Pravo na upotrebu sile u suvremenom međunarodnom pravu · međunarodno pravo, agresija, jednostrana upotreba sile, samoobrana, terorizam, rat 1. Uvod Ako prirodne »zakone« od onih

IzvorničlanakUDK316.485:341.3(045)doi:10.21464/fi36403Primljeno:7.3.2016.

DavorinLapašSveučilišteuZagrebu,Pravnifakultet,TrgmaršalaTita14,HR–10000Zagreb

[email protected]

Pravo na upotrebu sile u suvremenom međunarodnompravu*

SažetakU suvremenom međunarodnom pravu, posebice u doktrini, postoji gotovo konsenzus u po-gledu apsolutne zabrane jednostrane upotrebe sile od strane država, osim u samoobrani. Ta je zabrana sadržana kako u Povelji Ujedinjenih naroda, tako i u drugim najvažnijim univerzalnim i regionalnim međunarodnopravnim dokumentima, kao i u običajnom me-đunarodnom pravu. No praksa država često je drugačija. Države, doduše, ne osporavaju navedenu zabranu na razini primarne norme, kao svoju obvezu, no pokušavaju, u pravilu vođene vlastitim interesima, u međunarodno pravo uvesti iznimke takvoj zabrani nastojeći ih predstaviti u obliku sekundarnih međunarodnopravnih normi tj. u vidu »reakcije« na kr-šenje ovih primarnih normi od strane »drugih«. Rad se u tom smislu fokusira na najčešći od takvih pokušaja – ekstenzivna tumačenja prava na samoobranu, kako u smislu nastojanja država na širenju njegovih »vremenskih« granica različitim tumačenjem početka oružanog napada, tako i u smislu širenja njegova sadržaja – u smislu opravdanja upotrebe sile prema nedržavnim akterima.

Ključneriječimeđunarodnopravo,agresija,jednostranaupotrebasile,samoobrana,terorizam,rat

1. Uvod

Akoprirodne»zakone«odonihunormativnimznanostima, kamopripadai pravo, načelno razlikuje objektivna nemogućnost protivnog im postupa-njanjihovih»adresata«,tada,rećićeneki,povredapravnenormebaškaonisankcijakojajepratinijenjezinanegacija,negonaprotiv,tekpotvrdapotre-bedruštvazanjom.1Utomodnosuefikasnostnorme,baškaoinjezinadru-štvenasvrhovitostnalazimjestonegdjeizmeđumaksimalnogaiminimalnogkvantumaslaganjanjezinihadresata jer jenormakojunitkonekršizapra-vojednakobespotrebnakolikoionakojunitkonepoštuje.Međunarodnosepravo,posebicekadaseradionajosjetljivijimpitanjimapoputupotrebesile

*Radjenastaokaorezultatistraživanjauokvi-ruznanstveno-istraživačkogprojektaPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu»Novihrvat-skipravnisustav«.

1

TakoprimjericeKelsen ističe:»C’est l’exis-tence même du droit, c’est sa validité quis’affirmeàl’égarddufaitilliciteparlaréac-

tiondel’ordrejuridiquesouslaformed’unesanction.«Vidi: Hans Kelsen, Théorie pure de droit, éditions de la Bacconnière, Neuc-hatel 1953., str. 76. Vidi i: Paul Guggenhe-im,Lehrbuch des Völkerrechts, sv. I,Basel,VerlagfürRechtundGesellschaftAG,Basel1948.,str.11.

10.21464/fi36403

https://doi.org/10.21464/fi36403

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(659–678)

D.Lapaš,Pravonaupotrebu sile u suvre-menommeđunarodnompravu660

uodnosima izmeđudržava, nažalost nerijetko čini bližimovoj posljednjoj»amplitudi«.Naime,ucjelokupnomrazvojumeđunarodnogprava,patakoimeđunarodnopravneznanosti,malojepitanjakojasutakointenzivnoikonti-nuiranozaokupljalapravnepiscediljemsvijeta,aliiautoresdrugihpodručjaznanostipoputpolitologije, filozofije,sociologije,pa i teologije,kaošto jetoslučajspitanjemosiguranjameđunarodnogmiraisigurnosti–danasjed-neodtemeljnihvrijednostimeđunarodnezajednicekojumeđunarodnopravonastojiostvaritipravnimuređenjemuoblikucentralizacijeupotrebesile,na-suprotsamovoljnomjednostranomposezanjudržavazasilom.Nonastojanjenaozakonjenjujednostraneupotrebesileinjezinojcentralizacijizadecentra-lizirani,nehijerarhijskistrukturirannormativnisustavkakavjeusvojojbitimeđunarodnopravo,nesumnjivojeteškazadaća.Države,kaonajznačajnijimeđunarodnopravni subjekti, obilježene su suverenošću imonopolom sileunutar vlastitih pravnih poredaka, dok nasuprot tomu, unatočmnogim na-stojanjima,2nekeoružanesnagenarazinimeđunarodnezajednicedosadnisustvorene.Centralizacijaupotrebesileumeđunarodnopravnomsustavudanasje,stoga,ostvarenateknanormativnojrazini,noudvasmjera:uvidupokuša-jaformiranjastalnihoružanihsnagaUjedinjenihnarodazaduženihzaproved-bukolektivnihmjeraprotivagresora,teuvidumeđunarodnopravnihnormikojezabranjujujednostranuupotrebusile(osimusamoobrani).Ustvarnosti,zamišljene kolektivnemjere degenerirale su, nažalost, tek u tzv. »mirovneoperacije«smandatom,državamasudionicama ivodstvomodređenimaodslučajadoslučaja,dokidaljesamodržave,ilipakvojnisavezi,baškaosto-ljećima, pa i tisućljećima ranije, stvarno raspolažu oružanom silom.Tako,donekle paradoksalno,međunarodnopravni sustavu suzbijanju samovoljnejednostraneupotrebesileodstranedržavamožeseoslonitisamonanjezinoozakonjenjeuvlastitimnormamakojepakstvarajuteistedržave,pastogaukonačniciinanjihovusiluuslužbiostvarenjaefikasnostitakvihsvojihnor-mi.Utomsmislu,primjerice,PoveljaUjedinjenihnarodauodredbičlanka2.točke4.zabranjujejednostranuupotrebu,pačakiprijetnjusilom»usmjerenuprotivteritorijalnecjelovitostiilipolitičkenezavisnostibilokojedržave«,ili»nabilokojinačinnespojivusciljevimaUjedinjenihnaroda«,dokistodobnoutočki5.istogačlankaobvezujedržavečlaniceUjedinjenihnarodada»dajuOrganizacijipunupomoćusvakojakcijikojuonapoduzima«,prvenstvenousmislumjera(tzv.sankcija)organizacije,preventivnih,aliionihsupotrebomsile,3predviđenihuslučaju»prijetnjemiru,narušenjamirailičinaagresije«(čl.39).Takva »decentralizirana centralizacija« upotrebe sile umeđunarodnoprav-nomporetkumoglabisedoimatikaonekinespretnioksimoron,unajmanjurukudovodećiupitanjeefikasnostnormioslonjenihnanj.Štoviše,izbrojimoli, poput nekih autora, čak 595 većih ilimanjih oružanih sukoba u svije-tuurazdobljudrugepolovice20.stoljeća,4daklenakonštoje jednostranaupotrebasilezabranjenaspomenutom,čakapsolutnoobvezatnom(kogent-nom)normomPoveljeUjedinjenihnaroda,nemogućejenezapitatisejelidosadašnjirezultatrazvojameđunarodnogpravausmjeruregulacijejedno-straneupotrebesilepostignut jednakokao injezina faktičnacentralizacija–uobličenunorminajvišepravnesnage,aliupitneefikasnosti?Uostalom,dovoljnojeprisjetitiseinekihodnetakodavnih,svjetskojjavnostinajširepoznatihslučajevaupotrebesileodstranenekolicinedržavabezodobrenjaUjedinjenihnaroda,poputintervencijeNATO-auSRJugoslaviji1999., ilipaknapadaSAD-ainjegovihsaveznikanaAfganistan2001.kaoinaIrak2003.godine.



Ipremdabinasgornjebrojkemoglepovestiusmjerubrzogzaključkaone-postojanjuilibarempotpunojneefikasnostizabranejednostraneupotrebesileusuvremenommeđunarodnompravu,sverečenoipak,čininamse,vrijedidetaljnijesagledati.Ponajprije,trebaimatiuvidudajemeđunarodnopravosustavpravnih normi kojesu,kaoštosmovećispomenuli,usvojojbitiuvjetovanesvojevrsnomsimbiozomsbaremmogućnošćuilištovišeodređenomvjerojatnošćuprotiv-nogimponašanjanjihovihadresata.Sdrugepakstrane,nijenebitnoprimijetitiparadoksalnusituacijuukojojseuvelikojvećinispomenutihoružanihsukobasvestranepozivajunasamoobra-nu,ilipakrazlogsvojejednostraneupotrebesilepokušavajuopravdatinekimiznimnim»dopuštenjem«utemeljenimna(katkadsamonjimapoznatoj)se-kundarnojmeđunarodnopravnojnormi.5

Činise,stoga,daanalizuefikasnostiuređenjajednostraneupotrebesileusu-vremenommeđunarodnompravuvaljasrazineprimarnenorme,daklepukogsubjektivnogpravadržave,usmjeritinarazinusekundarnenormekojauređu-je»reakciju«međunarodnopravnogsustavausvrhuzaštitevlastitihprimarnihnormi.

2. Međunarodnopravo:odpravanajednostranu upotrebu sile do njezine centralizacije – i natrag?

Međunarodnopravojošnapočetkuprošlogastoljećapoznavalojejednostra-nuupotrebusilekaosubjektivnopravosvakedržave,kaotzv.»pravonarat«(ius ad bellum),daklenarazinisvojihprimarnihnormi.Prviznačajnijipoku-šajiograničavanjajednostraneupotrebesileumeđunarodnompravu,najprijeusmjereninarepresalijesupotrebomsile,azatiminarat,vezanisusjednestraneuzCalvo,odnosnoDrago,doktrinučijijesadržajutjelovljenučlanku

2

Tako,primjerice,odredbečlanaka43–49.Po-veljeUjedinjenih naroda predviđaju osniva-njestalnihoružanihsnagaOrganizacijekojebi bile pod jedinstvenim zapovjedništvomposebnogpomoćnogorganaVijećasigurnosti–Odboravojnogštaba.Dotoga,međutim,dodanas nije došlo. Za tekst Povelje vidi: Na-rodne novine – međunarodni ugovori,br.15,1993;ispravakubr.7,1994.

3

Spomenutemjeresupotrebomsilepredviđe-nesuučlanku42.PoveljeUjedinjenihnaro-da.Navedeni članak određuje: »AkoVijećesigurnostismatradamjerepredviđeneučlan-ku41.(prekidekonomskih,prometnihilidi-plomatskihodnosa;op.a.)nebiodgovaraleiliakosepokazalodaneodgovaraju,onomožepomoćuzračnih,pomorskihilikopnenihsna-ga, poduzeti takvu akciju kakvu smatra po-trebnomzaodržavanjeiliuspostavljanjeme-đunarodnogmiraisigurnosti.Taakcijamožeobuhvatiti demonstracije, blokadu i drugeoperacije zračnih, pomorskih ili kopnenihsnagaUjedinjenihnaroda.«Vidi:Ibid.

