Pravila Za Izradu Zakona i Drugih Propisa RS

Iurisprudentia Pale 2012/2013

1

PRAVILA ZA IZRADU ZAKONA I DRUGIH PROPISA

REPUBLIKE SRPSKE

PRVI DIO IZRADA PROPISA GLAVA I OSNOVNE ODREDBE

Predmet pravila lan 1.

Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske (u daljem tekstu: Pravila)

ureuju se naela i pravna tehnika za izradu zakona, podzakonskih propisa i drugih optih akata (u daljem tekstu: propisi); struktura i sistematika propisa; izrada amandmana, izmjena i dopuna, preienog teksta i ispravke propisa; stupanje propisa na snagu; struktura i sadraj obrazloenja; normativni oblik, jezik, stil i nain pisanja propisa; planiranje izrade propisa i organizacija normativnih poslova.

Jedinstvena primjena pravila lan 2.

(1) Pravila su duni primjenjivati prilikom izrade propisa ovlateni predlagai za

donoenje zakona, Vlada, republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave. (2) Odredbe ovih pravila koje se odnose na zakone shodno se primjenjuju na

podzakonske propise i na opte akte jedinica lokalne samouprave, a mogu se shodno primjenjivati i na druge opte akte.

(3) Pravila u postupku izrade optih akata mogu primjenjivati ustanove, preduzea i drugi pravni subjekti.

Odstupanje od pravila lan 3.

Ako se propisom ureuju pitanja koja zahtijevaju njegovu posebnu strukturu ili formu, nadleni organ jedinice lokalne samouprave moe odstupiti od pravila koja se odnose na zakone i podzakonske propise utvrene Pravilima, a predlaga propisa je duan da razloge za to posebno obrazloi.


2

Naela lan 4.

(1) Pravila obezbjeuju da se u izradi propisa potuju ustavne odredbe o podjeli vlasti i

podjeli nadlenosti, o ustavnosti i zakonitosti, jednakosti i ravnopravnosti, objavljivanju i stupanju na snagu propisa, zabrani povratnog dejstva i prestanku vaenja propisa.

(2) Pravila obezbjeuje potovanje naela jednoobraznosti i meusobne usklaenosti propisa, ije norme treba da odraavaju skladnu, jedinstvenu, jasnu, preciznu, saetu i loginu cjelinu. (3) Zakonom se ne mogu urediti pitanja koja se ureuju Ustavom Republike Srpske, niti se mogu utvrditi ovlatenja za postupanje institucija vlasti izvan ustavnih odredbi iz stava 1. ovog lana. GLAVA II STRUKTURA ZAKONA 1. lan i sastavni elementi lana

lan lan 5.

(1) lan je osnovna klasifikaciona jedinica u zakonu, a sadri jednu ili vie pravnih normi

koje se mogu zaokruiti u jednu loginu cjelinu. (2) Zakon sadri najmanje dva lana.

(3) lan se oznaava rijeju: lan sa odgovarajuim arapskim brojem iza koga se stavlja taka, poevi od broja jedan, a zatim po redosljedu do poslednjeg lana u zakonu. (4) lanovi mogu imati nazive, s tim da svaki lan u zakonu ima naziv.

(5) U zakonu koji prema sloenosti izrade i obimu sadraja predstavlja sistemski zakon, lanovi obavezno imaju nazive.

(6) Naziv lana je kratak i odgovara njegovoj sadrini, a pie se malim podebljanim slovima iznad odgovarajueg broja lana.

(7) lan koji sadri vie pravnih normi rasporeuje se na stavove.

Stav lan 6.

(1) Stav poinje novim redom i oznaava se arapskim brojem u obostranoj zagradi

poevi od broja jedan. (2) Ako lan sadri samo jedan stav, ne vri se brojano obiljeavanje. (3) Svaka reenica koja predstavlja novu misaonu cjelinu, odnosno koja sadri novu

pravnu normu, pie se u pravilu, kao novi stav. (4) Stavovi se mogu dijeliti na take koje se oznaavaju arapskim rednim brojem sa

jednostranom zagradom poevi od broja jedan. (5) Take se mogu dijeliti na podtake koje se oznaavaju arapskim brojem sa takom

poevi od broja jedan. (6) Podtake se mogu dijeliti na alineje koje se oznaavaju crtom.


3

(7) lan i stav se zavravaju takom, a take, podtake i alineje zapetom. 2. Grupisanje lanova u ire klasifikacione jedinice

ire klasifikacione jedinice lan 7.

(1) Zavisno od obima i sadraja zakona, lanovi se mogu grupisati u ire klasifikacione

jedinice: dijelove, glave, odjeljke i pododjeljke. (2) Zakon se moe dijeliti na dijelove kao najire klasifikacione jedinice i sadri najmanje

dva dijela. (3) Dio se dijeli na glave i sadri najmanje dvije glave. (4) Glava se moe dijeliti na odjeljke i sadri najmanje dva odjeljka. (5) Odjeljak se moe dijeliti na pododjeljke i sadri najmanje dva lana. (6) U zakonu koji sadri do 30 lanova, lanovi se u pravilu, navode u nizu i ne grupiu se.

Dio lan 8.

(1) Dio se koristi u zakonima sa obimnijom materijom ili za isticanje posebnih tematskih

oblasti. (2) Dio se oznaava rednim brojem poevi od broja jedan i pie se velikim podebljanim

slovima (na primjer: PRVI DIO, DRUGI DIO). (3) Naziv dijela pie se istim velikim podebljanim slovima na poetku reda, iznad oznake

broja glave, a ispod oznake broja dijela.

Glava lan 9.

(1) Glava se oznaava odgovarajuim podebljanim rimskim brojem poevi od broja

jedan koji se pie iza rijei "glava" (na primjer: GLAVA I, GLAVA II). (2) Naziv glave pie se istim velikim podebljanim slovima na poetku reda, iznad lana, a

ispod oznake broja glave. (3) Velika slova kojima se oznaava glava i naziv glave ne mogu biti vea od velikih

slova kojima se oznaava dio i naziv dijela zakona.

Odjeljak i pododjeljak lan 10.

(1) Odjeljak se oznaava podebljanim arapskim brojem sa takom poevi od broja jedan,

koji se pie iznad teksta odjeljka. (2) Naziv odjeljka pie se malim podebljanim slovima u istom redu iza broja odjeljka. (3) Pododjeljak se oznaava podebljanim arapskim brojem sa takom, poevi od broja

jedan, tako da se iza broja odjeljka oznaava broj pododjeljka.


4

(4) Naziv pododjeljka pie se ispod naziva odjeljka, malim podebljanim slovima, a iza broja pododjeljka.

(5) Prvi broj koji se navodi je broj odjeljka, a pored njega se navodi numeriki niz koji slijedi (na primjer: 1. Naziv odjeljka, a 1.1. Naziv pododjeljka, 1.2. Naziv pododjeljka...). GLAVA III SISTEMATIKA ZAKONA 1. Naziv, sistematika i datiranje

Naziv zakona

lan 11.

(1) Naziv zakona saeto i kratko izraava predmet ureivanja. (2) Ako zakon ureuje dvije ili vie razliitih materija, naziv zakona izraava onu

materiju koja je za zakon najznaajnija. (3) Ukoliko je naziv Republika Srpska bitna odrednica zakona, naziv zakona moe da

sadri i rijei: Republika Srpska. (4) Naziv zakona se pie velikim podebljanim slovima bez skraenica i bez znakova

interpunkcije.

Sistematika odredbi lan 12.

U zavisnosti od sadraja i obima ureivanja, u zakonu se vri razvrstavanje odredaba po

njihovoj srodnosti u odgovarajue cjeline, a prema sljedeem redosljedu: 1) osnovne odredbe, 2) sadrinske odredbe, 3) kaznene odredbe, 4) prelazne odredbe i 5) zavrne odredbe.

Prilozi lan 13.

(1) Zakon moe da sadri jedan ili vie priloga, a koji se piu iza zavrnih odredbi. (2) Prilog je sastavni dio zakona uz koji se donosi i u tekstu zakona se navodi predmet

materije date u prilogu. (3) U prilogu zakona objavljuju se sadraji koje je zbog posebnog naina iskazivanja tehnikih

podataka potrebno izdvojiti u posebnu cjelinu i koji se ne mogu izraziti na normativan nain, a sastoje se od programa, tabela, spiskova, tarifa i sl.

(4) Prilozi imaju jednoobraznu strukturu i jasan sadraj, uz potovanje pravila strune discipline kojoj pripadaju.

(5) Prilozi se oznaavaju velikim podebljanim slovima i arapskim brojevima, poevi od broja jedan (na primjer: PRILOG 1., PRILOG 2.)


5

Datiranje lan 14.

