Upload
nikolina-vujanovic
View
94
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
1. UVOD 22. PRAVNI OKVIR OSNIVANJA PREDUZEĆA U SRPSKOJ 33. PRAVNI OKVIR POSLOVANJA PUTNIČKE AGENCIJE U SRPSKOJ 64. OPŠTI AKTI ,,SEBASTIJAN-TOURS D.O.O." 85. PRAVNI POSLOVI U POSLOVANJU ,,SEBASTIJAN-TOURS D.O.O." 105.1. UGOVORI SA DIREKTNIM PRUŽAOCIMA USLUGA 105.1.1. UGOVOR O PREVOZU 105.1.2. AGENCIJSKI UGOVOR O PRUŽANJU HOTELSKIH USLUGA 115.1.3. UGOVOR O ALOTMANU 125.2. UGOVORI SA KORISNICIMA USLUGA 135.2.1. UGOVOR O PRUŽANJU TURISTIČKIH USLUGA 135.2.2. UGOVOR O ODLOŽENOM PLAĆANJU 145.3. UGOVORI O SUBAGENTURI 156. TURISTIČKA DJELATNOST NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU 176.1. PRAVNI PROPISI EVROPSKE UNIJE O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI 186.2. MEĐUNARODNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE 197. ZAKLJUČAK 218. LITERATURA 22
Citation preview
UNIVERZITET U BANJALUCIEKONOMSKI FAKULTET BANJA LUKA
POSTDIPLOMSKI STUDIJIPREDUZETNIŠTVO INFORMATIČKOG DRUŠTVA
PRAVNI OKVIR OSNIVANJA I POSLOVANJA PUTNIČKIH AGENCIJA-
STUDIJA SLUČAJA ,,SEBASTIJAN TOURS D.O.O"
Pristupni rad iz predmetaPoslovno pravo i pravo Evropske unije
Kandidat: Mentor:Nikolina Vujanović Prof. dr Dragan Mrkšić17/2007
Banja Luka, jul 2008.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 1 Nikolina Vujanović
SADRŽAJ:
1. UVOD....................................................................................................................2
2. PRAVNI OKVIR OSNIVANJA PREDUZEĆA U SRPSKOJ........................3
3. PRAVNI OKVIR POSLOVANJA PUTNIČKE AGENCIJE U SRPSKOJ...6
4. OPŠTI AKTI ,,SEBASTIJAN-TOURS D.O.O."..............................................8
5. PRAVNI POSLOVI U POSLOVANJU ,,SEBASTIJAN-TOURS D.O.O.".10
5.1. UGOVORI SA DIREKTNIM PRUŽAOCIMA USLUGA............................................10
5.1.1. UGOVOR O PREVOZU....................................................................................................10
5.1.2. AGENCIJSKI UGOVOR O PRUŽANJU HOTELSKIH USLUGA..................................11
5.1.3. UGOVOR O ALOTMANU................................................................................................12
5.2. UGOVORI SA KORISNICIMA USLUGA....................................................................13
5.2.1. UGOVOR O PRUŽANJU TURISTIČKIH USLUGA.......................................................13
5.2.2. UGOVOR O ODLOŽENOM PLAĆANJU........................................................................14
5.3. UGOVORI O SUBAGENTURI.....................................................................................15
6. TURISTIČKA DJELATNOST NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU.........17
6.1. PRAVNI PROPISI EVROPSKE UNIJE O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI...............18
6.2. MEĐUNARODNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE...................................................19
7. ZAKLJUČAK...................................................................................................21
8. LITERATURA...................................................................................................22
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 2 Nikolina Vujanović
1. UVOD
Turistička djelatnost postaje sve značajnija grana privrede gotovo svih zemalja
svijeta. Učešće oko 842 miliona ljudi u turističkim kretanjima u 2006. godini i zarade
pojedinih država od nekoliko desetina milijardi dolara od turizma, kao i trend rasta broja
turista, stavlja turizam sve više u žižu interesovanja ekonomskih eksperata i vlada većine
zemalja svijeta. Ovo dovodi i do tretiranja turizma ne samo kao ekonomskog i socijalnog
fenomena već i pravnog. Budući da zahvaljujući razvoju transportnih sredstava i
akumulaciji viška novčanih sredstava kod stanovnika razvijenih zemalja, turistička kretanja
se odvijaju i u najudaljenije zemlje, javlja se potreba internacionalne standardizacije i
pravnog uređenja poslovanja pružaoca turističkih usluga. Između ostalog javlja se i potreba
jasnog definisanja i usaglašavanja nacionalnih zakona koji se odnose na poslovanje
putničkih agencija kao organizatora turističkih paket aranžmana. U Republici Srpskoj
njihovo poslovanje je uređeno Zakonom o turizmu, a najčešće su registrovane kao društva
sa ograničenom odgovornošću (samo pojedine kao akcionarska društva-velike prevozničke
kuće).
Društvo sa ograničenom odgovornošću ,,Sebastijan-tours" Banja Luka obavlja
poslove iz ugostiteljske i turističke djelatnosti. Osnovano je 25.03. 2000. godine i tokom
osmogodišnjeg poslovanja doživjelo je promjene u pogledu vlasničke strukture, odnosno
od višečlanog društva postalo jednočlano. Na osnovu studije slučaja ovog preduzeće,
odnono putničke agencije Sebastijan-tours, u ovom radu biće prikazani i analizirani
zakonski okviri osnivanja i poslovanja putničkih agencija i društava sa ograničenom
odgovornošću u Republici Srpskoj. Budući da turizam predstavlja veoma kompleksnu
djelatnost, odnosno podrazumjeva veliki broj poslovnih veza između različitih privrednih
subjekata, dio rada posvećen je prikazivanju tipskih ugovora koji se sklapaju u poslovanju
putničke agencije, a koje u svom poslovanju sklapa i Sebastijan-tours d.o.o. Kao posebno
poglavlje rada izdvojeni su međunarodni pravni propisi i organizacije iz oblasti turističke
djelatnosti. Budući da turstička kretanja sve više prelaze nacionalne okvire i međunarodni
propisi koji regulišu ovu djelatnost su sve značajniji za izučavanje i usaglašavanje
poslovanja sa njima.
Cilj rada je da ukaže na neusaglašenost nacionalnog zakona iz oblasti poslovanja
preduzeća, odnosno putničke agencije sa zakonima i dugim propisima donijetim na
međunarodnom i nivou Evropske unije, i na potrebu uključivanja i državnih instanci ali i
privrednih društava u Srpskoj u međunarodne tokove, budući da je savremeni turizam
nemoguće razvijati van njih.
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 3 Nikolina Vujanović
2. PRAVNI OKVIR OSNIVANJA PREDUZEĆA U SRPSKOJ
U Republici Srpskoj osnovu pravnog okvira osnivanja i poslovanja preduzeća
predstavlja Zakon o preduzećima koji je Skupština Republike Srpske usvojila 1998.
godine. Tim je prestao da važi Zakon o preduzećima koji je donijela Skupština SFRJ.
Zakon je vremenom dorađivan odnosno donešeni su zakoni o izmjenama i dopunama
Zakona u preduzećima. Ipak suštinskih promjena nema i velika je sličnost između ovog
Zakona i onih koji uređuju ovu oblast u zemljama u okruženju, koje se nalaze u sličnim,
tranzicionim uslovima ali i koji su nastali većim ili manjim izmjenama nekadašnjih zakona
SFRJ.