4

Vidi:BorisKrivokapić,Međunarodno pravo, koreni, razvoj, perspektive, Megatrend Uni-verzitet,Beograd2006.,str.109.

5

Upravnoj teoriji,naime,primarnanormasu-bjektu,svojemadresatu,izravnoilineizravnodajenekopravoiliodređenuobvezu,doksekun-darnanormapredviđapravneposljedicekojepravnisustavnamećeadresatuprimarnenormeakoovajpovrijedituđepravo,odnosnoobvezunametnutumutomprimarnomnormom.Vidi:KarlZemanek,»The legal foundationsof theinternationalsystem:generalcourseonpublicinternationallaw«,u:Collected Courses of the Hague Academy of International Law,TheHa-gueAcademyofInternationalLaw,Brill,Lei-den1997.,str.9–335,str.233.doi:https://doi.org/10.1163/ej.9789041105905.009-335.;KarlZemanek,»TheUnilateralEnforcementofIn-ternationalObligations«,ZaöRV 47 (1/1987),str.32–43;Vidi i:Reportof the InternationalLaw Commission (ILC) on the work of its25thsession,7May–13July1973.,A/9010/Rev.1,para.40; teA/CN.4/SER.A/1973/Add.1,Yearbook of the International Law Commission, sv.II,1973.,str.167–170.

https://doi.org/10.1163/ej.9789041105905.009-335



1.Drugehaaškekonvencijeiz1907.(tzv.Porterovekonvencije)kojizabra-njujedržavamastrankamaKonvencijeupotrebusilepremadrugojdržaviradinamirenjaprivatnihpotraživanjavlastitihdržavljana.Nadalje,takvisupoku-šajibilivezaniiuzosnivanjeLigenaroda1919.,odnosnousvajanjenjezinaPakta.6Međutim,niti jedanod tihdvajudokumenatanijedonio apsolutnuzabranu jednostraneupotrebesile,već ju je, štoviše,naodređeninačin tekpotvrdio–Paktdajućiratumjestosredstvaultima ratio,aPorterovakonven-cija,sličnotomu,ostavljajućijednostranuupotrebusilekrajnjommjeromzaneprihvaćanjearbitražeodstranedržavedužnika,ilipakzanjezinoneizvrše-njearbitražneodluke.7

TekjePariški(tzv.Briand-Kelloggov)pakt iz1928.prviputaopćenitoza-branioratkaosredstvodržavnepolitike(čl.1.),poričućimutimestoljećimaprihvaćenznačajemanacijedržavnesuverenosti.8Paipak,nitazabrananijebilaapsolutna.Onajebilatekobveza(aliipovlastica)međudržavamastran-kamaPakta,pa je ratnjimeostaone samodopušten izvankruganjegovihstranakanegojeuodnosunaodredbePaktanaodređeninačinimaoifunkcijusankcijejerbisedržavastrankanjihovimkršenjemsamastavilaizvantakva,Paktomstvorenogmeđunarodnopravnog»podsustava«tebinaraziniopćegmeđunarodnogpravaratprotivnjeponovnobiodopušten.9

Zabranarata,kaoiuopćesvakejednostraneupotrebesileosimusamoobrani,ušla jeuopće,danassmatramoiapsolutnoobvezatno(kogentno)međuna-rodnopravoteknakonDrugogsvjetskograta,ponajprijezahvaljujućiPoveljiUjedinjenihnaroda,prvenstvenonjezinojranijespomenutojodredbičlanka2.točke4.Timerat,baškaoirepresalijeupotrebomsileumiru,postajune-dopuštenimanesamoper senego,zaključilobise,bivajuisključeniiizmo-gućegsadržajasekundarnemeđunarodnopravnenorme.Notakvimnjihovimograničenjem,akasnijeizabranom,niPaktLigenarodakaonitiPoveljaipaknisuposvenapustiliupotrebusile.Naprotiv,Pakt(kasnijeupotpunjenŽenev-skimprotokolomiz1924.,teSporazumimaizLocarna1925.),10ajošdalekovišePovelja,zapravosunastojalitekkanaliziratitakvu,decentraliziranusilu.Odredbe glaveVII. Povelje, naročito ranije spomenutih članaka 43.–49.11pritomsuznatnoodređenijeizahtjevnijeododredbiPakta.12NobudućidaPoveljom zamišljena »međunarodna vojska« nikada nije formirana, te je iOdborvojnogštabakaoorganPoveljompredviđendanjomeupravljaostaobezfunkcije,smionozamišljena,gotovoposvemašnjacentralizacijasileunu-tarsustavaUjedinjenihnarodanijeodmakladaljeodpukih težnjiosnivačâLigenaroda.13Čitavsustavkolektivnesigurnosti,institucionaliziranuodred-bamaPovelje,zbogizostankapolitičkevoljedržavačlanicadagapriveduuživotostaojebez»nadgradnje«.Štoviše,nesamodacentralizacijasilekakoje zamišljena slovomPovelje, ističeFranck, nije uspjelanegonisupravnodefiniranenitipretpostavkenjezineprimjene.14Tako,nesamokvalifikacijaukonkretnomslučajunegoisamadefinicijanekihodokolnostipredviđenihčlankom39.PoveljekaopretpostavkizaprimjenukolektivnihmjeraOrgani-zacije(»prijetnjemiru«i»narušenjamira«)ostavljenajead hocinterpretacijiVijećasigurnostikaopolitičkog,anepravnogorgana.15Uz to, izostao je imehanizamutvrđivanjačinjenica(tzv.factfinding),panečudiondaštoseuslučajuoružanogsukoba,spomenulismoveć,najčešćesvestranepozivajunasamoobranu.Možemo li onda uopće danas govoriti o institucionalizaciji i centralizacijiupotrebesileusustavuUjedinjenihnarodailiuopćeokonceptu»kolektivnesigurnosti«ukrilu teorganizacije?Djelomično.Povelja je,kakose tovolireći,živućiinstrument(living Charter)kojegadržaveusvojimmeđusobnim



odnosimarazvijaju–tumače–aliimijenjajuibezformalnogpostupkanjego-veizmjene.KaoinekidrugidijeloviPovelje,isustavkolektivnesigurnosti,osmišljen1945.,danasjeprimjertoga.Kolektivnemjererazvilesusetakoupraksiu,spomenulismoveć,institutmirovnihoperacija,načelnouvjetovanprethodnimodobrenjemVijećasigurnosti.Mirovneseoperacijepoduzima-

6

Za tekst Pakta Lige naroda vidi u: AlbertGeouffre de La Pradelle, La paix moderne,Leséditions internationales,Paris1947.,str.225–233.

7

Članak1.tzv.Porterovekonvencijepredviđaoje: »LesPuissancescontractantessontconve-nuesdenepasavoirrecoursàlaforcearméepourlerecouvrementdedettescontractuellesréclaméesauGouvernementd’unpaysparleGouvernementd’unautrepayscommeduesà ses nationaux. Toutefois, cette stipulationne pourra être appliquée quand l’Etat débi-teur refuse ou laisse sans réponse une offred’arbitrage, ou, en cas d’acceptation, rendimpossible l’établissement du compromis,ou,aprèsl’arbitrage,manquedeseconformerà la sentence rendue.« Za tekst Konvencijevidi u: Les Conventions et Déclarations de La Haye de 1899 et 1907,OxfordUniversityPress,NewYork1918.,str.89–91.Članak12.PaktaLigenarodapredviđaoje: »Tous lesMembres de la Société convien-nentque,s’ils’élèveentreeuxundifférendsusceptible d’entraîner une rupture, ils lesoumettront, soit à la procédure de l’arbi-trage ou à un règlement judiciaire, soit àl’examenduConseil.Ilsconviennentencorequ’enaucuncas,ilsnedoiventrecouriràlaguerreavantl’expirationd’undélaidetroismoisaprèsladécisionarbitraleoujudiciaireou le rapport du Conseil.« Za tekst Paktavidi:supra,bilj.6.

8

Vidi:Briandovgovorod27.kolovoza1928.,u:MinistèredesAffairesétrangères(ur.),Le Pacte général de renonciation à la guerre comme instrument de politique nationale,Im-primeriedesJournauxofficiels,Paris1928.,str. 56–59. Članak 1. Pariškog pakta glasi:»LesHautes PartiesContractantes déclarentsolennellementaunomdeleurspeuplesres-pectifs qu’elles condamnent le recours à laguerrepourlerèglementdesdifférendsinter-nationaux,etyrennoncententantqu’instru-ment de politique nationale dans leurs rela-tionsmutuelles.«ZatekstPariškogpaktavidiu:A.G.deLaPradelle,La paix moderne,str.330–331.

9

Vidi:OttoBrück,Les sanctions en droit in-ternational public, A. Pedone, Paris 1933.,str.188–189.Takose,uostalom,upreambuliPaktanavodi:»…toutePuissancesignatairequi chercherait désormais à développer ses

intérêtsnationauxenrecourantàlaguerrede-vraêtreprivéedubénéficeduprésentTraité(…).«ZatekstPaktavidi:supra,bilj.6.

10

Za tekstove spomenutih ugovora vidi u:A.G. deLaPradelle, La paix moderne, str.300–329.

11

Vidi:supra,bilj.2.

12

Fischer,naime,utomsmisluizdvajapetbitnihrazlika:dokjedopuštenajednostranaupotre-basileuoblikusamoobraneuPoveljizapravoiznimka,uPaktuonajepravilo;upotrebasileprema Paktu i dalje je ostavljena državamačlanicamaLige,mada na osnovu preporukeVijeća,dokbipremaPoveljiooružanojakcijitrebalo odlučivati i njome upravljati Vijećesigurnosti;VijećeLigemogloje,stoga,utomsmisludržavamačlanicamauputititekprepo-ruku,dokVijećesigurnostiotakvojakcijiod-lučuje,začlaniceOrganizacijeobvezujućomodlukom;oružanuakcijupremaslovuPoveljeprovode oružane snageOrganizacije, dok jePaktom ona bila prepuštena ad hoc sastav-ljenimkontingentimaoružanihsnagadržavačlanica;konačno, i samrazlogupotrebesilePoveljom je određen znatno šire, pa dok jeprema Paktu oružana akcija mogla nastupi-ti samo u slučaju rata protivnog odredbamaPakta, prema članku 39. Povelje ona možeuslijediti u slučaju svake, diskrecijskomod-lukom Vijeća sigurnosti utvrđene »prijetnjemiru,narušenjamirailičinaagresije«.Vidi:GeorgesFischer,»Article42«,u:Jean-PierreCot,AlainPellet(ur.),La Charte des Nations Unies – Commentaire article par article,Economica,Bruylant,Paris,Bruxelles1985.,str.706.