Datiranje je vremenska klauzula koja pokazuje datum kada je zakon usvojen, a pie se

ispod teksta zakona.

2. Osnovne odredbe

Sadraj osnovnih odredbi lan 15.

(1) Osnovne odredbe u pravilu, sadre: 1) predmet ureivanja, 2) cilj ureivanja, 3) naela na kojima se zakon zasniva, 4) oblast odnosa koji se ureuju zakonom, 5) odnos zakona sa drugim zakonima, 6) objanjenje pojedinih izraza i pojmova koji se koriste u zakonu. (2) U zakonu manjeg obima i jednostavnijeg sadraja koji ima do 30 lanova nisu

obavezne osnovne odredbe kao posebna cjelina, ni klasifikacija odredbi na nain propisan u stavu 1. ovog lana.

Naela na kojima se zasniva zakon

lan 16. Naela izraavaju osnovne vrijednosti i pravila u odreenoj oblasti drutvenih odnosa koji se zakonom ureuju, a od znaaja su za cjelinu zakona i interpretaciju odredaba zakona.

Odnos zakona sa drugim zakonima

lan 17. Odnos zakona sa drugim zakonima ureuje se u sluajevima:

1) supsidijarne primjene zakona, 2) shodne primjene zakona, 3) kada odreena oblast drutvenih odnosa ili odreena vrsta postupka, zbog specifinosti

nekog odnosa ili postupka, koji su ureeni drugim zakonom, zahtijeva izuzimanje od optih pravila utvrenih za odreenu oblast ili postupak,

4) kada se zbog specifinosti materije ne ureuju sva pitanja ve upuuju na primjenu drugog zakona i

5) u drugim sluajevima.


6

Objanjenje izraza i pojmova lan 18.

Objanjenje izraza i pojmova se pie ako postoje nedoumice o znaenju nekog izraza, odnosno pojma ili da bi se objasnili izrazi, odnosno pojmovi koji su struni, dvosmisleni, stranog porijekla ili imaju posebno znaenje, osim u sluajevima kada je znaenje izraza, odnosno pojma objanjeno u sadraju propisa ili definisano drugim propisom.

Pisanje objanjenja izraza i pojmova

lan 19.

(1) Objanjenje izraza i pojmova pie se kratko i jasno, a koriste se zajedniki i nedvosmisleni izrazi koje nije potrebno dalje definisati. (2) Objanjenje izraza i pojmova nema karakter, odnosno snagu pravne norme kojom se stvaraju prava i obaveze. (3) Svi izrazi, odnosno pojmovi ije se znaenje objanjava navode se u jednom lanu na kraju osnovnih odredbi, a oznaavaju se brojem sa zagradom i piu malim slovima. (4) Izraz, odnosno pojam ije je znaenje predmet objanjenja dosljedno se koristi kroz itav tekst zakona. 3. Sadrinske odredbe 3.1. Struktura sadrinskih odredbi

Predmet sadrinskih odredbi

lan 20. Sadrinskim odredbama se ureuju: 1) prava i obaveze subjekata, 2) ovlaenja za donoenje podzakonskih propisa, 3) postupak ostvarivanja prava i izvravanja obaveza, 4) postupanje organa za primjenu zakona.

Cjelovito i sistematino ureivanje lan 21.

(1) Pri utvrivanju sadraja i obima zakona nastoji se jednim zakonom obuhvatati sva

pitanja i sve odnose iz jedne oblasti, odnosno odreenu materiju cjelovito i sistematino urediti. (2) Jednim zakonom ne mogu se ureivati pitanja koja su predmet ureivanja drugog

zakona, odnosno koja su prethodno ureena drugim zakonom.

Vrste sadrinskih odredbi lan 22.

(1) Sadrinske odredbe imaju za predmet ureivanja pitanja materijalnopravne, procesne

i organizacione prirode. (2) Materijalnopravne odredbe odnose se na prava i obaveze subjekata i ovlatenja za

donoenje propisa.


7

(3) Procesne odredbe odnose se na postupak ostvarivanja prava i izvravanja obaveza koje su propisane odredbama materijalnopravne prirode.

(4) Organizacione odredbe odnose se na organe potrebne za primjenu zakona. (5) Odredbe se sistematizuju sljedeim redosljedom: materijalnopravne, procesne,

organizacione odredbe.

Ovlatenja lan 23.

(1) Ovlatenja se piu poslije prava i obaveza, a odnose se na nadlene organe i

podzakonske propise koje su obavezni da donesu u cilju sprovoenja zakona. (2) Ovlatenjima se odreuje organ nadlean za donoenje podzakonskog propisa i

predmet podzakonskog propisa. (3) Ako zakon sadri vei broj ovlatenja za donoenje podzakonskih propisa, odredbe

koima se daju takva ovlatenja mogu se grupisati u posebne klasifikacione jedinice. 3.2. Novi pravni subjekti i posebni upravni postupci

Novi pravni subjekt lan 24.

Ako se zakonom osniva novi pravni subjekt obavezno se ureuje njegov pravni status,

djelatnost i nain rukovoenja, a mogu se urediti i druga pitanja.

Poseban upravni postupak lan 25.

Odredbe o primjeni kojima se propisuju postupci obavezno sadre sluajeve u kojima se iskljuuje primjena pravila opteg upravnog postupka.

4. Kaznene odredbe

Pojam kaznenih odredbi lan 26.

(1) Kaznene odredbe su dio zakona kojima se propisuju sankcije za sluaj krenja

odreene odredbe zakona. (2) Kaznene odredbe sadre zakoni koji sadre nareujue i zabranjujue norme.

Propisivanje kaznenih odredbi

lan 27.

(1) Prilikom propisivanja kaznenih odredaba neophodno je: 1) precizno utvrditi bie djela, odnosno protivpravnu radnju i subjekt odgovornosti, 2) vrstu i visinu pojedinih sankcija urediti u skladu sa optim propisima o kaznenim

sankcijama,


8

3) vrstu i visinu sankcije urediti u granicama zakonom utvrenog minimuma i maksimuma,

(2) Ne mogu se propisivati kazne koje su propisane drugim zakonom za istu protivpravnu radnju.

(3) Krivina djela i krivine sankcije se propisuju, u pravilu, krivinim zakonom. Sistematizovanje kaznenih odredbi

lan 28. (1) Kaznene odredbe mogu se sistematizovati u jedan ili vie lanova, tako da se prekraji

za koje su propisane stroije sankcije sistematizuju prije prekraja za koje se propisane blae sankcije. (2) Ako lan sadri razliite vrste sankcija, te se sankcije navode odreenim redosljedom poevi od najstroije sankcije. (3) Odredbe o prekrajnoj odgovornosti pravnih lica se sistematizuju prije odredaba o prekrajnoj odgovornost fizikih lica ili odgovornosti odgovornog lica u pravnom licu. 5. Prelazne odredbe

Odnosi koji su nastali za vrijeme vaenja ranijeg zakona

lan 29.

(1) Prelaznim odredbama ureuju se odnosi izmeu zakona koji prestaje da vai i novog zakona u pogledu njihovog dejstva na odnose, situacije i sluajeve koji su nastali za vrijeme vaenja ranijeg zakona, a nisu okonani do dana stupanja na snagu novog zakona.

(2) Ako se novim zakonom drugaije ureuju materijalnopravni odnosi i postupak za ostvarivanje pojedinih prava, odnosno izvravanja obaveza, u prelaznim odredbama se propisuje, da e se postupak zapoet prema odredbama ranijeg zakona zavriti po odredbama tog zakona, izuzev ako nije drugaije predvieno zakonom.

Rokovi za preuzimanje i usklaivanje

lan 30.

(1) Ako se zakonom osniva novi subjekat u odreenoj oblasti, prelaznim odredbama se utvruju rokovi za preuzimanje prava i obaveza novog subjekta koji je nosilac tih prava i obaveza, kao i prestanak rada onog subjekta koji je bio nosilac prava i obaveza po zakonu koji prestaje da vai.

(2) Ukoliko je neophodno da postojei subjekti usklade svoj rad sa novim zakonom, u prelaznim odredbama se odreuje rok za usklaivanje.

Donoenje podzakonskih propisa

lan 31.

Prelazne odredbe sadre pravila o prelasku na novi sistem koji ureuje odreene odnose, situacije i sluajeve na drugaiji nain, pri emu se, u pogledu donoenja podzakonskih propisa, obavezno odreuje:

1) subjekat ureivanja,


9

2) naziv oblasti koja se ureuje, 3) predmet koji treba da se uredi i 4) rok za donoenje propisa.

Rokovi za donoenje podzakonskih propisa

lan 32.

