Pravilnik o Tehnickim a Za El. Instalacije Niskog Napona

''Slubeni list SFRJ'' broj: 53/88

Na osnovu lana 30. st. 1., 4. i 5. Zakona o standardizaciji (Slubeni list SFRJ, br. 38/77 i 11/80), u saglasnosti sa predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, predsjednikom Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zatitu i saveznim sekretarom za unutranje poslove, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje

PRAVILNIKO TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG NAPONAI. OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim pravilnikom propisuju se: 1) svojstva i karakteristike ureaja i opreme za izvoenje elektrinih instalacija; 2) uslovi i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri izvoenju i koritenju elektrinih instalacija; 3) oznaavanje i obiljeavanje ureaja, opreme i elektrinih instalacija koji utiu na bezbjednost i zatitu ivota i zdravlja pri koritenju elektrinih instalacija; 4) tehnike mjere zatite pri koritenju elektrinih instalacija; 5) postupak i nain kontrolisanja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i kvaliteta elektrilnih instalacija. lan 2. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na elektrine instalacije za: rudnike, prostorije ugroene od eksplozija, elektrinu vuu, brodove, drumska vozila, osim kamp-prikolica, gromobrane, rasvjetu ulica i drugih javnih povrina, proizvodnu opremu u industriji i opremu za medicinske svrhe. Nazivni napon elektrinih instalacija iz stava 1. ovog lana je na 1000 V efektivne vrijednosti za naizmjeninu struju, ili do 1500 V za jednosmjernu struju. lan 3. Termini upotrijebljeni u ovom pravilniku utvreni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A0.441 i JUS N.A0.826, a tipovi razvodnih sistema, sistemi napajanja i klasifikacija spoljanjih uticaja utvreni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.730. II. UREAJI I OPREMA ZA IZVOENJE ELEKTRINIH INSTALACIJA 1. Opti uslovi lan 4. Tehniki uslovi za odreivanje i postavljanje elektrine opreme, zavisno od spoljanjih uticaja, utvreni su u jugoslovenskim standardima JUS N.B2.751 i JUS N.B2.752. lan 5. Ureaji i oprema za elektrine instalacije (u nastavku teksta: elektrina oprema) moraju biti podesni za rad pri nazivnom naponu elektrine instalacije, odnosno pri efektivnoj vrijednosti napona za naizmjeninu struju. Ako se u IT sistemu vodi neutralni provodnik, elektrina oprema koja se prikljuuje izmeu faznog i neutralnog provodnika mora biti izolovana za meufazni napon. lan 6. Elektrina oprema mora odgovarati projektovanoj struji, odnosno efektivnoj vrijednosti struje za naizmjeninu struju, koja ce proticati tokom normalnog rada. Elektrina oprema mora da podnese dtruje koje protiu u vanrednim uslovima, u toku vremenskih perioda koje dopustaju karakteristike ureaja za zatitu.

1od25


lan 7. Ako frekvencija utie na karakteristike elektrine opreme, nazivna frekvencija te opteme mora odgovarati frekvenciji odgovarajueg napojnog strujnog kola. lan 8. Elektrina oprema odreena prema karakteristikama snage elektrine opreme koja se ugrauje mora biti podesna za normalan rad, uzimajui u obzir faktore optereenja i intermitencije. lan 9. Elektrina oprema, pri normalnom radu i pri ukljuivanju i iskljuivanju, ne smije tetno da djeluje na drugu opremu. Elektrina oprema, ukljuujui provodnike i kablove, mora se postaviti tako da se moe lako provjeravati, odravati i prilaziti njenim prikljucima i da se njome moe lako rukovati. Zahtjevi iz stava 2. ovog lana moraju biti ispunjeni i pri postavljanju elektrine opreme u kuita. lan 10. Natpisne ploice i druga sredstva koja slue za raspoznavanje moraju se postaviti na rasklopne aparate radi oznaavanja njihove namjene. Upravljaki elementi i elementi signalizacije (tasteri, signalne svjetiljke i dr.) moraju se postavljati na lako pristupana i vidljiva mjesta. Tehniki uslovi, smjerovi kretanja i boje upravljakih i signalnih elemenata utvreni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A9.003, JUS N.A9.004, JUS N.K5.051, JUS N.K5.052 i JUS N.K5.056. lan 11. Izolovani provodnici i kablovi moraju se poloiti i oznaiti tako da se lako mogu raspoznati pri ispitivanju pri ispitivanju, popravljanju ili zamjenjivanju. Zatitni provodnik (PE provodnik) i zatitno-neutralni provodnik (PEN provodnik) oznaavaju se kombinacijom zelene i ute boje, a neutralni provodnik (N provodnik) oznaava se svijetlo plavom bojom. Kombinacija zelene i ute boje i svijetlo plava boja ne smiju se upotrijebiti za bilo koje drugo znaenje. Oznaavanje se moe vriti i na kraju provodnika blizu spoja, pogotovu kad provodnici nisu izolovani. lan 12. Ureaj za zatitu mora se postaviti i oznaiti tako da se lako raspozna njegovo pripadajue strujno kolo. Ureaj za zatitu mora se postaviti u rasklopni blok (razvodni orman, razvodna tabla, komandni pult i dr.). lan 13. eme, dijagrami ili tabele elektrinih instalacija niskog napona moraju se postaviti na mjesta na kojima ima vie strujnih kola, tako da oznaavaju prirodu (tip) i sastav strujnih kola (take napajanja i broj i presjek izolovanih provodnika i kablova) i karakteristike za raspoznavanje ureaja za zatitu, ukljuivanje i iskljuivanje, kao i njihovo mjesto postavljanja i izolacije. lan 14. U rasklopnom bloku (razvodna tabla, razvodni orman, komandni pult ili razvodna kutija) mora se postaviti i grupisati elektrina oprema iste vrste struje i/ili napona i razdvojiti od elektrine opreme druge vrste struje i/ili napona tako da ne moe doi do meusobno tetnih uticaja.

2od25


2. Elektrini razvod lan 15. Tipovi elektrinog razvoda, trajno dozvoljene struje provodnika i spoljanji uticaj na elektrini razvod utvreni su prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.752. lan 16. Izolovani provodnici i kablovi moraju se zatititi od mehanikih, termikih i hemijskih oteenja odgovarajuim tipom elektrinog razvoda, nainom postavljanja, poloajem ili oblogom. Elektrini razvod ima dovoljnu mehaniku vrstou ako su provodnici u instalacionim cijevima ili u instalacionim kanalima, kablovi sa ispunom ili platom u malteru ili ispod maltera, a nezatieni kablovi u prolazima i instalacionim prolazima. Na naroito ugroenim mjestima (npr. pri voenju izolovanih provodnika i kablova u podu) moraju se obezbijediti dodatne zatitne mjere, kao to je pojavljivanje u cijevi, kanale i dalju primjenu odgovarajueg stepena zatite zatitnim kuitem. Tip elektrinog razvoda odreuje se prema uslovima rada elektrine instalacije. lan 17. Presjek i tip provodnika i kablova odreuju se prema uslovima za polaganje provodnika i kablova i prema trajno podnosivoj struji, uzimajui u obzir i ograniavajue faktore zatitnih mjera, karakteristike ureaja za zatitu od kratkog spoja i preoptereenja, temperature spojeva i dozvoljeni pad napona. Struja provodnika pri normalnom radu elektrine instalacije mora biti manja od nazivne struje osiguraa ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ureaja za zatitu od preoptereenja strujnog kola provodnika, a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika. lan 18. Presjek neutralnog provodnika mora biti jednak presjek faznog provodnika u jednofaznom strujnom kolu ili u viefaznom strujnom kolu u kome su presjeci faznih provodnika od bakra manji od 16 mm2, a presjeci faznih provodnika od aluminijuma manji od 25 mm2. U viefaznim strujnim kolima u kojima je presjek faznog provodnika od bakra vei od 16 mm2, a presjek faznog provodnika od aluminijuma vei od 25 mm2, neutralni provodnik moe imati manji presjek pod sljedeim uslovima: 1) da oekivana najvea struja kroz ovaj provodnik, ukljuujui i eventualnu pojavu harmonika, tokom normalnog rada nije vea od trajno dozvoljene struje za taj presjek; 2) da je neutralni provodnik zatien od preoptereenja; 3) da je presjek neutralnog provodnika od bakra jednak najmanje 16 mm2, a presjek neutralnog provodnika od aluminijuma jednak najmanje 25 mm2. Presjek zatitnog provodnika utvren je prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.754. lan 19. Presjek izolovanih provodnika postavljenih i mehaniki zatienih u trajnim elektrinim instalacijama ne smije biti manji od 1,5 mm2 za provodnike od bakra, ni manji od 2,5 mm2 za provodnike od aluminijuma. Zahtjev iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na presjek izolovanih provodnika u rasklopnim blokovima, rasvjetnim tijelima, elektrinim aparatima za domainstvo i drugim elektrinim aparatima koji se prikljuuju na elektrinu instalaciju. lan 20. Dozvoljeni pad napona izmeu take napajanja elektrine instalacije i bilo koje druge take ne smije biti vei od sljedeih vrijednosti prema nazivnom naponu elektrine instalacije i to: 1) za strujno kolo osvjetljenja 3%, a za strujna kola ostalih potroaa 5%, ako se elektrina instalacija napaja iz niskonaponske mree; 2) za strujno kolo osvjetljenja 5%, a za strujna kola ostalih potroaa 8%, ako se elektrina instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je prikljuena na visoki napon. Za elektrine instalacije ija je duina vea od 100 m dozvoljen pad napona poveava se za 0,005% po dunom metru preko 100 m, ali ne vie od 0,5%. 3od25


