81/07

Na osnovu ĉlana 60. stav 6. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine

("Službeni glasnik BiH", broj 26/04, 7/05 i 48/05) i ĉlana 17. Zakona o Vijeću ministara

Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03 i 81/06), Vijeće

ministara Bosne i Hercegovine, na 21. sjednici održanoj 6. septembra 2007. godine,

donosi

PRAVILNIK

O DISCIPLINSKOJ I MATERIJALNOJ ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA U

INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

Ĉlan 1.

(Predmet Pravilnika)

Ovim Pravilnikom, u skladu sa Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (u

daljnjem tekstu: Zakon o radu), reguliše se odgovornost zaposlenika u institucijama

Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: institucije), za povrede službene dužnosti,

odnosno radne discipline i radnih obaveza iz Ugovora o radu, kao i poĉinjenu materijalnu

štetu, naĉin imenovanja i rada Disciplinske komisije, pokretanje i voĊenje disciplinskog

postupka, izricanje kazni za povrede službene dužnosti i naknade štete, rokovi

zastarjelosti, izvršenje izreĉenih disciplinskih mjera i druga pitanja od znaĉaja za

utvrĊivanje disciplinske i materijalne odgovornosti zaposlenika.

Ĉlan 2.

(Obim primjene)

(1) Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve zaposlenike institucija koje su budžetski

korisnici koji primjenjuju Zakon o radu.

(2) Ukoliko su ova pitanja za neke zaposlenike u institucijama Bosne i Hercegovine

posebnim zakonom ureĊena drugaĉije nego što je to ureĊeno ovim zakonom, postupa se

po odredbama tog zakona.

DIO DRUGI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

POGLAVLJE I. POJMOVI I PRAVA

Ĉlan 3.

(Povreda službene dužnosti)

Zaposlenik će disciplinski odgovarati na radu za svaku povredu službene dužnosti koja je

nastala na radu i u vezi sa radom, kada je povreda rezultat njegove vlastite krivice.

Ĉlan 4.

(Odgovornost zaposlenika)

(1) Zaposlenik je liĉno odgovoran za povredu službene dužnosti i poĉinjenu materijalnu

štetu koju je uĉinio svojom krivicom.

(2) Ukoliko zaposlenik sam sebe dovede u privremeno neuraĉunljivo stanje (pod

dejstvom alkohola, droge i sl.), odgovara i za povredu službene dužnosti koju u tom

stanju uĉini.

(3) Zaposlenik odgovara samo za povredu službene dužnosti koja je u vrijeme izvršenja

bila utvrĊena zakonom ili općim aktima.

(4) Kriviĉna ili prekršajna odgovornost ne iskljuĉuje disciplinsku odgovornost

zaposlenika, ako ista radnja predstavlja povredu radne obaveze.

Ĉlan 5.

(Vrste povreda)

(1) Povrede službenih dužnosti mogu biti lakše i teže.

(2) Teže povrede službene dužnosti utvrĊene su ĉlanom 60. stav. 3. Zakona o radu.

(3) Lakše povrede službene dužnosti utvrĊuju se ovim Pravilnikom.

Ĉlan 6.

(Lakše povrede)

(1) Lakše povrede službene dužnosti su:

a) uĉestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla, bez odobrenja;

b) napuštanje službenih prostorija u toku radnog vremena bez odobrenja neposrednog

rukovodioca ili iz neopravdanih razloga;

c) neuredno držanje dokumenata, materijala i sredstava rada kada nisu nastupile štetne

posljedice;

d) neopravdan izostanak s posla u toku radnog vremena;

e) prouzrokovanje manje materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje;

f) neobavještavanje nadreĊenog službenika o sprijeĉenosti dolaska na posao bez

opravdanih razloga u roku 24 sata;

g) obavljanje privatnih poslova za vrijeme rada, ne koristeći sredstva rada;

h) nepropisna primopredaja dužnosti, smjene i sredstava rada izmeĊu zaposlenika bez

štetnih posljedica, i

i) svaka druga radnja kojom je povrijeĊena neka radna obaveza koja nema obilježje teže

povrede radne obaveze.

Ĉlan 7.

(Disciplinske kazne)

(1) Za povrede radnih obaveza zaposleniku se može izreći jedna od sljedećih

disciplinskih kazni:

a) pismena opomena;

b) pismeni ukor;

c) kazna suspenzije s radnog mjesta i plaće u periodu od dva do trideset dana;

d) degradiranje na niže radno mjesto; i

e) prestanak radnog odnosa.

(2) Pismena opomena i pismeni ukor mogu se izreći zaposleniku za uĉinjenu lakšu

povredu radne obaveze.

(3) Kaznena suspenzija s radnog mjesta i plaće, degradiranje na niže radno mjesto i

prestanak radnog odnosa mogu se izreći zaposleniku za uĉinjenu težu povredu radnih

obaveza.

Ĉlan 8.

(Izricanje jedinstvene kazne)

(1) Ako je zaposlenik jednom radnjom ili sa više radnji uĉinio više povreda službene

dužnosti za koje se istovremeno vodi postupak najprije će se utvrditi pojedinaĉne

disciplinske kazne za svaku od tih povreda, pa će se za sve povrede izreći jedinstvena

kazna.