(1) Prelaznim odredbama utvruju se rokovi za donoenje novih podzakonskih propisa. (2) Prelaznim odredbama se moe produiti vaenje podzakonskog propisa koji je

donesen na osnovu zakona koji je prestao da vai, ukoliko nije u suprotnosti sa novim zakonom. (3) Podzakonski propis iz stava 2. ovog lana donesen u skladu sa propisom koji prestaje

da vai moe ostati na snazi do isteka propisanog roka za donoenje novog podzakonskog propisa.

Sistematizacija prelaznih odredbi lan 33.

(1) Ako imaju jedan lan prelazne odredbe se obavezno objedinjuju sa zavrnim odredbama u jednu klasifikacionu jedinicu.

(2) Ako se prelazne i zavrne odredbe objedinjuju u jednu klasifikacionu jedinicu, ona se oznaava zavisno od broja prelaznih i zavrnih odredbi (pod nazivom: Prelazne i zavrne odredbe, ili Prelazna i zavrne odredbe, ili Prelazne i zavrna odredba, ili Prelazna i zavrna odredba). 6. Zavrne odredbe

Predmet zavrnih odredbi lan 34.

(1) Zavrnim odredbama odreuje se: 1) datum stupanja zakona na snagu, 2) prestanak vaenja ranijeg zakona. (2) Zavrnim odredbama moe se odrediti vremensko vaenje zakona. (3) Zavrnim odredbama moe se odrediti povratno dejstvo pojedinih odredaba zakona.

Prestanak vaenja ranijeg zakona lan 35.

(1) U odredbama o prestanku vaenja ranijeg zakona obavezno se navode svi zakoni, odnosno dijelovi zakona koji

prestaju da vae, ukljuujui broj i godinu izdanja Slubenog glasnika Republike Srpske (u daljem tekstu: Slubeni glasnik) u kojem su objavljeni.

(2) Kada se iz pravnog sistema Republike Srpske donoenjem novog zakona uklanjaju zakoni donijeti prije stupanja na snagu Ustava Republike Srpske (preuzeti iz ranijeg pravnog sistema), umjesto izraza: prestaje da vai, koristi se izraz: prestaje primjena.

Prestanak vaenja ranijeg propisa

lan 36. U odredbama o prestanku vaenja ranijeg propisa, navoenje se vri tako da se propisi

vie pravne snage stavljaju ispred propisa nie pravne snage, a ako su u pitanju propisi iste pravne snage navoenje se vri hronoloki prema vremenu njihovog donoenja.


10

Stupanje na snagu lan 37.

(1) Prije stupanja na snagu zakon se obavezno objavljuje u Slubenom glasniku. (2) Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, zakon moe stupiti na snagu u kraem roku ako to

zahtijevaju posebno opravdani razlozi, ali ne kraem od jednog dana. (4) U sluaju iz stava 3. ovog lana u obrazloenju nacrta i prijedloga zakona se

obavezno navode opravdani razlozi zbog kojih zakon treba ranije da stupi na snagu.

Primjena zakona lan 38.

(1) Prilikom odreivanja datuma stupanja na snagu zakona termini stupanje na snagu i

primjena zakona imaju isto znaenje, s tim da se koristi izraz stupanje na snagu. (2) Izuzetno, stupanje na snagu pojedinih odredaba ili cijelog zakona moe se odloiti na

rok dui od osam dana od dana objavljivanja, ali ne dui od godinu dana od dana objavljivanja.

7. Povratno dejstvo

Povratno dejstvo pojedinih odredaba zakona lan 39.

(1) Zakoni ne mogu imati povratno dejstvo. (2) Izuzetno, u skladu sa Ustavom Republike Srpske, zakonom se moe odrediti povratno

dejstvo pojedinih odredaba zakona, ako to zahtijeva opti interes utvren u postupku donoenja zakona.

(3) Razlozi postojanja opteg interesa za odreivanje povratnog dejstva pojedinih odredaba zakona se obavezno navode u obrazloenju nacrta, odnosno prijedloga zakona, tako da se nesumnjivo moe utvrditi postojanje opteg interesa.

Granice povratnog dejstva

lan 40.

(1) Ako se propisuje povratno dejstvo pojedinih odredaba zakona, obavezno se odreuje koliko vremena te odredbe mogu djelovati unazad.

(2) Granice povratnog dejstva se u pravilu, odreuju tako da ne obuhvate one pravne situacije koje su nastale i okonane za vrijeme vaenja ranijeg zakona, odnosno prava utvrena pravosnanim pojedinanim aktima i okonanim pravnim poslovima.

GLAVA IV OBRAZLOENjE ZAKONA I DRUGOG PROPISA

Sadraj obrazloenja zakona lan 41.


11

(1) Obrazloenje zakona obavezno sadri sljedee: 1) ustavni osnov za donoenje zakona, 2) miljenje Republikog sekretarijata za zakonodavstvo o saglasnosti zakona sa

Ustavom Republike Srpske i pravnim sistemom i usklaenost sa ovim pravilima, 3) miljenje Vlade kada je predlaga nacrta ili prijedloga zakona drugi ovlateni

predlaga dato u skladu sa Poslovnikom Narodne skuptine, 4) izjavu o usklaenosti zakona sa pravnim poretkom Evropske unije, i to u sluaju kada

je Vlada predlaga nacrta, odnosno prijedloga zakona, 5) razloge zbog kojih se predlae donoenje propisa, odnosno ciljevi koji se propisom

nastoje postii, 6) objanjenje razloga za donoenje zakona po hitnom postupku, kada je predloen hitan

postupak, 7) obrazloenje predloenih pravnih rjeenja i osnovnih pravnih instituta, 8) objanjenje uticaja zakona na uvoenje nove procedure na poslovanje privrednih

subjekata, ekonomsku opravdanost i svrhu uvoenja procedura, i to u sluaju kada je Vlada predlaga nacrta, odnosno prijedloga zakona,

9) prikaz ekonomske analize zakona za koje Vlada ocjeni da je potrebno sprovesti postupak po metodologiji procjene uticaja propisa, i to u sluaju kada je Vlada predlaga nacrta, odnosno prijedloga zakona,

10) podatke da li su sprovedene konsultacije prema pravilima za postupanje republikih organa uprave o ueu javnosti i konsultacijama u izradi zakona, i to u sluaju kada je Vlada predlaga nacrta, odnosno prijedloga zakona,

11) objanjenje opteg interesa zbog kojeg se predlae povratno dejstvo pojedinih odredaba zakona, ako nacrt ili prijedlog zakona sadri odredbe sa povratnim dejstvom,

12) objanjenje razloga zbog kojih se predlae da zakon stupi na snagu prije osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku,

13) procjenu ekonomske opravdanosti donoenja zakona i potrebnih finansijskih sredstava, izvore i nain obezbjeenja sredstava za izvravanje propisa,

14) reviziju postojeih propisa, ako je izvrena, 15) prikaz odluke Ustavnog suda Republike Srpske kojom je utvreno da zakon, odnosno

pojedine njegove odredbe nisu u saglasnosti sa Ustavom. (2) Ako se prijedlog zakona razlikuje od nacrta, obrazloenje prijedloga zakona obavezno

sadri razlike prijedloga u odnosu na nacrt zakona i razloge koji su uticali na te promjene, kao i prijedloge i miljenja na nacrt zakona koje predlaga nije usvojio i razloge zbog kojih ih nije usvojio.

(3) Ako se vre izmjene i dopune zakona, u prilogu propisa obraiva obavezno dostavlja i prepis lanova propisa koji se mijenjaju ili dopunjavaju i tekst predloenih izmjena tih lanova ugraen u tekst vaeih propisa.

Potreba donoenja novih zakona

lan 42. U obrazloenju nacrta, odnosno prijedloga zakona se navode zakoni, ukljuujui broj i godinu

izdanja Slubenog glasnika u kome su objavljeni, a koje je zbog donoenja novog zakona neophodno zamijeniti novim zakonom ili izmijeniti, odnosno dopuniti.


12

Vraanje zakona na doradu

lan 43. Ako obrazloenje zakona ne sadri obavezne elemente propisane ovim pravilima nacrt,

odnosno prijedlog zakona moe se vratiti na doradu ovlatenom predlagau.

Sadraj obrazloenja drugih propisa lan 44.