lan 21. Spoj provodnika i druge elektrine opreme (u nastavku teksta: spoj) mora biti izveden tako da bude siguran i postavljen tako da dozvoljava mogunost stalne provjere. Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu provodnika i njegovom presjeku. Spoj mora biti pristupaan poslije skidanja poklopca ili pregrade alatom, a pristup mora imati stepen zatite najmanje 1P 2X prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070. lan 22. Izolovani provodnici i kablovi ne smiju se nastavljati u instalacionim cijevima i instalacionim kanalima. Izolovani provodnici i kablovi mogu se spajati samo u instalacionim kutijama, kablovskim spojnicama ili rasklopivim blokocima, a mjesta spajanja moraju se izolovati stepenom izolacije koji odgovara tipu elektrinog razvoda. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, a u zidovima koji se montiraju od elemenata izlivenih od betona spajanje se moe vriti i u kutijama zidnih prikljunica, i to ispod prikljunica, pod uslovom da dubina tih kutija doputa smjetaj spojeva istog strujnog kola. lan 23. Meusobni spoj elektrine instalacije ili spoj elektrinog razvoda sa elektrinom opremom mora biti izveden tako da elektrini razvod ne bude izloen silama izvlaenja ili uvijanja. Ako se dejstvo sila iz stava 1. ovog lana ne moe izbjei, mora se predvidjeti sistem za rastereenje. lan 24. Spoj u elektrinim instalacijama mora biti dimenzionisan tako da moe trajno podnositi dozvoljenu struju provodnika. Ako spoj elektrine instalacije izloen toploti, mehanikim ili hemijskim uticajima ili vibracijama, moraju se preduzeti odgovarajue dodatne mjere zatite. lan 25. Spoj mora biti izveden tako da ne doe do smanjenja presjeka ili oteenja provodnika i izolacije. lan 26. Na krajevima elektrinog razvoda, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima prodiranja elektrinog razvoda kroz zidove i elektrinu opremu, mora se izvriti trajno zaptivanje (npr. uvodnicama). lan 27. Na mjestima prolaza elektrinog razvoda kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u instalacionim cijevima i kanalima, mora se obezbijediti odgovarajua dodatna mehanika zatita (npr. pomou ahure, cijevi, kutije i sl.) Ako elektrini razvod prolazi kroz metalnu konstrukciju, otvor mora biti zaobljenih ivica. lan 28. Elektrini razvod koji je izloen vibracijama mora biti izveden sa savitljivim provodnicima ili kablovima. lan 29. Ako se u blizini elektrinog razvoda nalaze druge neelektine instalacije, mora se izmeu njih obezbijediti takav razmak da odravanje jedne instalacije ne ugroava druge instalacije. Najmanji dozvoljeni razmak izmeu elektrinog razvoda i drugih instalacija je 30 mm. lan 30. Ako se u blizini elektrinog razvoda nalaze instalacije grijanja, cijevi sa toplim vazduhom ili dimnjak, elektrini razvod mora se izolovati toplotnom izolacijom ili ekranima ili se mora postaviti van toplotnih uticaja. 4od25


lan 31. Elektrini razvod ne smije se postaviti ispod neelektrinih instalacija na kojima je mogua kondenzacija vode ili drugih tenosti. Elektrini razvod, po pravilu, ne smije se postaviti u isti instalacioni kanal, cijev i sl. da drugim neelektrinim instalacijama, a ako se to ne moe izbjei, mora se osigurati zatita od indirektnog dodira automatskim iskljuenjem napajanja ili primjenom izolacije za opremu klase II i mora se postaviti odgovarajua zatita od opasnih uticaja drugih instalacija. lan 32. Metalni dijelovi elektrinog razvoda (npr. spojnica i sl.) koji su izloeni vodi ili kondenzaciji moraju biti zatieni od korozije spolja i iznutra i moraju imati obezbijeen odvod kondenzovane tenosti. lan 33. Ako se elektrini razvod postavlja po zidovima, najmanji dozvoljeni razmak izmeu elemenata razvoda i zida je 5 mm. lan 34. Elektrini razvod nieg napona ne smije se postavljati u isti omota ili cijev, niti blizu elektrinog razvoda iji je napon vii, osim ako izmeu ta dva razvoda postoji izolaciona pregrada koja izdrava ispitni napon elektrinog razvoda vieg napona. lan 35. U istu instalacionu cijev ili instalacioni kanal mogu se postavljati provodnici samo jednog strujnog kola, ocim provodnika upravljakih i pomonih strujnih kola. lan 36. Kroz isti vieilni kabl ne smije se voditi vie strujnih kola, osim provodnika upravljakih i pomonih strujnih kola. lan 37. Elektrini razvod mora biti postavljen tako da u sluaju kvara ne ugroava okolinu. Razvodne kutije za kablove ili provodnike (u instalacionim cijevima) koji se polau pod malter moraju biti od izolacionog materijala ili od metala sa izolacionom postavom i uvodnicama od izolacionog materijala. Za privrivanje elektrinog razvoda mogu se upotrijebiti sredstva i primijeniti postupci koji ne izazivaju deformacije ili oteenje izolacije, kao to su: gipsovanje, obujmice od izolacionog materijala prilagoene obliku kabla, lijepljenje ili zakivanje ekserima sa podlonim ploicama od izolacionog materijala i dr. lan 38. Kablovi poloeni neposredno u malter i zid moraju po cijeloj duini biti pokriveni malterom debljine najmanje 4 mm. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, kablovi ne moraju biti pokriveni malterom ako su poloeni u upljinama tavanica i zidova od betona ili slinog materijala koji ne gori niti potpomae gorenje. lan 39. Kablovi i instalacioni provodnici poloeni u instalacione cijevi u zidu ili kablovi poloeni neposredno u malter i ispod maltera moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno tako da budu paralelni ivicama prostorije. Pri horizontalnom polaganju kablovi i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) rastojanje od ivica prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm. Trase kablova koji napajaju uvrene grijae vode moraju se poklapati sa osom postavljanja grijaa vode. Koso polaganje kablova i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) dozvoljeno je u tavanicama, ali ne i u zidovima. 5od25


lan 40. Uslovi za polaganje kablova u prostorijama u kojima se nalaze kada ili tu utvreni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.771. lan 41. Polaganje kablova na zid dozvoljeno je ako kabl ima izolaciju od termoplastinih materijala sa ispunom i platom, ako se polaze na obujnice na zidu i ako je od poda do visine od 2 m dodatno zatien od mehanikih oteenja. Razvodne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kablova iz stava 1. ovog lana moraju imati zaptivne uvodnice i stepen zatite najmanje 1P 5X utvren za vlane prostorije, odnosno odgovarajui stepen zatite utvren za druge prostorije. lan 42. Kablovi bez ispune, kao to su kablovi tipa PP/R, smiju se polagati samo u suhim prostorijama, i to ispod maltera, a u upljine tavanica i zidova od betona i slinog negorivog materijala i bez pokrivanja malterom. Kablovi iz stava 1. ovog lana ne smiju se voditi u snopu, postavljati u instalacione kanale niti ispod gips-kartonskih ploa, bez obzira na nain na koji se prilvruju, i ne smiju se polagati na zapaljive materijale ni kad se pokrivaju malterom. lan 43. Za prikljuak prenosivih aparata i neprenosivih aparata koji se pomjeraju radi prikljuivanja ili su tokom normalnog rada izloeni ogranienom pokretanju, kao i za elemente elektrinog razvoda u dvostrukom podu moraju se koristiti savitljivi kablovi. Kablovi iz stava 1. ovog lana prikljuuju se utikaem i prikljunicom ili kutijom za stalni prikljuak. Na mjestima na kojima je potrebna zatita od mehanikih oteenja, savitljivi kablovi mogu se zatititi postavljanjem u savitljiva instalaciona ili metalna crijeva sa unutranjom izolacionom oblogom. lan 44. Pri postavljanju izolovanih provodnika u instalacione cijevi u zidu od nezapaljivog materijala ili betona, instalaciona cijev mora imati takve unutranje mjere da se provodnici mogu lako vaditi i postavljati poslije postavljanja pribora. Metalna instalaciona cijev mora imati unutranji izolacioni omot i odgovarajui stepen zatite ostvaren kuitem. Instalationa cijev, ako nije metalna, mora biti izraena od materijala koji ne gori niti potpomae gorenje. lan 45. Ako se izolovani provodnici polau u instalacione kanale koji se postavljaju na zid ili tavanicu, moraju ispunjavati tehnike uslove za instalacione kanale. Instalacioni kanali se ne smiju postavljati ispod maltera ni ulivati u beton. Ako se izolovani provodnici polau u instalacione kanale koji se postavljaju u podu, ti instalacioni kanali moraju odgovarati nainu odravanja poda (suhi ili mokri postupak) i tehnikim uslovima za instalacione kanale u podu. lan 46. Neizolovani provodnici moraju biti postavljeni, odnosno zatieni tako da nije mogu dodir dijelova pod naponom i moraju biti privreni na odgovarajue izolatore. Najmanji dozvoljeni meusobni razmaci neizolovanih provodnika odreeni su u tabeli br. 1. Tabela 1 Raspon Horizontalni razmak Vertikalni razmak 1 2 3 do 2 m 5 cm 10 cm iznad 2 do 4 m 10 cm 15 cm iznad 4 do 6 m 15 cm 20 cm iznad 6 m 20 cm 25 cm 6od25