Zakon o preduzećima Republike Srpske definiše preduzeće kao pravno lice koje
obavlja djelatnost radi sticanja dobiti1. Podjela preduzeća prema ovom Zakonu može se
prikazati šematski.
Slika 1. Šema podjele preduzeća prema Zakonu o preduzećima Republike Srpske.
Nekadašnji Zakon o preduzećima (SFRJ) osnovnu klasifikaciju preduzeća vršio je
na osnovu svojinskog oblika uloženog kapitala i definisao da ona mogu biti u društvenoj,
zadružnoj, mješovitoj i privatnoj svojini2. Sadašnji zakon razlikuje samo javna preduzeća i
privredna društva. Javno preduzeća osniva država ili jedinica lokalne samouprave i ono
1 Zakon o preduzećima, Član 12 Skakun Milan (1999) Poslovno pravo u turizmu, Čigoja štampa, Beograd
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
PREDUZEĆAPREDUZEĆA
PRIVREDNO DRUŠTVO
PRIVREDNO DRUŠTVO
JAVNO PREDUZEĆE
JAVNO PREDUZEĆE
DRUŠTVO LICADRUŠTVO LICADRUŠTVO KAPITALA
DRUŠTVO KAPITALA
ortačko društvoortačko društvokomanditno
društvokomanditno
društvo
akcionarsko društvo
akcionarsko društvo
društvo sa ograničenom odgovornošću
društvo sa ograničenom odgovornošću
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 4 Nikolina Vujanović
obavlja djelatnost od opšteg interesa. Ovu djelatnost mogu obavljati i drugi oblici
preduzeća3.
Privredna društva imaju vlasnika. Kod društava lica veoma su bliske veze vlasnika,
odnosno osnivača preduzeća. U njima se ostvaruje sinteza svojine i upravljanja
preduzećem budući da društvom direktno upravljaju članovi, a za obaveze društva oni
odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom. U ortačkim društvima (osnivaju ga fizička ili
pravna lica) članovi odgovaraju povjeriocima cjelokupnom imovinom društva ali su i
ortaci odgovorni solidarno za obaveza cjelokupnom svojom imovinom. Osnivački ulozi su
u ortačkim društviama jednaki. Kod komanditnog društva najmanje jedno lice (ortak)
odgovara cjelokupnom imovinom, neograničeno za obaveze preduzeća-komplementar, i
najmanje jedno lice odgovara svojom imovinom do visine svog uloga u društvo-
komanditor.
Društva kapitala (kompanije, korporacije)4 podrazumjevaju udruživanje
finansijskih sredstava; članovi ovih društava, posebno akcionarskog, često se ne poznaju za
razliku od članova društava lica. Za obaveze društva članovi ne odgovaraju svojom
imovinom već samo imovinom društva. Kod akcionarsog društva osnovni kapital je
podjeljen na akcije određene nominalne vrijednosti. Akcije se otkupljuju pri osnivanju
društva (simultano osnivanje, zatvoreno a.d.) ili nakon upućivanja javnog poziva trećim
licima za kupovinu i upis akcija (sukcesivno, otvoreno a.d.). U zavisnosti od ovoga
akcionarsko društvo kao obavezne organe mora imati skupštinu i direktora (simultano
osnivanje) odnosno skupština, direktor i upravni odbor (sukcesivno osnivanje). Bez obzira
na način osnivanja, u pojedinim slučajevima zakonom je propisano i obavezno formiranje
nadzornog odbora akcionarskog društva.
Društvo sa ograničenom odgovornošću je društvo koje, radi obavljanja djelatnosti,
osnivaju pravna i fizička lica koja ne odgovaraju za obaveze društva, a snose rizik za
poslovanje društva do visine svog uloga. Ulozi članova društva čine osovni kapital
društva5. Srazmjerno ulozima (ne mogu biti izraženi u akcijama) članovi društva stiču
udio u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o). Ovi ulozi ne mogu biti u radu i
uslugama, a po članu društva moraju iznositi 500 KM ili više. Ukupno osnivački ulog mora
iznositi najmanje 5000 KM, a društvo može imati maksimalno 30 članova6. Osnivački
ulozi, kao i drugi podaci o članovima društva evidentirani su u knjizi udijela. Do
registracije preduzeća članovi su dužni uplatiti na račun društva kod poslovne banke
3 Zakon o preduzećima, Član 386. 4 Zakon o preduzećima, Drugi dio, Glava II 5 Zakon o preduzećima, Član 327. 6 Zakon o preduzećima, Član 328, stav 3.
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 5 Nikolina Vujanović
polovinu svojih uloga, a ostatak najkasnije dve godine nakon registracije društva sa
ograničenom odgovornošću.7 Organi društva sa ograničenom odgovornošću su direktor,
nadzorni i upravni odbor (u slučajevima propisanim zakonom) i skupština (ako je to
predviđeno ugovorom o osnivanju društva)8. Članovi društva čine skupštinu. Statutom
društva utvrđuje se koliki ulog daje pravo na jedan glas. Svaki član ima pravo glasa
srazmjerno svom udjelu. Skupštinu saziva direktor ili drugi organi društva, a ona donosi
odluke ako su prisutni članovi koji imaju više od polovine glasova i to tročetvrtinskom
većinom glasova prisutnih članova. Ove odedbe mogu biti izmjenjene ugovorom o
osnivanju ili statutom društva sa ograničenom odgovornošću. Zakon primjenjuje iste
odredbe koje se odnose na direktora, upravni i nadzorni odbor društva sa ograničenom
odgovornošću kao i kod akcionarskog društva.
7 Zakon o preduzećima, Član 332 stav 3.8 Zakon o preduzećima, Član 360 Stav 3.
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 6 Nikolina Vujanović
3. PRAVNI OKVIR POSLOVANJA PUTNIČKE AGENCIJE U SRPSKOJ
Obavljanje turističke djelatnosti u Republici Srpskoj uređuje Zakon o turizmu.
Ovim Zakonom definisano je osnivanje i poslovanje putničkih agencija. Putničkom
agencijom u smislu ovog Zakona smatra se preduzeće upisano u sudski registar koje se
bavi organizovanjem turističkih i poslovnih putovanja i boravka, posredovanjem i
pružanjem svih ostalih usluga u vezi s tim, te prodajom svog turističkog aranžmana
stvorenog objedinjavanjem turističkih usluga9. Ovaj zakon vrši podjelu na turoperatore i
subagente, odnosno agencije koje organizuju putovanja i one koje posreduju u prodaji
aranžmana drugih agencija. U zavisnosti od vrste agencije u ovom smislu propisani su i
različiti uslovi njihovog osnivanja. Putnička agencija mora imati najmanje troje zaposlenih
od kojih bar jedno mora imati visoku ili višu stručnu spremu društvenog smjera i poznavati
bar jedan strani jezik. Turoperator mora imati obezbeđena sredstva (garantni polog) u
iznosu najmanje 20.000 KM na posebnom računu kod komercijalne banke (garancija
banke ili osiguravajućeg društva mogu da ga zamjene). Kod subagenata taj garantni polog
je manji, odnosno iznosi 10.000 KM.