(1) Obrazloenje podzakonskih propisa obavezno sadri sljedee elemente: 1) zakonski, odnosno pravni osnov za donoenje propisa, 2) izjavu o usklaenosti sa pravnim poretkom Evropske unije, 3) razloge zbog kojih se predlae donoenje propisa, odnosno ciljevi koji se propisom

nastoje postii, 4) obrazloenje predloenih pravnih rjeenja i osnovnih pravnih instituta, 5) podatke da li su sprovedene konsultacije prema pravilima za postupanje republikih

organa uprave o ueu javnosti i konsultacijama u izradi propisa, 6) objanjenje razloga zbog kojih se predlae da propis stupi na snagu prije osmog dana

od dana objavljivanja u Slubenom glasniku, 7) reviziju postojeih propisa, ako je izvrena. (2) Obrazloenje propisa koji se donose u jedinicama lokalne samouprave obavezno

sadri sljedee elemente: 1) zakonski, odnosno pravni osnov za donoenje propisa, 2) razloge zbog kojih se predlae donoenje propisa, odnosno ciljevi koji se propisom

nastoje postii, 3) obrazloenje predloenih pravnih rjeenja i osnovnih pravnih instituta, 4) reviziju postojeih propisa, ako je izvrena.

Pravni osnov lan 45.

(1) Pravni osnov za donoenje propisa sadran je u propisanom ovlatenju za ureivanje

pojedine oblasti i za donoenje propisa. (2) U obrazloenju zakona kao ustavni osnov navodi se odredba Ustava Republike Srpske

kojom je dato ovlatenje Republici Srpskoj da odreenu oblast ureuje zakonom, odnosno druga ustavna odredba.

(3) U obrazloenju podzakonskog propisa, odnosno propisa jedinica lokalne samouprave kao zakonski ili drugi pravni osnov navodi se odredba kojom je dato ovlatenje nadlenom organu za donoenje podzakonskog propisa.

Usklaivanje sa pravnim poretkom Evropske unije

lan 46.

(1) U sluaju kada se, s ciljem usklaivanja zakonodavstva Republike Srpske sa pravnim poretkom Evropske unije, vri izmjena i dopuna postojeih propisa ili se donosi novi propis,


13

ovlateni predlagai koji pripremaju nacrt ili prijedlog propisa u pravilu, su duni da obezbijede pregled usklaenosti propisa sa pravnim tekovinama Evropske unije (acquis communautairea) i pravnim aktima Savjeta Evrope.

(2) Na postupak i nain usklaivanja propisa Republike Srpske sa pravnim poretkom Evropske unije primjenjuje se metodologija usklaivanja zakonodavstva Republike Srpske sa pravnom tekovinom Evropske unije, koju donosi Vlada Republike Srpske.

Razlozi i cilj donoenje propisa

lan 47.

(1) Razlozi za donoenje propisa i objanjenje odabrane politike se zasnivaju na dokazima da je odreenu materiju potrebno urediti navedenim propisom.

(2) Razlozi za donoenje propisa obavezno sadre analizu sadanjeg stanja i vrijednosti kojim se obraiva rukovodio i trenutnu politiku predlagaa propisa u vezi sa navedenim vrijednostima.

(3) U obrazloenju predloenih rjeenja potrebno je objasniti nain na koji e se predloenim rjeenjima postii cilj, a posebno ukazati na prava i obaveze koje nastaju za fizika i pravna lica.

Finansijska sredstva lan 48.

(1) Obrazloenje finansijskih sredstava sadri procjenu potrebnih sredstava, izvore i

nain obezbjeenja tih sredstava za sprovoenje propisa. (2) Predlaga iznosi procjenu oekivanih trokova i dobiti od donoenja i primjene

propisa. Revizija propisa

lan 49.

(1) U cilju izbjegavanja situacija u kojima bi propisi postali neprimjenjivi i prevazieni moe se vriti sistemska i periodina revizija vaeih propisa.

(2) Ako se odlue za reviziju propisa republiki organi uprave i organi jedinice lokalne samouprave kao obraivai propisa, duni su da dostave izvjetaj o provedenoj reviziji Vladi, odnosno nadlenom organu jedinice lokalne samouprave.

(3) U sluaju kada se pristupa vrenju sistemske revizije propisa, odlukom Vlade, odnosno odlukom nadlenog organa jedinice lokalne samouprave, formira se posebno tijelo koje ine predstavnici nadlenih republikih organa uprave, odnosno predstavnici nadlenih organa jedinice lokalne samouprave. GLAVA V VRSTA I STRUKTURA PODZAKONSKIH PROPISA 1. Vrste, obim i sadraj podzakonskih propisa


14

Vrste podzakonskih propisa

lan 50.

(1) Vlada donosi: uredbu, odluku, smjernice, rjeenje, instrukciju i druge podzakonske propise.

(2) Republiki organ uprave donosi: pravilnik, naredbu, uputstvo i druge podzakonske propise.

(3) Vlada i republiki organ uprave donose podzakonske propise kada su Ustavom Republike Srpske, zakonom, odnosno propisom Vlade izriito ovlateni za njihovo donoenje.

Obim ureivanja

lan 51.

(1) Vlada i republiki organi uprave ne mogu podzakonskim propisom ureivati pitanja koja se ureuju zakonom, niti donositi podzakonske propise koji nisu u skladu sa zakonom i naelima na kojima je zakon zasnovan.

(2) Podzakonskim propisom republikog organa uprave ne mogu se davati ovlatenja za donoenje drugog podzakonskog propisa.

Sadraj podzakonskog propisa lan 52.

(1) Uredba, odluka, smjernice, rjeenje, pravilnik, naredba, uputstvo i ostali opti akti

sadre: 1) uvod (preambulu) i naziv, 2) sadraj, odnosno tekst propisa, 3) potpis ovlatenog lica i 4) broj i datum propisa. (2) Podzakonski propisi iz stava 1. ovog lana mogu da sadre i priloge, kao sastavne

dijelove, kada se oblik i sadraj priloga zbog specifinosti materije ne moe izraziti na normativan nain (tabele, skice, programi, grafikoni i sl.).

(3) Izuzetno, prilozi iz stava 2. ovog lana mogu imati i normativan sadraj u sluaju podzakonskih propisa kojima se ureuje materija tehnikog karaktera i vri usklaivanje sa pravnim poretkom Evropske unije, uz obavezno navoenje izvora prava Evropske unije u fus noti.

(4) U odgovarajuoj odredbi propisa kojom se utvruje sadraj navodi se da on sadri i odreene priloge, koji su njegov sastavni dio.

(5) Prilog se oznaava odgovarajuim arapskim rednim brojem i velikim slovima. (6) Prilog se nalazi na kraju propisa i predstavlja sastavni dio propisa.


15

Uvod podzakonskog propisa lan 53.

(1) Uvod uredbe, pravilnika, naredbe i uputstva i drugih propisa sadri pravni osnov za

donoenje, naziv organa koji donosi propis, odnosno ovlateno lice u organu i datum donoenja propisa.

(2) Kada je pravni osnov za donoenje podzakonskog propisa iz stava 1. ovog lana sadran u zakonu ili drugom propisu, u uvodu se navodi broj Slubenog glasnika, odnosno drugog slubenog glasila u kome je propis objavljen, ukljuujui sve izmjene i dopune. 2. Struktura podzakonskih propisa i propisivanje sankcije

Struktura podzakonskog propisa

lan 54.

(1) Osnovna klasifikaciona jedinica uredbe i pravilnika jeste lan. (2) Osnovna klasifikaciona jedinica u odluci je taka, koja se oznaava rimskim brojem

na sredini iznad teksta. (3) Osnovna klasifikaciona jedinica u smjernicama, naredbi, uputstvu i rjeenju je taka,

koja se oznaava arapskim brojem ispred teksta. (4) Podzakonski akti u kojima je osnovna klasifikaciona jedinica taka mogu imati

podtake i alineje, u zavisnosti od potrebe. (5) Podtake iz stava 4. ovog lana oznaavaju se arapskim brojem sa jednostranom

zagradom ispred teksta, a alineje sa crtom. (6) Kod podzakonskih propisa koji sadre do 30 lanova, lanovi se navode u nizu, ne

grupiu se.

Prekrajne sankcije lan 55.

Podzakonskim propisima, osim uredbe i odluke koje donosi Vlada, odnosno odluke koju

donosi skuptina jedinice lokalne samouprave, ne mogu se propisivati prekrajne sankcije.

GLAVA VI NAIN PISANjA IZMJENA I DOPUNA PROPISA I AMANDMANA NA ZAKON I BUDET 1. Izmjene i dopune propisa

Razlozi za izmjene i dopune propisa lan 56.

(1) Izmjene i dopune propisa vre se u sluaju kada propisi ne odgovaraju promjenama u

pravnom sistemu, promjenama u politici u odreenoj oblasti ili treba da se prilagode stvarnim potrebama, a mogu se vriti i u drugim sluajevima.


16

(2) Izmjene i dopune propisa vre se i u sluaju kada Ustavni sud Republike Srpske donese odluku da propis, odnosno pojedine njegove odredbe nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Naini izmjena i dopuna propisa

lan 57.

(1) Izmjene i dopune propisa mogu se vriti samo propisom iste vanosti (iste pravne snage) kao to je propis koji se mijenja i dopunjava i po istom postupku po kome se donosi propis koji se mijenja i dopunjava.

