inozemstvu Potraživanja od kupaca iz inozemstva vode se na kontu 121, odnosno na dva analitička konta:

• 1210 – Potraživanja od kupaca dobara u inozemstvu • 1211 – Potraživanja od kupaca usluga u inozemstvu.

Izmeñu te dvije vrste potraživanja ima odreñenih razlika u smislu oporezivanja:

• Usluge obavljene inozemnim poduzećima ili fizičkim osobama na teritoriju Hrvatske oporezive su PDV-om. • PDV-a su osloboñene izvozne usluge u svezi izvoza dobara, usluge

promidžbe, savjetodavne usluge, usluge revizora, računovoñe, odvjetnika, elektroničke obrade podataka i sl.

• Izvoz dobara osloboñen je plaćanja PDV-a pa se na fakturama inozemnim kupcima obračunava samo svota prodane vrijednosti dobara. Izvoznik ima pravo koristiti pretporez, a izvoz dokazuje carinskom deklaracijom.

Primjer 15.2

Knjiženje naplate potraživanja od inozemnih kupaca dobara: 1) Kupcu u inozemstvu isporučena je roba i ispostavljena je faktura na svotu

od 9.000 EUR. Faktura je proknjižena po srednjem tečaju od 7,650 kn za 1,00 EUR, odnosno u svoti od 68.850 kn.



2) Primljena je faktura špeditera za usluge cestovnog prijevoza izvezenih dobara u svoti od 6.000 kn i usluge špedicije na granici u svoti od 1.000 kn, odnosno ukupno 7.000 kn

3) Inozemni kupac je platio fakturu u svoti od 9.000 EUR na devizni račun izvoznika (izvadak deviznog računa br. 78). Uplata je proknjižena po srednjem tečaju od 7,664 kn za 1,00 EUR, odnosno u svoti od 68.976 kn.

4) Proknjižena je pozitivna tečajna razlika u svoti od 126 kn (=68.976 - 68.850)

�


Svota Tek. br.

Opis


1. Potraživanja od kupca u inozemstvu Prihod od prodaje robe u inozemstvu Za izlaznu fakturu za izvezenu robu

1210 761

68.850

68.850

2. Troškovi prijevoznih usluga Špediterske usluge pri izvozu Obveze prema dobavljačima usluga Za ulaznu fakturu špeditera

4103 4194 2201

6.000 1.000

7.000

3. Devizni račun Potraživanja od kupaca u inozemstvu Naplata fakture za izvezenu robu –izvadak

br.78

1030 1210

68.976

68.976

4. Potraživanja od kupaca u inozemstvu Pozitivne tečajne razlike Za obračunate tečajne razlike

1210 7722

126

126


1210 – Potraživanja od kupaca 761 – Prihod od prodaje robe u inozemstvu u inozemstvu (1) 68.850 68.976 (3) 68.850 (1) (4) 126 4103 – Troškovi prijevoznih usluga 2201 – Obveze prema dobavlj. usluga (2) 6.000 7.000 (2) 4194 – Šediterske usluge pri izvozu (2) 1.000



1030 – Devizni račun 7722 – Pozitivne tečajne razlike (3) 68.976 16.687 (4) 15.3. Otpisi i vrijednosna usklañenja potraživanja od kupaca Na datum bilance poduzeće treba procijeniti da li postoji pokazatelj da vrijednost nekog dijela njegove imovine može biti umanjena. Ako se procijeni da potraživanja od kupaca uopće nije moguće naplatiti, potraživanja treba definitivno otpisati. Kada postoji razumna vjerojatnost da potraživanje može biti naplaćeno u cijelosti ili djelomično (putem tužbe sudu ili iz stečajne mase dužnika), treba primijeniti vrijednosno usklañenje koje se ne prebiva s potraživanjem do konačnog utvrñivanja sudbine tog potraživanja. Naplativost potraživanja može se procijeniti analizom kupaca na temelju starosti salda i informacija o financijskom položaju dužnika. U porezno priznate rashode uključuju se samo troškovi vrijednosnih usklañenja potraživanja