Agencije turoperaturi dužni su osigurati se kod osiguravajućih društva od rizika
koji nastaju kod organizovanja putovanja, odnosno osigurati putnike i njihov prtljag.
Zakon o turizmu Republike Srpske propisuje i koje uslove prostorije moraju
zadovoljavati kako bi se u njima mogla obavljati djelatnost turističkih agencije. U roku od
petnaest dana od donošenja rješenja o odobravanju bavljenja turističkom djelatnošću, na
lice mjesta odnosno u prostorije agencije, dolazi inspekcija koja utvrđuje da li su ispunjeni
tehnički i drugi uslovi prostorija agencije za obavljanje djelatnosti.
Agencije se obavezuju da utvrdi opšte uslove putovanja kojima uređuje svoja prava
i obaveze i prava i obaveze korisnika svojih usluga. Ovo je posebno značajno u slučaju
otkaza putovanja, izmjena cijena aranžmana i obaveza agencije u slučaju reklamacije
putnika.
Nakon utvrđivanja da li je agencija registrovana za obavljanje turističke djelatnosti,
odnosno da su ispunjeni svi uslovi (tehnički uslovi u pogledu poslovnih prostorija, opreme,
kadrova, garantnog pologa, polise osiguranja, opštih uslova putovanja) i dobijanja
mišljenja strukovnog udruženja Privredne komore Republike Srpske, Ministarstvo trgovine
i turizma Republike Srpske izdaje saglasnost, odnosno licencu putničkoj agenciji. Licenca
važi tri godine od dana izdavanja. Ukoliko se do njenog isteka ne podnese ponovno zahtjev
za dobijanje licence, agencija se briše iz registra. Licenca prestaje da važi i ako se agencija
9 Zakon o turizmu (prečišćeni tekst) Član 6, www.narodnaskupstinars.net
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 7 Nikolina Vujanović
podjeli na dva ili više preduzeća ili ukoliko za to podnese zahtjev. Resorni ministar može
oduzeti važeću licencu ukoliko agencija prestane da ispunjava uslove za njeno dobijanje,
ukoliko uslijed greške agencije (neizvršenja u potpunosti programa putovanja ili
nepoštovanja opštih uslova putovanja) nastanu teže poslijedice po putnika korisnika njenih
usluga.
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 8 Nikolina Vujanović
4. OPŠTI AKTI ,,SEBASTIJAN-TOURS D.O.O."
Sebastijan-tours je osnovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću za
ugostiteljstvo i turizam 2000. godine u Banjaluci. Ugovorom o osnivanju određeno je da
se društvo osniva na neodređeni rok, odnodno dok budu postojali ekonomski interesi
osnivača i zakonski uslovi poslovanja, te da će sve odnose u radu i poslovanju osnivači
urediti Statutom društva. Ugovorom su određeni i firma društva i skraćena firma
(Sebastijan-tours d.o.o Banja Luka), kao i izgled pečata i štambilja društva.
Djelatnost društva je ugostiteljstvo i turizam (restorani, barovi, kantine, djelatnost
putničkih agencija i touroperatora). Društvu, odnosno putničkoj agenciji u okviru njega
nakon utvrđivanja ispunjenosti svih uslova i registrovanja društva trebalo bi prema Zakonu
o turizmu Republike Srpske da bude izdata licenca resornog Ministarstva, ali se izdavanje
licenci planira tek u toku ove ili sledeće godine. Osnivači društva su fizičko lice (Kalinić
Saša) i pravno lice (Nezavisna radio televizija), a članom 10. Ugovora određen je odnos,
odnosno iznosi njihovih uloga (4:1). Srazmjerno ovom proističu i obaveze osnivača po
pitanju troškova osnivanja i početka rada društva, ali i prava pri podjeli dobiti društva.
Ugovorom je utvrđena i obaveza odvajanja 5% dobiti utvrđene nakon godišnjeg obračuna
u obaveznu rezervu, sve dok ta rezerva ne dostigne iznos od najmanje 10% osnovnog
kapitala društva. Ugovorom je određeno da društvom upravljaju članovi, odnosno osnivači
društva, a da je njihovo pravo upravljanja srazmjerno udjelu u osnivačkom kapitalu.
Takođe je ovim dokumentom utvrđeno da se ne osnivaju skupština, upravni odbor i
nadzorni odbor društva već da poslove iz nadležnosti tih organa vrše osnivači. Kao
poslovno-izvršni organ društva imenuje se direktor. On organizuje i vodi poslovanje
društva, zastupa ga i odgovara za zakonitost njegovog poslovanja, predlaže planove
poslovanja osnivačima itd.
Tokom poslovanja Društva donijeta je Odluka o izmjenama i dopunama
Ugovora o osnivanju Sebastijan tours d.o.o., kojom Nezavisna televizija povlači svoj ulog
iz osnovnog kapitala društva, odnosno istupa iz društva. Kao što je predviđeno Ugovorom
o osnivanju drugi član društva je za vrijednost tog iznosa povećao svoj ulog u osnovnom
kapitalu d.o.o. i na taj način postao jedini član društva, odnosno Sebastijan tours d.o.o. je
postalo jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću.
Statut društva u kojem se ono određuje kao jednočlano usvojen je 15.06.2003. U
skladu sa ranijim Ugovorom o osnivanju određuju se vlasnik, firma i sjedište društva.
Statutom je određeno da društvo pored djelatnosti navedenih u Ugovoru obavlja i dodatne
iz oblasti usluga (npr. sekretarske i prevodilačke poslove, usluge reklame i propagande
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 9 Nikolina Vujanović
itd). Statutom je određeno i da jedini član društva odnosno vlasik društva, postao vlasnik
cjelokupnog, smanjenog uloga (2000 KM) te da raspolaže samostalno imovinom Društva.
Statutom je određeno i vođenje knjige člana Društva, organizacija i poslovanje preduzeća.
Članom 13. Statuta društva određeno je donošenje Pravilnika kojim se uređuju osnovi
organizacije, sistematizacija poslova, definisanje radnih mjesta i poslova po njima kao i
uslovi za njihovo obavljaje i raspoređivanje radnika na njih. Upravljanje društva u
potpunosti je u nadležnosti vlasnika, odnosno člana društva što je prethodno određeno
Ugovorom o osnivanju a kasnije i Statutom društva. On ima sva zakonska ovlaštenja
Skupštine i direktora i obavlja poslove uprave društva. Minimalna kadrovska
osposobljenost društva, prema statutu podrazumjeva uposlenost najmanje dva lica-
direktora i turoperatora.
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 10 Nikolina Vujanović
5. PRAVNI POSLOVI U POSLOVANJU ,,SEBASTIJAN-TOURS D.O.O."
Tokom poslovanja putnička agencija stupa u niz poslovnih odnosa. Obaveze i prava
u tim odnosima regulisani su ugovorima. S obzirom na brojnost i raznovrsnost ugovora
ovdje će biti prikazani samo neki od njih, i to oni koji se najčešće sklapaju i koji su
donekle tipski ugovori u turističkoj djelatnosdti.