(2) Izmjenama i dopunama jednog propisa ne mogu se vriti izmjene i dopune drugog propisa, odnosno propisa koji ureuje drugu oblast.

(3) Izmjene i dopune Statuta jedinice lokalne samouprave mogu se vriti odlukom ako je to predvieno.

(4) Izmjenom i dopunom propisa ne moe se odstupiti od naela na kojima se zasniva osnovni tekst ili od sutinskih rjeenja osnovnog teksta propisa koji se mijenja i dopunjava.

(5) Izmjenama i dopunama propisa ne moe se vriti izmjena ili dopuna naziva propisa i zavrnih odredbi.

Naziv propisa o izmjenama i dopunama

lan 58.

(1) Termini izmjena i dopuna u nazivu propisa odgovaraju njegovom sadraju. (2) Ako se vri samo jedna izmjena propis se naziva: o izmjeni, a ako se vre dvije ili

vie izmjena propis se naziva: o izmjenama. (3) Ako se vri samo jedna dopuna propis se naziva: o dopuni, a ako se vre dvije ili

vie dopuna propis se naziva: o dopunama. (4) Ako se vri jedna izmjena i vie dopuna propis se naziva o izmjeni i dopunama, a

ako se vri vie izmjena i jedna dopuna, propis se naziva o izmjenama i dopuni. (5) Ako se vri dvije ili vie izmjena i dvije ili vie dopuna, propis se naziva: o

izmjenama i dopunama.

Obaveza donoenja novog propisa lan 59.

(1) Ako se ukupno (uzimajui u obzir sve izvrene izmjene i dopune) vie od polovine lanova osnovnog teksta propisa mijenja, odnosno ako se dopunjava ili mijenja pravni osnov za donoenje propisa ili naziv propisa, pristupa se donoenju novog propisa.

(2) Ako je utvren preieni tekst zakona, ne mogu se vriti dalje izmjene i dopune, ve se pristupa donoenju novog zakona.

Uticaj novog propisa lan 60.

(1) Ako novi propis utie na druge propise, onda se u pravilu, istovremeno donosi novi

propis ili vre izmjene i dopune propisa na koje utie novi propis.


17

(2) Ako izmjene i dopune utiu na druge propise, onda se istovremeno u pravilu, vre izmjene i dopune tih propisa ili donosi novi propis. 2. Nain pisanja izmjena i dopuna

Uvodna odredba

lan 61. (1) Uvodna odredba propisa o izmjenama i dopunama sadri naziv propisa koji se mijenja i

dopunjuje, broj Slubenog glasnika u kome je objavljen, kao i brojevi svih slubenih glasnika u kojima su objavljene izmjene i dopune tog propisa i prvu odredbu u kojoj se vri izmjena i dopuna.

(2) U svakoj sljedeoj odredbi navodi se koja se odredba mijenja ili dopunjava i u emu se ta izmjena ili dopuna sastoji.

Dodavanje novih lanova

lan 62.

(1) Kada se izmjenama i dopunama propisa poslije odreenog lana osnovnog teksta dodaje jedan ili vie novih lanova, to se konstatuje u uvodnoj reenici, a poslije citira tekst novih lanova, s tim da se nad svakim od njih napie rije: ''lan'', sa odgovarajuim brojem.

(2) Znaci navoda stavljaju se ispred oznake prvog od lanova koji se dodaju i poslije teksta posljednjeg lana.

(3) Nov, odnosno novi lanovi, dobijaju broj lana poslije kojeg se dodaju, sa odgovarajuom slovnom oznakom pored broja, poevi od slova a (a, b, v...).

(4) Ako se u tekst propisa dodaje samo jedan lan, rije: ''lan'' ne skrauje se, a ako je rije o vie lanova onda se pie skraeno: l.''.

Dodavanje novih klasifikacionih jedinica

lan 63. U sluaju da se u propisu dodaju nove glave, novi odjeljci, novi pododjeljci onda nove

glave, novi odjeljci, novi pododjeljci dobijaju broj glave, odjeljka, pododjeljka poslije kojeg se dodaju, sa odgovarajuom slovnom oznakom pored broja, poevi od slova a (a, b, v, ...).

Izmjene i dopune propisa iji je osnovni klasifikacioni znak taka

lan 64. U propisima iji je osnovni klasifikacioni znak taka izmjene i dopune vre se tako to se

prije svake take napie odgovarajui broj.

Promjena i dodavanje stava lan 65.

(1) Ako se u lanu osnovnog propisa mijenja postojei stav, to se izraava rijeima:

''stav mijenja se i glasi''.


18

(2) Ako se dodaje jedan ili vie stavova, vri se prenumeracija postojeih stavova, tako to se navodi da: ''dosadanji stav... postaje stav'', odnosno ''dosadanji st. . postaju st. ''.

(3) Ako se u tekst propisa dodaje novi stav to se izraava rijeima: ''dodaje se novi stav''.

(4) Ako se u tekst propisa dodaje samo jedan stav, rije: ''stav'' ne skrauje se, a ako je rije o vie stavova, onda se pie skraeno: ''st.''.

Promjena i dodavanje rijei

lan 66.

(1) Ako se u tekstu propisa mijenjaju odreene rijei, koristi se izraz: rijei: ''..'', zamjenjuju se rijeima: ''.''. (2) Jednom odredbom propisa o izmjenama i dopunama obuhvata se, u pravilu, jedna odredba osnovnog teksta propisa, a ako se u vie odredaba osnovnog teksta propisa zamjenjuju iste rijei drugim rijeima, ove izmjene se mogu obuhvatiti jednom odredbom. (3) Ako se dodaju nove rijei, koristi se izraz: poslije rijei: ''.'', dodaju se rijei: ''.''. (4) Ako se u propisu mijenja naziva dijela, glave, odjeljka, pododjeljka i lana, koristi se izraz: "naziv (dijela, glave, odjeljka, pododjeljka i lana)'': '''' mijenja se i glasi: ''''.

Promjena broja lan 67.

Ako se u propisu mijenjaju brojevi, tada se pie broj: ''...'', zamjenjuje se brojem ''...'', s

tim to e, u zavisnosti od konteksta u kom je upotrebljen, broj nekad oznaavati iznos sredstava, godinu, procenat, itd.

Brisanje lan 68.

Ako se izmjenama propisa brie odredba, ili dio odredbe (reenica, dio reenice, rije,

broj, procenat, zarez, taka i dr.) tada se pod navodnicima navede sadraj koji se brie i koristi izraz: ''brie se''.

3. Pisanje amandmana na tekst prijedloga zakona i budeta

Amandman na tekst prijedloga zakona

lan 69.

Prilikom pisanja amandmana na tekst prijedloga zakona koji se nalazi u skuptinskoj proceduri navodi se:

1) pravni osnov za podnoenje amandmana (odgovarajui lan Poslovnika Narodne skuptine Republike Srpske), uz navoenje naziva prijedloga zakona,

2) iznad teksta amandmana rije: AMANDMAN napisana podebljanim slovima i podebljani odgovarajui rimski broj, poevi od broja jedan,

3) odredba prijedloga zakona (lan, stav, taka, podtaka, alineja, odnosno naslov iznad njih ili rijei) na koje se amandman odnosi i predloeno rjeenje (brisanje, izmjena, dopuna),

4) obrazloenje amandmana i


19

5) potpis ovlatenog podnosioca.

Pisanje amandmana lan 70.

Pri pisanju amandmana na tekst prijedloga zakona koji se nalazi u skuptinskoj proceduri shodno se primjenjuju odredbe ovih pravila koja se odnose na nain pisanja izmjena i dopuna propisa.

Amandman na prijedlog budeta lan 71.

Amandman na prijedlog budeta, obavezno sadri pored pozicije na koju se vri prenos

sredstava i poziciju sa koje se prenos vri. GLAVA VII IZRADA PREIENOG TEKSTA I ISPRAVKE PROPISA 1. Izrada preienog teksta propisa

Ovlatenje za izradu preienog teksta propisa lan 72.

(1) Ako je propis vie puta mijenjan ili dopunjavan, a nisu se ispunili uslovi za donoenje

novog propisa iz lana 59. stav 1. ovih pravila, tako da je oteano praenje teksta i sadraja propisa, pristupa se, u pravilu, izradi preienog teksta propisa.

(2) Ovlatenje za izradu preienog teksta propisa se obavezno navodi u propisu o izmjenama i dopunama, a sadri rok u kojem su ovlateni organi duni da utvrde preieni tekst propisa.

(3) Preieni tekst zakona, prema Poslovniku Narodne skuptine Republike Srpske, utvruje Zakonodavni odbor Narodne skuptine Republike Srpske.