• koja su utužena • zbog njih se vodi ovršni postupak • kad su prijavljena u stečajnom postupku

Kod otpisa potraživanja ili vrijednosnog usklañenja treba priznati troškove ili rashode otpisa odnosno vrijednosnog usklañenja, a ne stornirati prihod. Primjer 15.3

Definitivni otpis potraživanja od kupaca uporabom vrijednosnih usklañenja: 1) Menadžment poduzeća je na kraju godine procijenio da potraživanja od

kupaca u svoti od 48.800 kn može definitivno otpisati jer ne postoji mogućnost naplate. Potraživanje je utuženo na sudu. Na datum bilance obavljeno je vrijednosno usklañenje za svotu od 48.800 kn.

2) Na početku naredne godine vrijednosno usklañenje definitivno otpisanih potraživanja zatvoreno je s kontom potraživanja od kupaca.

�


Svota Tek br.

Opis

K-to Duguje Potražuje 1. Vrijednosno usklađ. kratk. potraž. (utužena)

Vrijedn. usklađ. potraž. od kupaca Troškovi vrijedn. usklađ. na dan bilance (31.12.)

4451 1290

48.800

48.800



2. Vrijedn. usklađenje potraživanja od kupaca Potraživanja od kupaca za prodana dobra Vrijed. usklađ. otpisanih potraživanja (02.01.)

1290 1200

48.800

48.800

Knjiženja u glavnoj knjizi: 4451 – Troškovi vrijednosnog 1290 – Vrijednosno usklañenje usklañenja kratkoročnih potraživanja potraživanja od kupaca (1) 48.800 48.800 (1) (31. 12.) 1200 – Potraživanja od 1290 – Vrijednosno usklañenje kupaca za prodana dobra potraživanja od kupaca S0 256.780 48.800 (2) (2) 48.800 48.800 S0 (02. 01.) Kada postoji odreñena vjerojatnost da će nenaplaćena potraživanja biti naplaćena putem tužbe sudu onda se vrijednosna usklañenja potraživanja od kupaca ne zatvaraju dok traje ta vjerojatnost. Ako se potraživanje kasnije ipak naplati potrebno je zatvoriti potraživanje od kupaca sa žiro računom i vrijednosno usklañenje (konto 1290) s prihodom od naplaćenih a otpisanih potraživanja (konto 7799). Prilikom knjiženja naknadnog prihoda nije potrebno stvarati poreznu obvezu jer je PDV plaćen ranije. 15.4. Obračunska plaćanja Pod obračunskim plaćanjem se podrazumijeva namirivanje meñusobnih novčanih obveza izmeñu sudionika bez uporabe novca, a obavlja se:

• kompenzacijom (prijebojem) • cesijom (ustupom tražbine) • asignacijom (uputom) • preuzimanjem duga • drugim oblicima meñusobnih namirivanja obveza i potraživanja. Poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje ako na računu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze (ima blokiran žiro račun).



Kompenzacija ili prijeboj potraživanja i obveza vrši se izmeñu osoba koje imaju meñusobna potraživanja i obveze. Prijeboj može nastati kad se za to steknu sljedeći uvjeti: • uzajamnost potraživanja • oba potraživanja dogovorena su u novcu ili drugim zamjenjivim stvarima

istog roda i kvalitete • oba potraživanja su dospjela • jedna strana izjavi da kompenzira potraživanja i obveze (izjava o prijeboju)