13

Zanekezamisliosnivanjastalnemeđunarod-nevojskeunutarLigenarodavidinpr.:RoyalInstitute of InternationalAffairs, Internatio-nal Sanctions,OxfordUniversityPress,Lon-don,NewYork,Toronto1938.,str.122–123;JochenAbr.Frowein,»Article43«,u:BrunoSimma(ur.),The Charter of the United Nati-ons – A Commentary,C.H.Beck,München1994., str. 637. Tako je u vrijeme nastankaLige narodaHadjiscos pisao: »[I]l peut êtrenécessairedefaireappelauxsanctionsmili-taires.Celles-cineseraientpasconçues,dansl’ordreinternationalnouveau,commeunactedeguerreetretouràunpasséaboli,maisco-mmeunactedeforceaccompliauservicedu



ju u ime Organizacije, a ne državakoje ih ponjezinuovlaštenju provode.No,istodobnopostojeiznačajnerazlike.Sastavljenenaosnovidobrovoljnogsudjelovanjavojnihkontingenatadržavačlanica,takve»oružanesnageUje-dinjenihnaroda«utimsuoperacijamaumjestosuzbijanjaagresoradolazileteknazahtjevilibaremuzpristanaksvihstranausukobu,dakleiagresora,kakobiodržaleprimirje,atimenerijetkoistatus quonastaovećpočinjenomagresijom.Sadržajmirovnihoperacija,također,razlikovaoseodslučajadoslučaja,svećimilimanjimuspjehom.Negdjesuoneobuhvaćaletekmirovnemisije (peacekeeping missions) nadzornog, odnosno promatračkog karak-tera sastavljeneodnenaoružanihčasnika (npr.United Nations IraqKuwait Observer Mission –UNIKOM),doksudrugdjebileuoblikumirovnihsna-ga(peacekeeping forces)sastavljenihodlakonaoružanogvojnogosobljaspotrebnomlogističkompotporom,zaduženihponekad,osimzanadzor,izaposlovepolicijskeisigurnosneslužbe,razdvajanjestranausukobuisl.(npr.United Nations Peacekeeping Force in Cyprus–UNFICYP).16

Paipak,unatočsvimmanjkavostimasustavakolektivnesigurnostipredviđe-nogPoveljom,međunarodno jepravoustrajalonaozakonjenju,pa isvoje-vrsnojkriminalizaciji jednostraneupotrebesile,posebiceagresivnogratauvidu»zločinaprotivmira«.NakonokončanjanürnberškihitokijskihprocesanakonDrugogasvjetskograta,zahvaljujućidesetljećimadugimnastojanjimaprvenstvenoKomisijeUjedinjenih naroda zameđunarodno pravo na kodi-fikaciji tim procesima ustanovljenih načela, ali i na izradi nacrtaKodeksazločinaprotivmiraisigurnostičovječanstvatenaizradinacrtaStatutastal-nogaMeđunarodnogkaznenogsuda,17definicija,paiinkriminacijaagresijenašla je svojemjesto u nekimaodnajznačajnijih dokumenata suvremenogmeđunarodnogprava,primjericeuStatutuMeđunarodnogkaznenogsuda,18aliiranijenpr.utzv.»Deklaracijisedamnačela«usvojenojuOpćojskupštiniUjedinjenihnaroda1970.,19uDeklaracijiOpćeskupštineUjedinjenihnarodaodefinicijiagresije(A/3314(XXIX))iz1974.,20(premdaodnosnudefinicijuuodređenomsmislumožemopronaćiiprijetogautrimaLondonskimkon-vencijamaiz1933.),21baškaoiuregionalnimmeđunarodnopravnimdoku-mentimapoputAktaChapultepec,22PoveljeOrganizacijeameričkihdržava,23ilipakOsnivačkogaktaAfričkeunije.24

Slijedomtoga,danassasigurnošćumožemoustvrditikakojednostranojupo-trebisilepremadrugojdržaviupozitivnommeđunarodnompravuvišenipo-štonemamjestanaraziniprimarnenorme,dakleusmislupukogsubjektivnogpravaostavljenogsvakodobnojdispozicijidržave,nego isključivouoblikusamoobranekaoreakcijenaoružaninapadtj.agresiju.Touostalomizrijekompotvrđujeiodredbačlanka51.PoveljeUjedinjenihnarodanavodećida:»NištauovojPoveljinedirauprirodnopravoindividualneilikolektivnesamoobraneu slučaju oružanog napada nanekogčlanaUjedinjenihnaroda svedokVijeće sigurnostinepoduzmemjerepotrebnezaodržavanjemeđunarodnogmiraisigurnosti.«25[naglasakD.L.]

Jednostranaupotrebasileusamoobrani,paionoj»kolektivnoj«,ostalajetako,premaslovuPovelje,jedinomiznimkomodPoveljomcentraliziraneupotrebesileinstitucionaliziraneuokvirusvjetskeorganizacije–Ujedinjenihnaroda(danasbaremuoblikuspomenutihmirovnihoperacija),aliitosamodoksu-stavkolektivnesigurnostiOrganizacijenepreuzmenjezinufunkciju.26

No čini se da države i danas, unatoč prividnom normativnom suglasju, ustvarnostivođene svojim interesimanastojeproširitinavedenu iznimku, iličak stvoriti nove i uvjeritimeđunarodnu zajednicu u njihovo postojanje.27Pokušajmostogaipak,unastavkukolikonamopsegovogaradadopušta,pri-kazati baremdonekle praksu država u posljednjimdesetljećima u pogledu



relativizacijeupravote,normativno»najsigurnije«iznimkejednostranojupo-trebisile–»samoobrane«.

2.1. Ekstenzivna tumačenja prava na samoobranu

Premdasenavedenaodredbačlanka51.Povelječinivrlojasnomdopuštajućisamoobranusamo»uslučajuoružanognapada«,daklekadasetakavnapad

droit par la collectivité des nations.« D. N.Hadjiscos,Les Sanctions Internationales de la Société des Nations, sv. 1, Marcel Giard,Paris1920., str. 101.Spomenimo,međutim,da je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Bou-trosBoutros-Ghali1992.usvojojAgendizamirpreporučiodaVijeće sigurnosti potaknepregovore u skladu s člankom 43. Povelje;vidi: Agenda for Peace, A/47/277-S/24111,17June1992,para.43.

14

Vidi:ThomasM.Franck,»WhoKilledArticle2(4)?Or:ChangingNormsGoverningtheUseofForcebyStates«,American Journal of In-ternational Law64(5/1970),str.809–837,str.811.doi:https://doi.org/10.2307/2198919.

15

Članak 39. Povelje glasi: »Vijeće sigurnostiutvrđujepostojanjesvakeprijetnjemiru,na-rušenjamirailičinaagresijeidajepreporukeiliodlučujekojećesemjerepoduzetiuskladusčlancima41.i42.radiodržavanjailiuspo-stavljanjameđunarodnogmira i sigurnosti.«ZatekstPoveljeUjedinjenihnarodavidi:su-pra,bilj.2.

16

Vidi:NinaVajić,»MirovneoperacijeUjedi-njenihnaroda–Plavi šljemovi«, u:Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu41(6/1991),str.541–555,str.543.NekesemirovneoperacijeUjedinjenihnaroda,međutim,mogusmatratičakkaoposredovanje,istragailimirenje,pastoganečudidaihsekatkadsmješta»izmeđuglaveVI.iVII.Povelje«,painaziva»glavomšestipol«;vidi:ibid.,str.542.

17

Za tekst spomenutih dokumenata vidi: Uni-ted Nations, The Work of the International Law Commission, 5. izd., NewYork 1996.,str. 28–29, 142–149 te 168–170 i 214–239.U tom kontekstu mogli bismo spomenuti inacrtDeklaracijeopravimaidužnostimadr-žavakojeg jeKomisija izradila jošnasvomprvomzasjedanju1949.godinetegapodnije-laOpćoj skupštiniUjedinjenihnaroda;vidi:A/Res./375(IV)Annex.

18

ZatekstStatutavidi:A/CONF.183/9,17July1998.Vidi također i revidirani tekst StatutaupravoupogledudefiniranjazločinaagresijekojegjeRevizijskakonferencijausvojilakon-senzusomnasvom13.plenarnomzasjedanju

11. lipnja2010. (ResolutionRC/Res.6»TheCrimeofAggression«).

19

Deklaracijaonačelimameđunarodnogpravao prijateljskim odnosima i suradnji izmeđudržavau skladu sPoveljomUjedinjenihna-roda (A/2625(XXV)od24. listopada1970.)Za cjeloviti tekst Deklaracije na hrvatskomjezikuvidiu:DavorinLapaš,TrpimirMihaelŠošić(ur.),Međunarodno javno pravo – izbor dokumenata, Pravni fakultet u Zagrebu, Za-greb2005.,str.52–59.

20

Za cjeloviti tekst Deklaracije na hrvatskomjezikuvidiu:ibid.,str.60–62.

21

Zatekstspomenutihkonvencijavidi:Recueil des traités – Traités et Engagements interna-tionaux enregistrés par le Secrétariat de la Société des Nations,br.148.

22

Za tekst vidi u: Paul Joan George Kapteyn,Pieter Hendrik Kooijmans, Richard H. La-uwaarsetal.(ur.),International Organization and Integration,MartinusNijhoffPublishers,TheHague,Boston,London1983.,II.E.1.a.

23

Zatekstvidiu:ibid.,II.E.1.d.

24

UtomsmisluOsnivačkiaktAfričkeunijekaojednoodnačelaOrganizacijenavodi:»…za-branakorištenjasileiliprijetnjesilommeđudržavamačlanicaUnije(…).«ZatekstOsni-vačkogaktaAfričkeunijevidi:www.africa-union.org/About_AU/Constitutive_Act.htm(pristupljeno16.2.2016).

25

ZatekstPoveljevidi:supra,bilj.2.

26

Usp. Maja Seršić, »Agresija, samoobrana ianticipatornasamoobrana«,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu57(2/2007),str.271–290,str.271.

27

Takobinpr.kaoprimjeridvojbene,akatkadiposveprotupravnejednostraneupotrebesile,premdapraćenenastojanjimadržava zanje-zinimpodvođenjempodneku»sekundarnu«međunarodnopravnu normu mogli poslužitiislučajeviupotrebesileuprocesudekoloni-

https://doi.org/10.2307/2198919



većdogodio,28državeponekadpokušavajujednostranuupotrebusileoprav-datiiznimkomsamoobranerazličitimtumačenjima»početka«oružanogna-padanastojećisištoranijeprisvojitipravonanjezinuprimjenu,aliipokušaji-maširenjasadržajapojmaoružanognapadatj.agresijeinanedržavneakterekaopočinitelje,sciljemširenjatimei»sadržajnih«granicasamoobrane.

