22
Na osnovu člana 11. Zakona o radu-prečišćeni tekst („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 55/07), odredbi Opšteg kolektivnog ugovora („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 40/10) i Posebnog kolektivnog ugovora saobraćaja i veza RS („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 75/06) i člana 52. Statuta AD "Autoprevoz" Putnički saobraćaj Banja Luka, nakon konsultacija sa IO Sindikata, Upravni odbor društva na 5. redovnoj sjednici održanoj dana 05.04.2012. godine donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu broj UO-506/08 od 10.06.2008. godine, a Odlukom broj UO- 55/12, naložio je da se sačini i objavi prečišćen tekst navedenog pravilnika, kako slijedi: PRAVILNIK O RADU /Prečišćeni tekst/ I OSNOVNE ODREDBE Član 1. Pravilnikom o radu akcionarskog društva "Autoprevoz" Putnički saobraćaj a.d. Banjaluka (u daljem tekstu - pravilnik) bliže se određuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i privrednog društva "Autoprevoz" a.d. Banjaluka, kao poslodavca (u daljem tekstu: društvo), utvrđuje sistematizacija poslova, radno vrijeme radnika, odmori i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštita prava iz radnog odnosa, rješavanje sporova između radnika i društva, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava radnika, odgovornost za povrede obaveza iz ugovora o radu, materijalna odgovornost radnika, prestanak ugovora o radu, kao i druga prava i obaveze koje nastaju po osnovu radnog odnosa. Član 2. Radnikom u smislu Zakona o radu, smatra se lice koje je zaposleno u društvu na osnovu ugovora o radu. Društvo u pogledu organizacije i sistematizacije radnih mjesta, koja je sastavni dio ovog pravilnika, će propisati posebne uslove za zapošljavanje za svako radno mjesto. II UGOVOR O RADU Član 3. Radnik u društvu može biti zaposlen na osnovu: 1. ugovora o radu na neodređeno vrijeme, sa punim i nepunim radnim vremenom; 2. ugovora o radu na određeno vrijeme, sa punim i nepunim radnim vremenom; 3. ugovora o radu na određeno vrijeme sa pripravnikom 4. ugovora o probnom radu radnika. Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, društvo može sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o volonterskom radu (obavljanje pripravničkog staža) pod uslovima propisanim zakonom. Društvo može, pod uslovima propisanim zakonom i ovim pravilnikom, sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. II-1 Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Član 4. Kada se u društvu ukaže potreba za zapošljavanjem novog radnika, direktor društva zaključuje ugovor o radu sa novim radnikom pod uslovima iz ovog pravilnika.

PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Na osnovu člana 11. Zakona o radu-prečišćeni tekst („Službeni glasnik Republike Srpske“

broj 55/07), odredbi Opšteg kolektivnog ugovora („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 40/10) i Posebnog kolektivnog ugovora saobraćaja i veza RS („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj

75/06) i člana 52. Statuta AD "Autoprevoz" Putnički saobraćaj Banja Luka, nakon konsultacija sa IO Sindikata, Upravni odbor društva na 5. redovnoj sjednici održanoj dana 05.04.2012. godine donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu broj UO-506/08 od 10.06.2008. godine, a Odlukom broj UO- 55/12, naložio je da se sačini i objavi prečišćen tekst navedenog pravilnika, kako slijedi:

PRAVILNIK O RADU /Prečišćeni tekst/

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Pravilnikom o radu akcionarskog društva "Autoprevoz" Putnički saobraćaj a.d. Banjaluka (u daljem tekstu - pravilnik) bliže se određuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i privrednog društva "Autoprevoz" a.d. Banjaluka, kao poslodavca (u daljem tekstu: društvo), utvrđuje sistematizacija poslova, radno vrijeme radnika, odmori i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštita prava iz radnog odnosa, rješavanje sporova između radnika i društva, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava radnika, odgovornost za povrede obaveza iz ugovora o radu, materijalna odgovornost radnika, prestanak ugovora o radu, kao i druga prava i obaveze koje nastaju po osnovu radnog odnosa.

Član 2.

Radnikom u smislu Zakona o radu, smatra se lice koje je zaposleno u društvu na osnovu ugovora o radu.

Društvo u pogledu organizacije i sistematizacije radnih mjesta, koja je sastavni dio ovog pravilnika, će propisati posebne uslove za zapošljavanje za svako radno mjesto. II UGOVOR O RADU

Član 3.

Radnik u društvu može biti zaposlen na osnovu: 1. ugovora o radu na neodređeno vrijeme, sa punim i nepunim radnim vremenom; 2. ugovora o radu na određeno vrijeme, sa punim i nepunim radnim vremenom; 3. ugovora o radu na određeno vrijeme sa pripravnikom 4. ugovora o probnom radu radnika. Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, društvo

može sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o volonterskom radu (obavljanje pripravničkog staža) pod uslovima propisanim zakonom.

Društvo može, pod uslovima propisanim zakonom i ovim pravilnikom, sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. II-1 Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Član 4.

Kada se u društvu ukaže potreba za zapošljavanjem novog radnika, direktor društva zaključuje ugovor o radu sa novim radnikom pod uslovima iz ovog pravilnika.

Page 2: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi zasnivanja radnog odnosa objavi u dnevnoj štampi ili prijavi Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske, ali nije obavezan da to čini.

Član 5.

Ugovor o radu, pored naznačenja o kom se ugovoru radi, mora biti u pismenom obliku i mora da sadrži podatke propisane članom 19. stav 2. Zakona o radu. II-2 Ugovor o probnom radu radnika

Član 6.

Direktor društva može sa radnikom zaključiti ugovor o probnom radu, a prije konačnog zasnivanja radnog odnosa na neodređeno i određeno vrijeme.

Probni rad radnika može trajati najduže od 30 do 60 dana, a izuzetno se ovaj rok može sporazumno produžiti za još tri mjeseca.

Društvo, kao i radnik, imaju pravo da otkažu ugovor o probnom radu i prije isteka roka na koji je ugovor zaključen, uz otkazni rok od 7 dana.

Ugovorom o probnom radu, pored podataka iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika, uređuje se način sprovođenja probnog rada i način ocjenjivanja rezultata probnog rada.

Član 7.

Radnik za vrijeme probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada.

Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka određenog ugovorom o probnom radu.

Član 8.

Direktor društva imenuje komisiju za sprovođenje i ocjenjivanje rezultata probnog rada, koja se sastoji od tri člana.

Komisija se, po pravilu, sastoji od direktora društva, kao predsjednika i članova, od kojih je jedan neposredni rukovodilac radnika na probnom radu i još jednog radnika iste stručne spreme ili koji obavlja iste ili slične poslove u preduzeću kao i lice koje obavlja probni rad.

Direktor može izuzetno u komisiju imenovati kao članove i druga lica iz reda zaposlenih u društvu i van njega, a razloge za takvo imenovanje je dužan obrazložiti u samom rješenju o imenovanju komisije.

Član 9.