(2) Jedinstvena kazna se izriĉe po sljedećim pravilima:

a) ako su sve uĉinjene povrede lakše, izreći će se jedinstvena disciplinska kazna

pismenog ukora;

b) ako su neke od uĉinjenih povreda lakše, a neke teže, ili su sve uĉinjene povrede teže,

ali je najveća pojedinaĉno izreĉena kazna kaznena suspenzija, jedinstvena disciplinska

kazna ne može biti veća od degradiranja na niže radno mjesto;

c) ako su neke od uĉinjenih povreda lakše, a neke teže, ili su sve uĉinjene povrede teže,

ali je najveća pojedinaĉno izreĉena kazna degradiranje na niže radno mjesto, kao

jedinstvena disciplinska kazna može se izreći kazna prestanka radnog odnosa;

d) iznimno od prethodno izloženog, u svim sluĉajevima obuhvaćenim taĉkom c) ovog

stava u kojima okolnosti sluĉaja upućuju da nije potrebno primijeniti kaznu prestanka

radnog odnosa, umjesto jedinstvene disciplinske kazne prestanka radnog odnosa mogu se

izreći istovremene dvije kazne i to: disciplinska kazna degradiranja na niže radno mjesto i

disciplinska kazna kaznene suspenzije sa poslova i plaće u iskljuĉivom trajanju od

trideset dana.

(3) Pod nižim radnim mjestom podrazumijeva se mjesto za koje je propisan niži stepen

školske spreme od stepena školske spreme radnog mjesta na kome se zaposlenik trenutno

nalazi.

Ĉlan 9.

(Javnost postupka)

(1) Postupak za utvrĊivanje disciplinske odgovornosti je javan, te svako punoljetno lice

može prisustvovati javnoj raspravi.

(2) Javnost može biti iskljuĉena samo iz razloga utvrĊenih Zakonom.

(3) Iskljuĉenje javnosti se ne odnosi na poslodavca, zaposlenika i ĉlanove uže porodice

zaposlenika, branitelja, punomoćnika, lice koje je pokrenulo disciplinski postupak.

(4) Odluku o iskljuĉenju javnosti donosi nadležna disciplinska komisija, zakljuĉkom

protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba.

Ĉlan 10.

(Prava zaposlenika)

(1) Zaposlenik protiv kojeg je podnesena disciplinska prijava, odnosno pokrenut

disciplinski postupak, ima pravo:

a) da bude blagovremeno obaviješten o povredi službene dužnosti, dokazima o istim, te

da u pogledu istih može dati izjavu;

b) na javnu raspravu i saslušanje, ukoliko se sam ne odrekne ovih prava;

c) da se ne pojavi u toku voĊenje postupka niti na javnoj raspravi ukoliko to ne želi;

d) da sam ne daje izjave u postupku, što mu se ne može uzeti kao otežavajuća

okolnost;

e) da odluka kojom se postupak završava bude javno saopćena;

f) na žalbu protiv odluke u prvom stepenu, drugostepenoj disciplinskoj komisiji, te

pravo na sudsko preispitivanje konaĉne odluke;

g) da se brani sam ili uz pomoć branioca koga sam odabere;

h) da pozove na javnu raspravu i predstavnika sindikata ĉiji je ĉlan; i

i) druga prava u skladu sa zakonom.

POGLAVLJE II - DISCIPLINSKI POSTUPAK

Ĉlan 11.

(Pokretanje disciplinskog postupka)

(1) Svaki zaposlenik, kao i drugo lice zaposleno u institucijama, ima pravo da podnese

disciplinsku prijavu protiv zaposlenika za povredu službene dužnosti koja mora biti

obrazložena, potpisana i sadržavati dokaze ili upućivati na naĉin njihovog pribavljanja.

(2) Na osnovu podnesene prijave, rukovodilac organa uprave u svojstvu poslodavca

donosi odluku o pokretanju disciplinskog postupka, te predmet prosljeĊuje prvostepenoj

disciplinskoj komisiji.

(3) Odluka o pokretanju disciplinskog postupka mora da sadrži:

a) ime, prezime i radno mjesto zaposlenika protiv kojeg se pokreće disciplinski

postupak;

b) ĉinjeniĉni opis povrede, vrijeme, mjesto i naĉin izvršenja;

c) vrsta i pravna kvalifikacija povrede;

d) prijedlog dokaza koje treba provesti u toku disciplinskog postupka;

e) druge podatke neophodne za voĊenje disciplinskog postupka i odluĉivanje o

odgovornosti zaposlenika.

(4) Odluka se dostavlja zaposleniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak i

predsjedniku prvostepene disciplinske komisije.

(5) Rukovodilac organa uprave može donijeti odluku o pokretanju disciplinskog

postupka i bez podnesene prijave, ako raspolaže odgovarajućim informacijama o

poĉinjenoj povredi službene dužnosti.

(6) Svoja ovlaštenja iz disciplinskog postupka rukovodilac organa uprave može

prenijeti na drugo lice zaposleno u instituciji.

(7) Rukovodilac organa uprave može odluĉiti da nema mjesta pokretanja disciplinskog

postupka ukoliko je prijava oĉigledno neosnovana, te će takvu prijavu odbaciti.

(8) Protiv odluke o pokretanju disciplinskog postupka ne može se izjaviti posebna

žalba.

(9) Zaposlenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak ima pravo prvostepenoj

disciplinskoj komisiji dostaviti pismeni odgovor (izjavu) na odluku o pokretanju

disciplinskog postupka u roku od tri dana od dana prijema odluke.

Ĉlan 12.