2.1.1. Širenje »vremenskih« granica samoobraneSličnokaoidoktrinakaznenogprava,međunarodnopravnasedoktrinamo-ralasuočitisrealnošćukojakatkadpoznajeokolnostiukojimazapočinjanjesamoobranetekutrenutkukadajeradnjakojačiniprotupravninapaddoistazapočelabitnoumanjujeiličakminimiziranjezineizglede.Otudseiudok-trinimeđunarodnogpravapojaviloshvaćanjeopotrebiširenja»vremenskih«granicasamoobraneusmislutzv.»anticipatornesamoobrane«kojaprethodistvarnomzapočinjanjunapada,noipaknastupaondakadajeobjektivnopo-svesigurnodaprotupravninapadneizostavnoineposrednoslijedi,anjegovbistvarnipočetakbitnoumanjiodaljnjeizgledezauspjehsamoobrane.Tak-voshvaćanje,premdaumeđunarodnompravuprisutnojošod19.stoljećaipoznatog slučajaCaroline,29 bilo je posebice aktualnouvrijeme»hladnograta«kadajeprijetnjanapadanuklearnimoružjemgotovosavršenoudovolja-valaspomenutimuvjetima.30Prestanak»hladnograta«iimanentneopasnostinuklearnognapadadvijusupersila,međutim,nipoštonijedoktrinuanticipa-tornesamoobraneučiniozastarjelom.Naprotiv,nastalisutadaipojmovitzv.»preemptivne«i»preventivne«31samoobranečijasurazumijevanja,dokrajapoznata zacijelo samo njihovim tvorcima, išla i tako daleko da su za svojciljpostavljalasprječavanjepotencijalnogneprijateljadaikadaubudućnostimožepredstavljatiprijetnju.32Uostalom,jedinoseutomsmisludanasčinimogućimsagledatinapadSjedinjenihAmeričkihDržavainjihovihsaveznikanaIrak2003.godine,budućida,unatočsvrgavanjuiračkevlastisilomiviše-godišnjojokupacijitezemlje,navodnooružjezamasovnouništenjekojejebilopovodtakve»samoobrane«,čakiposlužbenompriznanjuspomenutihdržavakojesuseodnjega»preventivnobranile«,kaoiMeđunarodneagenci-jezaatomskuenergiju(IAEA)nikadanijepronađeno.Nouztakvoširenje»vremenskih«granicasamoobrane»unaprijed«,moždajejošimanjeuvjerljivoonousmjereno»unatrag«–pozivanjemnaargumentsamoobranečakimjesecimanakonštojeoružaninapadprestao.Takose,pri-mjerice,upotrebasileprotivIrakanastavilaipopovlačenjunjegovihsnagaizKuvajta.SjedinjenesuDržaveiUjedinjenaKraljevinaovlaštenjenaupotrebusileprotivIraka,dobivenotumačenjempojma»svanužnasredstva«izrezolu-cijeS/678(1990),protumačilikaotrajno.33Krajem1991.SjedinjeneDržave,UjedinjenaKraljevina iFrancuskasamoinicijativnosuranijeuspostavljenuzabranuletairačkimzrakoplovimausjevernomdijeluIrakaradizaštitekurd-skogstanovništvapretvoriliutzv.»zonuzabraneleta«(noflyzone)iznad36.paralele,dabiveć1992.formirali istutakvuzonunajuguIraka, ispod32.paralele,opravdavajućiovuposljednjuosiguranjemefikasnostizabraneletau onoj prvoj, jednako samoinicijativno određenoj. Iračko »kršenje« takvihzabranaletabiloje,tako,čestorazlogomupotrebesileodstranespomenutihdržava,kakopremairačkimzrakoplovima,takoipremaradarskimsustavima,opravdavaneistodobnosvojevrsnom»perpetuacijom«ovlaštenjanaupotre-bu sile »danog« rezolucijomS/678(1990), ali i neuvjerljivimargumentimasamoobranezbog toga što je,primjerice, zrakoplovkoji jeupotrijebio silupremairačkimradarskimsustavimairačkimradarombiosnimljen.34



2.1.2. Tzv. »rat protiv terorizma« – širenje »sadržajnih« granica samoobrane

Širenjegranicasamoobrane,kako»vremenskih«,takoi»sadržajnih«,posebi-cejeuslijedilounovimokolnostima»unipolarnogsvijeta«nakon1990.Ta-kozvani»ratprotivterorizma«kojimsuseSjedinjeneDržave,kaotadajedinapreostala»supersila«,okomilepodjednakonaterorističkeorganizacijepoputAl-Qaide,kaoinadržavekojesuocijenilekao»osovinuzla«,35uvelikesezasnivaonaidejiekstenzivnogtumačenjasamogpojmaoružanognapada,tj.agresije,aondaposljedičnoi»sadržajnih«granicapravanasamoobranu.Međunarodnopravnenormedanas(posebiceukriluUjedinjenihnaroda)ne-sumnjivoinkriminirajuterorizamimplicirajući,štovišeineposrednumeđuna-

zacije, ratovazbog teritorija,upotrebe sile sciljempromjenevlasti drugedržave, ili paktzv.oružaneintervencije»napoziv«vladeuborbi protiv pobunjenika kao, primjerice, uslučajudanasaktualnogsukobauSiriji,aliislučajevi jednostrane upotrebe sile opravda-vanekvazi-međunarodnopravniminstitutima»humanitarne intervencije« ili pak koncep-tomtzv.»ResponsibilitytoProtect«kaoitzv.»prodemokratske intervencije«. Dakako, sobziromnaPoveljomostavljenudiskrecijskuovlast Vijeću sigurnosti u procjeni postoja-nja»prijetnjemiru«ili»narušenjamira«kaouvjeta za intervenciju od strane Ujedinjenihnaroda, svaka od navedenih okolnostimožepostati slučajem pravno dopuštene upotre-besiledobije liodobrenjeVijećasigurnosti,baremusmislučlanka53.stavka1.Povelje.Navedenaodredba,naime,predviđa:»Vijećesigurnostiupotrebljava,gdjejetoprikladno,regionalne sporazume ili ustanove za pro-vođenjeprisilneakcijekojujeonoodredilo.Međutim,nikakvaseprisilnaakcijanepodu-zimanatemeljuregionalnihsporazumailiodregionalnih ustanova bez ovlaštenja Vijećasigurnosti(…).«ZatekstPoveljevidi:supra,bilj.2.Detaljnijevidi:DavorinLapaš,»Nekarazmišljanjaodopustivosti jednostraneupo-trebesileusuvremenommeđunarodnompra-vu«,Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske1(1/2010),str.35–49.

28

Neke od verzija Povelje na službenim jezi-cimapritomsujošjasnije;npr.engleskitekstnavodi:»…ifanarmedattackoccurs(…).«

29

Detaljnijevidinpr.:M.Seršić,»Agresija,samo-obrana i anticipatorna samoobrana«, str.281–282.

30

Vidinpr.:LouisHenkin,How Nations Behave – Law and Foreign Policy,ColumbiaUniver-sityPress,NewYork1979.,str.144.

31

ZanimljivjeutomkontekstuikritičkipristupkojegdonosiCondorelli;vidi:LuigiCondo-

relli, »Conclusion générale: quelques remar-quespeu…concluantes«,u:EnzoCannizzaro,PaoloPalchetti(ur.),Customary International Law on the Use of Force – A Methodological Approach,MartinusNijhoffPublishers,Lei-den, Boston 2005., str. 321–331, str. 329–330.

32

Vidi npr.: EugeneV. Rostow, »UntilWhat?Enforcement Action or Collective Self-De-fence?«, American Journal of International Law85(3/1991),str.506–516,str.514–516.doi:https://doi.org/10.2307/2203109.

33

Vidi:JulesLobel,MichaelRatner,»BypassingtheSecurityCouncil:AmbiguousAuthoriza-tionstoUseForce,Cease-FiresandtheIraqiInspection Regime«, American Journal of International Law93(1/1999),str.124–154.doi:https://doi.org/10.2307/2997958.

34

Vidi: Christine Gray, »After the Ceasefire:Iraq, The Security Council and the Use ofForce«, British Year Book of International LawLXV(1994),str.135–174,str.164–169.doi:https://doi.org/10.1093/bybil/65.1.135.Zonezabraneletaspomenutesutridržaveopravda-vale pozivanjem na rezoluciju S/688(1991),mada ih ona uopće ne predviđa; vidi: NicoKrisch,»UnilateralEnforcementof theCol-lectiveWill: Kosovo, Iraq, and the SecurityCouncil«, Max Planck Yearbook of United Nations Law (3/1999), str. 59–103, str. 75–76.

35

Tako,bivšiameričkipredsjednikG.W.Bushgovori o tzv. »osovini zla« (»axis of evil«)koja, posve arbitrarno definirana, obuhvaćavišeod60državakoje»podupiruterorizam«.Vidi npr.: Alain Pellet, Vladimir Tzankov,»Can a State Victim of a TerrorAct HaveRecourse to Armed Force?«, Humanitäres Völkerrecht17(2/2004),str.68–72,str.71.

https://doi.org/10.2307/2203109

https://doi.org/10.2307/2997958

https://doi.org/10.1093/bybil/65.1.135



rodnopravnuodgovornostterorističkihorganizacija,aliistodobnonamećućii državama obvezu borbe protiv terorizma te obvezu uskrate svake potpo-re,aposebiceutočištateroristima.36»Ratprotivterorizma«,naslućujustoganeki,dovodiupitanjeiklasičnudržavocentričnukoncepcijumeđunarodnogprava(aondaipojmarata,odnosnooružanogsukoba)vodećijekatransna-cionalnomkonceptu.37Uostalom,ističeVijećesigurnostiusvojojrezoluciji1456(2003)od20.siječnja2003.:

»Teroristimajeusvevišeglobaliziranomsvijetupostalolakšekoristitisofisticiranutehnologiju,komunikacijeiresursezasvojekriminalneciljeve(…).«38

Tako,smatraMüllerson,strogo»međudržavni«konceptius ad bellumdanasvišeneodgovarapromijenjenimokolnostimaumeđunarodnojzajedniciuko-jojnedržavniakteriigrajusveznačajnijuulogu.Noviratoviuključujutransna-cionalnemrežekojeobuhvaćajunedržavneentitete,aliponekadidržavekojeih (aktivno ili pasivno)podržavaju.39 »Ratprotiv terorizma«postaje, tako,prvi»rat«upovijestiukojemnijeposvejasanidentitet»neprijatelja«,većistogaštoovajnijenužno(poputdržave)teritorijalnodefiniranisubjekt.40

Paipak,iakonas»ratprotivterorizma«ponekadmoženavestinaanalogijusastoljetnommeđunarodnopravnominkriminacijompiratstva iborbomprotivpirata,razlikajeipakbitna.Osimštoupraviluposjedujukontinuitet(politič-kidefiniranog)djelovanjaidalekovećistupanjorganiziranosti, terorističkeorganizacijenedjelujunaprostorimaizvandržavnesuverenostipoputpiratanaotvorenommoru.One,naprotiv,djelujuna,ilibaremspodručjanekedr-žave,kojapakmožefinancijski,logističkiisl.podržavatinjihovodjelovanje,iligatekpasivnotolerirati,nomožebitikatkadinemoćnadagaspriječi.41»Ratprotivterorizma«usmisluupotrebesileodstranedrugihdržava(iličakmeđunarodneorganizacije)stoganužnopogađadržavnopodručjedržavenakojemseteroristinalaze.42Pokušajipravneargumentacijeprimjericeamerič-kihzračnihudarauPakistanu,ilipakameričkihudaranaSudaniAfganistanzbogterorističkihnapadanaameričkeambasadeuKenijiiTanzaniji1998.,pa svedoameričkevojneokupacijeAfganistana2001. iduuosnoviudvasmjera:usmjeruoptužbeodnosnedržavezatzv.»indirektnuagresiju«tuma-čenuusmisludavanjautočištateroristima(tzv.harbouring terrorists),ilipakusmjeru»emancipiranja«sdržavomparalelneiličakisključive,neposrednemeđunarodnopravneodgovornostisamihterorističkihorganizacija.Objeargumentacije,nastojećidakakoostatiuokvirimapozitivnogameđuna-rodnogprava,smjerajuponajprijenaaktiviranjespomenuteodredbečlanka51.PoveljeUjedinjenihnarodakojaproklamiraprirodnopravodržavenain-dividualnuilikolektivnusamoobranu.Ipak,spomenutaodredba,vidjelismo,samoobranupriznajesamo»uslučajuoružanognapada«,43štonasupućujenapravnoodređenjeoružanognapada(agresije)umeđunarodnompravu,čijimpočiniteljemspomenutadefinicijaagresijeodređujeisključivodržavu.44