O sprovođenju i ocjenjivanju rezultata probnog rada vodi s zapisnik u koji se unosi i konačna odluka komisije, koja može da glasi "radnik zadovoljava" ili "radnik ne zadovoljava".

Odluka komisije o ocjenjivanju rezultata probnog rada je konačna i u pismenom obliku se dostavlja radniku.

Član 10.

Ukoliko je radnik na pobnom radu dobio ocjenu "ne zadovoljava", radniku prestaje radni odnos danom isteka vremena na koji je zaključen ugovor o radu.

Ukoliko je radnik na probnom radu dobio ocjenu "zadovoljava", direktor društva sa njim zaključuje ugovor o radu na neodređeno ili na određeno vrijeme, zavisno od potreba preduzeća.

Page 3: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

II-3 Ugovor sa pripravnikom

Član 11.

Pripravnik je lice sa završenom srednjom, višom ili visokom školom, odnosno fakultetom, koje se prvi put zapošljava u svom stručnom zvanju, a kome je uslov za samostalan rad položen stručni ispit ili prethodno radno iskustvo u njegovom stručnom zvanju.

Društvo može zaključiti ugovor o radu s pripravnikom na određeno vrijeme. Ugovor o pripravničkom stažu zaključuje se na onaj period koliko je prema zakonu ili ovom

pravilniku, propisano trajanje pripravničkog staža, nakon čega pripravniku prestaje radni odnos. Pripravnik polaže stručni ispit kod organizacije koja je zakonom ovlaštena da organizuje

polaganje stručnog ispita. Pripravnički staž traje:

- 6 mjeseci za lica koja imaju završenu srednju školu - 9 mjeseci za lica koja imaju završenu višu školu - 12 mjeseci za lica koja imaju završenu visoku stručnu spremu, pod uslovom da se ova

lica po prvi put zapošljavaju u svojoj stručnoj spremi i zvanju.

Član 12.

Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava po osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom. II-4 Volonterski rad

Član 13.

Društvo može pripravnika primiti na obavljanje pripravničkog staža i bez zaključivanja ugovora o radu, ako su položen stručni ispit ili radno iskustvo po zakonu, uslov za zasnivanje radnog odnosa.

Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je, prema zakonu za određeno stručno zvanje propisano trajanje pripravničkog staža.

Vrijeme volonterskog rada iz stava 1. ovog člana računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo, kao uslov za rad na određenim poslovima.

Volonter ima pravo na zaštitu na radu, na dnevni odmor utoku rada i između dva uzastopna radna dana, kao i pravo na zdravstveno osiguranje i na prenzijsko invalidsko osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalne bolesti, u skladu sa zakonom. II-5 Obavljanje privremenih i povremenih poslova

Član 14.

Za obavljanje poslova za čije izvršenje, zbog toga što su povremeni ili privremeni i traju neprekidno najviše do 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine, direktor društva sa izvršiocem posla zaključuje ugovor, kojim se između izvršioca posla i društva uspostavlja građanskopravni odnos u smislu propisa o obligacionim odnosima.

Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži odredbe o poslu radi čijeg se izvršenja zaključuje ugovor, rokovima za otpočinjanje i izvršnje posla, uslovima i načinu njegovog izvršenja, kao i visini, roku i načinu isplate nagrade za izvršeni posao.

Pored prava na naknadu za izvršeni posao, izvršilac posla po ugovoru, ukoliko posao obavlja u radnim prostorijama društva, ima pravo i na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje za slučaj povrede na radu ili pofesionalnog oboljenja.

Page 4: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

II-6 Dopunsko osposobljavanje, stručno obrazovanje i usavršavanje

Član 15.

Direktor društva može lice koje traži zaposlenje, uz njegovu saglasnost, kao i radnika u radnom odnosu uputiti na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu, ako je to neophodno za bezbjedno rukovanje tim sredstvima i za njihovo namjensko korištenje.

O trajanju i načinju sprovođenja dopunskog osposobljavanja odlučuje direktor društva.

Član 16.

Direktor društva može radnika uputiti na određene oblike stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika, a posebno kada dođe do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji rada.

Član 17.

Radnik je dužan da postupi po zahtjevima direktora društva za dopunsko osposobljavanje i stručno usavršavanje u smislu ovog pravilnika. III ORGANIZACIJE I SISTEMATIZACIJA POSLOVA

Član 18.

Rad u društvu se organizuje u dijelovima koji predstavljaju zaokružene cjeline prema potrebama društva, a u okviru njih se sistematizuju poslovi po radnim mjestima.

Sistematizovane poslove obavljanju radnici sa kojima se zaključuju ugovori o radu. Pregled organizacije društva i Sistematizacija radnih mjesta je sastavni dio ovog pravilnika,

a istu donosi direktor društva svojom odlukom. Pored poslova sistematizovanih na konkretnom radnom mjestu, za koje je sa radnikom

zaključen ugovor o radu, radnik je dužan obavljati i druge poslove koje po prirodi profesije i radnog mjesta može da obavlja, a koje mu naredi neposredni rukovodilac ili direktor društva. IV RADNO VRIJEME IV-1 Puno radno vrijeme

Član 19.

Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 časova sedmično. Rukovodilac dijela društva, koga ovlasti direktor, dužan je da izvrši raspored radnog

vremena radnika najmanje za 30 narednih dana i da o tome obavijesti radnike, neposredno ili putem oglasne table.

Kod rada u smjenama, zamjena smjena vrši se u rokovima i na način određen rasporedom iz stava 2. ovog člana.

Page 5: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

IV-2 Nepuno radno vrijeme

Član 20.

Direktor društva može sa radnikom zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom na neodređeno ili na određeno vrijeme.

Za rad sa nepunim radnim vremenom radnik ostvaruje platu i druga prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu određenom ugovorom o radu, ako odredbama zaključenog ugovora o radu nije drugačije određeno.

Za preostalo radno vrijeme radnik ima pravo zaključiti ugovor o radu sa drugim poslodavcem u skladu sa zakonom. IV-3 Prekovremeni rad radnika

Član 21.

U slučaju neplaniranog povećanja obima posla, otklanjanja posljedica vremenskih nepogoda, havarije na sredstvima rada i drugih vanrednih prilika, radnik je dužan da, na zahtjev direktora društva, radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad).

Član 22.

Prekovremeni rad iz prethodnog člana ne može trajati više od 10 časova sedmično. Izuzetno, radnik može dobrovoljno, a na zahtjev direktora društva, raditi prekovremeno još

najviše do 10 časova sedmično. Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 150 časova.

Član 23.

Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno, ili više od deset sedmica ukupno u toku kalendarske godine, direktor društva je dužan da o tome obavijesti nadležnog inspektora rada. IV-4 Preraspodjela radnog vremena

Član 24.

Ako priroda i potreba posla zahtijevaju, puno radno vrijeme na pojedinim radnim mjestima može se preraspodijeliti, tako da u jednom dijelu godine bude duže, a u drugom dijelu srazmjerno kraće, s tim da u toku kalendarske godine ne može iznositi više od 40 časova sedmično.

Preraspodjelom punog radnog vremena može se u jednom dijelu godine uvesti radno vrijeme najduže do 52 časa sedmično, a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično.

Duže radno vrijeme iz jednog dijela godine, u smislu stava 1. ovog člana, ne smatra se prekovremenim radom. IV-5 Noćni rad

Član 25.

Noćnim radom smatra se rad između 22 časa i šest časova narednog dana.

Član 26.

Trudnim ženama, počevši od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života, zabranjen je noćni rad.

Page 6: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

V ODMORI I ODSUSTVA V-1 Dnevni odbom u toku radnog vremena

Član 27.

Radnik koji radi sa punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Raspored korišćenja ovog odmora vrši neposredni rukovodilac ili direktor.

Pravo ne dnevni odmor nema radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom. Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uračunava se u puno radno vrijeme.

V-2 Dnevni odmor između dva radna dana

Član 28.

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 časova neprekidno, a radnici zaposleni na sezonskim poslovima, najmanje 10 časova neprekidno. V-3 Sedmični odmor

Član 29.

Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno, prema unaprijed određenom rasporedu, a ukoliko je neophodno da radnik radi na svoj sedmični dan odmora društvo je dužno da naknadno, u dogovoru sa radnikom, odredi kad će radnik iskoristiti dan odmora. V-4 Godišnji odmor

Član 30.

Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Za svake navršene tri godine staža radnik ima pravo na po jedan dodatni dan godišnjeg odmora.

Ukupan godišnji odmor radnika ne može iznositi više od 30 radnih dana.

Član 31.

Radnik koji nema najmanje šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje jedan dan za svaki navršeni mjesec rada.

Član 32.

U godišnji odmor se ne uračunavaju periodi korišćenja odsustvovanja sa rada po drugim osnovima, pa se za to vrijeme korišćenje godišnjeg odmora prekida.

U slučaju prekida korišćenja godišnjeg odmora, u smislu pethodnog stava, radnik koristi ostatak godišnjeg odmora u sporazumu sa poslodavcem.

Član 33.

Radnik koristi godišnji odmor bez prekidanja, ukoliko direktor društva, polazeći od potreba procesa rada, ne odluči da radnik godišnji odmor koristi u dva dijela.

Page 7: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Direktor društva može se sporazumjeti sa radnikom da radnik godišnji odmor koristi u više od dva dijela, s tim što jedan dio godišnjeg odmora mora iznositi neprekidno najmanje dvije sedmice.

Kod raspoređivanja korišćenja godišnjeg odmora zaposlenih radnika, direktor može uzeti u obzir i opravdane želje radnika.

Radnici koriste godišnji odmor na osnovu rješenja direktora, a na osnovu plana o korištenju godišnjih odmora radnika po sektorima.

Član 34.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može, na ime

neiskorišćenog godišnjeg odmora, isplatiti naknada. Radniku se mora omogućiti da neiskorišćeni dio godišnjeg odmora iskoristi najdalje do kraja

mjeseca juna naredne kalendarske godine.

Član 35

Radnik za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plate u visini pune plate, kao da je za to vrijeme bio na radu. V-5 Plaćeno odsustvo

Član 36.

Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u toku jedne kalendarske godine u sledećim slučajevima:

- prilikom sklapanja braka – 5 radnih dana - prilikom smrti člana uže porodice – 5 radnih dana, - prilikom smrti člana šire porodice – 2 radna dana - u slučaju teže bolesti člana uže porodice – 3 radna dana, - u slučaju teže bolesti člana šire porodice – 2 radna dana, - prilikom preseljenja u drugi stan – 1 radni dan, - prilikom rođenja djeteta – 3 radna dana, - prilikom sklapanja braka djeteta – 2 radna dana, - dobrovoljni davaoci krvi – 2 dana prilikom svakog davanja krvi, - radi zadovoljenja vjerskih i tradicionalnih potreba 3 radna dana, - u slučaju obrazovanja i usavršavanja na zahtjev poslodavca u skladu sa obrazovnim

programom za vrijeme dok isti traju, - u slučaju sindikalnog obrazovanja i usavršavanja na kursevima i seminarima, ali ne duže

od 5 radnih dana. Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana ne može biti duže od sedam radnih dana u toku

kalendarske godine. Društvo može na zahtjev radnika odobriti plaćeno odsustvo duže od sedam radnih dana u

toku kalendarske godine u opravdanim slučajevima. Ograničenja iz stava 2. ovog člana ne odnosi se na slučajeve iz stava 1. alineja 2 i 9 ovog

člana.

Page 8: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

V-6 Neplaćeno odsustvo

Član 37.

Društvo je dužno da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo sa rada do tri dana u toku kalendarske godine, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate.

Društvo može radniku, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeno odsustvo i u drugim opravdanim slučajevima. VI ZAŠTITA RADNIKA VI-1 Zaštita na radu

Član 38.

Radniku se mora omogućiti da se, u roku od 30 dna od dana stupanja na rad, upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu, uključujući prava i obaveze koje proizilaze iz kolektivnog ugovora, ovog pravilnika i Pravilnika zaštite na radu.

Član 39.

Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada čije korišćenje može ugroziti život ili zdravlje ljudi, ugroziti okolinu, ili nanijeti štetu društvu ili trećim licima, prije početka rada radnika obavezno će se provjeriti da li je radnik osposobljen za rukovanje tim sredstvima i njihovo korišćenje.

Prema potrebi, radnik se može uputiti na dopunu znanja iz određene oblasti zaštite na radu.

Član 40.

Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada čije korišćenje može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili ugroziti životnu okolinu, ili nanijeti štetu društvu, drugim radnicima ili trećim licima, njegov neposredni rukovodilac, ima pravo i obavezu da provjeri, prije početka rada, kao i u toku rada, da li je radnik sposoban da bezbjedno rukuje tim sredstvima u vrijeme provjere.

Ukoliko radnik zbog zdravstvenih razloga nije u mogućnosti da bezbjedno rukuje sredstvima rada, neposredni rukovodilac će mu izdati nalog da obustavi rukovanje sredstvima rada dok ne bude sposoban da to bezbjedno obavlja, a rukovanje prepustiti drugom radniku ili preuzeti neposredno.

Član 41.

Smatra se da radnik nije sposoban da bezbjedno rukuje sredstvima rada ako je pod dejstvom alkohola ili opojnih droga, bez obzira na količinu alkohola u krvi, ili količinu i vrstu korištenih opojnih droga.

U cilju zaštite radnika, poslodavca i trećih lica, radnicima je zabranjeno unošenje i konzumiranje alkohola ili opojnih droga u krug društva, objekte i prevozna sredstva društva.

Smatraće se, u smislu ovog pravilnika, da svaki radnik, bez obzira na radno mjesto na kom radi, koji dođe na posao pod dejstvom alkohola ili opojnih droga, ili ih konzumira u toku radnog vremena, bez obzira na korištenu količinu i vrstu, ugrožava imovinu društva, bezbjednost zaposlenih i trećih lica, kao i životnu okolinu, te da na taj način čini težu povredu radne obaveze.

Page 9: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Neposredni rukovodilac obavezan je da odmah uputi radnika na alkotest, odnosno utvrđivanje korišćenja opojnih droga, ako iz ponašanja radnika proizilazi osnovana sumnja da je pod dejstvom alkohola ili opojnih droga.

Ispitivanje alkoholisanosti zaposlenih može vršiti i terenska kontrola ili lica koja za to ovlasti direktor društva (ovlaštena lica).

Ispitivanje alkoholisanosti vrši se alkotestom, na način i po uputstvu proizvođača. Svi zaposleni radnici su dužni da se podvrgnu ispitivanju alkoholisanosti alkotestom, bez

obzira da li su zaposleni po osnovu zaključenog ugovora o radu, ugovora o obavljanju povremenih i privremenih poslova ili po drugom osnovu.

Ispitivanje alkoholisanosti ovlaštena lica vrše na način kojim se najmanje vrijeđa ličnost zaposlenog.

O utvrđenom stanju ovlašteno lice sačinjava zapisnik o rezultatu alkotesta, koji potpisuju ovlašteno lice i radnik koji je alkotestiran. Ukoliko radnik odbije da potpiše zapisnik o rezultatu alkotesta, smatraće se da ima prigovor na rezultat alkotesta, a ovlašteno lice će to konstatovati na zapisniku.

Ukoliko radnik ima prigovor na rezultat alkotesta urađen u društvu ili na njegovom radnom mjestu, ima pravo da zahtijeva da se provjera postojanja i količine alkohola u krvi izvrši u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, u suprotnom će se smatrati da je saglasan sa rezultatom alkotesta, bez obzira na izjavljeni prigovor.

Na kontrolu postojanja alkohola u krvi radnik odlazi u pratnji lica ovlaštenog od strane poslodavca.

Ukoliko se pregledom u zdravstvenoj ustanovi utvrdi postojanje alkohola u krvi, troškove pregleda snosi radnik.

Ukoliko se utvrdi postojanje alkohola u krvi kod radnika ili radnik odbije da se podvrgne ispitivanju, odmah mu se zabranjuje dalji rad i udaljuje se iz preduzeća. Odluku o udaljenju radnika sa rada donosi direktor preduzeća ili lice koje ga mijenja u njegovom odsustvu, a na osnovu zapisnika koji mu dostavi ovlašteno lice.

Utvrđivanje da li je radnik pod dejstvom opojnih droga vrši se u zdravstvenoj ustanovi. Radnik je obavezan da se podvrgne pregledu, na koji ga je uputio njegov neposredni rukovodilac.

Ukoliko radnik odbije da se podvrgne alkotestu, ili pregledu u zdravstvenoj ustanovi na okolnost postojanja alkohola u krvi ili dejstva opojnih droga, čini težu povredu radne obaveze.

Član 42.

Društvo je odgovorno za posljedice nesreće na radu koje mogu nastupiti zbog neispravnosti mašina, objekata, uređaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada, kao i zbog neovlašćenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima i rukovanja sredstvima pod dejstvom alkohola i opojnih droga.

Pod odgovornošću u smislu stava 1. ovog člana podrazumijeva se pored prekršajne odgovornosti i materijalna odgovornost društva prema radnicima koji pretrpe povredu na radu, kao i prema trećim licima, u skladu sa opštim pravilima odgovornosti.

Član 43.

Radnik može da odbije da radi ako, zbog neispravnosti na sredstvima rada, kao i zbog neopstojanja ogovarajućih mjera zaštite na radu, prijeti opasnost po život i zdravlje njemu, drugim radnicima ili trećim licima.

Radnik je dužan da odmah obavijesti neposrednog rukovodioca, njegove pretpostavljene, ili direktora društva, kao i inspektora rada, o postojanju neispravnosti zbog kojih je odbio da radi.

Page 10: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Član 44.

Radnik je dužan da se pri radu koristi odgovarajućim sredstvima zaštite na radu i da sredstvima rada rukuje u skladu sa njihovom namjenom i osobinama.

Postupanjem suprotnim obavezi iz stava 1. ovog člana, radnik čini povredu radne obaveze, što dovodi do njegove odgovornosti, kako disciplinske, tako i odgovornosti za naknadu štete do koje dođe nepravilnim rukovanjem sredstvima rada ili sredstvima zaštite na radu.

Član 45.

Pravilnikom o zaštiti na radu društvo bliže uređuje mjere i sredstva zaštite na radu.

Član 46.

Društvo je dužno da sve zaposlene radnike prijavi na zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje u skladu sa zakonom, kao i da ih kolektivno osigura od nesreće na poslu kod odgovarajuće organizacije za osiguranje. VI-2 Zaštita žena i materinstva

Član 47.

Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u skladu sa zakonom, opštim i posebnim kolektivnim ugovorom.

Naknada plate iz stava 1. ovog člana ostvaruje se na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu. VI-3 Zaštita bolesnih i invalidnih lica

Član 48.

Radniku koji je povređen na poslu ili je obolio od profesionalne bolesti, ne može se otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je radnik sa posodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno ili na određeno vrijeme.

Ako je radnik iz stava 1. ovog člana zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme, period zdravstvene spriječenosti za rad ne uračunava se u vrijeme trajanja ugovora.

Član 49.

Radnik, iz prethodnog člana ovog pravilnika, koji je nakon liječenja i oporavka, osposobljen za rad, ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene spriječenosti za rad ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim stručnim i radnim sposobnostima.

Ako društvo nema mogućnosti da radnika iz stava 1. ovog člana rasporedi na drugi odgovarajući posao, radnik ostvaruje prava u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Radnik kod koga, nakon liječenja i oporavka od povrede na radu ili profesionalne bolesti, ostanu posljedice po zdravlje, ima prednost u odnosu na ostale radnike kod ostvarivanja prava na stručno osposobljavanje i usavršavanje.

Član 50.

Ako nadležna služba Fonda za penzisko i invalidsko osiguranje, nakon okončanog liječenja i oporavka radnika, kod njega utvrdi preostalu radnu sposobnost ili opasnost od nastupanja invalidnosti, društvo je dužno da ga rasporedi na drugi posao koji odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti u skladu sa zakonom.

Preostala radna sposobnost iz st.1. ovog člana, ne može predstavljati razlog za otkaz ugovora o radu.

Page 11: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Član 51.

Radnik pravda odsustvo sa posla zbog bolesti potvrdom o privremenoj nesposobnosti za rad, koju dostavlja poslodavcu do 5-tog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Privremenu nesposobnost za rad do 30 dana utvrđuje ovlašćeni ljekar pojedinac, a preko 30 dana nadležna ljekarska komisija.

Ovlašćeni je onaj ljekar pojedinac koga poslodavac na osnovu ugovora ovlasti da utvrđuje privremenu nesposobnost za rad radnika zaposlenih kod poslodavca, kao i ljekarska komisija zdravstvene ustanove sa kojom poslodavac ima zaključen ugovor o pružanju usluge utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad.

Poslodavac putem oglasne table obavještava radnike o zdravstvenim ustanovama i ovlašđenim ljekarima kod kojih mogu dobiti potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad.

Zdravstvene preglede i liječenje radnici obavljaju se u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i ostalim važećim propisima.

Naknadu plate za prvih 30 dana privremene nesposobnosti za rad obezbjeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a po isteku 30 dana a najduže 12 mjeseci naknadu neto plate obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja.

Radniku ne pripada naknada plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad: - ako je namjerno prouzrokovao nesposobnost za rad, - ako je nesposobnost za rad prouzrokovao pijanstvom, - ako se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad bavi privrednom ili drugom

aktivnošću kojom ostvaruje prihod, - ako je namjerno sprečavao ozdravljenje, - ako se bez opravdanog razloga ne podvrgne liječenju, osim ako za liječenje nije

potreban pristanak predviđen posebnim propisima, - ako se bez opravdanog razloga ne javi ljekaru za ocjenu sposobnosti ili se ne odazove na

ljekarski, odnosno komisijski pregled u zakazano vrijeme. Radniku ne pripada naknada plate od dana kada su utvrđene okolnosti iz prethodnog stava,

pa sve dok traju te okolnosti ili njihove posljedice. Ako se činjenice iz prethodnog stava utvrde poslije ostvarivanja prava na naknadu, isplata naknade se obustalja.

Naknada plate ne pripada licima na izdržavanju kazne zatvora i licima prema kojima se sprovodi mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, kao i obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana u zdravstvenoj ustanovi.

Društvo može zahtijevati naknadu štete prema odredbama člana 62. do 67. Zakona o zdravstvenom osiguranju, od ljekara i članova ljekarske komisije, koji nezakonito utvrde spriječenost za rad radnika. VII PLATE I NAKNADE VII-1 Plate

Član 52.

Za obavljeni posao radnik ostvaruje neto-platu, koju su ugovorne strane ugovorile ugovorom o radu (osnovna plata).

Plata iz čl.1. ovog člana, može biti uvećana po osnovu radnog staža, prekovremenog rada, rada noću, rada praznikom i drugim danima u kojima se po zakonu ne radi, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Page 12: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

OSNOVNA PLATA Član 52a.

Osnovna plata za puno radno vrijeme utvrđuje se tako što se najniža cijena rada, kao izraz vrijednosti za najjednostavniji rad pomnoži sa odgovarajućim koeficijentima koji se utvrđuju posebnim kolektivnim ugovorima u rasponu od 1,7:7.

Radniku koji radi kraće od punog radnog vremena koeficijent se određuje srazmjerno radnom vremenu koje je određeno rješenjem o rasporedu na radno mjesto.

Ako radnik koji je raspoređen na radno mjesto ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme propisane za radno mjesto, određuje mu se donja granica koeficijenta radnog mjesta na koje je raspoređen.

Osnovna plata pripravnika i drugih radnika koji nemaju položen stručni ili drugi odgovarajući ispit, koji su po zakonu dužni položiti, umanjuje se za 10%.

Sastavni dio osnovne plate je uvećanje po osnovu ukupnog penzijskog staža radnika, koje iznosi 0,5% za svaku godinu penzijskog staža.

Neto plata je osnovica za obračun i uplatu poreza i doprinosa na platu.

UVEĆANJE OSNOVNE PLATE Član 52b.

Osnovna plata radnika, putem uvećanja koeficijenta iz posebnog kolektivnog ugovora, uvećava se po osnovu:

- vršenja najsloženijih funkcija u društvu - obavljanja poslova pod posebno otežanim uslovima rada - posebnih rezultata u radu.

Po osnovu vršenja najsloženijih funkcija u društvu, osnovna plata se može uvećati do 30%. Po osnovu posebno otežanih uslova rada, osnovna plata se može uvećati do 20%. Kao radna mjesta sa posebnim uslovima rada smatraće se ona radna mjesta za koja je, prema

propisima o radnim odnosima i li propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, određeno da se skraćuje radno vrijeme ili da se na radnom mjestu staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Po osnovu posebnih rezultata rada, osnovna plata radnika zaposlenog u proizvodnoj organizaciji može se uvećati srazmjerno doprinosu radnika u ostvarivanju dohotka, odnosno dobiti poslodavca i ukupnim rezultatima poslovanja.

Po osnovu posebnih rezultata rada, osnovna plata radnika povećava se odlukom direktora društva posebno za svaku mjesečnu isplatu, a na osnovu obrazloženih prijedloga neposrednih rukovodilaca, u skladu sa pravilnikom o kriterijima za nagrađivanje po osnovu posebnih rezultata rada.

Poslodavac može, izuzetno, sa radnikom od čijeg rada bitno zavisi poslovni uspjeh i obavljanje osnovne djelatnosti, dogovoriti ugovorenu platu izvan kriterijuma utvrđenih opštim i posebnim kolektivnim ugovorom.

Ugovor u smislu prethodnog stava ovog člana može se zaključiti sa važnošću najviše do tri godine, s tim što poslodavac najmanje jednom godišnje ocjenjuje rezultate rada iz ugovora i odlučuje o daljoj potrebi rada po ugovoru.

Član 52c.

Osnovna plata uvećava se: - po osnovu rada noću - za 35% - po osnovu prekovremenog rada - za 35% - za rad u dane državnog praznika - za 50%.

Ako je prekovremeni rad obavljan noću, uvećanje se vrši po oba osnova. Pojedinačne isplate plata su tajna.

Page 13: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Član 52d.

Posebnim pravilnikom poslodavac će urediti uslove i način utvrđivanja učešća radnika u dobiti ostvarenoj po osnovu inovacije, racionalizacije i drugih vidova stvaralaštva.

Visinu naknade utvrđuje stručna komimsija poslodavca, s tim da ova naknada ne može biti niža od 10% godišnje dobiti ostvarene po ovom osnovu.

Član 53.

Ugovorom o radu ne može se ugovoriti plata manja od minimalne plate na koju radnik ima pravo po kolektivnom ugovoru.

Plata se isplaćuje mjesečno, do 10-og u mjesecu za protekli mjesec. Radniku se, prilikom svake isplate, uručuje pismeni obračun plate.

VII-2 Naknada plate

Član 54.

Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa rada u slučajevima predviđenim zakonom, kolektivnim ugovorom, ovim pravilnikom i ugovorom o radu.

Član 55.

Naknada plate za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, državnog praznika, privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, obračunava se u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, kao i propisima o zdravstvenom osiguranju. VII-3 Zaštita plate i naknade

Član 56.

Društvo ne može bez pristanka radnika ili bez pravosnažne sudske odluke, svoje ili tuđe potraživanje prema radniku naplatiti obustaljvanjem od plate ili naknade plate.

Na osnovu prevosnažne odluke nadležnog suda društvo može od plate odnosno od naknade plate radnika, obustavljati najviše 50% na ime obaveze zakonskog izdržavnja, a za ostale obaveze radnika najviše do jedne trećine plate, odnosno naknade plate.

VIII ODGOVORNOST ZA POVREDU OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU I MATERIJALNU

ODGOVORNOST“ VIII-1 Povrede radnih obaveza i vrste povreda

Član 57.

Povredu obaveze iz ugovora o radu radnik čini neizvršavanjem, nemarnim, neblagovremenim ili nesavjesnim izvršavanjem radne obaveze.

Povredu radne obaveze radnik može izvršiti činjenjem ili nečinjenjem. Za povredu radne obaveze radnik odgovara u postupku za utvrđivanje odgovornosti. Odgovornost za povredu radne obaveze ne isključuje krivičnu, prekršajnu i materijalnu

odgovornost. Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je povredom radnih

obaveza pričinjena materijalna šteta poslodavcu ili trećim licima, ili je učinjeno krivično djelo ili prekršaj, radnik je odgovoran materijalno, odnosno krivično i prekršajno.

Page 14: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Član 58.

Radnik je dužan da se na radu pridržava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu i ostalim pravilnicima, kao i ugovorom o radu.

Povrede radnih obaveza mogu biti teže i lakše.

Član 59.

Težom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponašanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna šteta interesima poslodavca, kao i ponašanje radnika iz koga se može osnovano zaključiti da dalji rad radnika kod poslodavca nije moguć.

Težom povredom radne obaveze smatra se: 1./ odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu, 2./ krađa, namjerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima društva, kao i nanošenje štete trećim licima koju je preduzeće – društvo dužno nadoknaditi, 3./ zloupotreba položaja, sa materijalnim ili drugim štetnim posljedicama po društvo, 4./ odavanje poslovne ili službene tajne društva, 5./ namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze, čime se remeti proces rada, 6./ nasilničko ponašanje prema članovima uprave, nadzornog odbora, radnicima društva i trećim licima za vrijeme rada, 7./ korišćenje alkoholnih pića ili droge za vrijeme radnog vremena ili dolazak na posao pod dejstvom alkohola ili opojnih droga, 8./ neopravdan izostanak sa posla u trajanju od tri radna dana u kalendarskoj godini, 9./ davanje netačnih podataka i dokaza o činjenicama bitnim za zaključivanje ugovora o radu 10./ nasilje na osnovu pola, diskriminacija, uznemiravanje radnika i mobinga, 11./ svako drugo ponašanje radnika kojim se nanosi šteta interesima poslodavca ili iz koga se osnovano može zaključiti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguć, 12./ zloupotreba bolovanja.

Član 60.

Lakšim povredama radnih obaveza smatraju se sve povrede radnih obaveza i radne discipline koje zakonom i ovim pravilnikom nisu određene kao teža povreda radnih obaveza, a naročito: 1./ Kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena,

2./ Neljubazan i nekulturan odnos prema drugim radnicima i strankama,

3./ Nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima kao i svako ponašanje na radu koje šteti

ugledu i interesima društva,

4./ Nepravdano napuštanje radnog mjesta u roku trajanja radnog vremena,

5./ Neopravdani izostanak u trajanju od 2 radna dana u toku kalendarske godine,

6./ Izazivanje svađe na poslu, 7./ Sve druge povrede radnih obaveza koje nisu određene kao teže.

Ponavljanja lakših povreda radnih obaveza tri ili više puta mogu da se kvalifikuju kao teža povreda radnih obaveza za koju se može izreći i mjera prestanka radnog odnosa.

Organ nadležan za vođenje postupka i izricanje mjera za lakše povrede radne obaveze je generalni direktor društva.

Page 15: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

VIII-2 Destimulativne mjere za lakše povrede

Član 61.

Izvršni direktori Sektora društva ovlašteni su da bez vođenja disciplinskih postupaka, izriču destimulativne mjere za lakše povrede iz prethodnog člana i to :

- usmeno upozorenje, - pismenu opomenu i - novčanu destimulativnu mjeru u visini do 10% od neto plate radnika za jedan mjesec,

uz obaveznu izradu odgovarajuće pisane odluke o izrečenoj destimulativnoj mjeri i vođenje posebne evidencije izrečenih destimulativnih mjera.

Član 62.

Izrečena destimulativna mjera isključuje vođenje disciplinskog postupka za istu povredu radne obaveze.

Na izrečenu destimulativnu mjeru, radnik može u roku od 7 dana od dana prijema rješenja, uputiti prigovor generalnom direktoru, koji je dužan destimulativnu mjeru potvrditi ili preinačiti svojim rješenjem i to u roku od 7 dana od dana prijema prigovora. VIII-3 Inicijativa, pokretanje disciplinskog postupka i rokovi

Član 63.

Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svaki radnik i neposredni rukovodilac koji imaju saznanje o učinjenoj povredi u pismenoj formi uz obrazloženje i dokaze.

Inicijativa se podnosi neposrednom rukovodiocu ili licu određenom za pokretanje postupka, a u izuzetnim slučajevima i direktoru preduzeća.

Lica ovlaštena za pokretanje disciplinskih postupaka za radnike Sektora su Izvršni direktori tog Sektora društva ili lice koje on u pisanoj formi ovlasti.

Lice ovlašteno za pokretanje disciplinskih postupaka razmatra inicijativu, određuje da li se radi o povredi radnih obaveza i vrsti povrede radne obaveze, odlučuje o pokretanju disciplinskog postupka, koji se pokreće Zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka.

Član 64.

Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka sadrži: ime i prezime radnika koji je učinio povredu radne obaveze, radno mjesto, zanimanje i druge potrebne podatke, činjenični opis povrede radne obaveze, vrijeme, mjesto i način izvršenja, vrstu i pravnu kvalifikaciju povrede radne obaveze, posljedice učinjene povrede, podatke o pričinjenoj šteti, dokaze za navode iz zahtjeva i drugo.

Prvostepeni disciplinski organ po prijemu Zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka odlučuje o istom, te potom u propisanoj proceduri sprovodi postupak, utvrđuje eventualnu odgovornost prijavljenog radnika i izriče odgovarajuću mjeru.

Član 65.

Rok za podnošenje inicijative-prijave je do 8 dana od dana saznanja za učinjenu povredu i učinioca.

Pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti radnika zastarijeva u roku od trideset /30/ dana od dana kada je povreda učinjena, odnosno od dana saznanja za povredu, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana kada je povreda učinjena.

Vođenje postupka zastarijeva istekom šest /6/ mjeseci od dana pokretanja postupka za utvrđivanje odgovornosti radnika.

Izvršenju izrečene disciplinske mjere za povredu radne obaveze, ne može se pristupiti ako je proteklo više od dva mjeseca od dana konačne odluke kojom je mjera izrečena.

Page 16: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Član 66.

Rješenja o pokretanju svih disciplinskih postupaka donosi generalni direktor društva. Rješenja o pokretanju disciplinskih postupaka za teže povrede radne obaveze se sa

kompletnim predmetom i svim prilozima obavezno dostavlja radniku, disciplinskoj komisiji /direktoru/ i sindikalnoj organizaciji.

Rješenja o pokretanju disciplinskih postupaka za lakše povrede radne obaveze sa prilozima dostavljaju se radniku uz poziv za davanje izjave na okolnosti počinjene povrede koja mu se stavlja na teret, nakon čega se kompletiran spis sa uzetom pisanom izjavom od prijavljenog radnika i svim dokazima sa prilozima, dostavlja direktoru društva koji je nadležan za vođenje postupka i izricanje mjera za lakše povrede radne obaveze.

VIII-4 Organi nadležni za vođenje disciplinskih postupaka

Član 67.

Prvostepeni organi za vođenje disciplinskih postupaka i izricanje disciplinskih mjera su : - disciplinska komisija društva, za teže povrede radnih obaveza, a - generalni direktor društva, za lakše povrede radnih obaveza,

s tim da generalni direktor društva (u svojstvu poslodavca) može radniku jednostrano otkazati-raskinuti ugovor o radu za težu povredu radne obaveze i bez vođenja disciplinskog postupka i uključivanja disciplinske komisije u isti u roku od 30 dana i to na način i u zakonom predviđenim slučajevima.

Član 68.

Generalni direktor društva kao prvostepeni disciplinski organ, nadležan za vođenje disciplinskog postupka za lakše povrede radne obaveze, može izreći sljedeće disciplinske mjere :

- pismenu opomenu radniku, - novčanu kaznu u visini do 10% od neto plate radnika u trajanju do 3 mjeseca.

Za lakše povrede radnih obaveza mogu se, bez vođenja disciplinskih postupaka od strane Izvršnih direktora društva izricati destimulativne mjere i to na način i pod uslovima predviđenim u članu 61. i 62. ovog Pravilnika

Član 69.

Disciplinska komisija društva, za teže povrede radnih obaveza, nakon sprovedenog disciplinskog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja može :

- obustaviti vođenje postupka, ako je nastupila zastara za pokretanje i vođenje postupka, - osloboditi radnika disciplinske odgovornosti, - izreći disciplinsku mjeru prestanka radnog odnosa ili - izreći disciplinsku mjeru novčane kazne u visini od 10%, 20 % i 30 % od neto plate radnika u

trajanju do 3 mjeseca,

Član 70.

Disciplinska komisija društva, kao prvostepeni disciplinski organ, nadležna je za sprovođenje postupaka radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti za teže povrede radne obaveze.

Disciplinska komisija/u daljem tekstu: komisija/ se sastoji od 3 /tri/ člana, od kojih dva člana komisije imenuje Upravni odbor društva, a jednog člana imenuje Izvršni odbor Sindikata i isti mora biti iz reda Sindikata kojem radnik pripada.

Komisija radi u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova. Radniku protiv koga je pokrenut disciplinski postupak, prvostepeni disciplinski organ je

dužan omogućiti pristup svoj dokumentaciji, kao i prisustvo na raspravama.

Page 17: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

VIII- 5 Disciplinska rasprava i odlučivanje po žalbi

Član 71.

Po prijemu zahtjeva, predsjednik komisije poziva podnosioca zahtjeva, radnika protiv koga se vodi disciplinski postupak, predstavnike sindikata, svjedoke i druga lica za utvrđivanje disciplinske odgovornosti radnika.

Poziv mora biti uručen najkasnije 8 dana prije održavanja rasprave. Raspravom rukovodi predsjednik komisije koji daje riječ i oduzima, postavlja pitanja, traži

objašnjenja, a nakon toga daje riječ ostalim članovima komisije. Rasprava će se odložiti ako ne postoji dokaz da je poziv uručen, ili ako je radnik opravdano

spriječen da dođe na raspravu, a tada se određuje novi termin održavanja rasprave. U toku rasprave vodi se zapisnik u koji se unose svi podaci u toku vođenja rasprave, a

nakon završene rasprave komisija donosi odluku o disciplinskoj odgovornosti i postupa ili izriče disciplinsku mjera predviđenu članom 69. ovog pravilnika.

Član 72.

Na prvostepenu odluku, radnik protiv koga je vođen disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka, mogu podnijeti žalbu Upravnom odboru društva, kao drugostepenom organu, u roku od petnaest /15/ dana od dana prijema odluke.

Žalba ne odlaže izvršenje odluke, a odluka drugostepenog organa je konačna. Odlučujući po žalbi Upravni odbor prvostepenu odluku može potvrditi, preinačiti ili izreći

drugu disciplinsku mjeru. Upravni odbor, kao drugostepeni disciplinski organ, izuzetno generalni direktor društva,

može mjeru prestanka radnog odnosa zbog teže povrede radne obaveze zamijeniti novčanom kaznom u visini do 30% od plate radnika u trajanju od tri mjeseca, pod uslovom da nisu nastupile znatno teže posledice za poslodavca, da je stepen odgovornosti radnika nesvjesni nehat i ako su utvrđene olakšavajuće okolnosti za radnika, o čemu donosi posebnu odluku na zahtjev radnika i disciplinske komisije.

IX PRESTANAK RADNOG ODNOSA IX-1 Osnovi prestanka ugovora o radu

Član 73.

Ugovor o radu prestaje da važi: - sporazumom radnika i društva - otkazom ugovora o radu od strane radnika ili društva - kad radnik ispuni uslove za penziju - dostavljanjem pravosnažnog rješenja kojim je utvrđen potpuni gubitak radne

sposobnosti radnika - smrću radnika - istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme - ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, u trajanju dužem od tri mjeseca - na osnovu odluke suda o prestanku radnog odnosa - prestankom rada društva.

Page 18: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

IX-2 Otkaz ugovora od strane poslodavca

Član 74.

Direktor društva može otkazati ugovor o radu : - ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških raloga ukaže potreba za prestankom

rada radnika - ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu - iz drugih razloga navedenih u zakonu i kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i

ugovoru o radu.

Član 75.

Odluka o otkazu ugovora o radu donosi se u pismenom obliku, uz navođenje razloga zbog kojih se otkazuje ugovor i dostavlja je radniku. IX-3 Udaljenje radnika sa rada

Član 76.

Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo ili da ugrožavaju imovinu veće vrijednosti, direktor društvaga može udaljiti sa rad i prije otkazivanje ugovora o radu.

Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže tri mjeseca, u kom roku je direktor /komisija/ dužan odlučiti o odgovornosti radnika ili ga osloboditi odgovornosti.

Član 77.

Ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak, udaljenje radnika može trajati do okončanja postupka, ako direktor drugačije ne odluči.

Član 78.

Za vrijeme udaljenja sa rada radnik ima pravo na naknadu plate u visini 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest mjeseci. IX-4 Neizvršavanje radnih obaveza iz ugovora o radu

Član 78.

Ukoliko radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu, direktor društva će donijeti odluku o otkazivanju ugovora o radu. IX-5 Nevraćanje na posao

Član 79.

Ukoliko se radnik, u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na posao, direktor će donijeti odluku o otkazu ugovora o radu.

Page 19: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

IX-6 Naknada materijalne štete

Član 80.

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje pričini materijalnu štetu društvu, dužan je da tu štetu nadoknadi.

Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki od njih odgovara za dio štete koju je prouzrokovao, a ako se ne može utvrditi dio štete koju je pruzrokovao svaki pojedini radnik, smatra se da su svi podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom, za štetu odgovaraju solidarno. Visinu štete te način njenog namirenja određuje Komisija za štete od 3 člana, koju imenuje

direktor društva. Prilikom utvrđivanja visine štete Komisija treba da uzme u obzir sve okolnosti pod kojima se desio štetni događaj, pri tome vodeći računa o imovinskim prilikama radnika, njegovom držanju nakon nastanka štete na sredstvima poslodavca, te ranijem odnosu radnika prema sredstvima rada.

Ako se ne može utvrditi tačan iznos štete ili ako bi utvrđivanje njene visine prouzrokovalo nesrazmjerne troškove visina štete određuje se u paušalnom iznosu.

Šteta se može naknaditi u više mjesečnih rata, a prema dogovoru radnika i poslodavca, s tim što mjesečni iznosi naknade štete ne mogu biti veći od jedne trećine mjesečnog primanja radnika u društvu.

U koliko je šteta veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknadu štete poslodavac može zahtjevati u visini punog iznosa prouzrokovane štete.

Član 81.

Za štetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pričini trečem licu, radnik i društvo odgovaraju solidarno.

Ako društvo, u skladu sa stavom 1. ovog člana, nadoknadi štetu trećem licu, ima pravo da zahtijeva da mu radnik nadoknadi isplaćeni iznos.

Član 82.

Radnik ima pravo na nadoknadu štete od društva koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom, osim ako je šteta nastala zbog njegove krivice ili nepažnje.

Član 83.

Ako se između društva i radnika ne postigne saglasnost o visini i načinu naknade štete, oštećena strana svoje pravo na naknadu štete ostvaruje putem nadležnog suda.

Na pitanja naknade štete pričinene na radu ili u vezi sa radom, koja nisu posebno uređena ovim pravilnikom, statutom ili drugim opštim aktom društva, kao ni Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. IX-7 Prestanak potrebe za radom radnika

Član 84.

Ukoliko se u društvu iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika, direktor društva može radniku dati otkaz ugovora o radu, ako s obzirom na svoje ekonomsko stanje, kapacitete i organizaciju rada, kao i radne sposobnosti, ne može radniku obezbijediti drugi odgovarajući posao.

O zahtjevu za zaštitu prava radnika na odluku direktora iz stava 1. ovog član odlučuje Upravni odbor društva.

Ukoliko mu može ponuditi odgovarajući posao, istovremeno će mu ponuditi zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.

Page 20: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

IX-8 Otkazivanje ugovora o radu sa ponudom za zaključivanje ugovora pod izmijenjenim uslovima

Član 85.

Direktor društva može otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.

Radnik koji odbije da zaključi ugovor o radu pod izmijenjenim uslovima ima pravo na otpremninu, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom. IX-9 Otkazivanje ugovora o radu od strane radnika

Član 86.

Radnik ima pravo da otkaže ugovor o radu ako smatra da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu, ako su te povrede takve prirode da se osnovano ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca.

Otkaz ugovora o radu radnik može dati najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu obaveza iz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu radnik dostavlja poslodavcu u pismenom obliku, u kom je dužan da iznese razloge zbog kojih daje otkaz ugovora o radu.

U slučaju otkaza ugovora o radu iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana, radnik ima sva prava po osnovu rada kao u slučajevima kada je poslodavac nezakonito otkazao ugovor o radu. IX-10 Otkazni rok

Član 87.

Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na otkazni rok, pod uslovima i u trajanju koji su određeni zakonom i kolektivnim ugovorom.

Društvo je dužno da radniku omogući da za vrijeme otkaznog roka koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja.

Član 88.

Ako radnik, na zahtjev društva, prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka, društvo je dužno da mu isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu rada, kao da je radio do isteka otkaznog roka. IX-11 Otpremnina

Član 89.

Radnik koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kome prestaje radni odnos nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

O načinu i rokovima isplate otpremnine društvo i radnik mogu zaključiti sporazum. X MIROVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Član 90.

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, prava i obaveze iz radnog odnosa za vrijeme služenja vojnog roka miruju.

Page 21: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

Član 91.

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređno vrijeme, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju za vrijeme obaljanja javne funkcije.

Javnom funkcijom smatra se izborna funkcija na koju je radnik neposredno izabran od strane građana ili na koju je imenovan ili postavljen od strane nadležnog državnog organa, nadležnog organa grada ili opštine, i ako na javnoj funkciji ostvaruje platu i ostala prava iz radnog odnosa.

Mirovanje prava iz radnog odnosa po osnovu vršenja reizborne funkcije može trajati najduže dva mandata.

Član 92.

Radnik kome su prava iz radnog odnosa mirovala, može da se vrati na rad kod društva na ranije ili drugo odgovarajuće radno mjesto u roku od 30 dana od dana isteka mirovanja.

Ako zbog ekonomskih razloga, promjene organizacije i tehnologije rada i poslovanja, društvo ne može da vrati radnika kome su mirovala prava iz radnog odnosa, na ranije ili drugo odgovarajuće radno mjesto, otkazaće radniku ugovor o radu, pri čemu radnik ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. XI ZABRANA KONKURENCIJE POSLODAVCU

Član 93.

Radnik koji je zasnovao radni odnos s punim radnim vremenom, ne može bez saglasnosti direktora društva, da za svoj ili tuđi račun ugovara ili obavlja poslove iz djelatnosti koje obavlja društvo. XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 94.

Ovaj pravilnik stupa na snagu prvog narednog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči društva.

Član 95.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi prethodni Pravilnik o radu u prečišćenom tekstu broj UO-506/08 od 10.06.2008. godine.

Član 96.

Prečišćeni tekst Pravilnika se objavljuje na oglasnoj ploči društva istog dana kad je donesen, a najkasnije narednog radnog dana nakon njegovog donošenje. Banjaluka, 20.04.2012. godine Predsjednik Upravnog odbora Mr Dragoslav Mihajlović Broj: UO – 55/12 Oglašeno na oglasnoj tabli Dana 20.04.2012. godine

Page 22: PRAVILNIK O RADU - neobas.orgneobas.org/ap1/DOKUMENTI/PRAVILNIK_O_RADU.pdf · Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor društva može odlučiti da se oglas o potrebi

AKCIONARSKO DRUŠTVO

"A U T O P R E V O Z" PUTNIČKI SAOBRAĆAJ

BANJALUKA

PRAVILNIK O RADU /Prečišćeni tekst/

Banjaluka, april 2012.