Razmaci izmeu neizolovanih provodnika i dijelova zgrada, elinih konstrukcija i sl. moraju odgovarati meusobnim horizontalnim razmacima neizolovanih provodnika odreenih u tabeli br. 1. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, razmaci manji od razmaka odreenih u tabeli br. 1 dozvoljavaju se za neizolovane provodnike velikih presjeka, pod uslovom da su na svakom metru duine privreni na odgovarajua izolaciona tijela i da su provjereni na dinamika naprezanja usljed struje kratkog spoja. Razmak izmeu neizolovanih provodnika iz stava 4. ovog lana i dijelova zgrada, elinih konstrukcija i sl. iznosi najmanje 1 cm, a u vlanim prostorima i na slobodnom prostoru najmanje 2 cm. lan 47. Razmak izmeu izolovanih provodnika privrenih na odgovarajue izolatore mora u svim prostorijama iznositi najmanje 2 cm, a u vlanim prostorijama i na slobodnom prostoru najmanje 5 cm. lan 48. Kablovi se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajui omota koji ih titi od mehanikih i drugih uticaja. Pri polaganju kablova u zemlju dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6 m od gornje povrine zemlje, odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispod povrine puta. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana moe se odstupiti ako se kablovi polau u kamenito tlo. lan 49. U blokove sa otvorima (kablovice) smiju se polagati kablovi koji su namijenjeni polaganju u zemlju, teki gumeni kablovi i provodna uad. U podzemne zatitne izolacione instalacione cijevi smiju se polagati kablovi sa platom ili sa olovnim omotaem, pod uslovom da ostaju pristupani i zamjenljivi i da je cijev mehaniki vrsta, zatiena od prodora tenosti i provjetrena. lan 50. Kablovi se mogu postaviti u vazduh slobodno zategnuti ili privreni noseim kukama, obujmicama ili slinim sredstvima za privrivanje ili poloiti na police (regale), reetke (ljestvice) ili sline nosae. Slobodno zategnuti kablovi moraju se postavljati tako da ugib ili pomjeranje ne dovede do oteenja. 3. Rasklopni ureaji lan 51. Konstrukcija viepolnih rasklopnih ureaja mora biti takva da se kontakti svih faza mehaniki spajaju istovremeno pri zatvaranju, odnosno razdvajaju istovremeno pri otvaranju, a kontakti za neutralni provodnik mogu se spajati ranije pri zatvaranju, a otvarati kasnije pri otvaranju rasklopnog ureaja. lan 52. Jednopolni rasklopni ureaj u viefaznom strujnom kolu ne smije biti postavljen u neutralni provodnik, osim za rastavljanje strujnog kola u skladu sa lanom 71. ovog pravilnika. Rasklopni ureaj u jednofaznom strujnom kolu ne smije se postaviti u neutralni provodnik, osim ako je zatieni ureaj diferencijalne struje postavljen na stranu napajanja i u sluaju kvara automatski iskljuuje napajanje. Rasklopni ureaj koji ima vie funkcija mora zadovoljiti zahtjeve za svaku funkciju. lan 53. U TN sistemu napajanja, zatitni ureaj od prekomjerne struje, koji slui kao zatita od indirektnog dodia automatskim iskljuivanjem napajanja, mora se postaviti na poetku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika, osim ako ureaj za zatitu od kratkog spoja postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeuje zahtijevanu zatitu. Ureaj iz stava 1. ovog lana mora zadovoljiti zahtjeve za automatsko iskljuivanje napajanja. Odredbe ovog pravilnika za premjetanje ili izostavljanje ureaja za zatitu od kratkog spoja primjenjuju se i na ureaj za zatitu od preoptereenja. 7od25


lan 54. Odredbe lana 53. ovog pravilnika primjenjuju se i na ureaj za zatitu od preoptereenja kad su izloeni dijelovi meusobno povezani pri pojavi druge greke u IT sistemu. lan 55. Zatitni ureaj diferencijalne struje, kad se upotrebljava za zatitu od indirektnog dodira, mora obezbjeivati iskljuivanje svih provodnika pod naponom strujnog kola. U TN-S sistemu, neutralni provodnik se ne mora prekidati. lan 56. Kroz magnetno kolo zatitnog ureaja diferencijalne struje ne smije se voditi zatitni provodnik. lan 57. Zatitni ureaj diferencijalne struje za zatitu od indirektnog dodira mora se tako odabrati, a strujna kola razdvojiti da struja odvoda prema zemlji koja se javlja tokom normalnog rada prikljuenih optereenja ne smije izazvati nepotrebno djelovanje ovog ureaja. lan 58. Zatitni ureaj diferencijalne struje u strujnom kolu bez zatitnog provodnika ne smatra se dovoljnom zatitom od indirektnog dodira i kad nazivna vrijednost diferencijalne struje djelovanja ne prelazi 30 mA. lan 59. Ako se u TT sistemu primjenjuje zatita jednim zatitnim ureajem diferencijalne struje, taj ureaj se mora postaviti u taki napajanja elektrine instalacije. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, zatitni ureaj se moe postaviti i na drugo mjesto, pod uslovom da svi dijelovi izmeu take napajanja elektrine instalacije i zatitnog ureaja diferencijalne struje imaju propisanu zatitu od elektrinog udara primjenom izolacije za aparate klase II ili odgovarajue izolacije. Ako elektrina instalacija ima vie taaka napajanja, zatitni ureaj diferencijalne struje mora se postaviti u svaku taku napajanja elektrine instalacije. lan 60. Osnove topljivih osiguraa tipa D u zatitnim ureajima od prekomjerne struje moraju biti povezane tako da centralni kontakt bude spojen sa stranom napajanja. Osnove topljivih osiguraa za uticanje topljivih umetaka tipa B moraju se postaviti tako da se iskljui mogunost da nosa topljivog umetka napravi spoj izmeu provodnih dijelova dvije susjedne osnove topljivih osiguraa. lan 61. Topljivi osigura ili kombinacija jedinica topljivi osigura i topljivi umetak kojim rukuju nestruna lica mora se postaviti tako da nije mogu dodir dijelova pod naponom pri vaenju ili mijenjanju topljivog umetka. lan 62. Prekida kojim rukuje nestruno lice mora biti konstruisan i postavljen tako da podeenost prekostrujnog okidaa nije mogue izmijeniti bez upotrebe alata. Na prekidau mora postojati vidljiva oznaka podeenosti prekostrujnog okidaa. lan 63. Vrijednost nazivne struje In ili podeena vrijednost ureaja za zatitu kablova i izolovanih provodnika od preoptereenja mora se odrediti prema uslovima za koordinaciju provodnika i zatitnih ureaja za prekomjernu struju. Za odreivanje zatitnog ureaja uzimaju se tjemene vrijednosti struja ciklikih optereenja. 8od25


U sluaju ciklinih optereenja, vrijednosti nazivne struje ureaja za zatitu (In) i struje koja obezbjeuje djelovanje ureaja za zatitu (IA), moraju se odrediti na osnovu vrijednosti struje za koju je strujno kolo projektovano (IB) i vrijednosti trajno dozvoljene struje provodnika (IZ) za konstantno optereenje koje odgovara ciklikim optereenjima. lan 64. Vrijeme za automatsko iskljuenje napajanja u trajanju od 5s, pri odreivanju ureaja za zatitu elektrinog razvoda od kratkog spoja, mora obuhvatiti granine uslove kratkog spoja strujnog kola. lan 65. Ako je zatitni ureaj diferencijalne struje ugraen u zatitni ureaj od prekomjerne struje ili je u kombinaciji sa tim ureajem, karakteristike takvog sklopa zatitnih ureaja u pogledu moi prekidanja i radne karakteristike u zavisnosti od nazivne struje moraju zadovoljavati uslove za preoptereenje, uslove kratkog spoja, kao i uslove iz l. 63. i 64. ovog pravilnika. lan 66. Ako zatitni ureaj diferencijalne struje nije ugraen u zatitni ureaj od prekomjerne struje mora se obezbijediti drugim odgovarajuim ureajem, a zatitni ureaj diferencijalne struje mora se odrediti tako da se bez oteenja izdri termika i mehanika naprezanja ako se pojavi kratak spoj na strani optereenja. Zatitni ureaj diferencijalne struje ne smije se otetiti ak ni pri pojavama neuravnoteenih struja ili struja odvoda prema zemlji, kad ovaj ureaj tei da se otvori. lan 67. Ureaji za rastavljanje moraju rastaviti sve provodnike pod naponom posmatranog strujnog kola napajanja. lan 68. Rastavni razmak izmeu otvorenih kontakata ureaja za rastavljanje ili drugog sredstva za rastavljanje odreen je u tabeli br. 2. Tabela 2 Nazivni napon elektrine instalacije naizmjenine struje (V) 1 U < 250 250 < U < 400 400 < U < 500 500 < U < 750 750 < U < 1000 Najmanji rastavni razmak (mm) 2 2,5 3,5 4,5 6,5 9

Rastavni razmak izmeu otvorenih kontakata ureaja za rastavljanje mora biti vidljiv ili jasno i pouzdano oznaen oznakom O, koja mora postati vidljiva kad se postigne rastavni razmak izmeu otvorenih kontakata na svakom polu ureaja. lan 69. Ureaji za rastavljanje moraju biti konstruisani i postavljeni tako da sprijee sva nenamjerna zatvaranja (npr. izazvana udarima, vibracijama i dr.). Poluprovodniki ureaji ne smiju se upotrijebiti kao ureaji za rastavljanje. lan 70. Ureaj za rastavljanje koji ne moe prekinuti struju optereenja mora se obezbijediti od nepaljivog i neovlaenog otvaranja (npr. postavljanjem u posebnu prostoriju koja se zakljuava, ili smjetajem u zatvoreno kuite).