Takoiargumentacijakojasetemeljiisključivonameđunarodnojodgovornos-tidržavesčijegpodručjaterorističkaorganizacijadjelujeilijojpakonapru-žautočište,odnosnudržavuvidikaoagresora,ilipreciznije,počiniteljatzv.»indirektneagresije«predviđenespomenutomDeklaracijomOpćeskupštineUjedinjenihnarodaA/3314(XXIX)od14.prosinca1974.odefinicijiagresije.SpomenutaDeklaracija,naime,učlanku3.točkig)agresijomsmatrai»upu-ćivanjeodstrane iliu imenekedržaveoružanihodreda ili skupinadobro-voljacailiplaćenikakojipoduzimajuprotivnekedrugedržaveoružanečinetakveozbiljnostidaseizjednačuju(sčinimaagresije,op.a.),ilisesadržajnomogunjimaobuhvatiti.«Iakonekiautoriutomsmisluposveizjednačavaju



(»direktnu«)agresijukojupočinidržavasčinomnapadakojinanekudržavuizvršinpr.terorističkaorganizacijakaonedržavnientitet–madapripadnici-matakveorganizacijeistodobnonisuspremnipriznatistatusneprijateljskogborca,paondaniratnogzarobljenika45–pripisivostodnosnihčinadržaviuznačenju»indirektneagresije«ovdjepokazujeidrugebitneneuvjerljivosti.Ponajprije,akojenapadterorista»indirektnaagresija«državesčijegteritori-jadjeluju,kakoondaobjasnitidajeudarnateroriste,nanjezinupodručju»se-parabilan«,tj.ratprotivterorista,aneistodobnoratsodnosnomdržavom?46Nadalje,slijedimolistajališteMeđunarodnogsudaupoznatomsporuizmeđuNikaragveiSjedinjenihAmeričkihDržavaiz1986.,činitakvihparavojnih,nedržavnihentitetapripisivisudržavitekuzpretpostavkunjezinaefektivnognadzora(effective control)nadnjima,47štoupogleduterorističkihorganiza-

36

Takonpr.rezolucijaVijećasigurnostiUjedi-njenihnaroda1624(2005)obvezujedržave,osimnapunusuradnjuuborbiprotivteroriz-ma,inauskratuutočištasvakojosobiumije-šanoj u terorizam: »… all Statesmust coo-peratefully in thefightagainst terrorism, inaccordancewiththeirobligationsunderinter-nationallaw,inordertofind,denysafehavenandbringtojustice(…).(…)anypersonwhosupports, facilitates, participates or attemptstoparticipateinthefinancing,planing,prepa-rationorcommissionofterroristacts(…).«

37

Vidi:FrédéricMégret,»‘War’?LegalSeman-tics and the Move to Violence«, European Journal of International Law 13 (2/2002),str. 361–399, str. 370. doi: https://doi.org/10.1093/ejil/13.2.361.; Rein Müllerson,»Jus ad bellumandInternationalTerrorism«,Israel Yearbook on Human Rights32(2002),str.15,36,47.

38

Izvorno:»… ithasbecomeeasier, inan in-creasinglyglobalizedworld, for terrorists toexploit sophisticated technology, communi-cationsandresourcesfortheircriminalobjec-tives(…).«

39

R.Müllerson,»Jus ad bellumandInternatio-nalTerrorism«,str.12.

40

Vidi: R. Mégret, »‘War’? Legal Semanticsand the Move to Violence«, str. 378. TakoMülersonkaobitnespecifičnosti»rataprotivterorizma« u odnosu na klasični pojam rataističe:sudjelovanjenedržavnihentitetapove-zanihilinepovezanihsdržavom;njihov,sto-ga,uglavnomnejasanidentitet;teposvemaš-nje nepoštivanje ius in bello; R. Müllerson,»Jus ad bellumandInternationalTerrorism«,str.36.

41

Vidi:R.Müllerson,»Jus ad bellumandInter-nationalTerrorism«, str. 44 i 47; F.Mégret,»‘War’? Legal Semantics and the Move toViolence«,str.379.

42

F.Mégret,»‘War’?LegalSemanticsandtheMove toViolence«, str. 379; R.Müllerson,»Jus ad bellumandInternationalTerrorism«,str.31–32.

43

Vidi:supra,uzbilj.25.

44

ZatekstDeklaracijevidi:supra,bilj.20.Vidii:infra,uzbilj.56.

45

Takonpr.DavisBrown,»UseofForceAga-inst Terrorism After September 11th: StateResponsibility,Self-DefenceandOtherRes-ponses«, Cardozo Journal of International and Comparative Law11(1/2003),str.1–54,str.24.

46

Takojenpr.14.siječnja2006.seloDamado-la u sjeverozapadnom Pakistanu bilo objektzračnih udara SjedinjenihDržava. Cilj uda-rabilo jeubojstvo(!)Aymanaal-Zawahirija–jednogaodvodećihljudiAl-Qaide.Udarjeostaobezželjenogrezultata,no18ljudi,paki-stanskihdržavljana–uključujućiženeidjecu–izgubilojepritomsvoježivote.Pakistanskesuvlasti,dakako,prosvjedovale,noodgovoriizSjedinjenihDržavasvodilisuseuglavnomtek na objašnjenje da je udar bio usmjerenprotiv terorista, a nipošto protiv Pakistana.Detaljnijevidinpr.:»U.S.airstrike targetingAymanal-Zawahirileaves18deadinPakista-nivillage«.Dostupnona:http://en.wikinews.org/wiki/18_killed_in_U.S._air_strike_on_village_in_Pakistan(pristupljeno1.3.2017).Vidii:»Pakistanprotestsairstrike«.Dostup-nona:http://archive.li/IXYtl(pristupljeno2.3.2017).

47

Vidi: Military and ParamilitaryActivities inand aganst Nicaragua (Nicaragua v. UnitedStatesofAmerica),Merits, Judgment, I.C.J. Reports1986,str.64–65,para.115.

https://doi.org/10.1093/ejil/13.2.361

http://en.wikinews.org/wiki/18_killed_in_U.S._air_strike_on_village_in_Pakistan

http://archive.li/IXYtl



cijainjihovihinternacionalnihmrežanipoštonemorabitislučaj.Noakobiipostojala,okolnostefektivnognadzorakaopretpostavkapripisivostiterori-stičkihčinadržaviskvalifikacijomnjezine»indirektneagresije«,onanikakonebismjelabitikonačnoprepuštenatekprocjeni»jače«državeuulozikaoiudex in causa sua,negopredmetobjektivne(primjerice,budućidapovlačiupotrebusile,baremodstraneVijećasigurnostiUjedinjenihnarodaprove-dene)istrage,pričemubi–kaoopćenačeloprava–nadržavikojaoptužujeležaoiteretdokazivanja.48Uostalom,inavedenaodredbačlanka51.Povelje»konačnuriječ«(pamakarpost factum)iuslučajusamoobrane,vidjelismo,prepuštaupravoVijećusigurnosti.Jednakotako,nastavimoliistimsmjerom,pukotoleriranjeprisutnostiteroristanapodručjunekedržave,paiodbijanjenjihovaizručenjajošbimanjenašlisvojemjestoudefinicijiagresije,paniunjezinu»indirektnom«obliku.Štoviše,ističeMégret,odbijanjeizručenja,kaoivlastitogprocesuiranjateroristanebimoglobitismatranočaknitikaoharbouring terrorists,akamolikaoindirektnaagresijadajućirazlogzasamo-obranupremačlanku51.Poveljeprotivodnosnedržave.49

Sdrugepakstrane,iargumentacijakojaideusmjeruneposredne,paisamo-stalnemeđunarodnopravneodgovornostiterorističkihorganizacijazaagresi-juimasvojemanjkavosti.Tako,primjerice,kodterorističkihnapadauopće,neizgledauvjerljivimpostojanjesubjektivnogelementa–namjereratovanja(animus belli gerendi)kojimjemeđunarodnopravotradicionalnorazlikovalosvaki rat odostalih, sličnihmuoblikaupotrebe sile (primjerice, danasne-dopuštenih represalija silom).50 Isto tako,upitan je i intenzitet.Terorističkinapad,dabi tvorioagresiju,moraobipremaspomenutojdefinicijiagresijebitioružaničin takveozbiljnostidasemože izjednačiti sostalimoblicimaagresijekojepočinidržava,odnosnonjezineredoviteoružanesnage.Kakosuterorističkičiniuglavnomipakmanjegopsegate,čakikadasupolitički,ideološkiilivjerskipovezani,prostornosuuglavnomipakizolirani,arijet-ko kontinuirane oružane operacije u smislumeđunarodnim pravomuređe-nih nemeđunarodnih oružanih sukoba, neki autori sumnjaju i u ispunjenjetoga kriterija.51 Dakle, u spomenutoj je argumentaciji nesumnjivo najspor-nijamogućnosttakokrajnjeekstenzivnogtumačenjaagresijekojebinjezinudefiniciju proteglo i na terorističke organizacije kao počinitelje »direktne«agresije.Autori koji zagovaraju takvu argumentaciju pristaše su proširenjadefinicije agresije, a onda, posljedično i proširenja instituta samoobrane umeđunarodnompravuinačinetakvihnedržavnihentiteta.52Idoista,pojavanedržavnihentitetakojiudanašnjem,komunikacijskipovezanomitehnološ-ki sve naprednijem svijetu, predstavljaju sve ozbiljniju opasnost (posebiceukontekstusveprisutnijegstrahaodširenjaoružjazamasovnouništenje)53zasigurnostdržavekao tradicionalnog»monopolistu«sileomogućujenamdonekleshvatitirezoniranjespomenutihautora.DefinicijaagresijeizranijespomenuteDeklaracijeOpćeskupštineUjedinjenihnarodanastalaje,doduše,udobatzv.»hladnograta«kadajesvijetbiopodijeljen»željeznomzavjesom«kojajeslijediladržavnegranice,ateroristibiličestotek»produženaruka«ponekedržaveuživajućisimpatijejednogailidrugogsuprotstavljenogbloka.Danas,naprotiv,terorističkeorganizacije,činise,nesamokomunikacijskiitehnološkinegoipolitičkiiideološki»nadrastaju«granicedržavanašegsvemanjeunipolarnogsvijeta.Nakongotovoneprekinutognizazračnihnapadana»talibanskegradove,teuzizravnupotporutzv.Sjevernomsavezu,frakcijiugrađanskomratusukoblje-nojsTalibanima,SjedinjenesuDržave2001.godine,doduše,svrgletaliban-skirežim,nažalostprouzročivšinesamoogromneljudskeimaterijalnegubit-