5.1. UGOVORI SA DIREKTNIM PRUŽAOCIMA USLUGA
5.1.1. UGOVOR O PREVOZU
Ugovor o prevozu putnika je privredno-pravni posao kojim se jedna ugovorna
strana-prevozilac, obavezuje da na određenoj relaciji preveze putnika, uz garanciju
sigurnosti, a druga ugovorna strana-naručilac prevoza da će za to platiti određenu
naknadu10. Zakon o oblgacionim odnosima ne propisuje naručitu formu ovog ugovora
(neformalan) osim kod prevoza putnika u vazdušnom saobraćaju.
Sebastijan-tours d.o.o je u dosadašnjem radu zaključivao ove ugovore za prevoz u
drumskom saobraćaju (autobuski prevoz), za međunarodni, slobodni (čarter) prevoz.
Ugovorne stranke kod ovih ugovora su prevozilac i naručilac prevoza, odnosno agencija,
dok direktni korisnici prevoza, putnici nemaju nikakva direktna prava i obaveze po osnovu
ovih ugovora. Njihova prava i obaveze proističu iz ugovora koji sklapaju sa agencijom-
ugovora o organizovanju putovanja. Tim ugovorom agencija se obavezuje da pribavi
putniku skup usluga (prevoz, boravak i sl.) a putnik se obavezuje da agenciji (organizatoru)
za to plati jednu paušalnu cijenu. Iz ovog proističe da rizik od eventualnog djelimičnog ili
potpunog neispunjavanja obaveza prevoznika preuzima organizator putovanja (agencija) a
ne direktni korisnik usluge prevoza (putnik). Organizator, a ne putnici, preuzima i obaveze
prema prevozniku. Takođe organizator preuzima i rizik ekonomske isplativosti putovanja,
odnosno dovoljnog broja prodatih aražmana, dok prevoznik svoju cijenu izražava paušalno
ili po broju pređenih kilometara. Ugovorom se takođe utvrđuje koje troškove snosi
prevoznik a koje organizator (agencija)-putarine, parking, vinjete i sl, ali i ko preuzima
rizik od eventualnih neplaniranih troškova-kvar autobusa, saobraćajne kazne i sl. U suštini
turistička agencija se ovde javlja kao zakupac autobusa, pa se ovi ugovori ne mogu tretirati
kao ugovor o prevozu putnika, već kao ugovori o zakupu prevoznog sredstva.
10 Skakun Milan (1999) Poslovno pravo u turizmu, Čigoja štampa, Beograd, str. 137
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 11 Nikolina Vujanović
5.1.2. AGENCIJSKI UGOVOR O PRUŽANJU HOTELSKIH USLUGA
Agencijski ugovor o pružanju hotelskih usluga naziva se još i ugovorom o
rezervaciji, ugovorom na osnovu zatražene i potvrđene rezervacije ili rezervacijskim
ugovorom. Ovi nazivi proističu iz načina na koji dolazi do sklapanja ugovora. Svakom
ugovoru ove vrste mora da prethodi zahtjev turističke agencije za rezervaciju, i on se
smatra sklopljenim kada hotelijer prihvati upućeni zahtjev. Konvencijom Međunarodnog
udruženja hotelijera (AIH) i Međunarodnog udruženja putničkih agencija (FUAAV) (tzv.
Hotelijerska konvencija između AIH i FUAAV) ovaj ugovor je definisan kao ugovor kojim
se određeni hotelijer obavezuje turističkoj agenciji da će pružiti hotelske usluge putniku-
klijentu te agencije. Konvencija predviđa dve vrste hotelskih usluga: za individualne
putnike i za putnike u grupi 11. Ovim ugovorom hotelijer se obavezuje da će na zahtjev
turističke agencije za njene klijente rezervisati usluge po ugovorenim cijenama i da će
platiti agencijsku proviziju. Obaveze agencije je da plati pružene usluge (neposredno) ili da
korisniku usluge (putniku) izda voucher ukoliko on plaća usluge na licu mjesta. Turistička
agencija Sebastijan sklapa ovakve ugovore ili za grupe putnika (kod organizacije paket
aranžmana) ili za individualne putnike na njihov zahtjev. Posebnu pogodnost kod
individualnih polazaka predstavljaju rezervacioni sistemi (npr. GoGlobal) preko kojih se
putem Interneta pretražuju i rezervišu hotelske usluge širom svijeta. Nakon upita za
rezervaciju hotel je potvrđuje i automatski se smatra sklopljenim ugovor pružanju
hotelskih usluga, iz kojeg proističu i obaveze agencije. Iako zahtjev za rezervaciju može
biti i usmen uobičajno je da se ona potvrđuje pisanim dokumentom. Ugovor se smatra
zaključenim tek nakon što hotelijer pisanim dokumentom prihvati, odnosno potvrdi
rezervaciju. Iz ovoga prističe da je agencijski ugovor o hotelskim uslugama formalni
ugovor voljom stranaka12. U pojedinim slučajevima hotelijer zahtjeva kao konačnu potvrdu
rezervacije, odnosno sklopljenog ugovora avansnu uplatu i tada se ugovor smatra
sklopljenim tek nakon izvršenja uplate.
Ovaj ugovor Sebastijan-tours d.o.o. najčešće sklapa za putovanje grupe putnika. U
tim slučajevima ugovor podrazumjeva određene specifičnosti odnosno razlike u odnosu na
individualna putovanja. Grupom se smatra veći broj osoba (najmanje 15) koje putuju
zajedno i organizovano u pratnji turističkog vodiča ili predstavnika agencije. Praksa je da
za grupe hotelijer odobrava posebnu cijenu svojih usluga (nižu) kao i neke druge
povlastice (npr. besplatan boravak za predstavnika agencije, 1 besplatan boravak ukoliko
se ostvari npr. 20 plaćenih i sl.). U ovom slučaju neposredni korisnici nikada ne plaćaju
11 Skakun Milan (1999) Poslovno pravo u turizmu, Čigoja štampa, Beograd, str. 12512 Skakun Milan (1999) Poslovno pravo u turizmu, Čigoja štampa, Beograd, str. 127
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 12 Nikolina Vujanović
uslugu direktno hotelijeru već agenciji, a ona za njih hotelu. Obaveza agencije je da
blagovremeno dostavi spisak putnika i njihov raspored po sobama (rooming list) hotelu. U
slučaju izmjena u ,,rooming listi" hotelijer vrši smještaj putnika prema svojim raspoloživim
kapacitetima. U slučaju da jedan ili više najavljenih putnika ne dođe i ne koristi hotelske
usluge, agencija je obavezna nadoknaditi stvarno pretrpljenu štetu hotelu. U slučaju da
hotelijer napravi tzv. ,,overbooking", odnosno sklopi više rezervacija nego što je ukupan
kapacitet hotela te zbog ne može obezbjediti uslugu putniku, dužan je putnike agencije
smjestiti u drugi hote iste ili više kategorije, na približno istoj lokaciji i bez uvećanja
cijene. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama može otkazati samo agencija (djelimično
ili u potpunosti), dok hotelijer ne može otkazati prihvaćenu rezervaciju. Agencija ugovor
mora otkazati u pisanoj formi sa tačno naznačenim datumom jer upravo od vremena otkaza
u odnosu na vrijeme predviđeno za početak korištenja usluga hotela zavise obaveze
agencije prema hotelu (storno troškovi).