9od25


lan 71. Sredstva za rastavljanje po pravilu, moraju biti opremljena viepolnim ureajem koji iskljuuje sve polove sa napajanja. Jednopolni ureaji mogu se upotrijebiti pod uslovom da se postave jedan do drugog. lan 72. Upotrijebljena sredstva za rastavljanje moraju se oznaiti tako da bude uoljivo koje strujno kolo rastavljaju. 4. Ureaji za iskljuivanje elektrine instalacije radi mehanikog odravanja lan 73. Ureaji za iskljuivanje elektrine instalacije radi mehanikog odravanja moraju se postaviti u glavno napojno strujno kolo. Ako to iskljuivanje obavlja sklopka, ona mora biti sposobna da prekine struju punog optereenja odgovarajueg dijela elektrine instalacije. Iskljuivanje upravljakog strujnog kola motornog pogona dozvoljeno je samo ako se primijeni dodatna zatita pomou mehanikog ograniivaa ili ako se primijene zahtjevi za ureaj za upravljanje iz jugoslovenskih standarda, pod uslovom da je u oba sluaja obezbijeen isti uslov pri direktnom prekidanju glavnog napajanja. lan 74. Upravljanje ureajem za iskljuivanje radi mehanikog odravanja ili sklopkom za ovaj ureaj mora biti runo, a razmak izmeu otvorenih kontakata ovog ureaja mora biti vidljiv ili jasno oznaen oznakom O. lan 75. Ureaj za iskljuivanje radi mehanikog odravanja mora biti: 1) konstruisan ili postavljen tako da sprijei nenamjerno zatvaranje usljed udara, vibracija i dr.; 2) postavljen i oznaen tako da oznake budu itljive, da se raspoznaju i odgovaraju svojoj namjeni. lan 76. Ureaj za iskljuivanje u sluaju hitnosti mora biti takav da moze da prekine struju punog optereenja odgovarajueg dijela elektrine instalacije, uzimajui u obzir i eventualne struje ukoenih motora. lan 77. Ureaj za iskljuivanje u sluaju hitnosti moe se sastojati od jednog rasklopnog ureaja koji moe direktno prekinuti pripadajue napajanje ili od kombinacije opreme koja se aktivira samo jednim djelovanjem radi prekidanja pripadajueg napajanja. Radi koenja pokretnih dijelova ili iz drugih razlog, hitno zaustavljanje moe zadrati napajanje u odgovarajuem trajanju. lan 78. Iskljuivanje u sluaju hitnosti obavlja se sklopkom u glavnom strujnom kolu ili upravljakom sklopkom (npr. pritisnim tasterom u upravljakom ili pomonom strujnom kolu). Rasklopni ureaji za direktno rastavljanje glavnog strujnog kola na koji se djeluje runo mora biti postavljen na pristupano mjesto sa koga se opasnost moe uoiti. Prekida, kontaktor ili drugi ureaj na koji se djeluje mora se otvarati prekidom napajanja namotaja ili na drugi jednako bezbijedan nain. lan 79. Elementi (ruica, pritisno dugme i dr.) koji slue za iskljuivanje u sluaju hitnosti moraju biti crvene bolje na utoj eonoj ploi i moraju ispunjavati sljedee uslove: 1) da budu lako pristupani; 2) da se zabravljaju ili da oznaka O odnosno STOP bude vidljiva, osim ako su elementi za iskljuivanje i za ponovno ukljuivanje pod nadzorom istog lica. 10od25


Oslobaanje elemenata za iskljuivanje u sluaju hitnosti ne smije reaktivirati odgovarajui dio elektrine instalacije. lan 80. Ureaj za iskljuivanje u sluaju hitnosti (ukljuujui hitno zaustavljanje) mora se postaviti i oznaiti tako da se lako raspoznaje i mora biti prilagoen predvienoj upotrebi. lan 81. Ureaj za funkcionalno upravljanje mora biti prilagoen najteim uslovima sredine (u kojima mora izvriti zahtijevanu funkciju). Funkcionalno upravljanje moe se ostvariti sklopkom, poluprovodnikim ureajem, prekidaem, kontaktorom, relejem, utikaem i prikljunicom do 16 A. Rastavlja, osigura i mostna spojnica (prespoj) ne smiju se koristiti za funkcionalno upravljanje. 5. Transformatori lan 82. Strujno kolo koje se napaja sa sekundarnog namotaja transformatora mora se izvesti prema zahtjevima za najvii napon ovog strujnog kola. lan 83. Strujno kolo autotransformatora koji je prikljuen na napon iz opsega II mora se izvesti prema najviem naponu koji se moe javiti izmeu provodnika ili izmeu provodnika i zemlje. Napon sekundarnog strujnog kola autotransformatora izmeu provodnika ili izmeu provodnika i zemlje ne smije prei gornje vrijednosti granice opsega II napona. 6. Rotacione maine lan 84. Generatori se moraju postavljati u posebne prostorije i zatititi odgovarajuim preprekama, a ako to nije mogue, sredstva za upravljanje smiju biti pristupana samo strunim licima. lan 85. Nazivne karakteristike motora moraju odgovarati karakteristikama pogona. lan 86. Struja motora pri pokretanju mora se ograniiti na vrijednost koja nije tetna za instalaciju iz koje se napaja i ne utie tetno na druge aparate vezane za isti izvor. Direktno napajanje motora naizmjenine struje sa kratkospojenim rotorom iz distributivne mree napona 0,4 kV, dozvoljava se ako su ispunjeni sljedei uslovi: 1) pad napona pri pokretanju ne smije premaiti vrijednost pri kojoj dolazi do smanjenja momenta motora tako da ugroava pouzdan zalet motora i radne maine ili utie na stabilan rad ostalih potroaa vezanih na istu mreu; 2) zatita pri pokretanju motora ne smije djelovati ni na viem naponskom nivou. lan 87. Motori moraju biti snabdjeveni odgovarajuim ureajima za pokretanje i, po potrebi, ureajima za regulaciju. Ureaji za pokretanje motora mogu se kombinovati sa ureajima za zatitu motora, pri emu ureaji za pokretanje moraju zadovoljiti zahtjeve za ureaje za zatitu motora.

11od25


7. Pretvarai lan 88. Pretvarai se moraju napajati preko transformatora sa elektriki odvojenim namotajima. Ako se koristi pretvara naizmjenine struje, strujno kolo iza tog pretvaraa mora biti posebno zatieno, a naroito u pogledu selektivnosti, s obzirom na funkcionalne karakteristike pretvaraa. 8. Akumulatori lan 89. Prenosivi ili pokretni akumulatori moraju se puniti u prostorijama u kojima isticanje i isparavanje elektrolita nee izazivati tete i opasnost. Provjetravanjem prostorija iz stava 1. ovog lana mora se obezbijediti da prostorija ne postane opasna u pogledu eksplozije. Takoe se mora obezbijediti da u blizini ne smije biti otvorene vatre. lan 90. Stacionirani akumulatori moraju biti u posebnoj prostoriji, koja mora biti zatvorena i u koju je dozvoljen pristup samo licima koja su duna da ih nadgledaju i odravaju. Ako nazivni napon akumulatorske baterije prelazi 150 V, prostorija u kojoj su smjeteni stacionirani akumulatori mora imati pod koji ne smije da bude klizav, koji mora da bude izolovan od tla i koji mora imati dovoljnu povrinu za kretanje radnika da ne bi dolo do istovremenog doticanja tla ili provodnog elementa vezanog za zemlju i nekog od elemenata akumulatora pod naponom. 9. Rasklopni blokovi lan 91. Oprema rasklopnih blokova mora biti otporna prema mehanikim naprezanjima, hemijskim uticajima, vlazi i toploti koja se javlja u radu tih ureaja. lan 92. Vazduni razmaci u rasklopnim blokovima moraju biti: 1) izmeu neizolovanih dijelova pod naponom razliitih polova najmanje 10 mm; 2) izmeu neizolovanih dijelova pod naponom i drugih provodnih dijelova (mase, spojnih kuita i dr.) najmanje 20 mm. lan 93. Rasklopni blokovi koji se djelimino ili u cjelini izrauju pri postavljanju instalacije, moraju biti konstruisani i izraeni tako da zadovoljavaju mjere zatite, posebno u pogledu zatite od direktnog i indirektnog dodira, zatite od prenapona, zatite od poara, kao i povezivanja na zatitni provodnik. lan 94. Provodnici za napajanje mjernih aparata i instrumenata, uvrenih na poklopcima ili vratima rasklopnih blokova, moraju biti savitljivi. lan 95. Na rasklopnom bloku mora se na spoljanjoj strani nalaziti ploica na kojoj su ispisani naziv proizvoai, oznaka primijenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i drugi neophodni podaci o opremi koja se iz njega napaja. U rasklopnim blokovima koji sadre elektrinu opremu (zatitne ureaje, rasklopne aparate i dr.), sa odgovarajuim strujnim kolima, svi elementi moraju se jasno obiljeiti tako da se lako mogu uoiti namjena opreme i strujno kolo kome pripada ta oprema. Oznake i natpisne ploice moraju biti postojane, trajno privrene i usklaene sa tehnikim podacima iz tehnikih uputstava, ema, dijagrama i druge dokumentacije za rasklopne blokove.

12od25


lan 96. Ako je elektrini razvod u upravljakim i razvodnim blokovima smjeten u neizolovane cijevi, pri izvoenju takvog razvoda moraju se onemoguiti dodiri izmeu tog razvoda i dijelova pod naponom. Krajevi neizolovanih cijevi moraju biti na vazdunom razmaku od najmanje 20 mm od bilo kog dijela pod naponom, a isto tako i od stezaljki. Dijelovi pod naponom upravljakog ili razvodnog bloka moraju biti udaljeni od kuita 20 mm, a manji razmak je dozvoljen samo ako se primjenjuju izolovane pregrade. lan 97. Na gradilitima, u taki napajanja elektrine instalacije, postavlja se rasklopni blok koji sadri glavne rasklopne, zatitne i upravljake ureaje. U glavnom ili drugom rasklopnom bloku, u svakom strujnom kolu, moraju postojato ureaji za rastavljanje i zatitu. Upotrijebljeni ureaji se moraju napajati u rasklopnim blokovima koji, prema potrebi, sadre: ureaje za zatitu od prekomjernih struje, ureaje za zatitu od indirektnih dodira, prikljunice i dr. 10. Elektrina oprema i ureaji koji troe elektrinu energiju lan 98. Elektrina oprema i ureaji koji troe elektrinu energiju prikljuuju se direktno na elektrinu instalaciju ili preko produnog savitljivog kabla. Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na zatitu od razaranja spojeva odnose se i na elektrinu opremu i ureaje koji troe elektrinu energiju i prikljuuju se direktno na elektrinu instalaciju. Ako se prikljuak elektrine opreme i ureaja koji troe elektrinu energiju izvodi produnim savitljivim kablom, taj kabl mora imati isti broj provodnika kao i elektrina instalacija i zatitni provodnik, ako je neophodan, sa potrebom elektrinom i mehanikom vrstoom. lan 99. Ako produni savitljivi kabl ima zatitni provodnik, taj provodnik mora biti oznaen zeleno-utom bojom, a ako nema zatitni provodnik, nijedan drugi provodnik ne moe biti oznaen tom bojom.. Ako produni savitljivi kabl ima neutralni provodnik i ako sredstvo za spajanje odreuje njegovo mjesto neutralni provodnik mora biti oznaen svijetlo plavom bojom. lan 100. Svjetiljka se mora postaviti na tavanicu prostorije tako se ne me oe okretati oko svoje ose. Svjetiljka se ne smije vjeati o provodnik za napajanje. Ako je svjetiljka klase O ili klase II, mora se privrstiti preko izolacionog prikljuka koji odvaja metalne dijelove od svog nosaa. lan 101. Navojni dio u sijalinom grlu, u koji se sijalica zavre, ne smije biti spojen sa faznim provodnikom. Grla u svjetiljkama mogu se postaviti tako da budu pristupana bez upotrebe alata, osim u svjetiljkama koje se dre u ruci. Sijalina grla sa sklopom i tasterom dozvoljena su samo ako su izraena u izolacionom kuitu. Sijalina grla opremljena sklopkama sa polugama dozvoljena su samo pod uslovom da je djelovanje sklopke osigurano izolacionim gajtanom ili metalnim lancem koji je povezan sa polugom preko umetnutog izolacionog dijela, pri emu ne smije postojati mogunost dodira ovog lanca sa dijelovima pod naponom sijalinog grla. lan 102. Za svjetiljku sa pranjenjem koja ima napon sijalice koji prelazi napon opsega II (odnosno 1000 V) zahtjevi su utvreni jugoslovenskim standardom JUS N.L5.210. lan 103. Na elektrinu instalaciju ne smiju se prikljuivati elektrini aparati koji imaju elektrode ili neizolovane grijae, a namijenjeni su za uranjanje u vodu, osim ureaja za katodnu zatitu. 13od25