kenegopretvarajućiAfganistan,kaoikasnijeIrak,adanasprimjericeiLibijukaoiSiriju,upolitičkinajnestabilnijedijelovesvijetaijoš»plodnijetlo«zarazvoj najtežih oblikameđunarodnog terorizma i ugrožavanjameđunarod-nogmiraisigurnosti,kaoinajtežihkršenjatemeljnihljudskihprava,štoćesedesetljećekasnijepotvrditiupojavicijelemrežeterorističkihorganizacija(poputtzv.»islamskedržave«)kaonedržavnihentitetačijedjelovanjesežeodsubsaharskeAfrikesvedoPakistanaiIndonezije.SjedinjeneDržaveinjihovisaveznicidanassedoimaju»sveumornijima«odsamovoljnihratovautimdi-jelovimasvijetapanedavnozaobilaženiUjedinjeninarodinaizgledponovnovraćajusvoju,Poveljomzamišljenu,središnjuuloguuočuvanjumeđunarod-nogmiraisigurnosti,premdaim,nakonsvega,danasmalotogaostajeučinitiusuzbijanjuspomenutihkršenjameđunarodnogaprava.Vijećesigurnosti,tako,proširujesvojutzv.»Al-Qaidasankcijskulistu«pojedinaca,aliinedržavnih»entitetaidrugihskupina«pogođenihsankcijama.Međuovimposljednjima,početkom2016.nalaziloihsepreko300,izmeđuostalog,spodručjaTuni-sa,Malija,Albanije,Afganistana,Etiopije,Bangladeša,Komora,Pakistana,Indonezije,Somalije,Kenije,Tanzanije,Arapskogpoluotoka,Libije,Sudana,Egipta,Kavkaza,Uzbekistana,pa iBosne iHercegovine.54Premdanesvi,nekiodtihentitetaimajuzaciljsvrgavanjevladedržaveukojojdjeluju,ili,madarjeđe,stvaranjenovedržavepoputprimjericeAnsarDineilipakNacio-nalnogpokretazaoslobođenjeAzawada(Mouvement national de libération de l’Azawad – MNLA)uMaliju,kaoiSudanskenarodneoslobodilačkearmije(Sudan People’s Liberation Movement – SPLM)uJužnomSudanu.

48

Tako o teretu dokazivanja npr. F. Mégret,»‘War’? Legal Semantics and the Move toViolence«,str.381.Nasuprottomu,kodame-ričkognapadanaAfganistan2001.,američkije ambasador pri Ujedinjenim narodima teknotificirao da SjedinjeneDržave imaju spo-znajuoodgovornostiTalibanazaterorističkečine11.rujna;ibid.

49

Ibid.,str.383.

50

Vidi npr. Juraj Andrassy, Božidar Bakotić,MajaSeršić,BudislavVukas,Međunarodno pravo,sv.3,Školskaknjiga,Zagreb2006.,str.132;LotharKotzsch,The Concept of War in Contemporary History and International Law,LibrairieE.Droz,Genève1956.,str.57–59.UtomjesmisluiOpćaskupštinaUjedinjenihnaroda u svojoj rezoluciji A/55/158 od 30.siječnja2001.odredilaterorizamkao»crimi-nal acts intendedor calculated toprovokeastateof terror in thegeneralpublic,agroupofpersonsorparticularpersons forpoliticalpurposes«. Slično terorizam definira iGuil-laume: »… le terrorisme implique l’usagedelaviolencedansdesconditionsdenatureàporteratteinteà laviedespersonnesouàleur intégrité physique dans le cadre d’uneenterpriseayantpourbutdeprovoquerlater-reurenvuedeparveniràcertainsfins.«Vidi:GilbertGuillaume,»Terrorismeetdroitinter-national«,Recueil des cours de l’Académie de droit international de La Haye 215(1989),str.287–416,str.306.

51

Vidinpr.:R.Müllerson,»Jus ad bellumandInternational Terrorism«, str. 42. Suprotno,vidi:D.Brown,»UseofForceAgainstTerro-rismAfterSeptember11th:StateResponsibi-lity,Self-DefenceandOtherResponses«,str.27–28.

52

Takonpr.R.Müllerson,»Jus ad bellumandInternationalTerrorism«, str. 16;D. Brown,»UseofForceAgainstTerrorismAfterSep-tember 11th: State Responsibility, Self-De-fenceandOtherResponses«,str.19–32.

53

O tome svjedoči i Međunarodna konvenci-ja za suzbijanje čina nuklearnog terorizma,usvojena u krilu Ujedinjenih naroda 2005.,kaoirezolucijaVijećasigurnosti1624(2005)od14.rujna2005.Vidii:S/Res./1373(2001),para.3a).

54

Vidi:Al-QaidaSanctionsListestablishedandmaintainedbythe1267/1989Committee;lastupdatedon17January2016.Listajeprvotnoustanovljena rezolucijom Vijeća sigurnosti1267(1999).ZatekstListevidi:https://www.un.org/sc/suborg/en/sanctions/un-sc-consoli-dated-list(pristupljeno2.3.2016.).

https://www.un.org/sc/suborg/en/sanctions/un-sc-consoli-dated-list



Tvorci definicije agresije iz 1974.,mogli bismo pomisliti,možda su i bilisvjesninjezinerestriktivnosti,pasudefinicijuagresijeuspomenutojDeklara-cijiostavili»otvorenom«bašzanekonovovrijeme,nosamozanove»čine«,alineizanjihovepočinitelje,čimeagresija,aondaposljedičnoisamoobranapravnoostajemeđudržavniodnos.55Utomsmislunekisuautori(poputnpr.Pelleta)idaljesklonitradicionalnijemtumačenjuagresije,paondaisamoo-brane.Tako,ističuPelletiTzankov,terorizamse,odstraneUjedinjenihnaro-da,nakonpadaBerlinskogzidapočeokvalificiratikaoprijetnjameđunarod-nommiruisigurnostiusmislučlanka39.Povelje(štojednakootvaramoguć-nostprimjenekolektivnihmjera,odnosnomirovnihoperacijaOrganizacije,paionihsupotrebomsile).Nekesudržave(poput,primjerice,Libije,SudanailiAfganistana)bilepogođeneiekonomskimsankcijamaUjedinjenihnaroda,optuženezapovezanoststerorizmom.Nosvejedno,Ujedinjeninaroditero-rističkeaktivnostinikadanisuproglasiliagresijom!Kakočlanak51.Pove-ljesamoobranu,vidjelismo,vezujeuzoružaninapadtj.agresiju,zaključujuspomenutiautori,pozivanjunasamoobranuukontekstuterorističkihnapadanemamjesta.56Uostalom,spomenutaDeklaracijaOpćeskupštineodefinicijiagresijeusvomčlanku1.jasnoodređuje:

»Agresijajeupotrebaoružanesileod strane neke državeprotivsuverenosti,teritorijalnecjelo-vitostiilipolitičkenezavisnostineke druge države(…).«57[naglasakD.L.]

Dakle,počinitelj,baškaoižrtvaagresijezameđunarodnopravomožebitisamodržava,pajestogaisamoobrana,njomeuvjetovana,nužnomeđudržav-niodnos.Ujedinjeninarodi,činise,takođernisaminisuskloniranijeopisa-nom,tolikodalekosežnomširenjudefinicijeagresije.Međutim,ipakponeštozbunjujućomdoimaserezolucijaVijećasigurnosti1368(2001)od12.rujna2001. koja, proglašavajući terorističke napade naNewYork iWashington(dan ranije) prijetnjommeđunarodnommiru i sigurnosti, već u sljedećemparagrafuspominje»prirodnopravoindividualneilikolektivnesamoobraneuskladusPoveljom«.MoždapodutjecajemSjedinjenihDržava,azacijeloipoddojmomposveneočekivanekatastrofedanranije,Vijećesigurnosti–sklonismoprijevjerovati–teksedeklarativnoosvrnulonaspomenutičlanak51.Povelje,timesamonespretno»odškrinuvši«vratajednostranojupotrebisilekaoreakcijinaterorističkičin,noštojeuistinuželjeloučinitiodlučnijipomaknaraziniodnosnesekundarnemeđunarodnopravnenorme.SložilibisestimzacijeloiPelletiTzankovukazujućidakasnija,moždainajvažnijarezolucijaVijećasigurnostiukontekstu»rataprotivterorizma«1373(2001)ne smjera na bilo kakvo ovlaštenje države na jednostranu upotrebu sile uborbiprotivterorizma,daklebezprethodnogposebnogovlaštenjaodstraneVijećasigurnostiUjedinjenihnaroda, iakousvojojpreambulideklaratornospominje»prirodnopravonaindividualnuilikolektivnusamoobranupriznatoPoveljomUjedinjenihnaroda«.58

Usvakomslučaju,zameđunarodnopravoagresijajeratničinkojimifaktičnozapočinjerat.Osimspomenutogasubjektivnogelementa–namjereratovanja–ratje,dakle,istanje,59štoukazujenaodređenikontinuitetratnihoperacija.Terorističkičini,čakibezobziranaintenzitet,paiorganiziranost,sporadičnisučininasilja.Njihovanamjerastoga inije ratovanje (animus belli geren-di),negostvaranjeosjećajastrahaujavnosti(svojevrsnianimus terrendi)»uzamjenu«zaostvarenjeodređenih,uglavnompolitičkihciljeva,štoihbitnorazlikujeodagresijekaoratnogčina.Tzv.»ratprotivterorizma«,tako,premanašemmišljenju,unatočsvojozbiljnostiproblemaprotivkojegsebori,zaslu-žujekvalifikaciju»rata«moždaudjelimapisacaspodručjadrugihznanstvenihdisciplina,noumeđunarodnopravnojliteraturiizvjesnone.60Međunarodno



pravosvojimsesekundarnimnormamasuprotstavljaterorizmu,izdižućinje-govepočinitelječakikaonedržavneentitetenarazinuneposrednihadresataodnosnihnormi.Nokaoštoukaznenompravunije,primjerice,svakolišenježivotaubojstvo,takoniumeđunarodnompravunijesvakaupotrebasile(bilooddržaveilipakodnedržavnogentitetaprotivnje)nužnorat.Potražitistogameđunarodnopravnoopravdanjeupotrebe sileprotiv terorističkihorganiza-cijameđu nekimdrugim sekundarnimnormamameđunarodnog prava čininamsedalekouvjerljivijimodnespretnihiproizvoljnihtumačenjaklasičnihmeđunarodnopravnihinstitutapoputagresije,ilipaksamoobrane.Tako,spomenulismoveć,VijećesigurnostiUjedinjenihnarodausvojimrezo-lucijamatijekom1990-ihterorizamkvalificirakaoprijetnjumeđunarodnommiruisigurnostiusmislučlanka39.Povelje.Pritom,uzneposrednumeđu-narodnuodgovornostterorističkihorganizacijailipakpojedinacaoptuženihzaterorizam,Vijećesigurnostikatkadoptužujeidržavu,bilozanesuradnjuuborbiprotivterorizma,iličakzaaktivnupotporuteroristima.Takvomkva-lifikacijomterorizmausmisluodredbečlanka39.Povelje,Vijećesigurnostiotvaramogućnostprimjenetzv.sankcijaUjedinjenihnaroda,kakooniheko-nomskih,prometnih,diplomatskih–daklemjerabezupotrebesile,predvi-đenihučlanku41.Povelje–takoimjeraprijetnjesilomiličakupotrebesileodstraneOrganizacije,predviđenihučlanku42.Povelje.61Natajsunačintijekom 90-ih godina prošlog stoljeća sankcijama bile pogođene, primjeri-ce, Libija (rezolucijama S/748(1992) i S/883(1993)), Sudan (rezolucijamaS/1054(1996) iS/1070(1996)),kao iAfganistan,odnosnoTalibani (rezolu-cijamaS/1267(1999)teS/1333(2000)).UnavedenimjerezolucijamaVijeće

55

Tako,spomenutaDeklaracijaA/3314(XXIX),nakondefiniranjaagresijeopćomdefinicijomteposebnognabrajanjadjelakojačineagre-siju(čl.1.ičl.3),učlanku4.ističe:»GornjenabrajanječinanijetaksativnoiVijećesigur-nostimožeutvrditida i drugi činipredstav-ljajuagresijupremaodredbamaPovelje.«ZatekstDeklaracijeuhrvatskomprijevoduvidi:supra,bilj.20.

56

Vidi:A.Pellet,V.Tzankov,»CanaStateVic-timofaTerrorActHaveRecoursetoArmedForce?«,str.68–69.

57

ZatekstDeklaracijevidi:supra,bilj.20.

58

Vidi:A.Pellet,V.Tzankov,»CanaStateVic-timofaTerrorActHaveRecoursetoArmedForce?«,str.70.Dakako,moglobiseitomuprigovoriti. Naime, pravo na samoobranu,slijedimoličak i slovosamePoveljeUjedi-njenihnaroda,prirodno jepravokojenjezinčlanak 51. tek proklamira. Zašto bi ondaposezanje za samoobranom bilo ovisno odprethodnog odobrenja Vijeća sigurnosti (ilimakojegadrugogmeđunarodnogtijela)?Na-protiv,pravonasamoobranu(priznamoligaovdje) aktiviralo bi se »automatski« činom(terorističkog) napada, dok bi tek trajanjesamoobrane bilo određeno alternativno: od-bijanjemnapada(agresije),ilipakpoduzima-

njem»potrebnihmjera«Vijećasigurnosti»zaodržavanjemeđunarodnogmiraisigurnosti«–kakoodređuječlanak51.Povelje.ZatekstPoveljevidi:supra,bilj.2.

59

Vidi: J.Andrassy,B.Bakotić,M.Seršić,B.Vukas,Međunarodno pravo,str.137.

60

Dakako,poprimilinaš»ratprotivterorizma«obilježjaoružanogsukobaizmeđudržavakao,primjerice, u slučaju američkog napada naAfganistan2001.iliIrak2003.injihovevojneokupacije, tada topostajeklasičan»rat«, pričemu je svrgavanje navodne proterorističkevlasti kao motiv posve irelevantan, kako zapostojanjeratnogstanja,takoizaobvezatnuprimjenupravilaratnog,odnosnohumanitar-nogprava.

61

Članak 41. Povelje glasi: »Vijeće sigurnostimožeodlučitikakvemjere,kojeneuključu-ju upotrebu oružane sile, treba poduzeti dase provedu u djelo njegove odluke, i možepozvatičlanoveUjedinjenihnarodadaprimi-jene temjere.Onemoguobuhvatiti potpuniilidjelomičniprekidekonomskihodnosa, teželjezničkih,pomorskih,zračnih,poštanskih,telegrafskih, radio i drugih sredstava veze,kao iprekiddiplomatskihodnosa.«Za tekstčlanka42.vidi:supra,bilj.3.ZatekstPoveljevidi:supra,bilj.2.



sigurnosti»aktiviralo«sdržavomparalelnu,neposrednumeđunarodnopravnuodgovornostosobaiorganizacijaoptuženihzaterorizam,određujućiistodob-nomeđunarodnesankcijetakvimnedržavnimakterima,poputzabraneulaskanapodručje, ilimjere izgonaspodručjadrugihdržavačlanicaUjedinjenihnaroda libijskih državljana osumnjičenih za terorizam (S/Res./748(1992),para.6c);ilipakvećspomenutogazamrzavanjainozemnihfondovairačunaAl-Qaide(S/Res./1333(2000),para.8c).Utomkontekstuzanimljivojespo-menuti iosudukojuusvojoj rezoluciji1390(2002)Vijećesigurnosti izričeTalibanimaokrivljujući ihštosudopustilidaAfganistanbudekorištenkao»baza«teroristimaAl-Qaidekaoidrugimterorističkimskupinama.Čakakouovomposljednjemslučaju,poputUjedinjenihnaroda,Talibaneineprihva-timokaobaremde facto vladuAfganistana,negokaonedržavni entitet, izostalihnavedenihprimjeravidljivajemogućnostparalelneneposredneme-đunarodnopravneodgovornostiterorističkihorganizacijaidržavekojaihak-tivno(organizirajućiihuzefektivninadzornadnjimatepretvarajućisetimeisamau»indirektnogagresora«činećitimeistodobnoisamoobranuprotivsebe osnovanom) ili pasivno (»odbijanjem suradnje u borbi protiv teroriz-ma«)podupire.Naravno,mnogićeposumnjatiuefikasnostgorespomenutih(ekonomskih,prometnihidiplomatskih)sankcija.Nozarseameričkajedno-strana,protupravna–odUjedinjenihnarodačakinezatražena,akamoliodo-brena–upotrebasileuAfganistanupokazalaefikasnijom?Usvakomslučajutakavsamovoljni»ratprotivterorizma«nijespriječioterorističkenapadekojisuslijediliuLondonu,Madridu,Parizuidrugdje,azasobomjeostavioba-remjednakonedužnih,mahomcivilnihžrtavakolikoiterorizamprotivkojegsebori.S druge strane, i samo emancipiranje međunarodnopravnog subjektivitetaterorističkihorganizacijakaonedržavnihaktera javljaseovdjenapokonnevišekaopukoteorijskopitanje,negokaorealnostsvrlopraktičnimimplika-cijama.62UkriluUjedinjenihnaroda,počevšiodspomenuterezolucijeVijećasigurnosti1373(2001),svejerazvijenijisustavmeđunarodnopravnihsekun-darnihnormitj.unjimasadržanihmjerazaborbuprotivterorizma,usredištusOdboromzaborbuprotivterorizmaosnovanimistomrezolucijom.Odnosnarezolucija,naime,nezalaziueventualnuparalelnuodgovornostdržave,negoseisključivobaviodgovornošćuteroristaodređujućičitavnizmjerakojena-lažedržavamadaihpoduzmuprotivnjih.63Takvemjere,iakousvojojpri-mjenioslonjenenadržavečlaniceUjedinjenihnaroda,nipoštonedovodeupitanjeneposrednupodvrgnutostnjimapogođenihterorističkihorganizacijasekundarnimmeđunarodnopravnimnormamaukojimasusadržane.Naime,baškaoikodsankcijaUjedinjenihnarodapremanekojdržavi,državečlanicepojavljujuseiovdjetekuulozineposrednogizvršiteljaodnosnihmjeranatemeljusvojeobvezeunutarpravnogsustavaUjedinjenihnaroda,dokjeistin-skinositeljsankcijeOrganizacijaucjelini.Napokon,uslučajuparalelneodgovornostidržavezaterorizam(utvrđeneodstraneVijećasigurnosti),kaoiuslučajukadabidržavabilauistinunemoć-nasesamasuprotstaviti teroristimanasvompodručju–situacijapokazujeizvjesnesličnostisodavnopoznatimmeđunarodnopravnimsubjektivitetomustanikapriznatihkaozaraćenestranke–spomenutakvalifikacijaterorizmau smislu članka 39. Povelje otvara, u krajnjem slučaju,mogućnost daOr-ganizacijaposegneza,uGlaviVII.Poveljepredviđenim,mjeramausmisluodredbečlanka42.Poveljekakobiotklonilaopasnostzameđunarodnimirisigurnost.Uostalom, ako suUjedinjeninarodi rezolucijomVijeća sigurno-sti940(1994)kvalificiralivojniudarnaHaitijukaoprijetnjumeđunarodnom



miru i sigurnostiusmislučlanka39.Povelje teodobriliupotrebusile radisvrgavanjavojnehuntetepovratkanavlastsvrgnutogapredsjednikaAristida,zaistanevidimozaprekudase,kaokrajnjesredstvouborbiprotivterorizma,takođerprimijenemjeresupotrebomsilepredviđenespomenutimčlankom42.Takvemjeretrebalebi,naravno,bitiusmjereneisključivoprotivterorista,anapomoćdržavinačijempodručjuonidjeluju.Timeneposrednameđuna-rodnopravnaodgovornostterorističkihorganizacijadajeosnovanašojranijespomenutoj »separabilnosti«, no samo u kontekstu kolektivne, ili barem usmisluspomenutogačlanka53.Povelje»delegirane«,64međunarodnimpra-vomdopuštenereakcijemeđunarodnezajednice,anekao»privatnirat«tekproizvoljnajednostranaupotrebasileutemeljenana»pravujačega«.Među-tim,odbijelidržavasamapoduzetimjereprotivteroristanasvomepodručju,ilipak,unatočnemoćidaimsesamasuprotstavi,odbijeakcijuUjedinjenihnaroda,neminovnoće»aktivirati«iparalelnuvlastitusuodgovornost,65akonekao»indirektni«agresor(unedostatkuefektivnognadzoranadteroristi-manasvomepodručju),ondakaosuuzročnikprijetnjemeđunarodnommiru– dakle one iste okolnosti kojom članak 39. Povelje načelno uvjetuje pri-mjenuvećspomenutih sankcijaOrganizacije,kakoonihbez, tako ionih supotrebomsile.66

Nomožemoli izsveganavedenogujednozaključitidajejednostranaupo-treba sile od strane neke države protiv terorista na području druge državeusuvremenommeđunarodnompravudoistabezuvjetnonedopuštena?Usu-stavu Ujedinjenih naroda jednostrana upotreba sile dopuštena je samo kaoindividualnailikolektivnasamoobrana,daklekaoodgovornaagresiju–štoteroristički čin, vidjeli smo, ipak nije.Aktiviranje spomenutogmehanizmapredviđenogaGlavomVII.Povelje,paunutarnjegaikolektivnihmjeraodno-snomirovnihoperacijaOrganizacije,činisenarazinisekundarnihnormipra-vaUjedinjenihnarodatimeujednoijedinimoblikomdopustiveupotrebesileuborbiprotiv»prijetnjemiru«,patakoiterorizmaiterorističkihorganizacija.Noovdjedoistanetrebabitiadvocatus diaboli,pačakniosobitskeptikdasezapitamohoćeliUjedinjeninarodidoistauvijekbitispremnidapravodobnodjeluju,ilićese,kaonerijetkodosad,znatiizgubitiukaosuneodlučnosti,su-protstavljenihargumentacijaitumačenja,nouosnovisukobljenihpolitičkih

62

Detaljnijeotomevidi:DavorinLapaš,»‘Ratprotiv terorizma’ i koncept međunarodno-pravnog subjektiviteta«, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 56 (6/2006), str. 1709–1737.Uostalom,nekiautorigovoreionepo-srednojmeđunarodnoj kaznenoj odgovorno-stipripadnikaterorističkihorganizacija.Vidinpr.:MichaelByres, »Terrorism, theUseofForce and International LawAfter 11 Sep-tember«,International and Comparative Law Quarterley51(2/2002),str.401–414,str.411;DavorinLapaš, »Sanctioningnon-state enti-ties–Aninternationallawapproach«,Revue international de droit pénal 81 (1–2/2010),str.99–123.