5.1.3. UGOVOR O ALOTMANU
Ugovor o alotmanu i agencijski ugovor o hotelskim uslugama su slični u mnogim
elementima, ali ipak i bitno različiti. Najznačajnije razlike su:
Agencijski ugovor o hotelskim uslugama Ugovor o alotmanu
Pravni okvir osnivanja i poslovanja putničkih agencija-studija slučaja Sebastijan tours d.o.o.
-sklapa se od slučaja do slučaja-hotelijer se obavezuje na pružanje usluge u tačno određenom roku (od-do)-zaključuje se na kraće vrijeme (vrijeme boravka grupe)-usluge hotelu može platiti agencija ili gost
-sklapa se za veći broj grupa koje agencija smješta u hotel kontinuirano i u kontigentima-agencija ima pravo raspolaganja kapacitetima hotela u vrijeme trajanja ugovora -zaključuje se na duže vrijeme (sezonu, godinu)-uslugu hotelu plaća isključivo agencija
Obaveze hotela koji zaključuje ovaj ugovor su da stavi na raspolaganje agenciji dio
ili sve svoje smještajne kapacitete i pruži određene usluge putnicima koje uputi agencija.
Agencija se obavezuje da će nastojati popuniti kapacitete koje joj je dao na raspolaganje
hotel, da će obavjestiti hotelijera u određenom roku ukoliko to nije u mogućnosti i da će
platiti dogovorenu cijenu usluga ukoliko je koristila kapacitete hotela. Ugovorom o
alotmanu trebalo bi da se precizira za koji period se zaključuje, ukoliko to nije učinjeno
smatra se da je ugovor zaključen za jednu godinu. Zakon o obligacionim odnosima
Republike Srpske propisuje da ovaj ugovor mora biti zaključen u pisanoj formi.
Ugovorom o alotmanu može bit određeno i da agencija preuzima na sebe obavezu
popunjavanja angažovanih kapaciteta čime ona preuzima na sebe rizik popunjavanja
kapaciteta, jer je u tom slučaju dužna platiti ugostitelju naknadu po neiskorištenom ležaju i
danu.
Ugovore o alotmanu Sebastijan-tours d.o.o najčešće sklapa u toku ljetne turističke
sezone sa hotelima u primorskim turističkim regijama. Ovim ugovorom agencija ostvaruje
povoljniju cijenu korištenja hotelskih usluga ali i veću proviziju za prodate usluge. Osim
toga na osnovu dugogodišnje saradnje sa određenim hotelijerima na osnovu ugovora o
alotmanu Sebastijan-tours je brendirao pojedine turističke aranžmane, što je veoma dobra
osnova u marketinškim aktivnostima agencije. To su najvažnije prednosti ugovora o
alotmanu.
5.2. UGOVORI SA KORISNICIMA USLUGA
5.2.1. UGOVOR O PRUŽANJU TURISTIČKIH USLUGA
Sa krajnjim korisnicima turističkih usluga (avio prevoza, hoteskih usluga, paket
aranžmana) Sebastijan-tours d.o.o. sklapa ugovore. Ugovor se zaključuje u pisanoj formi i
njegov sastavni dio su Opšti uslovi putovanja turističke agencije Sebastijan. Izuzetak u tom
smislu su ugovori koji se sklapaju za turističke usluge čiji je organizator druga putnička
agencija, a Sebastijan-tours d.o.o. subagent. Tada su sastavni dio ugovora o putovanju
opšti uslovi putovanja organizatora putovanja, a to je i propisano Opštim uslovima
putovanja Sebastijan-tours d.o.o.
Zakonom o obligacionim odnosima propisano je da se ugovorom o organizovanju
putovanja (paušalno putovanje) organizator putovanja obavezuje da pruži putniku
najmanje dvije usluge, te da putovanje traje najmanje 24 časa. Putnik se obavezuje ovim
BISERI DUNAVA30. aprilBANJALUKA-BEČPolazak iz Banjaluke u kasnim večernjim časovima. Vožnja kroz Hrvatsku, Sloveniju i Austriju sa usputnim pauzama po potrebi grupe.
majBEČDolazak u Beč u ranim jutarnjim časovima. Dolazak u Beč, panoramsko razgledanje grada autobusom: dvorac Belvedere - tržnica Naschmarkt - Paviljon secesije - Karlov trg i crkva - Ring - Opera - Veliki muzeji - Hofburg - Stadtpark - Parlament - gradska vijećnica - Prater - mostovi na Dunavu - UN City. Slobodno vrijeme za individualne posjete muzejima ili kupovinu u glavnoj trgovačkoj ulici Mariamhilfestrasse. Smještaj u hotel, slobodno vrijeme za odmor. U kasnim popodnevnim časovima vožnja do Hofburga, te zajednička šetnja s vodičem do istorijskog jezgra: Hofburg - Graben - katedrala sv. Stjepana - Kaertnerstrasse. Povratak u hotel. Noćenje.
majBEČ-BRATISLAVA-BUDIMPEŠTADoručak. Posjeta dvorcu Schönbrunn, moguć individualni obilazak prostorija dvorca i posjeta velikom parku ispred dvorca.Polazak za Bratislavu. Obilazak Bratislave-Mihalska vrata, Katedrala i Stari grad...Nastavak putovanja prema Budimpešti. Dolazak u Budimpeštu u ranim večernjim časovima.Smještaj u hotel. Noćenje
majBUDIMPEŠTA-BANJALUKADoručak. Obilazak grada u pratnji stručnog vodiča: Vaci ulica, Trg heroja, Opera, Parlament, Ribarska kula sa crkvom Matije Korvina….Polazak za Banja Luku.Dolazak na odredište u kasnim večernjim časovima.
CIJENA ARANŽMANA 333 KMPO OSOBI U 1/2 SOBI NA BAZI 40 PUTNIKA
Cijena aranžmana uključuje: Prevoz visokoturističkim autobusima, smještaj u 1/2 i 1/3 sobama u hotelima 3*-2 ND u Beču i 1 ND Budimpešti, stručnog vodiča tokom obilazaka Beča, Bratislave i Budimpešte i organizaciju i realizaciju putovanja.Cijena aranžmana ne uključuje: putničko zdravstveno osiguranje i viza, fakultativne izlete
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 13 Nikolina Vujanović
ugovorom da organizatoru putovanja za ugovorene usluge plati jednu ukupnu (paušalnu)
cijenu.
Prilikom organizovanja putovanja agencija je dužna da obezbjedi program
putovanja u pisanoj formi i da ga se pridržava. Program mora da sadrži: naziv
organizatora, vrstu agencije i broj rješenja, datume i mjesta početka i završetka putovanja,
opise odredišta i periode boravka u njima, podatke o vrst i svojstvima prevoznog sredstva,
podatke o vrsti, lokaciji i kategoriji hotela u kojima se organizuje smještaj, vrsti i načinu
služenja obroka, ukupnu cijenu putovanja i cijene taksi ili usluga koje nisu uračunate u
ukupnu cijenu, obaveze putnika koje su uslov za realizaciju putovanja (vizne,
administrativne i sl.), informacije značajne putnicima (monetarni i carinski propisi i sl),
minimalan broj putnika za realizaciju putovanja i krajnji rok obavještavanja putnika u
slučaju otkaza putovanja te broj licence agencije i datum njenog izdavanja.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 14 Nikolina Vujanović
Slika 2. Primjer programa putovanja Turističke agencije Sebastijan
Sastavnim djelom programa smatraju se i opšti uslovi putovanja putničke agencije.