lan 104. Elektrine igrake koje se prikljuuju na elektrinu instalaciju moraju biti klase III. lan 105. Aparati sa otvorenim usijanim grijnim elementima ne smiju se prikljuivati na elektrinu instalaciju u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara ili dodira zapaljivih materijala da dijelovima aparata koji nose uarene elemente. lan 106. Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrauju, obrauju ili skladite zapaljivi materijali, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva praina moraju imati ureaj za ograniavanje temperature ili ureaj za smanjivanje odavanja toplote, kojim se sprijeava dostizanje opasne temperature, ili moraju biti tako konstruisani da temperatura kuita i dijelova aparata bude ispod temperature koja moe izazvati opasnost od poara. lan 107. U instalacijama elektrinih aparata za grijanje toplim vazduhom ne smije postojati mogunost da se ugrijana tijela stave pod napon dok se ne pokrene odgovarajui ventilator, a moraju se iskljuivati prije nego to se taj ventilator iskljui. Grijna tijela iz stava 1. ovog lana moraju imati ugraena dva nezavisna ograniivaa temperature, koji ne soputaju pojavu visoke temperature. lan 108. Elektrini aparati za zagrijavanje zapaljivih tenosti na temperaturu ispod temperature plamita moraju imati ograniava temperature, koji iskljuuje ili smanjuje grijanje prije nego to se postigne opasna temperatura, odnosno moraju biti konstruisani tako da i pri nedozvoljenom poveanju temperature ne izazivaju opasnost za ljude i okolne objekte. 11. Sigurnosni sistemi lan 109. Sigurnosni sistemi moraju funksionisati pri izbijanju poara. Izvor sigurnosnog sistema mora obezbijediti napajanje u odreenom vremenu a oprema sigurnosnog sistema mora biti izvedena ili postavljena tako da za odgovarajue vrijeme bude otporna prema vatri. lan 110. U sigurnosnim sistemima mora se sprovesti zatita od indirektnog dodira bez automatskog iskljuenja napajanja pri pojavi prve greke. U IT sistemima moraju se predvidjeti ureaji za stalan nadzor izolacije koji pri pojavi prve greke daju zvuni signal i svjetlosni signal. lan 111. Oprema sigurnosnih sistema mora biti rasporeena tako da se lako mogu obavljati periodini pregledi, ispitivanja i odravanje. lan 112. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti i uvrstiti tako da se ne mogu otetiti zbog greaka koje se mogu javiti u glavnim izvorima napajanja. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti u prostorija koje su pristupane samo strunom i priuenom osoblju (BA 4 i BA 5), osim opreme koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. lan 113. Mjesto na kome su smjeteni izvori sigurnosnih sistema (osim sopstvenih akumulatora za posebno napajanje) mora biti isto i mora se provjetravati, tako da gasovi, dim ili para koje izvori isputaju ne mogu prodrijeti u prostorije u kojima se nalaze ljudi. 14od25


lan 114. Odvojeni nezavisni izvori za sigurnosne sisteme koji se napajaju iz mree nisu dozvoljeni, osim ako je obezbijeeno da dva izvora ne mogu biti istovremeno u kvaru. lan 115. Ako postoji samo jedan izvor za napajanje sigurnosnog sistema, on se ne smije koristiti za drugu svrhu. Ako postoji vie izvora sigurnosnih sistema oni se mogu koristiti za napajanje sistema stalne pripravnosti, pod uslovom da u sluaju lvara jednog od njih preostala snaga bude dovoljna za obezbjeenje pokretanja i rada svih sigurnosnih sistema. Uslov iz stava 1. ovog lana zahtijeva automatsko rastereenje izvora napajanja od opreme koja nije predviena sigurnosnim sistemima. Odredbe stava 1. i 2. ovog lana ne odnose se na opremu koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. lan 116. Strujna kola sigurnosnih sistema moraju biti odvojena od drugih strujnih kola tako da elektrina greka ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu ne utie na ispravnost rada drugog sistema. Zahtjev iz stava 1. ovog lana postie se odvajanjem strujnih kola izolacionim materijalima koji su otporni prema vatri, voenjem drugih puteva ili upotrebom kuita. lan 117. Strujna kola sigurnosnih sistema, po pravilu, ne smiju prolaziti kroz mjesta izloena riziku od poara, kao to su prostorije u kojima se izrauju, obrauju ili skladite zapaljive materije, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva praina. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, ako se to ne moe izbjei dozvoljeno je da strujna kola sigurnosnog sistema prolaze i kroz ta mjesta, s tim to se u tom sluaju mora obezbijediti njihova otpornost prema vatri. Strujna kola sigurnosnog sistema ne smiju prolaziti kroz prostorije u kojima se obrauje ili skladiti eksploziv. lan 118. Strujna kola sigurnosnih sistema ne moraju se zatititi od preoptereenja ve samo od kratkog spoja, s tim to se ureaj za zatitu mora odabrati i postaviti tako da ne izaziva nepravilan rad u drugim strujnim kolima sigurnosnog sistema. lan 119. Rasklopni ureaji sigurnosnih sistema moraju se razlikovati i grupisati u prostoru koji je pristupaan samo strunim licima. Ureaji za svjetlosnu i zvunu signalizaciju sigurnosnih sistema moraju jasno pokazivati na koje se ureaje ili strujna kola sigurnosnog sistema odnose. lan 120. U sistemima u kojima se zahtijeva odreeni stalni nivo osvjetljenja ili odreeno vrijeme prekida osvjetljenja, tip svjetiljke sigurnosnih sistema mora biti takav da zadovolji zahtijevani nivo osvjetljenja i pri prebacivanju na sigurnosni sistem. lan 121. U elektrinoj opremi sigurnosnih sistema koja se napaja sa dva razliita strujna kola ne smiju se otetiti ureaji za zatitu od elektrinog udara usljed greke u jednom od strujnih kola ni izazvati pogreno djelovanje u drugom strujnom kolu Oprema iz stava 1. ovog lana mora se povezati sa zajednikim provodnikom za oba strujna kola, ako je on predvien.

15od25


lan 122. Paralelni rad dva izvora napajanja sigurnosnih sistema koji nisu sposobni za paralelni rad mora se sprijeiti mehanikim zabravljanjem ili drugim pogodnim sredstvom. lan 123. Ako dva izvora napajanja sigurnosnih sistema nisu sposobna za paralelni rad, zatita od kratkog spoja i od indirektnog dodira mora se osigurati za svaki izvor. lan 124. Ako razni izvori napajanja mogu raditi paralelno kao nezavisni izvori napajanja sigurnosnih i drugih sistema, pojava reverzibilne energije mora se sprijeiti postavljanjem zatitnih ureaja. lan 125. Kad se sigurnosni i drugi sistemi mogu napajati iz dva izvora koji mogu raditi paralelno, zatita od kratkih spojeva i indirektnog dodira mora se obezbijediti bez obzira na to da li se elektrina instalacija napaja sa jednog ili sa oba izvora, pri emu su neophodne mjere za ograniavanje struje koja potie izmeu neutralnih taaka izvora, a naroito pri pojavi treeg harmonika. III. TEHNIKE MJERE ZATITE 1. Tehnike mjere zatite od elektrinog udara lan 126. Na elektrinu opremu primjenjuju se tehnike mjere zatite od direktnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS. N.B2.741. lan 127. Na elektrinu opremu primjenjuju se tehnike mjere zatite od indirektnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.741, s tim to se tehnika mjera zatite automatskim iskljuenjem napajanja ne primjenjuje na dijelove elektrine instalacije gdje je neophodnost napajanja bitna i u sluajevima kad nije efikasna. Zatita dijelova elektrine instalacije iz stava 1. ovog lana od indirektnog dodira, gdje je neprekidnost napajanja bitna ili zatita automatskim iskljuenjem napajanja nije efikasna, ostvaruje se kad se elektrina oprema postavlja u neprovodne prostorije ili lokalnim izjednaenjem potencijala bez povezivanja sa zemljom. Tehnike mjere zatite bezbjedonosno malim naponom, koritenjem opreme klase II ili primjenom ekvivalentne izolacije, kao i elektrinim odvajanjem, mogu se primjenjivati na cijelu elektrinu instalaciju, njene dijelove i opremu. Tehnike mjere zatite od indirektnog dodira iz stava 1, 2. i 3. ovog lana ne primjenjuju se pri izvoenju elektrine instalacije na: potporne izolatore i metalne dijelove spojene na njima, pribor za nadzemne vodove ako je van dohvata ruke, betonsko eljezo ako nije pristupano, izloene provodne dijelove malih dimenzija (do 50 mm x 50 mm) ili ako su van dohvata ruke, a mjera zatite povezivanjem na zatitni provodnik je teko izvodljiva (npr. vijci, zakovice, natpisne ploice, kablovske obujmice i sl.), metalne cijevi ili druga metalna kuita koja tite elektrinu opremu u skladu sa zahtjevima klase II ili ekvivalentne izolacije. 2. Tehnike mjere zatite od poara lan 128. Postavljanje kablova i provodnika u prostorijama zgrada klase spoljanjih uticaja BD 2, BD 3 i BD 4 za koje je karakteristino oteano naputanje (kao to su: visoke stambene i poslovne zgrade, robne kue, pozorita, kina i dr.) treba izbjegavati. Ako se kablovi i provodnici postavljaju u prostorijama iz stava 1. ovog lana, moraju se ispuniti sljedei uslovi: 1) da u sluaju nastanka poara ne mogu prenijeti ni proiriti poar dva sata od njegovog nastajanja; 16od25


2) da se sprijei izazivanje visoke temperature koja bi mogla da izazove paljenje okolnih materijala (npr. postavljanjem u kuita, omotae i sl.); 3) da se polau u pokrivene kanale ili van dohvata ruke. lan 129. U zgradama klase spoljanjih uticaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristino prisustvo velikog broja ljudi (kao to su: pozorita, kina, robne kue i dr.), rasklopne aparature se postavljaju tako da budu pristupane samo strunim licima. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, rasklopni ureaji koji olakavaju naputanje zgrade (npr. sklopke za protivpanino svjetlo, ventilaciju i dr.) mogu se postaviti tako da svima budu pristupani. Ako se rasklopne aparature postavljaju u prostorijama iz lana 128. ovog pravilnika, one moraju biti u kuitima od nezapaljivih materijala ili materijala koji ne potpomau gorenje. lan 130. Elektrina oprema koja sadri zapaljive tenosti ne moe se postavljati u prostorijama predvienim za naputanje zdrage klase spoljanjih uticaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristino oteano naputanje (kao sto su: visoke stambene i poslovne zgrade, robne kue, pozorita, kina i dr.). U prostorijama zgrada klase spoljanjih uticaja BE 2, u kojima postoji opasnost od poara moe se postavljati samo neophodna elektrina oprema, a prolaz kablovima i provodnicima dozvoljen je pod uslovom da se, u sluaju nastavljanja u ovim prostorijama, spoj nalazi u nezapaljivom kuitu ili kuitu koje ne potpomae gorenje, da su kablovi i provodnici zatieni od prekomjerne struje i da zadovoljavaju uslove ispitivanja na zapaljivost prema jugoslovenskom standardu JUS N.C0.075 u vremenu od jednog minuta, plamenom duine 120 mm. Ako se kablovi i provodnici polau na zapaljive materijale, ti materijali moraju zadovoljiti uslove ispitivanja na zapaljivost iz stava 2. ovog lana. lan 131. U prostorijama zgrada klase spoljanjih uticaja BE 2 u kojima se oekuje taloenje praine na kuita elektrine opreme u takvim koliinama da mogu izazvati poar, moraju se preduzeti mjere da kuita ne dostignu temperaturu paljenja praine. Pod mjerama iz stava 1. ovog lana podrazumijeva se da elektrina oprema za te prostorije mora biti izraena prema jugoslovenskom standardu JUS N.S8.850 i da se pri izvoenju mora razmjestiti tako da je obezbijeeno hlaenje ne samo tokom normalnog rada, nego i pri preoptereenjima. Mjere iz stava 1. ovog lana nisu potrebne ako je temperatura kuita tako niska da se ne moe izazvati paljenje praine ni okolnih materijala. lan 132. Ako su rasklopne aparature za zatitu, upravljanje ili rastavljanje postavljene u kuite koje ima manji stepen zatite od 1P 5X prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070, one se moraju postaviti van prostorija u kojima postoji opasnost od poara u zgradama klase spoljanjih uticaja BE 2). lan 133. Ako se prostorije u kojima postoji opasnost od poara u zgradama klase spoljanjih uticaja BE 2) griju sistemom prinudne cirkulacije vazduha, vazduh se mora usisavati iz prostorije u kojoj ne postoji zapaljiva praina. Temperatura ulaznog vazduha za grijanje ne smije biti takva da moe izazvati poar. lan 134. Motori kojima se upravlja daljinski i koji rade bez nadzora, osim servomotora sa kratkotrajnim radom, smjeteni u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama klase spoljanjih uticaja BE2), moraju se pomou ureaja osjetljivih na temperaturu zatititi od temperatura koje su vie od temperature tinjanja praine. lan 135. Svjetiljke u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama klase spoljanjih uticaja BE 2) moraju imati stepen zatite najmanje 1P 5X, prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070. 17od25


Izvori svjetla moraju biti zatieni od moguih mehanikih oteenja plastinim ili staklenim poklopcima i reetkama ili drugim odgovarajuim zatitnim sredstvima. Zatitna sredstva iz stava 2. ovog lana moraju biti sastavni dio svjetiljke. lan 136. Radi smanjenja opasnosti, u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama klase spoljanjih uticaja BE 2) strujno kolo mora biti zatieno zatitnim ureajem diferencijalne struje nazivne vrijednosti struje djelovanja od 0,5 A ili mora biti postavljeno pod nadzor pomou ureaja za trajni nadzor izolacije (koji se koristi u IT sistemima), sa zvunim signalom u sluaju greke u izolaciji. Provodnik strujnog kola za nadzor izolacije moe biti dodatni provodnik vieilnog kabla, plat kabla spojen sa zatitnim provodnikom ili neizolovani provodnik voen sa izolovanim provodnicima u plastinim instalacionim cijevima. lan 137. Strujna kola napajaju opremu ili prolaze kroz prostorije u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama klase spoljanjih uticaja BE 2) moraju biti zatiena od preoptereenja i kratkih spojeva zatitnim ureajima koji se moraju postaviti van tih prostorija. lan 138. Dijelovi pod naponom u strujnim kolima bezbjedonosno malog napona u prostorijama u kojima postorji opasnost od poara (u zgradama klase spoljanjih uticaja BE 2) moraju biti zatieni kuitem najmanjeg stepena zatite 1P 2X ili opremljeni izolacijom koja moe da izdri napon od 500 V tokom 1 min. lan 139. U prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama klase spoljanjih uticaja BE 2) PEN provodnik moe biti samo pridruen strujnim kolima koja prolaze kroz ovakve prostorije, pod uslovom da nema prekida. lan 140. U prostorijama zgrada od drvene grae (klase spoljanjeg uticaja CA 2) moraju se preduzeti mjere da elektrina oprema ne izazove paljenje zidova, podova ili tavanica. lan 141. U prostorijama visokih zgrada u kojima je primijenjena prinudna ventilacija (klase spoljanjih uticaja CB 2), iji odnos veliina moe omoguiti irenje poara, moraju se preduzeti mjere za spreavanje dejstva dimnjaka na mjestima gdje se nalazi elektrina oprema. 3. Tehnike mjere zatite od prekomjerne struje lan 142. Ureaj za zatitu od preoptereenja provodnika i kablova, osim u sluajevima iz lana 143. ovog pravilnika, mora se postaviti na poetak svakog strujnog kola, kao i na sva mjesta na kojima se smanjuje trajno dozvoljena struja provodnika, ako ureaj za zatitu od preoptereenja postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeuje odgovarajuu zatitu. Uzrok smanjenja trajno dozvoljene struje je smanjenje presjeka provodnika, promjena prirode, naina postavljanja i promjena izolacije ili broja ila. Ureaj za zatitu od preoptereenja proizvoljno se smije pomjerati du elektrinog razvoda izmeu take gdje se trajno dozvoljena struja smanjuje i zatitnog ureaja, pod uslovom da su provodnici ispred ureaja poloeni sigurno na kratak spoj (npr. svaki provodnik u odvojenoj izolovanoj cijevi), da su udaljeni od zapaljivih materijala i da nema grananja ni prikljunica. lan 143. Zatita od preoptereenja provodnika i kablova moe se izostaviti samo u prostorijama u kojima ne postoji opasnost od poara i eksplozija, i to: 1) u strujnim kolima u kojima nema preoptereenja, grananja ni prikljunica; 2) u strujnim kolima telekomunikacija, upravljanja, signalizacije i sl.; 18od25


3) u provodnicima i kablovima za spajanje elektrinih maina, pokretaa, transformatora, ispravljaa, akumulatora, rashladnih postrojenja i sl. lan 144. U IT sistemima ureaji za zatitu od preptereenja mogu se premjestiti du voda, odnosno izostaviti samo ako je svako strujno kolo zatieno ureajem diferencijalne struje ili ako je sva elektrina oprema, podrazumijevajui provodnike i kablove, izvedena kao oprema klase II ili zatiena ekvivalentnom izolacijom. lan 145. Ureaj za zatitu od preoptereenja kablova i provodnika ne postavlja se u takva strujna kola gdje prekid napajanja moe predstavljati opasnost, kao to su pobudna strujna kola obrtnih maina, strujna kola za napajanje elektromagnetskih dizalica, strujna kola sekundara transformatora i sl. U sluaju iz stava 1. ovog lana mora se predvidjeti alarmni ureaj koji djeluje pri pojavi preoptereenja. lan 146. Ureaji za zatitu od kratkog spoja moraju se postaviti na poetak svakog strujnog kola, kao i na sva mjesta na kojima se smanjuje struja kratkog spoja provodnika ako ureaj za zatitu od kratkog spoja, postavljen ispred tog mjesta, ne obezbjeuje odgovarajuu zatitu. lan 147. Ureaj za zatitu od kratkog spoja mogu se pomjerati najvie do 3 m du tienog kabla ili provodnika pod uslovom da su kablovi, odnosno provodnici ispred ureaja poloeni sigurno u odnosu na kratak spoj i zemljospoj i da su udaljeni od zapaljivih materijala. lan 148. Ureaj za zatitu od kratkog spoja moe se izostaviti: 1) ako provodnici ili kablovi spajaju generatore, transformatore, ispravljae, akumulatorske baterije od pripadajuih razvodnih blokova i zatitne ureaje u tim razvodnim blokovima; 2) u strujnim kolima ije iskljuenje moe izazvati opasnost, kao to su pobudna strujna kola obrtnih maina, strujna kola napajanja elektromagnetnih dizalica i strujnih kola sekundara strujnih transformatora; 3) u mjernim strujnim kolima. U sluajevima iz stava 1. ovog lana elektrini razvod mora se izvesti tako da se rizik od kratkog spoja svede na minimum (primjenom pojaane izolacije protiv spoljanjih uticaja), a provodnici i kablovi se ne smiju polagati na zapaljive materijale niti uz njih. lan 149. Jedan isti ureaj za zatitu kablova i provodnika od kratkog spoja moe tititi vie poloenih provodnika u paraleli, pod uslovom da su usklaene radne karakteristike ureaja i nain paralelnog polaganja provodnika. lan 150. Ureaj za zatitu od prekomjerne struje mora se postaviti u svaki fazni provodnik, osim u sistemu TT bez voenog neutralnog provodnika, s tim da taj ureaj mora iskljuiti provodnik u kome je dolo do prekomjerne struje, ali ne i bezuslovno iskljuenje drugih provodnika pod naponom. Ako pri napajanju (npr. trofaznih motora) prekid jedne faze predstavlja opasnost, mora se predvidjeti iskljuivanje i ostalih provodnika pod naponom. lan 151. u strujnim kolima koja se napajaju izmeu faza u sistemu TT, gdje nema vodenog neutralnog provodnika, otkrivanje prekomjerne struje moe se predvidjeti samo u dvije faze, pod uslovom da u istom trofaznom strujnom kolu na strani napajanja postoji ureaj za zatitu diferencijalne struje koji prekida sve fazne provodnike.

19od25


lan 152. Ako je u TT i TN sistemima presjek neutralnog provodnika jednak presjeku faznih provodnika, nije potreban ureaj za zatitu od prekomjerne struje u neutralnom provodniku ni ureaj za prekidanje ovog provodnika. Ako je u sistemima iz stava 1. ovog lana presjek neutralnog provodnika manji od presjeka faznog provodnika, potrebno je predvidjeti ureaj za zatitu od prekomjerne struje u neutralnom provodniku i taj ureaj mora izazvati iskljuenje faznih provodnika strujnog kola, pri emu je neophodno prekidanje neutralnog provodnika. Ureaj za zatitu od prekomjerne struje neutralnog provodnika nije potreban ako je neutralni provodnik zatien od kratkog spoja ureajem za zatitu faznih provodnika strujnog kola i ako je najvea struja koja protie kroz neutralni provodnik tokom normalnog rada znatno manja od vrijednosti trajno dozvoljene struje tog provodnika. lan 153. Neutralni provodnik, po pravilu, ne vodi se u sistemu IT. Ako je voenje neutralnog provodnika u sistemu IT neophodno, mora se predvidjeti ureaj za zatitu od prekomjerne struje neutralnog provodnika svakog strujnog kola koji izaziva prekid faznih provodnika i neutralnog provodnika odgovarajueg strujnog kola. Ureaj za zatitu od preoptereenja neutralnog provodnika nije potreban ako je neutralni provodnik zatien od kratkog spoja ureajem za zatitu na strani napajanja (na poetku strujnog kola) koji odgovara zahtjevima utvrenim jugoslovenskim standardom JUS N.B2.743. za karakteristike zatitnog ureaja od kratkog spoja ili ako se posebno strujno kolo titi ureajem diferencijalne struje ija nazivna vrijednost ne prelazi 0,15 puta vrijednost trajno dozvoljene struje odgovarajueg neutralnog provodnika, pod uslovom da ovaj ureaj prekida sve fazne provodnike i neutralni provodnik odgovarajueg strujnog kola. lan 154. Prekidanje neutralnog provodnika mora kasniti za prekidanjem faznih provodnika, a pri spajanju neutralni provodnika mora biti spojen istovremeno ili prije spajanja faznih provodnika. 4. Tehnike mjere zatite od prenapona lan 155. Ureaj za ograniavanje prenapona mora se postaviti tako da ne predstavlja opasnost za ljude i okolne objekte u trenutku djelovanja. lan 156. U isti instalacioni kanal ne smiju se polagati kablovi i provodnici opsega napona I i II, osim ako nisu preduzete mjere da ne budu izloeni naponu viem od njihovog ispitanog napona mrene frekvencije. lan 157. Na pjestima na kojima atmosferski prenaponi mogu izazvati opasnost, moraju se postaviti odvodnici prenapona. lan 158. Ako se elektrina instalacija napaja iz nadzemne mree i zatiena je odvodnicama prenapona, odvodnici prenapona moraju se postaviti to blie kunom prikljuku. lan 159. Odvodnik prenapona uzemljuje se najkraim putem. lan 160. Elektrina otpornost uzemljivaa odvodnika prenapona ne smije biti vea od 5 .

20od25


lan 161. Postojei uzemljivai, kao to su gromobranske instalacije, metalna vodovodna mrea i sl., mogu se koristiti za uzemljenje odvovnike prenapona. lan 162. Odvodnike prenapona i razna iskrita nije dozvoljeno postavljati u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara i eksplozije (klase spoljanjih uticaja BE 2 i BE 3). 5. Tehnike mjere zatite od pada i nestanka napona lan 163. Ako pad, nestanak ili ponovno uspostavljanje napona moe izazvati opasnost za ljude i opremu, mora se ugraditi ureaj za zatitu od nestanka i pada napona. lan 164. Ureaj za zatitu od pada napona moe djelovati sa zakanjenjem ako pri padu aparat koji se titi bez opasnosti ponosi kratkotrajan prekid ili pad napona. lan 165. Ako se koriste kontaktori, kanjenje u njihovom otvaranju i ponovnom zatvaranju ne smije sprijeiti trenutno iskljuivanje ureaja za upravljanje i zatitu. lan 166. Ureaji za zatitu od nestanka i pada napona moraju se predvidjeti u krajnjim strujnim kolima napajanja motora, ije ponovno pokretanje, poslije zaustavljanja do koga je doslo zbog pada ili nestanka napona, moe biti opasno. lan 167. Ureaji za zatitu od nestanka ili pada napona neophodni su u elektrinim instalacijama zgrada u kojima je predviena oprema za sigurnosno napajanje i zamjenu napajanja. Ureaji iz stava 1. ovog lana moraju obezbijediti ukljuivanje sigurnosnog izvora ili zamjenu napajanja opreme rezervnim izvorom ako je napon manji od granica pravilnog funkcionisanja opreme. 6. Tehnike mjere zatite rastavljanjem, iskljuivanjem i funkcionalnim ukljuivanjem i iskljuivanjem strujnog kola lan 168. Tehnike mjere zatite rastavljanjem i iskljuivanjem su mjere za otklanjanje opasnosti sa elektrine instalacije, opreme ili maine. Mjere iz stava 1. ovog lana postiu se neautomatskim, lokalnim ili daljinskim rastavljanjem, iskljuivanjem i funkcionalnim ukljuivanjem i iskljuivanjem. lan 169. PE provodnik (zatitni provodnik) ne smije se rastavljati ni prekidati ni u jednom sistemu. U TN-C sistemima, PEN provodnik (zatitno-neutralni provodnik) (N-provodnik) ne mora se rastavljati ni prekidati. 7. Rastavljanje strujnog kola lan 170. Svako strujno kolo, osim provodnika iz lana 169. ovog pravilnika, mora biti jasno izvedeno da se moe rastaviti od svih provodnika pod naponom. Ako radni uslovi doputaju, vie strujnih kola moe se rastavljati zajednikim sredstvom. 21od25


lan 171. Poslije rastavljanja strujnog kola, nenamjerno napajanje rastavljenog strujnog kola mora se sprijeiti posebnim mjerama, i to: zakljuavanjem rastavljenog poloaja, postavljanjem opomenskih tablica i postavljanjem ureaja za rastavljanje strujnog kola u kuita ili u prostorije koje se zakljuavaju. Pri rastavljanju strujnog kola, kao dodatna mjera zatite, moe se primijeniti kratko spajanje i uzemljenje. lan 172. Na mjestu na kome dio elektrine opreme ili kuite sadre dijelove pod naponom koji se napajaju sa vie izvora, mora se postaviti tablica sa upozorenjem licu kome ovaj dio postane pristupaan da mora taj dio rastaviti sa svih izvora napajanja, osim u sluaju kada se koristi ureaj za zabravljivanje koji obezbjeuje da se sva napojna strujna kola rastavljaju. lan 173. Na mjestima na kojima se akumulira elektrina energija moraju biti predviena sredstva za njeno pranjenje. 8. Iskljuivanje strujnog kola radi mehanikog odravanja lan 174. Sredstva za iskljuivanje moraju se predvidjeti na mjestima na kojima pri mehanikom odravanju moe doi do fizikih ozljeda, a to su elektrine instalacije za kranove, liftove, pokretna stepenita, konvejere, maine alatiljke, pumpe i sl. lan 175. Na mjestima na kojima se obavlja mehaniko odravanje moraju se predvidjeti sredstva za sprjeavanje neeljenog ponovnog ukljuenja iskljuene elektrine opreme, osim ako sredstva za iskljuivanje nisu pod stalnim nadzorom lica koja obavljaju odravanje. Pod sredstvima za sprjeavanje ponovnog ukljuenja iskljuene elektrine energije opreme podrazumijeva se jedna ili vie sljedeih mjera: zakljuavanje iskljuenog poloaja, postavljanje tablica sa upozorenjem i postavljanjem opreme za iskljuivanje u kuita ili prostorije koje se mogu zakljuavati. 9. Iskljuivanje strujnog kola i zaustavljanje u sluaju hitnosti lan 176. U dijelu elektrine instalacije koja treba da se iskljui da bi se otklonila neoekivana opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za iskljuivanje u sluaju hitnosti. Elektrine instalacije iz stava 1. ovog lana su one instalacije koje napajaju: pumpe zapaljivih tenosti, ventilacione sisteme, velike raunare, svjetiljke sa pranjenjem napajane visokim naponom, velike kuhinje i robne kue. lan 177. Ako se ureajem za iskljuivanje u sluaju hitnosti otklanja opasnost od elektrinog udara, rasklopni ureaj mora prekinuti sve provodnike pod naponom, osim provodnika iz lana 169. ovog pravilnika. lan 178. Sredstvo za iskljuivanje i zaustavljanje u sluaju hitnosti mora djelovati to neposrednije na odgovarajue napajanje. Postavljanje sredstva za iskljuivanje i zaustavljanje u sluaju hitnosti iz stava 1. ovog lana mora biti takvo da se samo jednim djelovanjem iskljui odgovarajue napajanje. lan 179. Sredstva za iskljuivanje u sluaju hitnosti moraju se postaviti tako da njihova djelovanja ne uzrokuju pojave drugih opasnosti niti ometaju postupak za otklanjanje opasnosti.

22od25


lan 180. U elektrinim instalacijama ureaja ije pokretanje moe izazvati opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za hitno zaustavljanje tih ureaja. Elektrine instalacije iz stava 1. ovog lana su one instalacije koje napajaju: pokretna stepenita, liftove, elevatore, konvejere, elektrina pokretna vrata, maine alatiljke, opremu za pranje kola i sl. 10. Funkcionalno ukljuivanje i iskljuivanje strujnog kola lan 181. Svaki dio strujnog kola za koji se zahtijeva da se funkcionalno ukljuuje i iskljuuje (u nastavku teksta: funkcionalno upravljanje) nezavisno od drugih dijelova elektrine instalacije mora biti opremljen ureajem za funkcionalno upravljanje. Ureaj za funkcionalno upravljanje iz stava 1. ovog lana ne mora prekidati sve provodnike pod naponom, ali jednopolni rasklopni aparat se ne smije postaviti u neutralni provodnik. lan 182. Jednim ureajem za funkcionalno upravljanje moe se upravljati sa vie elektrinih aparata predvienih da rade istovremeno. lan 183. Uticanje i vaenje utikaa u prikljunicu, nazivne struje do 16 A, moe se obavljati za svrhu funkcionalnog upravljanja aparatima i opremom. lan 184. Ureaji za funkcionalno upravljanje kojima se obezbjeuje izmjena napajanja sa zamjenskim napajanjem moraju djelovati na sve provodnike pod naponom i ne smiju staviti izvore u paralelan spoj, osim u elektrinim instalacijama koje su specijalno predviene za ovakve uslove. U tim sluajevima ne smiju se rastavljati PEN provodnici (zatitno-neutralni provodnici) ili PE provodnici (zatitni provodnici). lan 185. Upravljaka i pomona strujna kola moraju se projektovati, postavljati i zatititi tako da ogranie opasnosti izazvane oteenjem izolacije izmeu upravljakog strujnog kola i drugih provodnih dijelova i da ne izazovu pogreno djelovanje upravljanog elektrinog aparata. lan 186. Upravljaka strujna kola motora moraju se projektovati i izvoditi tako da se motori ne mogu nekontrolisano pokrenuti poslije zaustavljanja zbog nestanka ili pada napona, ako takvo pokretanje predstavlja opasnost. lan 187. U elektrinim instalacijama motora, gdje se motor koi suprotnim strujama, moraju se predvidjeti mjere za sprjeavanje okretanja motora u suprotnom smjeru na kraju koenja, ako so suprotno okretanje izaziva opasnost. lan 188. Na mjestima na kojima bezbjednost zavisi od smjera okretanja motora, moraju se predvidjeti mjere koje po nestanku jedne faze ili izmjene faza, sprjeavaju pokretanje motora u pogrenom smjeru.

23od25


IV. POSTUPAK I NAIN KONTROLISANJA I VERIFIKACIJE SVOJSTAVA, KARAKTERISTIKA I KVALITETA ELEKTRINIH INSTALACIJA lan 189. Svaka elektrina instalacija mora tokom postavljanja i/ili kada je zavrena, ali prije predaje korisniku, biti pregledana i ispitana u skladu sa odredbama ovog pravilnika. lan 190. Prilikom provjeravanja i ispitivanja elektrinih instalacija moraju se preduzeti mjere za bezbjednost lica i zatitu od oteenja elektrine energije i druge opreme. lan 191. Ako se elektrina instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je izmijenjena elektrina instalacija u skladu sa odredbama ovog pravilnika. 1. Provjeravanje pregledom lan 192. Pregled elektrine instalacije obavlja se kad je ona iskljuena, a sastoji se iz provjeravanja: 1) Zatite od elektrinog udara, ukljuujui mjerenja razmaka kod zatite preprekama ili kuitima, pregradama ili postavljanjem opreme van dohvata ruke; 2) mjere zatite od irenja vatre i od termikih uticaja provodnika prema trajno dozvoljenim vrijednostima struje i dozvoljenom padu napona (ako nije izvrena revizija projekta); 3) Izbora i podeenosti zatitnih ureaja i ureaja za nadzor; 4) ispravnosti postavljanja odgovarajuih rasklopnih ureaja u pogledu rastavnog razmaka; 5) izbora opreme i mjera zatite prema spoljanjim uticajima; 6) raspoznavanja neutralnog i zatitnog provodnika; 7) prisustva ema, tablica sa upozorenjima ili slinih informacija; 8) raspoznavanje strujnih kola, osiguraa, sklopki, stezaljki i druge opreme; 9) spajanja provodnika; 10) pristupanosti i raspoloivosti prostora za rad i odravanje; 2. Ispitivanja lan 193. Opta ispitivanja moraju se izvesti prema sljedeem redoslijedu: nepraktinost zatitnog provodnika i glavnog i dodatnog provodnika za izjednaavanje potencijala; otpornost izolacije elektrine instalacije; zatita elektrinim odvajanjem strujnih kola; otpornost poda i zidova; funkcionalnost. Ako se pri ispitivanju iskae neusaglaenost sa odgovarajuim odredbama ovog pravilnika, ispitivanja se moraju ponoviti poslije ispravljanja greaka. 1) 2) 3) 4) 5) lan 194. Neprekidnost zatitnog provodnika i provodnika za izjednaenje potencijala ispituje se mjerenjem elektrine otpornosti, naponom od 4 do 24 V jednosmjerne ili naizmjenine struje sa najmanjom strujom od 0,2 A. lan 195. Elektrina otpornost izolacije elektrine instalacije mora se mjeriti: 1) izmeu provodnika pod naponom, uzimajui dva po dva (mjerenje se obavlja tokom postavljanja prije povezivanja opreme); 2) izmeu svakog provodnika pod naponom i zemlje (fazni provodnici i neutralni provodnik se mogu spojiti zajedno). U TN-C sistemu PEN provodnik se ne smatra provodnikom pod naponom. 24od25


Elektrina otpornost izolacije mjeri se naponima koji nisu manji od vrijednosti napona datih u tabeli br. 2 i zadovoljava ako svako strujno kolo, bez prikljuene opreme, ima vrijednost koja nije manja od vrijednosti datih u tabeli br. 2. Mjerenja se obavljaju jednosmjernom strujom. Kad strujno kolo sadri elektronske ureaje, mjerenja se obavljaju samo izmeu faznog i neutralnog provodnika koji su spojeni zajedno da zemljom. Bez spajanja provodnika pod naponom moe se izazvati kvar na elektrinim ureajima. Tabela br. 3 Najmanje vrijednosti elektrine otpornosti izolacije Nazivni napon strujnog kola 1 Bezbjednosno mali napon i mali radni napon kada se strujno kolko (bezbjednosno) napaja preko bezbjednosnog transformatora za odvajanje, pod uslovom da ispunjavaju uslove za ovu zatitu prema jugoslovenskom standardu JUS N. B2.741 Do 500 V, ukljuujui i 500 V sa izuzetkom propisanih sluajeva Iznad 500 V lan 196. Elektrino odvajanje dijelova pod naponom od drugih strujnih kola provjerava se ispitivanjem elektrine otpornosti izolacije, ali sa prikljuenim aparatima shodno lanu 195. ovog pravilnika. lan 197. Ako je oprema postavljena u izolovane prostorije, mora se ispitati elektrina otpornost zidova i podova metodom utvrenom u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.761. Najmanje tri mjerenja moraju se izvriti na istom mjestu, s tim da se jedno mjerenje obavlja na rastojanju 1 m od bilo kog pristupanog standardnog provodnog dijela u prostoriji, a druga dva mjerenja obavljaju se na veim rastojanjima. Mjerenja iz stava 1. ovog lana moraju se ponoviti za svaku odgovarajuu povrinu prostorije. lan 198. Rasklopni blokovi (komandni ormani, komandne table, upravljaki pultovi i sl.), motorni pogoni, komande i zabravljenja moraju se funkcionalno ispitati da bi se provjerilo da li zadovoljavaju uslove propisane ovim pravilnikom i jugoslovenskim standardima iz ove oblasti. Zatitni ureaji izlau se funkcionalnom ispitivanju samo kad je to mogue, da bi se provjerila njihova ispravnost, pravilnost postavljanja i podeenost. V. ZAVRNE ODREDBE lan 199. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da vae: 1) Pravilnik o tehnikim mjerama i uslovima za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama (Slubeni list SFRJ, br. 43/66); 2) Pravilnik o tehnikim mjerama za elektromagnetska postrojenja niskog napona u poljoprivredi (Slubeni list SFRJ, br. 33/70); 3) Pravilnik o tehnikim mjerama za elektroenergetske instalacije u industriji (Slubeni list SFRJ, br. 3/73). Ispitni napon jednosmjerne struje V 2 250 500 1000 Otpornost izolacije M 3 >0,25 > 0,5 > 1,0

25od25

Documents

Pravilnik o Tehnickim a Za El. Instalacije Niskog Napona