(4) Preieni tekst propisa koje donosi Vlada Republike Srpske priprema struna sluba Vlade u skladu sa Poslovnikom Vlade.

(5) Preieni tekst propisa koje donose republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave pripremaju strune slube tih organa.

Sadraj preienog teksta propisa lan 73.

(1) Preieni tekst propisa sadri osnovni tekst propisa sa svim izmjenama i dopunama

koje su usvojene i objavljene i svim ispravkama koje su objavljene. (2) U preieni tekst ne mogu se unositi odredbe koje nisu bile predmet izmjena i

dopuna ili ispravki. (3) Preieni tekst se sastoji od:

1) uvoda, 2) naziva propisa sa oznakom: Preieni tekst, a koja se pie u zagradi ispod naziva

propisa i


20

3) teksta propisa.

Uvod preienog teksta lan 74.

Uvod preienog teksta propisa sadri: 1) pravni osnov (ovlatenje za izradu preienog teksta propisa) , 2) naziv organa odnosno tijela koje ga utvruje, 3) naziv propisa sa brojevima slubenih glasnika u kojima je objavljen osnovni tekst propisa i sve njegove izmjene i dopune i ispravke, 4) broj i datum sjednice ovlatenog organa kada je utvren preieni tekst sa potpisom ovlatenog lica.

Izrada preienog teksta propisa lan 75.

(1) Prilikom izrade preienog teksta propisa potuje se struktura i sitematika propisa. (2) U preienom tekstu propisa ne mogu se mijenjati izrazi i pojmovi, ispravljati greke

za koje nije izvrena ispravka na nain propisan ovim pravilima, niti dijeliti klasifikacione jedinice, druge cjeline, odnosno odredbe.

(3) Ispod oznake lana koji je promijenjen ili brisan navodi se broj ''Slubenog glasnika'' u kome je objavljen propis kojim je izvrena promjena (izmjena, odnosno dopuna) ili brisanje, te raniji broj lana.

(4) Ako je isti lan vie puta mijenjan ili dopunjavan u zagradi se navode svi brojevi ''Slubenog glasnika'' u kojima su objavljeni propisi kojim je izvrena promjena (izmjena, odnosno dopuna) ili brisanje.

(5) U preienom tekstu zakona i propisa se vri prenumerisanje, izuzev ako nije drugaije odreeno u zakonu ili drugom propisu kojim je predvieno da se donese preieni tekst.

(6) Utvrivanje prenumerisanog teksta podrazumjeva i prenumerisanje njegovih numerisanih klasifikacionih jedinica dijelova, glava, odjeljaka, pododjeljaka, lanova (odnosno taaka, kad je osnovna klasifikaciona jedinica u propisu taka), taaka i podtaaka, s tim da se navede ranija oznaka prenumerisane klasifikacione jedinice i broj ''Slubenog glasnika'' u kome je objavljen propis kojim je izvrena izmjena i dopuna oznake klasifikacione jedinice.

(7) U svim odredbama kojima se odreuje datum stupanja na snagu propisa, a koje ulaze u preien tekst, izrazi kojima se to ini se zamjenjuju tanim datumom stupanja na snagu.

(8) Odredbe koje se odnose na rokove za usklaivanje podzakonskih akata sa propisom se iskazuju u prolom vremenu.

(9) Preieni tekst ima slubeni karakter i objavljuje se u ''Slubenom glasniku Republike Srpske''.

Autentino tumaenje zakona lan 76.


21

(1) Ako je pojedina odredba zakona nejasna, neprecizna ili nerazumljiva, to oteava njeno tumaenje i primjenu, Narodna skuptina Republike Srpske, na prijedlog ovlatenog predlagaa, daje autentino tumaenje zakona, koje se objavljuje u ''Slubenom glasniku Republike Srpske''.

(2) Akt autentinog tumaenja zakona odnosi se na zakon koji se tumai i nije samostalan akt.

(3) Akt autentinog tumaenja zakona ima pravnu snagu zakona. 2. Ispravka propisa

Izrada i objavljivanje ispravke

lan 77.

(1) Ispravka propisa koji je usvojen i objavljen u ''Slubenom glasniku'' vri se u sluaju kada se utvrdi da objavljeni tekst propisa ne odgovara izvornom tekstu propisa.

(2) Izvorni tekst propisa je tekst koji je usvojen i potpisan od nadlenog organa i iji se primjerak uva u strunoj slubi donosioca propisa.

(3) Ispravku propisa vri struna sluba donosioca propisa. (4) Struna sluba donosioca propisa u pravilu, vri uporeivanje objavljenog i izvornog

teksta propisa u roku od 60 dana od dana objavljivanja propisa. (5) Ispravka propisa objavljuje se u Slubenom glasniku.

Sadraj ispravke

lan 78.

Ispravka propisa se vri pisanim aktom koji sadri: 1) uvod u kojem se navodi:

1. struna sluba ovlatena za vrenje ispravke, 2. pravni osnov (propis iz kojeg proistie ovlatenje za ispravku),

2) naziv propisa koji se ispravlja, 3) tekst ispravke i 4) potpis ovlatenog lica.

GLAVA VIII NAIN PISANjA PROPISA 1. Nain pisanja nacrta, odnosno prijedloga zakona

Sadraj nacrta, odnosno prijedloga zakona lan 79.

Nacrt ili prijedlog zakona sadri: 1) naslovnu stranicu koja se pie velikim podebljanim slovima i sadri:


22

1. naziv predlagaa koji se pie u gornjem lijevom uglu, 2. naziv zakona koji se pie na sredini stranice, 3. mjesto, mjesec i godinu izrade koja se pie u donjem lijevom uglu, 4. oznaku nacrta, odnosno prijedloga zakona koji se pie desno iznad naslova, 5. ako je zakon predloen po hitnom postupku, oznaka po hitnom postupku se

pie u zagradi ispod rijei prijedlog, 6. oznaku: E koja se pie iznad oznake nacrta, odnosno prijedloga, ukoliko se

radi o zakonu koji je usklaen sa pravnim tekovinama Evropske unije, 2) teksta nacrta, odnosno prijedloga zakona i 3) obrazloenja.

Nain pisanja teksta zakona lan 80.

(1) Tekst nacrta, odnosno prijedloga zakona sadri: 1) naziv zakona koji se pie na sredini stranice, 2) oznaku da li je zakon u formi nacrta ili prijedloga, odnosno prijedloga po hitnom

postupku, a navodi se desno iznad naziva i pie se malim slovima i 3) tekst zakona. (2) Poslije teksta nacrta, odnosno prijedloga zakona na lijevoj strani navodi se broj

protokola, datum i mjesto, a na desnoj strani potpis predsjednika Narodne skuptine Republike Srpske.

2. Nain pisanja obrazloenja nacrta, odnosno prijedloga zakona

Sadraj obrazloenja nacrta, odnosno prijedloga zakona

lan 81.

Obrazloenje nacrta, odnosno prijedloga zakona sadri: 1) naziv zakona koji se pie na sredini stranice, velikim podebljanim slovima, 2) oznaku da li je zakon u formi nacrta ili prijedloga, a koja se navodi u sklopu naziva, 3) glave i nazive glava obrazloenja koje su oznaene rimskim brojevima poevi od

broja jedan, a piu se velikim podebljanim slovima.

Oznaka hitnog postupka u obrazloenju lan 82.

Ako je zakon u formi prijedloga po hitnom postupku, ta oznaka se navodi u obrazloenju

zakona ispod naziva na desnoj strani i u nazivu glave kojom se obrazlae razlog donoenja zakona po hitnom postupku.

3. Normativni oblik, jezik i stil pisanja

Normativni oblik

lan 83.


23

Odredbe propisa piu se u normativnom obliku, preciznim, jasnim i saetim stilom, bez suvinih rijei i na nain koji iskljuuje svaku dvosmislenost.

Izrada teksta propisa

lan 84.

Prilikom izrade teksta propisa, predlaga je duan da se pridrava sljedeih pravila: 1) u propisima se dosljedno koristi jedinstvena terminologija, odnosno termini sa ve

utvrenim pravnim znaenjem, 2) u tekstu propisa upotrebljavaju se rijei u njihovom uobiajenom znaenju, kako bi

propis bio to razumljiviji i pristupaniji svakom graaninu, 3) strane rijei mogu se koristiti u propisu samo ako u domaem jeziku ne postoje

odgovarajue rijei, 4) u propisu se mogu koristiti struni izrazi iz grane djelatnosti na koju se propis odnosi, 5) ako je potrebno da se izmijeni ustaljeni smisao nekog termina, odnosno izraza, u

osnovnim odredbama propisa (objanjenje pojedinih izraza) treba da se objasni kakav smisao odreeni izraz ima u propisu,

6) kada se u propis uvodi novi pojam, on mora biti u osnovnim odredbama jasno definisan, kako po sadraju, tako i po obimu,

Pridravanje pravopisnih i gramatikih pravila

lan 85. Prilikom formulisanja odredaba predlaga se pridrava pravopisnih i gramatikih pravila

jezika koji je u slubenoj upotrebi u Republici Srpskoj.