Opšti uslovi putovanja putničke agencije uređuju se njena prava i obaveze kao i prava i
obaveze korisnika njenih usluga, odnosno putnika. Posebno su važni dijelovi koji se
odnose na prava i obaveze putnika u slučaju otkaza putovanja. Opštim uslovima putovanja
određene su naknade na koje agencija ima pravo u slučaju otkaza putovanja od strane
putnika. Visina naknade zavisi od roka otkaza u odnosu na predviđeni početak putovanja i
izražavaju se u procentima ugovorene cijene putovanja. Opštim uslovima putovanja
Sebastija-tours d.o.o određuju se sledeće naknade:
- 10% ako se putovanje otkaže 29-20 dana prije pocetka putovanja;
- 15% ako se putovanje otkaže 19-15 dana prije pocetka putovanja;
- 40% ako se putovanje otkaže 14-8 dana prije pocetka putovanja;
- 85% ako se putovanje otkaže 7-1 dan prije pocetka putovanja;
- 100% ako se putovanje otkaže na dan ili nakon pocetka putovanja13.
Ovaj iznos naknada važi samo za programe u organizaciji agencije Sebastijan, dok
kod programa koje Sebastijan prodaje na osnovu ugovora o subagenturi naknade u slučaju
otkaza putovanja propisuje tuoperator, organizator putovanja (npr. Generalturist iz Zagreba
propisuje naknadu od 100% u slučaju otkaza 7-0 dana u odnosu na početak putovanja, a
10% u slučaju otkaza do 30 dana prije početka putovanja).
Opšti uslovi putovanja Sebastijan–tours d.o.o. u skladu sa Zakonom o obligacionim
odnosima određuje da do povećanja ugovorene cijene putovanja može doći samo ako
ugovor o putovanju to predviđa i to samo zbog povećanja cijene usluge prevoza, povećanja
cijene takse (aerodromske, lučke i sl) ili izmjene kursa zamjene valute. Ovaj Zakon
određuje i da povećanje cijene može biti najkasnije 20 dana prije početka putovanja, kao i
da putnik ima pravo odustati od ugovora u slučaju povećanja cijene.
Potpisivanjem ugovora o putovanju od strane putnika smatra se da je on upoznat i
da prihvata Opšte uslove putovanja organizatora putovanja. Takođe on prihvata i cijenu
putovanja kao i ostale elemente programa putovanja. Kako propisuju Opšti uslovi putovana
Sebastijan-toursa ugovor se smatra sklopljenim kada putnik uplati akontaciju za putovanje
(u praksi cca 30% ukupne cijene).
13 Opšti uslovi putovanja Sebastijan-tour d.o.o. www.sebastijan.com, jun 2008.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 15 Nikolina Vujanović
5.2.2. UGOVOR O ODLOŽENOM PLAĆANJU
U cilju poboljšanja svojih usluga i zadovoljenja potreba i zahtjeva klijenata
Sebastijan-tours d.o.o. pruža mogućnost odloženog plaćanja korisnicima svojih usluga.
Osim kreditiranja putnika od strane komercijalnih banaka sa kojima društvo ima sklopljene
ugovore o tome, i sama agencija kreditra kupce pojedinih aranžmana. Obaveze i prava
agencije i putnika u tom slučaju utvrđuju se Ugovorom o pružanju turističkih usluga uz
odloženi rok plaćanja. Osnovni elementi i forma ovog Ugovora određeni su odredbama
Zakona o obligacionim odnosima. U Članu 687 , odjelka 2, glave 6, drugog dijela ZOO
određeno je da se odnosi na kreditne ugovore između davaoca kredita koji je poduzetnik i
primaoca kredita koji je potrošač (potrošački kreditni ugovor). Predmet kreditnog ugovora
može biti novčani zajam, odgoda plaćanja ili druga pomoć u finansiranju14 .
Kao što je ovim zakonom određeno ugovor se zaključuje u pisanoj formi i sadrži
iznos kredita, ukupan iznos obročnih plaćanja, način otplate, kamatnu stopa i ostale
troškove, troškove osiguranja ostatka kredita i obezbeđenja koja treba dati. Ugovorom se
određuje dinamika plaćanja i eventualna kamatna stopa. Ugovor se zaljučuje za određeni
turistički aranžman ili sezonu ukoliko se radi o pravnom licu, odnosno zaposlenima u
određenom preduzeću. Način plaćanja je takođe preciziran (gotovinski, žiralno i sl), kao i
sredstva obezbeđivanja kredita (administrativne zabrane na platu, pravno lice kao garant
izvršenja ugovornih obaveza, trajni nalozi itd). Ovim ugovorom Sebastija tours d.o.o.
preuzima obavezu pružanja usluge klijentu kako je određeno individualnim ugovorom o
organizovanju putovanja koji postaje sastavni dio Ugovora o odloženom plaćanju.
5.3. UGOVORI O SUBAGENTURI
Iako je Sebastijan tours d.o.o. registrovan kao turistička agencija organizator
putovanja, dio svog poslovanja ostvaruje subagenturom, odnosno prodajom turističkih
programa čiji su organizatori druge turističke agencije. Poslovnu saradnju sa tim
agencijama ostvaruje na osnovu ugovora o subagenturi. U ovom dvostranom ugovoru
ugovorne starne su dakle putničke agencije, a sadržina ugovora je ustupanje prava prodaje
dalje prodaje turističkih atanžmana jedne turističke agencije drugoj15.
Ugovori o subagenturi zasnivaju se na opštim principima obligacionog prava i
poslovnog morala uz obavezu čuvanja uzajamnih interesa u odnosu na treće lice i čuvanje
poslovnih tajni. Ugovori o subagenturi se obično zaključuju na godinu dana a ako se ne
14 Zakon o obligacionim odnosima BiH i RS15 Skakun Milan (1999) Poslovno pravo u turizmu, Čigoja štampa, Beograd, str. 166
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 16 Nikolina Vujanović
raskinu automatski se produžavaju na još jednu godinu. Raskid ugovora o subagenturi
mora se najaviti 30 dana prije njegovog isteka.
Budući da je ugovor o subagenturi dvostrani i teretan, za obe ugovorne strane
proističu obaveze iz njega. Agencija koja dobija pravo prodaje turističkih aranžmana-
subagent, mora se pridržavati svih uslova putovanja, ponuda i uputstava agencije
organizatora, koja joj je ustupila turističke aranžmane, odnosno program putovanja ne
može mjenjati ni u jednom segmentu (cijena, termini, vrsta hotelske usluge itd). Obaveza
agencije koja ustupa programe-organizatora je da subagentu odobri određenu proviziju za
aranžmane koje je prodao. Provizija se određuje u procentima ili fiksnim iznosima, za
tačno određene aranžmane ili sve aranžmane koje su ustupljeni subagentu. Jedna od
obaveza subagenta je i da sve zahtjeve za rezervaciju, potvrde prodaje aranžmana i sl.
blagovremeno dostavi organizatoru putovanja, kao i da u tačno određenom roku proslijedi
uplate od prodatih aranžmana organizatoru putovanja.