(Postupak po pismenom odgovoru)

(1) Razmatrajući pismeni odgovor iz ĉlana 11. ovog Pravilnika, komisija će odluĉiti da

se disciplinski postupak obustavlja, ako utvrdi da:

a) radnja koja se stavlja na teret zaposleniku ne predstavlja povredu radne obaveze;

b) postoje okolnosti koje iskljuĉuju disciplinsku odgovornost zaposlenika; i

c) nema dovoljno dokaza za utvrĊivanje odgovornosti zaposlenika.

(2) Ako pismeni odgovor nije dostavljan u roku iz stava 9. ĉlana 11. ovog Pravilnika, ili

ako komisija ne donese odluku zbog nekog od razloga iz stava 1. ovog ĉlana, predsjednik

komisije bez odlaganja preduzima sve potrebne radnje radi zakazivanja rasprave.

Ĉlan 13.

(Disciplinske komisije)

(1) Za voĊenje disciplinskog postupka i izricanje disciplinskih kazni nadležne su

disciplinske komisije.

(2) Prvostepena disciplinska komisija koja se sastoji od predsjednika i dva ĉlana i isto

toliko zamjenika koje imenuje rukovodilac organa na period od dvije godine.

(3) Drugostepena disciplinska komisija koja se sastoji od predsjednika i ĉetiri ĉlana i

isto toliko zamjenika koje imenuje rukovodilac organa na period od dvije godine.

(4) Zaposlenik protiv kojeg se vodi postupak može podnijeti zahtjev za izuzeće

predsjednika ili ĉlana komisije, iz razloga koji su Zakonom o upravnom postupku

("Službeni glasnik BiH", broj 29/02 i 12/04), predviĊeni kao razlog za izuzeće lica

ovlaštenog za voĊenje upravnog postupka.

(5) Po zahtjevu za izuzeće odluĉuje rukovodilac organa uprave, ĉija je odluka konaĉna.

Ĉlan 14.

(Disciplinski postupak)

(1) Postupak pred disciplinskim komisijama vodi se po principima upravnog postupka.

(2) Troškovi postupka po pravilu padaju na teret organa uprave, odnosno institucije u

kojoj se postupak i vodi.

(3) Troškove branioca iskljuĉivo snosi zaposlenik koji je branioca i angažovao.

(4) Zaposlenik snosi i troškove svjedoka, vještaka, tumaĉa ili prevodioca koje sam

poziva ili angažuje.

(5) Kada lice koje uĉestvuje u postupku svojom krivicom prouzrokuje odreĊene

troškove, isto je dužno same snositi.

Ĉlan 15.

(Skraćeni postupak)

(1) Prvostepena komisija može u skraćenom postupku riješiti stvar neposredno:

a) ukoliko se na osnovu priloženih pismenih dokaza zakljuĉi da nije potrebno

održavanje javne rasprave, a zaposlenik protiv kojeg se postupak vodi odrekne se javne

rasprave, ili (posebno kod lakših povreda službene dužnosti) zaposlenik ne insistira na

javnoj raspravi;

b) ukoliko zaposlenik postigne sporazum sa licem koje je podnijelo disciplinsku prijavu

i rukovodiocem organa uprave, kojim se utvrĊuje poĉinjena povreda i postiže saglasnost

o vrsti i visini kazne, te u tom sluĉaju komisija samo usvaja sporazum i odreĊuje kaznu

utvrĊenu u sporazumu.

(2) Protiv odluke prvostepene komisije po postignutom sporazumu iz stava 1. taĉka b)

ovog ĉlana, može se izjaviti žalba samo ukoliko rješenje komisije ne odgovara

postignutom sporazumu.

Ĉlan 16.

(Otvaranje javne rasprave)

(1) Komisija radi u punom sastavu.

Prije poĉetka rasprave predsjednik komisije utvrĊuje da li su prisutna sva pozvana

lica.

(2) Ako nije prisutan zaposlenik protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, a ne postoji

dokaz da mu je poziv uredno uruĉen ili ako je opravdao izostanak, rasprava se odlaže.

(3) U sluĉaju odlaganja rasprave, predsjednik komisije utvrĊuje mjesto, dan i sat

održavanja odložene rasprave.

(4) Ako je zaposlenik uredno pozvan, a razlog izostanka nije opravdao, rasprava će se

održati i bez njegovog prisustva.

(5) Ako na raspravi nije prisutan pokretaĉ postupka, odnosno lice koje on ovlasti, a

uredno je pozvan, rasprava će se održati.

Ĉlan 17.

(Zakazivanje i vođenje javne rasprave)

(1) Javnu raspravu zakazuje predsjednik disciplinske komisije.

(2) Javnom raspravom rukovodi predsjednik disciplinske komisije, koji daje i oduzima

rijeĉ, postavlja pitanja i traži objašnjenja.

(3) Uz predsjednika, pitanja mogu postavljati i ostali ĉlanovi disciplinske komisije, uz

prethodno odobrenje predsjednika.

(4) Predsjednik disciplinske komisije održava red na javnoj raspravi, te može upozoriti

prisutne na obavezu pristojnog ponašanja. Predsjednik može narediti da se sa javne

rasprave udalje sva lica koja ometaju red ili se nepristojno ponašaju, odnosno ako je to

potrebno da bi javna rasprava bila pravedna i dostojanstvena.

(5) Javna rasprava se po pravilu održava unutar jednog radnog dana. Ako se javna

rasprava ne može okonĉati do kraja radnog vremena, nastavak iste se zakazuje za prvi

sljedeći radni dan.

Ĉlan 18.

(Tok javne rasprave)

(1) Rasprava pred Disciplinskom komisijom poĉinje ĉitanjem Odluke o pokretanju

disciplinskog postupka, poslije ĉega se zaposlenik poziva da se izjasni o povredi službene

dužnosti koja mu se stavlja na teret.

(2) Nakon toga, predsjednik komisije ĉita odgovor zaposlenika na Odluku o pokretanju

disciplinskog postupka, kao i izjave svjedoka, ako su dostavljene komisiji.

(3) Nakon što se predsjednik komisije uvjerio da je zaposlenik razumio navode iz

Odluke o pokretanju postupka, pozvat će ga da se izjasni o tim navodima i da iznese

svoju odbranu.

(4) Zaposlenik i njegov branilac, ako ga ima, imaju pravo da tokom cijele rasprave

iznose ĉinjenice, predlažu dokaze, postavljaju pitanja svjedocima i pokretaĉu postupka,

daju objašnjenja i iznose odbranu na naĉin za koji smatraju da je za zaposlenika

najpovoljnija.

(5) Nakon saslušanja zaposlenika, pristupa se saslušanju pozvanih svjedoka, vještaka i

drugih pozvanih lica te ĉitaju spisi, dokumenti i izjave svjedoka koji ne prisustvuju javnoj

raspravi.

(6) Svjedoci ne prisustvuju javnoj raspravi dok zaposlenik daje izjavu. Svjedoci svoje

izjave iznose pojedinaĉno, iskljuĉivo jedan za drugim i to nakon saslušanja zaposlenika.

(7) Poslije dovršenog saslušanja svjedoka, predsjednik Komisije poziva zaposlenika da

se izjasni o navodima svjedoka.

Svjedok koji nije saslušan ne može prisustvovati saslušavanju drugih svjedoka.

(8) Ako disciplinska komisija ocijeni potrebnim, može se izvršiti suoĉenje izmeĊu

okrivljenog zaposlenika i pojedinih svjedoka, a mogu se izvršiti i druge potrebne radnje

postupka, predviĊene zakonom.

(9) U nastavku rasprave izvode se predloženi dokazi.

Predsjednik komisije odluĉuje koji dokazi i kojim redom će se izvoditi.

U toku disciplinskog postupka razmatra se mišljenje Sindikata, ako je dostavljeno

komisiji.

(10) Kada komisija utvrdi da su utvrĊene sve relevantne ĉinjenice, predsjednik komisije

će objaviti da je dokazni postupak završen.

(11) Po završetku dokazanog postupka, predsjednik komisije daje rijeĉ pokretaĉu

postupka, zatim zaposleniku, da u završnoj rijeĉi iznese svoju odbranu. Predsjednik

komisije može ograniĉiti vrijeme trajanja završne rijeĉi. Nakon završne rijeĉi

zaposlenika, predsjednik komisije proglašava da je rasprava zakljuĉena.

(12) Na kraju javne rasprave zaposlenik ili njegov branilac se pozivaju da iznesu

završnu rijeĉ. Predsjednik komisije može ograniĉiti vrijeme trajanja završnih rijeĉi.

Ĉlan 19.

(Zapisnik o radu disciplinske komisije)

(1) Zapisnik o radu Disciplinske komisije se vodi na raspravi.

(2) U uvodu zapisnika mora se naznaĉiti sastav komisije, ime i prezime zaposlenika ĉija

se odgovornost utvrĊuje, mjesto i datum održavanja rasprave, naznaku da li je rasprava

javna ili je javnost iskljuĉena, da li zaposlenik ima branioca i njegovo ime i vrijeme

poĉetka rasprave.

(3) U zapisnik se unose oni podaci koje predsjednik komisije smatra da su znaĉajni za

utvrĊivanje disciplinske odgovornosti zaposlenika.

(4) Zapisnik mora biti potpisan od ĉlanova komisije, zaposlenika i zapisniĉara.

(5) Zaposlenik ĉija se odgovornost utvrĊuje ima pravo da pregleda završeni zapisnik i

da stavi primjedbe u pogledu sadržaja i da traži ispravku zapisnika.

Ĉlan 20.

(Vijećanje i glasanje)

(1) Nakon što predsjednik Disciplinske komisije zakljuĉi javnu raspravu, komisija se

povlaĉi na vijećanje i glasanje.

(2) Vijećanje se vrši bez prisustva javnosti i o njemu se sastavlja poseban zapisnik.

(3) Prilikom donošenja odluke, komisija uzima u obzir težinu povrede i njene

posljedice, stepen odgovornosti zaposlenika, uvjete pod kojim je povreda uĉinjena,

olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, raniji rad i ponašanje zaposlenika i druge okolnosti

koje mogu biti od uticaja za utvrĊivanja odgovornosti zaposlenika.

Ĉlan 21.

(Odluke prvostepene disciplinske komisije)

(1) Prvostepena disciplinska komisija može da odluĉi:

a) da odbaci Odluku o pokretanju disciplinskog postupka jer nije uložen u zakonskom

roku, ili je uložen od strane neovlaštenog lica (nedopušten), ili je uložen zbog radnje koja

ne predstavlja povredu službene dužnosti;

b) da odbije Odluku o pokretanju disciplinskog postupka kao neosnovanu i oslobodi

zaposlenika odgovornosti, jer nije utvrĊeno da je zaposlenik poĉinio povredu službene

dužnosti, ili je utvrĊeno da je nije poĉinio svojom krivicom, ili je utvrĊeno da je povredu

poĉinio u neuraĉunljivom stanju osim ako je sam sebe doveo u privremeno neuraĉunljivo

stanje;

c) da obustavi disciplinski postupak, ako je o istoj stvari pokrenut kriviĉni postupak;

d) da izrekne disciplinsku kaznu propisanu zakonom.

(2) Odluka se donosi u obliku rješenja i dostavlja se zaposleniku, rukovodiocu organa

uprave i licu koje je podnijelo disciplinsku prijavu, u skladu sa Zakonom o upravnom

postupku. Rješenje potpisuje predsjednik komisije, a ovjerava se peĉatom institucije.

(3) Nakon vijećanja i glasanja Komisija je dužna zaposleniku usmeno saopćiti odluku a

odluku u pismenom obliku donijeti u roku od deset dana od dana donošenja.

Ĉlan 22.

(@alba)

(1) Protiv odluke prvostepene komisije zaposlenik i rukovodilac organa uprave mogu

putem prvostepene disciplinske komisije uložiti žalbu drugostepenoj disciplinskoj

komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke.

(2) Podnosilac disciplinske prijave može drugostepenoj disciplinskoj komisiji podnijeti

žalbu protiv akta rukovodioca organa kojim je odluĉeno da nema mjesta pokretanju

disciplinskog postupka.

Ĉlan 23.

(Drugostepeni disciplinski postupak)

(1) Drugostepena disciplinska komisija žalbu razmatra na zatvorenoj sjednici, cijeneći

naroĉito da li je u prvostepenom postupku potpuno i pravilno utvrĊeno ĉinjeniĉno stanje,

da li je izreĉena odgovarajuća disciplinska kazna i da li su pravilno primijenjeni

odgovarajući propisi.

(2) Ukoliko ocijeni potrebnim da ponovo sasluša zaposlenika ili druge uĉesnike u

prvostepenom postupku, ili nekog od svjedoka i drugih lica koji su dali iskaz u

prvostepenom postupku, ili da pozove nove svjedoke ili vještake, ili da neposredno

izvede neki drugi dokaz (upotpunjenje dokaznog postupka), drugostepena disciplinska

komisija zakazuje javnu raspravu.

(3) Na tok javne rasprave pred drugostepenom komisijom primjenjuju se odredbe ovog

Pravilnika o toku javne rasprave pred prvostepenom komisijom.

Ĉlan 24.

(Odluke drugostepene disciplinske komisije)

(1) Nakon razmatranja žalbe, prvostepenog rješenja i spisa predmeta na osnovu kojih je

prvostepeno rješenje donijeto drugostepena disciplinska komisija može:

a) da odbaci žalbu kao neblagovremenu ili uloženu od strane neovlaštenog lica ili u

sluĉaju kada se žalba uopće ne može izjaviti (nedopuštena),

b) da odbije žalbu kao neosnovanu, kada utvrdi da je prvostepeni postupak proveden u

skladu sa propisima (pravilno) i na osnovu pravilno i potpuno utvrĊenog ĉinjeniĉnog

stanja, ili je u prvostepenom postupku bilo povreda, ali nije dokazano da su iste bile od

uticaja na pravilnost donesene odluke;

c) da usvoji žalbu, prvostepeno rješenje poništi i odbaci zahtjev za pokretanje

disciplinskog postupka, jer nije uložen u zakonskom roku, ili je uložen od strane

neovlaštenog lica (nedopušten), ili je uložen zbog radnje koja ne predstavlja povredu

službene dužnosti;

d) da usvoji žalbu, prvostepeno rješenje poništi, odbije zahtjev kao neosnovan i

oslobodi zaposlenika odgovornosti, jer nije utvrĊeno da je zaposlenik poĉinio povredu

službene dužnosti, ili je utvrĊeno da je nije poĉinio svojom krivicom, ili je utvrĊeno da je

povredu poĉinio u neuraĉunljivom stanju;

e) da usvoji žalbu, prvostepeno rješenje poništi i obustavi disciplinski postupak, ako je

o istoj stvari pokrenut kriviĉni postupak;

f) da usvoji žalbu, prvostepeno rješenje poništi i izrekne drugu disciplinsku kaznu

umjesto ranije izreĉene, ukoliko utvrdi da izreĉena disciplinska kazna nije odgovarajuća.

(2) Drugostepena disciplinska komisija ne može usvojiti žalbu i predmet vratiti na

odluĉivanje prvostepenoj komisiji, osim u sljedećim sluĉajevima:

a) ako je rukovodilac organa uprave odluĉio da nema mjesta pokretanju disciplinskog

postupka zbog oĉigledno neosnovane prijave, a drugostepena komisija zakljuĉi da prijava

nije oĉigledno neosnovana;

b) ako je sproveden skraćeni postupak, a nije po odredbama ovog Pravilnika bilo

osnova za provoĊenje skraćenog postupka;

c) ako nekom od uĉesnika postupka, protivno propisima, a naroĉito propuštanjem

dostavljanja, nije data mogućnost da prisustvuje javnoj raspravi;

d) ako je u sastavu prvostepene komisije odluĉivao ĉlan koji je morao biti izuzet.

(3) Odluke drugostepene disciplinske komisije iz stava 1. ovog ĉlana su konaĉne.

Ĉlan 25.

(Preinačenja odluke)

(1) Ukoliko je samo zaposlenik izjavio žalbu na izreĉenu disciplinsku kaznu, kazna

izreĉena u drugostepenom disciplinskom postupku ne može biti nepovoljnija od ranije

izreĉene.

(2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana, odnosno kada je samo zaposlenik izjavio žalbu, a

pravilna odluka bi rezultirala nepovoljnijom kaznom po zaposlenika u odnosu na ranije

izreĉenu, drugostepena disciplinska komisija odbija žalbu kao neosnovanu i potvrĊuje

odluku prvostepene disciplinske komisije.

Ĉlan 26.

(Sudska zaštita)

(1) Konaĉne odluke drugostepene disciplinske komisije mogu se osporavati samo

podnošenjem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom.

(2) Rok za podnošenje tužbe je trideset dana od dana prijema odluke drugostepene

disciplinske komisije.

(3) U sudskom postupku svaka strana snosi svoje troškove.

POGLAVLJE III - IZVR[ENJE DISCIPLINSKIH KAZNI I KRIVIĈNE ODREDBE

Ĉlan 27.

(Način izvršenja disciplinskih kazni)

(1) Izreĉena disciplinska kazna se izvršava kada postane konaĉna.

(2) Disciplinska kazna, pismena opomena i pismeni ukor izvršavaju se samim

uruĉenjem odluke komisije i ulaganjem odluke u personalni dosije zaposlenika.

(3) Disciplinska kazna suspenzija sa radnog mjesta i plaće izvršava se tako što

rukovodilac organa uprave donosi rješenje kojim utvrĊuje da je zaposleniku izreĉena

kazna te u kom periodu zaposlenik neće dolaziti na posao i primati plaću i druge naknade,

danom uruĉenja rješenja.

(4) Disciplinska kazna degradiranje na niže radno mjesto izvršava se tako što

rukovodilac organa uprave donosi rješenje o rasporeĊivanju kojim je odreĊeno niže radno

mjesto na koje se zaposlenik degradira, kao i datum poĉetka rada na tom radnom mjestu.

(5) Disciplinska kazna prestanka radnog odnosa izvršava se tako što rukovodilac organa

uprave donosi Rješenje o prestanku radnog odnosa sa danom kojim je Odluka

disciplinske komisije postala konaĉna, danom uruĉenja rješenja.

Ĉlan 28.

(Evidencija o izrečenim disciplinskim kaznama)

(1) O izreĉenim disciplinskim kaznama vodi se evidencija.

(2) Evidenciju o disciplinskim kaznama vodi nadležna služba.

(3) Evidencija sadrži sljedeće podatke:

a) redni broj,

b) prezime i ime, radno mjesto i organizaciona pripadnost zaposlenika,

c) vrsta izreĉene disciplinske kazne,

d) broj i datum konaĉne odluke o izreĉenoj kazni,

e) datum izvršenja disciplinske kazne.

Ĉlan 29.

(Krivične odredbe)

(1) Novĉanom kaznom od 100,00 do 300,00 KM kaznit će se za prekršaj lice:

a) koje na javnoj raspravi i nakon opominjanja ometa red, uĉini nepristojnost ili se ne

pokorava nareĊenjima predsjednika komisije;

b) koje svojim podneskom povrijedi obiĉaje pristojnog i uljudnog ponašanja

komisijama i/ili instituciji.

(2) Izreĉena kazna za prekršaj ne iskljuĉuje disciplinsku, niti graĊansko-pravnu

odgovornost za uvredu i klevetu.

(3) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu rukovodilac organa

uprave dostavlja najkasnije u roku od osam dana od dana dostave podataka od strane

nadležne komisije.

DIO TREĆI -SUSPENZIJA

Ĉlan 30.

(Postupak suspenzije)

Zaposlenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede radne

obaveze, može biti suspendovan do konaĉnosti disciplinskog postupka.

Odluku o suspenziji iz prethodnog stava donosi rukovodilac organa cijeneći razloge za

suspenziju u svakom konkretnom sluĉaju.

Za vrijeme trajanja suspenzije iz stava 1. ovog ĉlana, zaposlenik ima pravo na 70% plaće

ostvarene u mjesecu koji je prethodio suspenziji.

Ako zaposleniku bude izreĉena disciplinska kazna za lakšu povredu radne obaveze ili

bude osloboĊen odgovornosti, ima pravo na razliku plaće do punog iznosa.

Protiv odluke o suspenziji zaposlenik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj

komisiji u roku od osam dana od dana prijema.

@alba iz prethodnog stava ne odgaĊa izvršenje odluke o suspenziji.

Ĉlan 31.

(Obavezna suspenzija)

(1) Zaposlenik će odmah biti suspendovan u sluĉaju:

a) da je protiv zaposlenika pokrenut kriviĉni postupak za djelo uĉinjeno na dužnosti, ili

b) da je zaposlenik u pritvoru.

Ĉlan 32.

(Preventivna suspenzija)

(1) Zaposlenik se može suspendovati u sluĉaju:

a) da je protiv njega pokrenut kriviĉni postupak ili istraga za djelo za koje je predviĊena

kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina, ili

b) da je uhvaćen u ĉinjenju kriviĉnog djela za koje je predviĊena kazna zatvora u

trajanju od najmanje pet godina.

DIO ĈETVRTI - MATERIJALNA ODGOVORNOST

Ĉlan 33.

(Materijalna odgovornost)

(1) Zaposlenik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnjom nepažnjom

prouzrokuje štetu, dužan je tu štetu nadoknaditi.

(2) Ako štetu prouzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koju

je prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio prouzrokovane štete, smatra se

da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu nadoknaĊuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je više zaposlenika štetu prouzrokovalo kriviĉnim djelom umišljajem, za štetu

odgovaraju solidarno.

(5) Ako se visina štete ne može utvrditi u taĉnom iznosu ili bi utvrĊivanje njenog iznosa

prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete utvrĊuje se u paušalnom

iznosu.

(6) Zaposlenik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese

štetu trećem licu i ako tu štetu nadoknadi institucija obavezan je nadoknaditi instituciji

isplaćeni iznos na ime štete, u roku od šest mjeseci od dana kada je institucija

nadoknadila tu štetu, shodno odredbama ĉlana 8. stav 2. Zakona o upravi ("Službeni

glasnik BiH", broj 32/02).

(7) Zaposlenik odgovara samo za stvarnu štetu.

Ĉlan 34.

(Komisije za štete)

(1) Postojanje štete i okolnosti pod kojima je nastala, njenu visinu, namjeru ili krajnju

nepažnju uĉinioca utvrĊuje prvostepena komisija za štete.

(2) Prvostepenu komisiju za štete imenuje rukovoditelj organa na period od dvije

godine, a sastoji se od predsjednika i dva ĉlana i isto toliko zamjenika.

(3) Protiv odluke prvostepene komisije za štete zaposlenik i rukovodilac organa imaju

pravo uložiti žalbu drugostepenoj komisiji za štetu u roku od osam dana od dana prijema

iste.

(4) Drugostepenu komisiju za štetu imenuje rukovoditelj organa na period od dvije

godine, a sastoji se od predsjednika i ĉetiri ĉlana i isto toliko zamjenika.

(5) Zaposlenik protiv kojeg se vodi postupak za naknadu štete može podnijeti zahtjev

za izuzeće predsjednika ili ĉlana komisije, iz razloga koji su Zakonom o upravnom

postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), predviĊeni kao razlog za izuzeće lica

ovlaštenog za voĊenje upravnog postupka.

(6) Po zahtjevu za izuzeće odluĉuje rukovodilac organa uprave, ĉija je odluka konaĉna.

Ĉlan 35.

(Postupak za naknadu štete)

(1) Postupak pred komisijama za štetu vodi se po pravilima upravnog postupka.

(2) Komisije donose odluke u formi rješenja.

(3) Ukoliko se po istom osnovu vodi i disciplinski postupak, postupak za naknadu štete

vodi se neovisno od disciplinskog postupka.

(4) Ukoliko je šteta priĉinjena kriviĉnim djelom postupak za naknadu štete se prekida

do pravosnažnog okonĉanja kriviĉnog postupka.

(5) Osim u sluĉaju poĉinjenog kriviĉnog djela, pokretanje postupka zastarijeva tri

godine od dana saznanja za štetu i uĉinioca, a najkasnije pet godina od dana nastanka

štete.

(6) Institucija shodno odredbama ĉlana 8. stav 2. Zakona o upravi ima pravo od

zaposlenika zahtijevati naknadu iznosa koji je isplatila zbog njihovog nezakonitog rada

na ime naknade štete, u roku od šest mjeseci od dana kada je nadoknadila štetu, ako je

šteta nastala namjerno ili krajnjom nepažnjom zaposlenika.

Ĉlan 36.

(Skraćeni postupak)

Prvostepena komisija može u skraćenom postupku riješiti stvar neposredno ukoliko

utvrdi da se na osnovu priloženih pismenih dokaza može utvrditi vrsta i visina štete, kao i

odgovornost za štetu, te nije potrebno vršiti saslušavanje svjedoka, odnosno vještaka.

Ĉlan 37.

(Poseban ispitni postupak)

(1) Poseban ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrĊivanja ĉinjenica i

okolnosti koje su znaĉajne za razjašnjenje stvari ili radi davanja mogućnosti zaposleniku

koji je prouzrokovao štetu da ostvari i zaštiti svoja prava i pravne interese.

(2) Javna rasprava se održava u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

(3) O troškovima postupka se odluĉuje u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

Ĉlan 38.

(Obustava postupka)

(1) Postupak za naknadu štete se obustavlja ukoliko štetnik prizna štetu i postigne

sporazum o naknadi štete sa institucijom.

(2) Ukoliko štetnik prizna da je odgovoran za štetu, ali ne postigne Sporazum o naknadi

štete, postupak će se nastaviti, ali će predmet postupka biti samo utvrĊivanje visine

nastale štete.

(3) Rješenjem se obustavlja postupak ukoliko se utvrdi da:

a) nema štete ili se ne može utvrditi ko je odgovoran za nastalu štetu (štetnik

nepoznat);

b) za štetu nije odgovoran zaposlenik institucije, nego treće lice;

c) štetu jeste prouzrokovao zaposlenik institucije, ali je istom prestao radni odnos.

(4) Ukoliko se utvrdi nepostojanje namjere ili krajnje nepažnje, zaposlenik se rješenjem

oslobaĊa obaveze naknade štete.

(5) U sluĉajevima iz stava (3) taĉ. b) i c), kompletan predmet će se odmah proslijediti

Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine, na dalji postupak.

Ĉlan 39.

(Naknada štete)

(1) Ukoliko se utvrdi postojanje štete, kao i da je šteta uĉinjena namjerno ili iz krajnje

nepažnje, komisija rješenjem utvrĊuje visinu štete i obavezu štetnika da istu naknadi

instituciji.

(2) U sluĉaju više štetnika, svaki se obavezuje da štetu naknadi u iznosu koji je

prouzrokovao, a ako se dijelovi ne mogu utvrditi, svi štetnici se obavezuju da štetu

naknade u jednakim dijelovima.

(3) U sluĉaju kada je šteta prouzrokovana kriviĉnim djelom sa umišljajem, a štetnicima

nije prestao radni odnos, isti se obavezuju da štetu naknade solidarno.

(4) Ukoliko se naknada štete ne može utvrditi u taĉnom iznosu ili bi utvrĊivanje

izazvalo nesrazmjerne troškove (prvenstveno zbog troškova vještaĉenja), prvostepena

komisija za štetu istu utvrĊuje u paušalnom iznosu.

(5) Paušalni iznos odreĊuje prvostepena komisija za štete po slobodnoj ocjeni, bez

vještaĉenja, odnosno drugih oblika odreĊivanja koji zahtijevaju nesrazmjerne troškove.

(6) Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrĊenog paušalnog iznosa,

rukovodilac organa uprave može posebno zahtijevati u žalbenom postupku naknadu u

visini stvarno prouzrokovane štete.

Ĉlan 40.

(Smanjenje i oslobađanje od obaveze naknade štete)

(1) Zaposleniku koji se nalazi u stanju socijalne potrebe, tako da bi mu naknada štete

priĉinila veće materijalne troškove odnosno oskudicu, a nije ranije bio odgovoran za

štetu, može se smanjiti obaveza naknade štete do procenta od najviše 60% od utvrĊenog

iznosa naknade štete, odlukom koju komisija za štete donosi na liĉni zahtjev zaposlenika

uz podnesenu odgovarajuću dokumentaciju koja potvrĊuje navedeno stanje socijalne

potrebe.

(2) Zaposlenik koji pokazuje natprosjeĉne rezultate u radu, a nije ranije disciplinski

kažnjavan niti bio odgovoran na naknadu štete, može se osloboditi od obaveze naknade

štete odlukom komisije za štete, koja se donosi po službenoj dužnosti, i to:

a) u cjelokupnom iznosu, kada je rijeĉ o simboliĉnoj šteti;

b) u procentu do 30%, kada je rijeĉ o šteti koja nije simboliĉna, ali nije rijeĉ ni o većoj

šteti, a zaposlenik je pristao da štetu naknadi.

(3) Pod pojmom simboliĉna šteta podrazumijeva se šteta koja ne prelazi iznos prosjeĉne

mjeseĉne plaće zaposlenih u instituciji.

(4) Pod pojmom veća šteta podrazumijeva se šteta koja prelazi iznos od 2.000,00 KM.

(5) Pod ranijom odgovornošću za štetu, odnosno ranijim disciplinskim kažnjavanjem,

podrazumijeva se odgovornost za štetu, odnosno disciplinska kazna, izreĉena u tri

posljednje godine koje prethode štetnom dogaĊaju.

Ĉlan 41.

(Drugostepena komisija za štete)

(1) Protiv odluke prvostepene komisije za štete zaposlenik i rukovodilac organa uprave

mogu uložiti žalbu drugostepenoj komisiji za štete u roku od osam dana od dana prijema

odluke.

(2) Po žalbi, drugostepena komisija za štetu postupka u skladu sa Zakonom o upravnom

postupku.

(3) Rješenje drugostepene komisije za štete je konaĉno.

(4) Konaĉne odluke drugostepene komisije za štete zaposlenik može osporavati samo

podnošenjem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine.

(5) Rok za podnošenje tužbe je trideset dana od dana prijema odluke drugostepene

komisije za štete.

(6) Konaĉno rješenje kojim je utvrĊena obaveza naknade štete izvršna je isprava.

Ĉlan 42.

(Izvršenje odluka o naknadi štete)

(1) Institucija će pokušati da postigne sporazum sa zaposlenikom o izvršenju konaĉne

odluke o naknadi štete putem obroĉne otplate kroz administrativnu zabranu na plaću.

(2) U sluĉaju ako zaposlenik ne pristane na sporazum, pokrenut će se postupak sudskog

izvršenja u skladu sa odredbama zakona koje važe za sudsko izvršenje konaĉnih upravnih

akata, odnosno u skladu sa zakonom kojim je ureĊen izvršni postupak pred Sudom Bosne

i Hercegovine.

DIO PETI - PRIJELAZNE ODREDBE

Ĉlan 43.

(Prijelazne odredbe)

(1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju da važe odredbe akata kojima je

u institucijama regulisana disciplinska i materijalna odgovornost zaposlenika.

(2) Komisije iz ĉl. 13, i 34. ovog Pravilnika rukovodilac organa će imenovati u roku od

trideset dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

(3) Svi postupci, koji do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika nisu pravosnažno

okonĉani, okonĉat će se po odredbama ovog Pravilnika.

DIO [ESTI - ZAVR[NE ODREDBE

Ĉlan 44.

(Završna odredba)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku

BiH", od kada će se i primjenjivati.

VM broj 131/07

6. septembra 2007. godine

Sarajevo