63

Rezolucija S/1373(2001) obvezuje tako svedržave da spriječe i suzbijaju financiranjeterorističkihčina;zamrznufinancijskefondo-ve, račune i druge ekonomske izvore osoba

i entiteta umiješanih u terorizam, te uopćespriječe da njihovi državljani, kao i uopćesve osobe i entiteti na njihovu području su-djelujuufinanciranjuteroristai terorističkihorganizacija;dauskratenaoružavanjeosobaientitetauključenihuterorizam;daimuskrateutočište; da efikasnim graničnim nadzoromsprječavaju kretanje terorista i terorističkihskupinaitd.

64

Vidi:supra,bilj.27.

65

TakvogajemišljenjaiR.Müllerson,»Jus ad bellumandInternationalTerrorism«,str.47.

66

Pokušajshematskogprikazanavedenognala-ziseuPriloguovogarada.



interesa.67Ilipak,pristupimoistompitanjudalekojednostavnije,gotovoizvlastite,svakodnevnepercepcije:bilidržavakoja,zamislimo,izvjesnoznaiobjektivnombiforumumogladokazatidajojodstranekonkretnihteroristanapodručjudrugedržaveubrzoslijedisiguranterorističkičin,tadakaojedinosredstvodagapravodobnospriječiipakmoglajednostranoupotrijebitisilu,ilibipakmoralačekatiakcijuUjedinjenihnarodamakarona(akouopćeuslijedi)stiglaipost factum?Opisanasituacijagotovodailustriratzv.»stanjenužde«(state of necessity),institutnesamo,primjerice,međunarodnogilikaznenognegoiopćegprava.68Paipak,čakninjimetakvajednostranaupotrebasilenipoštonebipostalaponovnosubjektivnimpravomdržave,negobijoj»sta-njenužde«tekin concretomoglootklonitiimanentanznačajprotupravnosti,ostavljajućinadržavikojajujepoduzelateretdokazivanjanesamonužnosti(usmislunemogućnostisuzbijanjabudućegizvjesnogprotupravnog,terori-stičkogčinadrugim,dopustivimsredstvima),kao is timpovezanehitnostinegoidokazivanjarazmjernostiodređenesvrhomtakvadjelovanja–dakleis-ključivosuzbijanjemneposrednoprijetećegaterorističkogčina,aneostvare-njemprevencijetakvogabudućegčina,ilipakkažnjavanjazanj.Restriktivanpristupdjelovanjuu»stanjunužde«proizlazi,stoga,nesamoiz imanentneprotupravnostitakvadjelovanjanaraziniprimarnemeđunarodnopravnenor-menegoiizčinjenicedajeodnosniinstitut,baškaoisvioblicisamopomoći,uvijekdostupansamojačemu,dakleonomutkofaktičnomožesamostalnoza-štititisvojepravo.69Stoga,makariex post factonadzorsvakogsuvremenog,patakoimeđunarodnogpravnogsustavanadtakvimdjelovanjemimasvojusvrhu,paštovišeibit,usprječavanju»vraćanja«takvesamopomoćisrazinesekundarnemeđunarodnopravnenormenarazinuprimarne,ilijednostavnije:usprječavanjudaodpravneiznimkeonaponovnopostanepravilo.

3.Zaključnenapomene

UjednomeodsvojihnajznačajnijihdjelaMartinHeideggerzanimljivojepri-mijetio:

»Nivonekeznanostiodređenjetime,dokojejemjereonasposobna zakrizusvojihtemeljnihpojmova.«70

Međunarodnopravna znanost, vidjeli smo,već segotovo jedno stoljeće te-meljinakogentnojnormiozabraniagresije,paiuopćejednostraneupotrebesileosimusamoobrani,ilibaremnavlastitomuvjerenjuunjezinuefikasnost,nastojećioružanusilucentralizirati i institucionaliziratiu sustavusredišnjesvjetske organizacije –Ujedinjenih naroda.Nažalost, stvarnost daje razlo-gezadvojbuupogledurezultata takvihnastojanja.Države,činise,koristesilu više vođenevlastitimpolitičkim interesimanego autoritetommeđuna-rodnogprava,odnosnoUjedinjenihnaroda.Dostvaranjacentraliziranogsu-stavau smislunekih stalnih»međunarodnihoružanih snaga«podokriljemizapovjedništvomUjedinjenihnaroda–kakosubilepredviđenenjihovomPoveljom – nikada nije došlo, a institucionalizacija upotrebe sile u smislutzv. kolektivnih mjera Ujedinjenih naroda, pretvorila se u ad hoc »mirov-neoperacije«unaprijednepoznatihdržavasudionica,vodstva,trajanja,paimandata.Idokdržavedeklaratornopristajuuztakvoizakonjenjeagresije,upravilu istodobnonastoje svoju jednostranuupotrebusileopravdatinekom»drugomnormom«međunarodnogprava,pasenerijetkostogaisvezaraćenestranepozivajunasamoobranu,katkadproširujućinjezine»vremenske«,kaoi»sadržajne«graniceiprekoonogaštobičakinjimasamimadrugdjebilo



uvjerljivo.Utakvomesvijetulakojeveć»naprvipogled«zaključitidame-đunarodnopravo,kaoipravnaznanostkojagaproučava,nijevišeod»pravajačega«,ilipukogskupanormikoje,čestounedostatkuučinkovitesankcije,poštujetekonaj»tkoželi«.Srećom,znanostnezaključuje»naprvipogled«.Čakispomenutaneuvjerljivaopravdanjadržava,premdasuverenih,beznekenadređeneimvlasti,ukazujunapostojanjepravnesvijesti(opinio iuris)međunjima o nedopustivosti jednostrane upotrebe sile kao pukog, svakodobnogsubjektivnogpravaprepuštenogteknjihovojdispoziciji.Pritom,značajnajeuloga upravo međunarodnopravne znanosti koja štiti međunarodnopravnunormukakoponuđene»iznimke«nebizaposjelenjezinomjesto.Preispitujući efikasnost međunarodnopravnih normi koje uređuju temeljnapitanjasuvremenogmeđunarodnogprava,kaoimeđunarodnezajednicezbogkojeonouostalomipostoji,međunarodnopravnaznanost,čininamse,upravopotvrđujesvojuzrelost,iliHeideggerovimriječima,sposobnostdasesuočiskrizom»svojihtemeljnihpojmova«.Takvo»suočavanje«unehijerarhijskompravnomsustavukakavjepodefinicijimeđunarodnopravo,nesumnjivonijelako,nonjegovuefikasnost,baškaonisvrhovitost,ionako(baremnajčešće)nejamčineka,adresatimameđunarodnopravnenorme»izvanjska«represija,većukonačniciipaksvijestotomedajered,anekaostemeljniprincipsvijetaukojemmorajuživjeti.71

67

Problem blokade Vijeća sigurnosti vetomnekeodnjegovihpetstalnihčlanicapokušaose još1950. riješiti tzv. rezolucijomUniting for Peacekojomjeovlaštenjenaodlučivanjeo upotrebi kolektivnih mjera, doduše samou obliku preporuke, povjereno supsidijarnoOpćoj skupštini. No čak i takav zamjenskimehanizamovdjebibioupitneprimjenjivostisobziromna todaga spomenuta rezolucijapredviđa samo kao odgovor na »narušenjemira«ili»činagresije«,alineina»prijetnjumiru«.Vidi:A/Res./377A(V),para.1.

68

Takonpr.nekipravnirječnici»stanjenužde«opisujukao»isprikuzačinjenje,onogštobiseinačesmatralokaznenimdjelom,akoječinilipropustupitanjunužanzaprevencijupro-vedbeilegalnihnamjera«.LeslieRutherford,SheilaBone(ur.),Osborn’s Concise Law Dic-tionary,Sweet&Maxwell,London1993.,str.226.UtomjesmisluiKomisijaUjedinjenihnarodazameđunarodnopravousvomNacrtučlankaomeđunarodnojodgovornostidržavadjelovanjuu»stanjunužde«otklonilaprotu-pravnostpoduvjetomdajetakvodjelovanje»jedininačindaDržavazaštititemeljneinte-

reseodteškeineizbježneopasnosti«(čl.25);A/CN.4/L.602/Rev.1, 26 July2001.Moguć-nostjednostraneupotrebesileu»stanjunuž-de«izazvanomprijetećimterorističkimčinomspominjeiR.Müllerson,»Jus ad bellumandInternationalTerrorism«,str.33.

69

Detaljnijevidi:D.Lapaš,»‘Ratprotivteroriz-ma’ikonceptmeđunarodnopravnogsubjekti-viteta«,str.1733–1735.

70

MartinHeidegger,Bitak i vrijeme,Naprijed,Zagreb1988.,str.9.

71

Tako,ističeBrierly:»Krajnjeobjašnjenjeob-vezujućesilesvakogzakonajestdaječovjek,bezobziraradiliseopojedincuilijevezanzadrugeljudeudržavi,prinuđen–utolikouko-likojerazumnobiće–vjerovatidajered,anekaos,vladajućiprincipsvijetaukojemmoraživjeti.«Vidi:JamesLeslieBrierly,The Lawof Nations – An Introduction to the Internati-onal Law of Peace,6.izd.,ClarendonPress,Oxford1963.,str.56.



DavorinLapaš

TheRighttotheUseofForceinContemporaryInternationalLaw

AbstractIn contemporary international law there is almost a universal consensus on the peremptory (ius cogens) character of the norm prohibiting the unilateral use of force, except in selfdefence. This prohibition is contained both in the UN Charter, regional documents as well as in international customary law. However, the reality is often different. As a rule, States do not call into question the abovementioned prohibition on the level of primary norms, but often attempt to introduce excepti-ons to this prohibition in the form of various secondary norms. This paper deals with some of these attempts directed to the extensive interpretation of selfdefence, i.e. Art. 51 of the UN Charter.

Keywordsinternationallaw,aggression,unilateraluseofforce,self-defence,terrorism,war

Documents

Pravo na upotrebu sile u suvremenom međunarodnom pravu · međunarodno pravo, agresija, jednostrana upotreba sile, samoobrana, terorizam, rat 1. Uvod Ako prirodne »zakone« od onih