Sebastijan tours d.o.o. ugovore o subagenturi sklapa i u svojstvu subagenta i u
svojstvu organizatora putovanja.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 17 Nikolina Vujanović
6. TURISTIČKA DJELATNOST NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU
Razvojem svijetskog tržišta pored prometa roba i promet usluga se sve više odvija
u globalnim svijetskim okvirima. Saglasno ovome i turistička djelatnost počinje da prelazi
nacionalne granice, odnosno turizam se sve više ovdvija u međunarodnim okvirima. Ovo
dovodi i do sve većeg broja ugovornih odnosa u kojima su ugovorne grane iz različitih
država ili su objekti ugovora u inostranstvu. Ovi ili bilo koji drugi elementi inostranosti u
ugovorima stvaraju važne pravne poslijedice za regulisanje ugovornih odnosa. Za
regulisanje međunarodnih ugovornih odnosa mogu se primjeniti tri vrste pravnih pravila:
o pravila međunarodnog privatnog prava
o pravila nacionalnog građanskog ili trgovinskog obligacionog prava
o uniformna pravila međunarodnog poslovnog prava16
U slučaju spora oko ugovora sa elementima međunarodnog , pravila međunarodnog
privatnog prava određuju koji nacionalni sistem prava je nadležan. Ona ne regulišu pravne
odnose već daju kriterijume na osnovu kojih se određuje koje nacionalno pravo u
konkretnom slučaju je nadležno. To znači da ugovorne strane pri sklapanju ugovora sa
elementima inostranosti nisu sigurne koje pravne norme su releveantne, odnosno koja
prava i obaveze imaju u slučaju spora. Iz ovoga proizilazi da je neophodno stvaranje
zajedničkih jednoobraznih pravila, odnosno međunarodna unifikacija pravnih pravila.
Budući da je to spor postupak privreda je sama, spontano kroz praksu stvorila određene
elemente međunarodnog prava (kroz tipske ugovore, opšte uslove poslovanja, običaje itd).
Kao sve značajnija grana privrede mnogih zemalja, i uslijed sve većeg kretanja
turista izvan nacionalnih granica i turizam postaje međunarodna sociološka, privredna ali i
pravna pojava. Ovo obavljanje turističke djelatnost sve više van nacionalnih okvira znači
da je sve izraženija potreba za stvaranjem međunarodnih pravnih normi u ovoj oblasti.
Jedan od prvih značajnijih koraka u tom pravcu učinjen je sklapanjem Sporazuma o
16 Skakun Milan (1999) Poslovno pravo u turizmu, Čigoja štampa, Beograd, str. 187
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 18 Nikolina Vujanović
poslovnim odnosima između hotelijera i putničkih agencija između Međunarodnog saveza
hotelijera i Međunarodne federacije putničkih agencija (1963. god) Ovaj Sporazum
nekoliko godina kasnije je zamjenila Hotelska konvencija o ugovorima između hotelijera i
putničkih agencija. Ranije je usvojen i Međunarodni hoteski red od strane Međunarodnog
udruženja hotelijera. Značajan međunarodni pravni akt iz oblasti turizma je i Međunarodna
konvencija o ugovoru o putovanju, usvojena na diplomatskoj konferenciji 1970. godine.
Osim ovih donešen je i niz drugih međunarodnih konvencija koje se odnose na turističku
djelatnost, prevoz putnika, hotelske usluge itd.
6.1. PRAVNI PROPISI EVROPSKE UNIJE O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI
Evropska unija se i u regulisanju turističke djelatnosti rukovodila svojim osnovnim
ciljem-objedinjavanjem unutrašnjeg tržišta. Nacionalni zakoni država članica iz oblasti
turizma bili su više ili manje različiti i neusklađeni. Kao poslijedicu to je imalo nejednak
položaj preduzeća iz oblasti turizma na unutrašnjem tržištu Evropske unije, a jedini način
prevazilaženja ovih barijera bilo je usvajanje opštih pravila o turističkoj djelatnosti. Na taj
način se ustanovljava operativnim, u jednoj državi članici, da nudi svoje usluge u drugim
državama članicama, odnosno građanima Evrope i da zajednica potrošača profitira iz
upotrebljivih uslova kad kupuju aranžman u bilo kojoj državi čklanici17. Ipak posebna
grana prava Evropske unije koja bi uređivala turističku djelatnost nije stvorena. Nacionalna
prava su harmonizovana međusobno i sa razlličitim pravilima mđuanarodnih organizacija
iz ove oblasti.
Evropska unija je donijela nekoliko direktiva iz oblasti turizma a među
najznačajnijima je Direktiva o organizovanom putovanju, odmoru i kružnom
putovanju (Council Directive 90/314/EEC). Namjera ove Direktive je da zaštiti kupce
paket aranžmana u Evropskoj uniji kroz usklađivanje pravnih propisa članica Evropske
unije koji se odnose na prodaju i ponudu paket aranžmana. Direktivom je definisan pojam
paket aranžmana kao i obavezan sadržaj opisa aranžmana koji se nudi-detalljni podaci
osmještajnom objektu i prevoznom sredstvu, minimalan broj putika i krajnji rok
otkazivanja putovanja ukoliko se ne sakupi dovoljan broj putnika, itinerer putovanja itd.
Slično je određeno i Zakonom o turizmu Republike Srpske. Takođe veliki dio ovih
odredbi turističke agencije u Srpskoj su unijele u svoje opšte uslove putovanja. Cilj
donošenja Direktive, ali i usvajanja njenih odredbi na našim prostorima kroz zakone i opšte
uslove putovanja, je pružanje kvalitetne usluge, odnosno postizanje konkurentnost na širem
tržištu. Značajan element svakog aranžmana je cijena kao i prav i obaveze putnika u vezi
17 Kasagić Rajko (2004) Pravo Evropske unije, Ekonomski fakultet Banja Luka, Banja luka, str. 197
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 19 Nikolina Vujanović
sa njom. Direktivom je određeno da se ona ne može mijenjati izuzev ako je takva
mogućnost precizirana u ugovoru o putovanju. Tada do promjene cijene može doći zbog
promjena cijena prevoza, odnosno goriva, uslijed promjene kursa valute, promjene cijena
taksi (lučkih, aerodromskih is). Ipak Direktiva precizira da čak i uslijed ovih promjena
cijena paket aranžmana može biti mijenjana najkasnije 20 dana prije predviđenog početka
aaranžmana. Iako slične odredbe postoje i kod nas čest je slučaj da se cijene aranžmana
mijenjaju i na sam dan putovanja, odnosno da putnici doplaćuju takse na aerodromima i sl.
Razlika u praksi naših agencija i Direktive je i u slučajevima nemogućnosti
agencije da obezbjedi realizaciju prodanog aranžmana. Opštim uslovima putovanja
agencije štite sebe od slučaja otkaza putovanja od strane putnika ali ne i putnika u slučaju
da ona otkaže putovanje. Direktivom je određeno da se putniku u slučaju otkaza aranžmana
od strane agencije mora obezbjediti drugi aranžman istog ili višeg kvaliteta po istoj cijeni
ili nižeg kvaliteta uz smanjenje cijene. Ukoliko ovakve odredbe i postoje u opštim
uslovima putovanja agencija u Srpskoj ili proističu iz zakonskih propisa ili ugovora
putovanja one se veoma često ne poštuju.