Ako u prijeboju sudjeluje tri ili više osoba (višestruki, lančani prijeboj), on se realizira na temelju ugovora koji potpisuju svi sudionici. U tom slučaju se ne radi o korištenju instituta prijeboja utemeljenog na izjavi o prijeboju (kompenzaciji) nego o pravima koja se temelje na ugovoru. Cesijom (ustupom tražbine) potraživanje dosadašnjeg vjerovnika (cedenta) od njegovog dužnika (cesusa), prenosi se na novog vjerovnika (cesionara). Kod cesije dolazi do promjene vjerovnika dok dužnik ostaje isti, pa za ugovor o cesiji nije potrebna njegova suglasnost. Ugovor zaključuju cedent i cesionar, a cesusa samo obavještavaju o zaključenom ugovoru. S ustupom potraživanja na cesionara prelaze i sporedna prava kao što su pravo na kamate, ugovorenu valutnu klauzulu, zalog i sl. U pravilu sva potraživanja (osim onih čiji je prijenos zakonom zabranjen) mogu se prenositi na drugoga, uključujući i nedospjela i buduća potraživanja. Asignacijom (uputom) jedna osoba koja je uputitelj (asignant) ovlašćuje drugu osobu koja je upućenik (asignat) da za njen račun ispuni nešto odreñenoj trećoj osobi koja je primatelj upute (asignatar), a ovoga ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime. Uz sporazum izmeñu uputitelja i primatelja upute, potrebna je i izjava upućenika o prihvaćanju upute. Njome upućenik postaje izravni dužnik primatelju upute. Prihvaćanjem upute nastaje izmeñu primatelja upute i upućenika dužnički odnos neovisan o odnosu izmeñu uputitelja i upućenika, kao i odnos izmeñu uputitelja i primatelja upute. Asignacija ima učinak cesije kad je upućenik (asignat) dužnik uputitelju (asignantu). Preuzimanje duga definira se ugovorom izmeñu dužnika i preuzimatelja duga (novog dužnika) ali uz uvjet da je na to pristao vjerovnik. O sklopljenom ugovoru o preuzimanju duga vjerovnika može izvijestiti dužnik ili preuzimatelj duga i svakom od njih vjerovnik može priopćiti svoj pristanak na preuzimanje duga. Ako se vjerovnik u odreñenom roku ne očituje da li pristaje na preuzimanje duga, smatra se da nije dao svoj pristanak. Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a ovaj se oslobaña obveze. Izmeñu preuzimatelja duga i vjerovnika postoji ista obveza koja je postojala izmeñu prijašnjeg dužnika i vjerovnika.




1) Kupcu su isporučeni proizvodi i ispostavljena je faktura na svotu od 18.000 kn plus 3.960 kn PDV.

2) Ispostavljena je faktura za obavljene usluge na svotu od 8.000 kn plus 1.760 kn PDV.

3) Za prodani otpadni materijal ispostavljena je faktura na svotu od 1.300 kn plus 286 kn PDV.


1) Poduzeće je za obavljenu promidžbenu uslugu tvrtki u inozemstvu ispostavilo fakturu na 1.600 EUR (bez PDV-a) što prema srednjem tečaju HNB iznosi 11.760 kn.

2) Inozemni kupac usluge plato je fakturu u svoti od 1.600 EUR na devizni račun izvoznika (izvadak br.123). Uplata je proknjižena po srednjem tečaju od 7.34 kn za 1,00 EUR.

3) Obračunate su tečajne razlike. 3. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

S0 Početna salda u analitičkom knjigovodstvu kupaca: kupac A 61.000, kupac B 24.400 1) Kupac A podmirio je dugovanja u iznosu 61.000 kn (izvadak br.27). 2) Kupac B podmirio je dugovanje u iznosu 24.400 kn (izvadak br.29). 3) Prodana je roba kupcu A, faktura glasi na 14.640 kn. 4) Prodana je roba kupcu B, faktura glasi na 10.980 kn. 5) Temeljem odobrenja br.11 kupcu A odobreno je 10% naknadnog

popusta što u bruto svoti iznosi 1.464 kn. (konto 4780) 6) Primljena je pismena potvrda kupca A da je u svojoj poreznoj

evidenciji umanjio svotu pretporeza. Knjiži se smanjenje obveze PDV-a i naknadnog popusta od 264 kn.

7) Kupac B podmirio je dug u iznosu od 10.980 kn (izvadak br.173) 8) Prodana je roba kupcu A, faktura glasi na 17.080 kn 9) Prodana je roba kupcu B, faktura glasi na 7.320 kn

10) Primljen je izvadak sa žiro-računa prema kojem je kupac A doznačio dug na svotu od 13.176 kn.

Documents

Predavanja 1-15 - Računovodstvo i finasija 1