Upuivanje lan 86.

(1) Da bi se izbjeglo ponavljanje pojedinih odredaba, u tekstu propisa moe se vriti

upuivanje na odgovarajue odredbe tog propisa (interno upuivanje), s tim da se ne oteava razumljivost propisa.

(2) Ne moe se upuivati na odredbu koja i sama upuuje na drugu odredbu propisa. (3) Upuivanje se moe vriti i na odredbe drugog propisa (eksterno upuivanje) na nain

da se navede naziv tog propisa i broj Slubenog glasnika, odnosno drugog slubenog glasila u kome je propis objavljen, s tim da se ne oteava razumljivost propisa.

(4) Upuivanje moe se vriti samo na zakone i propise koji su donijeti od strane organa u Republici Srpskoj.

Ureivanje ovlatenja republikim organima

lan 87. (1) Ako se zakonom utvruju odreena ovlatenja republikim organima uprave, ne

navodi se naziv tih organa, ve se njihova nadlenost odreuje na uopten nain, tako to se koristi izraz: republiki organ uprave nadlean za poslove....


24

(2) Ako se zakonom daje ovlatenje Vladi ili republikom organu uprave za donoenje podzakonskog propisa, nije obavezno da se oznaava vrsta propisa (uredba, odluka, pravilnik, naredba, uputstvo).

Skraeni nazivi lan 88.

(1) Skraeni nazivi propisa piu se velikim poetnim slovima (na primjer Zakon,

Uredba), ako se taj naziv odnosi na odreeni propis, osim uz zamjenice kada se naziv pie malim slovima (na primjer: ovaj zakon).

(2) Ako se isti naziv ili izraz ponavlja u istom propisu, moe se koristiti skraeni naziv, odnosno izraz koji se navodi u zagradi poslije rijei :u daljem tekstu: (npr.: u daljem tekstu: nadleni organ).

(3) Skraenje teksta se vri na mjestu gdje se prvi put navodi odreeni tekst, s tim da se izbjegava da se u jednoj odredbi vri vie skraivanja.

(4) Ako se u propisu ukazuje samo na jedan lan, stav, taku ili podtaku, rije lan, stav, taka i podtaka se ne skrauju.

(5) Ako se u propisu ukazuje na vie lanova, stavova, taaka ili podtaaka, piu se skraeno: l., st., t. i podt..

Upotreba skraenica

lan 89.

(1) Skraenice se, po pravilu, ne koriste u propisu. (2) Izuzetno, mogu se koristiti skraenice ija je upotreba u propisima ustaljena i koje su

optepoznate (na primjer: itd., sl., dr., npr., ...).

Pisanje glagola lan 90.

Glagoli u propisu se upotrebljavaju, u pravilu, u sadanjem vremenu i u aktivnom obliku.

Pisanje roda

lan 91.

Gramatiki izrazi upotrebljeni u propisu za oznaavanje mukog i enskog roda podrazumjevaju oba pola.

Pisanje jednine

lan 92.

Rijei se u propisu upotrebljavaju, u pravilu, u jednini.


25

Pisanje brojeva

lan 93.

(1) Prilikom navoenja brojeva u tekstu, brojevi do deset piu se slovima, a preko deset brojanim oznakama. (2) Brojevi kojima se odreuje razlomak, procenat i datum uvijek se piu brojanim oznakama. (3) Brojevi kojima se izraava suma novca se piu brojanim oznakama ili slovima, osim u kaznenim odredbama kada

se piu brojanim oznakama.

Pisanje datuma lan 94.

(1) Naziv mjeseca u godini oznaavaju se rijeima (na primjer: januar). (2) Prilikom pisanja datuma u propisu, nula se ne pie ispred jednocifrenog broja.

Jeziko znaenje lan 95.

Odredbe propisa obavezno imaju isto znaenje na sva tri jezika koja su u slubenoj upotrebi u Republici Srpskoj. DRUGI DIO PLANIRANjE I NOSIOCI IZRADE PROPISA

GLAVA IX NOSIOCI I PLANIRANjE IZRADE PROPISA 1. Planiranje izrade propisa

Nosilac izrade propisa

lan 96.

(1) Nosilac izrade propisa za republike organe uprave je organizaciona jedinica nadlena za normativne poslove.

(2) Ukoliko je rije o sloenom propisu, tako da se strunost ne moe obezbijediti unutar republikog organa uprave, rukovodilac organa e, uz odobrenje Vlade, angaovati tim strunjak iz drugih republikih organa koji ine radnu grupu, a rad radne grupe koordinira organizaciona jedinica za normativne poslove iz sastava organa.

(3) Ukoliko se strunost ne moe obezbijediti u okviru republikih organa uprave, rukovodilac organa u izradu propisa moe angaovati spoljne strunjake, eksperte za pojedine oblasti, a uee eksperata odvija se u saradnji sa organizacionom jedinicom za normativne poslove.


26

Godinji plan ili program izrade propisa lan 97.

(1) Republiki organ uprave u godinji plan, odnosno program rada obavezno unosi i

izradu propisa, bilo da je rije o novom propisu ili izmjenama i dopunama postojeeg. (2) Plan, odnosno program iz stava 1. ovog lana sadri naziv propisa koji se priprema i

rokove izrade nacrta, odnosno prijedloga propisa.

Organizaciona jedinica za normativne poslove lan 98.

(1) Republiki organi uprave koji se pojavljuju u ulozi obraivaa normativnih akata obrazuju posebnu organizacionu jedinicu za normativne poslove, a u skladu sa pravilnikom o unutranjoj organizaciji. (2) Izuzetno, od stava 1. ukoliko zbog obima poslova i organizacije rada nije potrebno formirati organizacionu jedinicu, normativne poslove u republikom organu uprave moe obavljati po jedan dravni slubenik.

GLAVA X IZRADA I OBAVEZNOST IZRADE PREMA PRAVILIMA 1. Izrada zakona

Priprema prednacrta zakona

lan 99. .

(1) U skladu sa odobrenim tezama priprema se prednacrt zakona. (2) Uz potovanje naela iz lana 4. ovih pravila,u pripremi prednacrta zakona

primjenjuju se odgovarajue odredbe ovih pravila, a u zavisnosti od vrste propisa. (3) Organizaciona jedinica iz lana 98. ovih pravila, obavezna je da obezbijedi

dostupnost informacija o prednacrtu zakona zainteresovanoj javnosti i uini ih dostupnim na internet stranici. (3) Republiki organ uprave koji je obraiva zakona duan je da sarauje i omogui pristup informacijama nadlenim odborima i drugim radnim tijelima Vlade.

(4) Kada je u izradi prednacrta zakona obraiva republiki organ uprave, obavezno se sprovode konsultacije sa drugim organima uprave na koje se odnosi materija zakona, a kada procijeni da je to neophodno, sa zainteresovanim udruenjima graana, privrednim subjektima i drugim zainteresovanim pravnim subjektima. (5) Na osnovu ishoda konsultacija o prednacrtu zakona, priprema se nacrt zakona.

Obaveznost izrade propisa prema pravilima lan 100.


27

(1) Prema Poslovniku Narodne skuptine Republike Srpske, nacrt odnosno prijedlog

zakona se podnosi sa obrazloenjem i to izraen na nain propisan ovim pravilima. (2) Zakoni i podzakonski propisi koji nisu izraeni u skladu sa ovim pravilima ne mogu

se uputiti u postupak (proceduru) donoenja i vraaju se predlagau. (3) Nadleni organ utvruje na propisan nain da li je zakon, podzakonski propis ili drugi

opti akt izraen u skladu sa ovim pravilima.

GLAVA XI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Primjeri primjene pravila lan 101.

(1) Primjeri naina pisanja izmjena i dopuna zakona i drugih propisa dati su u PRILOGU 1. kao sastavni dio ovih pravila. (2) Primjer naina pisanja amandmana na prijedlog zakona dati su u PRILOGU 2., kao sastavni dio ovih pravila. (3) Primjeri naina izrade preienog teksta, autentinog tumaenja, ispravke zakona i drugih propisa dati su u PRILOGU 3., kao sastavni dio ovih pravila.

Struni nadzor nad primjenom pravila

lan 102.

(1) Zakonodavni odbor Narodne skuptine Republike Srpske razmatra nacrte i prijedloge zakona u pogledu primjene ovih pravila, a u skladu sa Poslovnikom Narodne skuptine.

(2) Struni nadzor nad primjenom ovih pravila u pogledu izrade nacrta i prijedloga propisa koji se upuuju Vladi na razmatranje, vri Republiki sekretarijat za zakonodavstvo Vlade. (3) Strune slube jedinica lokalne samouprave vre nadzor nad primjenom ovih pravila u pogledu izrade propisa jedinica lokalne samouprave.

Pisanje izmjena i dopuna propisa izraenih prema prethodnim pravilima lan 103.

(1) Izmjene i dopune propisa na koji su primjenjena Pravila normativno pravne tehnike za izradu zakona i drugih

propisa Republike Srpske ( Slubeni glasnik Republike Srpskebr.13/06 i 20/06) vrie se prema tim pravilima. (2) Izmjene i dopune propisa koji je usvojen prije primjene Pravila normativno pravne tehnike za izradu zakona i

drugih propisa Republike Srpske ( Slubeni glasnik Republike Srpskebr.13/06 i 20/06) vrie se na nain kako je napisan osnovni tekst propisa.

Revizija pravila lan 104.

Republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave iz lana 2. stav 1. ovih pravila

duni su najmanje jednom godinje, analizirati primjenu ovih pravila i njihovu prilagoenost praksi, s ciljem iniciranja njihovih izmjena i dopuna.

Stupanje na snagu

lan 105.


28

Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Slubenom glasniku

Republike Srpske''.

PRILOG 1. (Izmjene, dopune i izmjene i dopune zakona ili drugog propisa kome je osnovna klasifikaciona jedinica lan) Primjer broj 1.

ZAKON O IZMJENI ZAKONA


29

lan 1.

U Zakonu o ... (Slubeni glasnik Republike Srpske, br...) lan 1. mijenja se i glasi: Tekst lana. Primjer broj 2.

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA

lan 1. U Zakonu o ... (Slubeni glasnik Republike Srpske, br) lan 1. Mijenja se i glasi: Tekst lana.

lan 2.

U lanu 9. stav 1. mijenja se i glasi: (1) Tekst stava. Primjer broj 3.

ZAKON O DOPUNI ZAKONA

lan 1.

U Zakonu o ... (Slubeni glasnik Republike Srpske, br...) poslije lana 8. dodaje se novi lan 8a. koji glase: lan 8a. Tekst lana. Primjer broj 4.

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA

lan 1.

U Zakonu o ... (Slubeni glasnik Republike Srpske, br...) poslije lana 8. dodaje se novi lan 8a. koji glase:

lan 8a.


30

Tekst lana.

lan 2.

U lanu 11. poslije stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi: (2) Tekst stava. Dosadanji st. 2, 3. i 4 postaju st. 3, 4. i 5.

Primjer broj 5.

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA

lan 1.

U Zakonu o ... (Slubeni glasnik Republike Srpske, br...) lan 1. mijenja se i glasi: Tekst lana.

lan 2.

Poslije lana 8. dodaju se dva nova l. 8a. i 8b. koji glase:

lan 8a. Tekst lana.

lan 8b. Tekst lana.

lan 3.


Primjer broj 6.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA

lan 1.


31


lan 2.

U lanu 9. stav 1. mijenja se i glasi: (1) Tekst stava.

lan 3.


Primjer broj 7.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

lan 1.



32

lan 2.

Poslije lana 8. dodaju se dva nova l. 8a. i 8b. koji glase:

lan 8a. Tekst lana.

lan 8b. Tekst lana.

lan 3.

U lanu 9. stav 1. mijenja se i glasi: (1) Tekst stava.

lan 4.


lan 5.

U lanu 12. u stavu 1. poslije rijei: ... dodaje se rije: ..., rije: ... zamjenjuje se rijeju: ..., a broj: ... zamjenjuje se brojem: ....

. lan 6.

U l. 12, 18. i 21. rije: ... zamjenjuje se rijeju: ... u odgovarajuem padeu.

lan 7.

U lanu 25. u stavu 2. rijei: ... briu se.

Primjer broj 8.

(PREAMBULA PRAVNI OSNOV) O D L U K A

O IZMJENI ODLUKE...........

I


33

U Odluci... (naziv odluke i broj) taka II mijenja se i glasi: Tekst take.

II Odredba o stupanju na snagu Odluke.

Broj: Naziv organa Datum: koji je donio Odluku

Primjer broj 9.

(PREAMBULA PRAVNI OSNOV)

O D L U K A O DOPUNI ODLUKE...

I

U Odluci... (naziv odluke i broj) poslije take II dodaje se nova taka IIa. koja glasi:

IIa. Tekst take IIa.

II

Odredba o stupanju na snagu Odluke. Broj: Naziv organa Datum: koji je donio Odluku

Primjer broj 10.

(PREAMBULA PRAVNI OSNOV)

O D L U K A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE...........


34

I

U Odluci... (naziv odluke i broj) taka II mijenja se i glasi: Tekst take.

II Poslije take II. dodaje se nova taka IIa koja glasi:

IIa. Tekst take IIa. III

U taki IV rije: ... zamjenjuje se rijeju: ..., poslije rijei: ... dodaje se rije: ..., a broj

100 zamjenjuje se brojem: 200.

IV

Odredba o stupanju na snagu Odluke.

Broj: Naziv organa Datum: koji je donio Odluku

PRILOG 2.

Primjer 1.

''Na osnovu lana (broj lana) Poslovnika o radu Narodne skuptine Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj .../), ______ (navesti ovlatenog podnosioca amandmana) podnosi

AMANDMAN I


35

U Prijedlogu zakona... (naziv zakona) lan (broj lana) brie se.

Obrazloenje (Tekst obrazloenja.)'' (U tekstu obrazloenja obavezno se navodi razlog predlaganja amandmana, objanjenje predloenog rjeenja i cilj koji se eli postii usvajanjem amandmana i procjena uticaja usvajanja predloenog rjeenja na budet.) Primjer 2. ''Na osnovu lana (broj lana) Poslovnika o radu Narodne skuptine Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj .../), ____ (navesti ovlatenog podnosioca amandmana) podnosi

AMANDMAN II

U Prijedlogu zakona... (naziv zakona) lan (broj lana) mijenja se i glasi: ... (tekst izmijenjenog lana)

Obrazloenje (Tekst obrazloenja.)'' Primjer 3. ''Na osnovu lana (broj lana) Poslovnika o radu Narodne skuptine Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj .../), ____ (navesti ovlatenog podnosioca amandmana) podnosi

AMANDMAN III

U Prijedlogu zakona... (naziv zakona) poslije lana (broj lana) dodaje se novi lan (broj lana i slovo azbuke, poev od slova a) koji glasi:

lan (broj i slovo)

(Tekst novog lana.) Obrazloenje (Tekst obrazloenja.)''

PRILOG 3.

Primjer broj 1.

(UVOD) Na osnovu lana... ( naziv propisa kojim je dato ovlaenje za izradu preienog teksta),

naziv organa koji je ovlaen za izradu preienog teksta propisa (Odbor, Komisija,..) naziv propisa koji se preiava i broj Slubenog glasnika Republike Srpske u kojem je objavljen


36

osnovni tekst i sve izmjene i dopune i broj i datum sjednice ovlatenog organa kada je utvren preieni tekst sa potpisom ovlatenog lica. Z A K O N

O......................................... ( Preieni tekst)

Broj: Potpis lica ovlaenog za Datum: izradu preienog teksta ( predsjednik Odbora, Komisije)

Primjer broj 2.

Nakon sravnjivanja izvornog teksta Zakona, Uredbe, Pravilnika..., sa objavljenim tekstom propisa... (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj...), struna sluba (naziv organa), utvrdila je da se objavljeni tekst propisa ne slae sa izvornikom, u dijelu...( navesti gdje je greka), i na osnovu ovlaenja iz lana...( naziv propisa kojim je dato ovlaenje), daje se

ISPRAVKA Zakona o ... 1. U lanu 8. u stavu 2. umjesto rijei: pod treba da stoji rije: rod. Broj........ Potpis ovlaenog lica Datum: Primjer broj 3.

Na osnovu lana (broj lana) Ustava Republike Srpske i lana (broj lan) Poslovnika o radu Narodne skuptine Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj .../), ______ Narodna skuptina Republike Srpske, ...(broj i datum sjednice), utvrdila je


37

A U T E N T I N O T U M A E Nj E

Zakona o ... (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj...)

lan 1.

Autentino tumaenje lana (broj lana) Zakona o ... glasi: Tekst odredbe lana ije se autentino tumaenje utvruje.

lan 2.

Ovo autentino tumaenje stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

Slubenom glasniku Republike Srpske. Odluka broj: 01-330/ 14 Predsjednik Datum: 05.03.2014. Narodne skuptine

Documents

Pravila Za Izradu Zakona i Drugih Propisa RS