6.2. MEĐUNARODNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE
Vjerovatno najvažnije međunarodno tijelo koje se bavi turističkom djelatnošću je
agencija Ujedinjenih nacija Svjetska turistička organizacija UN (UNWTO), sa štabom u
Madridu. Prvi korak ka formiranju ove organizacije učinjen je 1925. godine u Hagu
formiranjem Internacionalnog kongresa zvaničnih turističko-saobraćajnih asocijacija
(ICOTT). Kao osnovu svog formiranja UNWTO navodi Međunarodnu uniju zvaničnih
organizacija iz oblasti promocije turizma (IUOTPO) formirane 1934. godine, odnosno
Međunarodnu uniju zvaničnih turističkih organizacija (IUOTO) čija je prva konstitutivna
skupština održana 1947. godine. Tokom istorije formiran je ili preformiran i preimenovan
niz organizacija međunarodnog karaktera, a 27. septembra 1970 godine u Meksiku je
usvojen Statut Svijetske turističke organizacije (WTO). Šest godina kasnije WTO postaje
izvršna agencija Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP). Na generalnoj skupštini
2003, WTO i UN usaglasile su se oko proglašenja WTO-e specijalizovanom agencijom
Ujedinjenih nacija. Osnovni cilj ove organizacije je promocija razvoja odgovornog,
održivog i opšteprihvatljivog turizma, posebno obraćajući pažnju na interese zemalja u
razvoju.
Slične ciljeve ima i Evropska putnička komisija (ETC)-promocija Evrope kao
turističke destinacije. Osnovana je 1948. godine kao neprofitna međunarodna organizacija.
Danas broji 38 članova- nacionalnih turističkih organizacija.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 20 Nikolina Vujanović
Specijalizovano međunarodno udruženje turističkih agencija je Svjetska
asocijacija putničkih agencija (WATA). Osam putničkih agencija iz četiri evropske
zemlje osnovalo je ovu asocijaciju 1949. godine u Ženevi u cilju unapređenja
organizovanja međunarodnih turističkih kretanja. Danas su članice WATA-e putničke
agencije iz svih djelova svijeta. Međusobna prava i obaveze, kao i odnose prema trećim
licima određene su Kodeksom ponašanja WATA-e i Specijalnim pravilima za članove
WATA-e.
I na nivou Evropske unije postoji udruženje putničkih agencija-Asocijacija
evropskih putničkih agenata i tour-operatora (ECTAA). Osnovana je u Njemačkoj
1961. godine a danas su njeni članovi nacionalna udruženja putničkih agencija iz zemalja
članica EU ali i drugih evropskih zemalja (Švajcarske, Hrvatske...). Cilj ove organizacije
je da nadgleda donošenje zakonskih propisa, mjera i slične aktivnosti koje imaju uticaja na
poslovanje putničkih agencija, informiše članove o dešavanjima relevantnim za njihov
posao, konsultuje članove o stavovima koje Asocijacija u ime svojih članova zauzima pred
organizacijama višeg ranga nadležnim za donošenje legislative iz oblasti turizma...
Iz ovoga slijedi da postoji više internacionalnih i evropskih organizacija iz oblasti
turizma i poslovana putničkih agencija. Državne turističke organizacije Srpske kao ni
privredna društva iz oblasti turizma koja su osnovana u Srpskoj nisu članice gotovo ni
jedne od ovih organizacija. Ovo je sigurno velika prepreka uključivanja Srpske u
međunarodne poslovne tokove, odnosno promocije turističkih potencijala Srpske u svijetu.
Isto tako emitivne putničke agencije iz Srpske teže ostvaruju posovnu saradnju van granica
zemlje zbog ove činjenice.
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 21 Nikolina Vujanović
7. ZAKLJUČAK
Turizam je od strane mnogih eksperata prepoznat kao jedna od najvećih razvojnih
šansi Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. S obzirom na to u svim oblastima
trebalo bi mu posvetiti više pažnje, između ostalog i u donošenju legislative kojom bi se
uređivala turistička i komplementarne djelatnosti. Sadašnji Zakon o turizmu Republike
Srpske uređuje samo osnovne odnose u ovoj veoma kompleksnoj djelatnosti. Veliki dio
poslovanja privrednih subjekata uređen je Zakonom o preduzećima i Zakonom o
obligacionim odnosima, ali i pored toga pojedini segmenti turističke djelatnosti nisu
precizno određeni. Tako naprimjer ogovor o subagenturi nije precizno definisan ni jednim
pravnim propisom a s obzirom da je on veoma čest u poslovanju turističkih subjekata
nesumnjivo postoji potreba za preciziranjem ovog tipa ugovora. Takođe nema pravnih
propisa kojima bi se okvirno definisali opšti uslovi putovanja agencije. Ove uslove svaka
agencija donosi samostalno čime su u nezavidan položaj dovode korisnici njihovih usluga,
posebno ako se uzme u obzir da često putnici nisu ni upoznati sa opštim uslovima
poslovanja agencije. Iako postoje zakonske odredbe o obaveznom posjedovanju licence
organizatora putovanja u praksi ovo nije realizovano, budući da resorno Ministarstvo još
uvijek nije počelo sa izdavanjem licenci kako je to propisano Zakonom o turizmu. Takođe
obaveza posjedovanja određenih novčanih sredstava kao garantnog pologa za svaku
putničku agenciju često u praksi nije ispoštovana, zbog čega bi krajnji korisnici usluga
putničkih agencija mogli biti oštećeni. Niz drugih propisa Zakona o turizmu takođe se ne
poštuje u praksi te sigurno postoji potreba veće kontrole poslovanja agencija ali i
formiranja udruženja putničkih agencija na nivou Republike Srpske kako bi se zaštitila
prava putnika ali i konkurentnost agencija koje posluju savjesno i u skladu sa Zakonom.
Takvo udruženje značilo bi i veću mogućnost uključivanja turističkih agenata u
međunarodna udruženja iz oblasti turizma, odnosno njihovo uključivanje u svijetske
turističke tokove. Poslijedice ovoga bile bi veća konkurentnost putničkih agencija na širem
Poslovno pravo i pravo Evropske unije 22 Nikolina Vujanović
području ali i harmonozacija Zakona Srpske sa pravnim propisima iz oblasti turizma
ostalih zemalja Evrope i svijeta, kao i opšteprihvaćenim međunarodnim propisima.
8. LITERATURA
1. Zakon o preuzćima RS (izvor: www.pokreniposao.ba)
2. Zakon o obligacionim odnosima BiH i RS (izvor: http://library.foi.hr)
3. Zakon o turrizmu RS (izvor: www.narodnaskupstinars.net)
4. Skakun Milan (1999) Poslovno pravo u turizmu, Čigoja štampa, Beograd
5. Rajko Kasagic (2004) Pravo Evropske unije, Ekonomski fakultet Banja Luka, Banja
Luka
6. Ugovor o osnivanju Sebastijan tours d.o.o.
7. Odluka o izmjeni Ugovora o osnivanju Sebastijan tours d.o.o.
8. Statut Sebastijan tours d.o.o.
9. Opšti uslovi putovanja Sebastijan torus d.o.o.
10. www.wikipedia.org
11. www.tourismlaw.eu
12. www.europa.eu
13. www.unwto.org
14. www.wata.net
15. www.ectaa.org
16. www.etc-corporate.org
17. podaci dobijeni od Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske