Prapovijest Italije

ZEMLJOPISNE KARAKTERISTIKE

• Zemljopisna cjelina s mnogobrojnim raznolikim geografskim strukturama, klimama i krajolicima

• Apenini: -kasnijeg porijekla (učestali vulkanski fenomeni, nestabilnost tla) - razlike od sjevera prema jugu

• Rijeke: - rijeke bogate vodom u Padskoj nizini, jadranski, jonski i tirenski sliv• Klima: - od kontinentalne oštre preko vlažne u Padskoj dolini do tople, suhe,

gotovo afričke na obalama Sicilije - razlike tirenske i jadranske obaleOborine: - obilne na sjeveru, oskudne na jugu

Neolitik u Italiji• 6000. – 2500. g. pr. Kr.• impresso – cardium keramika – najstarija pojava – kao i na istočnoj jadranskoj

obali• pojava ratarstva i stočarstva – lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti• pokapanje zgrčenih mrtvih – položaj fetusa• kultura Fiorano – srednji neolitik• kasne neolitičke skupine Lagozza (jezero Magiore; jednostavna keramika bez

dekoracija) i Diana (Lipari; monokromna, svijetlocrvena keramika) keramike• Opsidijan (Lipari) - trgovina• stanovništvo: jak utjecaj paleolitskih skupina – dvije struje: iz Afrike preko

Španjolske i iz istočne Europe preko Alpa i Jadrana• neolitički lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria La Quercia, Ripoli,

Serra D’Alto

Eneolitik Italije• Italija – od 2500. g. pr. Kr.• razvoj metalurgije pod utjecajem egejsko-maloazijskog areala i kultura iz

središnje i zapadne Europe• megalitski ukopi – 2400. – 1900. g. pr. Kr. – uspravno kamenje i dolmeni

(“grobnice divova”) na Sardiniji, Malti i Korzici• Razvij religijske svijesti – važnost kulta mrtvih (tipovi i veličina grobnica), prvi

mitovi (prirodni fenomeni)• kultura sojenica – od početka 2. tis. pr. Kr. – SJ Italija• nastala pod utjecajem prostora s druge strane Alpa • kultura terramare – Emilia Romagna – nastala pod utjecajem iz srednje Europe –

kraj eneolitika i početak brončanog doba• obred spaljivanja pokojnika – utjecaj iz srednje Europe

Brončano doba u Italiji• nastavak kulture terramare iz eneolitika na poluotoku – pod utjecajem

srednjoeuropskog prostora (kremacija, sojenička naselja) – migracija sa sjevera Italije prema jugu

1 / 5

Prapovijest Italije

• apeninska kultura – nakon 2000. g. pr. Kr. – polunomadsko stočarsko stanovništvo

• porast broja stanovnika i napredovanje poljoprivrede – bolji zemljoradnički alat – uzgoj žitarica i mahunarki

• raslojavanje društva – novi ratnički sloj – mačevi, kacige, oklopi – s istoka preko mora uvezen konj i borna kola

• grobnice poput mikenskog tholosa s lažnom kupolom• premještanje skupina iz unutrašnjosti dolinama rijeka prema obali – subapeninska

kultura – aktivnija faza • na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grčke i Fenikije – kulture Pantalica i

Thapsos na Siciliji i Eolski otoci – miješanje raznih grobnih rituala – spaljivanje i ukopavanje

• u završnoj fazi brončanog doba oko 1000. g. pr. Kr. – pojava naselja na uzvisinama s obrambenim zidinama – na sjeveru u Trentinu – sličnost s Istrom

• utjecaji mikenske civilizacije – 14. – 12. st. pr. Kr. – legende o putovanjima homerovih junaka na zapad – Diomed (južni Jadran), Odisej (tirenska obala) i Antenor (venetske obale) – Hesperija: bajoslovna zemlja na zapadu

• mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev, Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica)

• nalazi ratne opreme – mikenski mačevi• pločice iz Pila – Metapa (na linear B pločici = Metapont; po tradiciji podižu

ratnici iz Pila pod Nestorom nakon Troje) i Pisa• trgovinski odnosi s Mikenjanima – moguća i mikenska naselja u Italiji• “narodi s mora” – egipatski tekstovi: Akaiouša (Ahejci), Turša (mogući preci

Etruščana), Šardani (Sardinija) – veze italskog prostora s Egiptom• ekspanzija Feničana – Sardinija (bogata bakrom), Korzika, Španjolska• na Sardiniji u ranom brončanom dobu – nastavak eneolitičke kulture –

stanovništvo vj. afričkog i hispanskog porijekla• dolmeni – nadgrobni spomenici od uspravnih kamenih ploča • nuraghi – okrugli kameni suhozidni tornjevi s više katova (18. – 11. st. pr. Kr.)–

obično okruženi manjim nastambama – vj. društvo feudalnog tipa (razne velićine kuća)

• brončani bodeži i mačevi, opsidijan – utjecaj egejsko-kretskog i mikenskog svijeta

Italija u željeznom dobu• brončano doba: apeninska i terramare kultura – do kraja brončanog doba• novi prodor indoeuropskih naroda sa sjevera – oko 1000. g. pr. Kr. – dio šire

europske populacije, nositelja kulture polja sa žarama - napredna znanja o metalurgiji, napredno oružje (mačevi) = Protovilanova

• širenje novog načina ukopavanja na čitavu Italiju i Siciliju – još uvijek obilježja brončanodobne kulture – malo željeznih predmeta

• novo stanovništvo se stapa s starosjedilačkim – nastaju italske skupine• Formiranje etničkih skupina• italičko stanovništvo – dvije jezične grupe:

2 / 5

Prapovijest Italije

– manja latino-faliskijska (Latini, Falisci)– veća oskijsko-umbričko-sabelska grupa (Umbri, Volšćani, Sabinjani,

Samnićani, Oski, Lukanci, Vestini) – brdoviti krajevi Apenina– Tabulae Iguvinae (5.-1. st.pr.Kr.)

• plemenski organizirano stanovništvo – naselja seoskog tipa – centri na utvrđenim uzvisinama

• Ligurija i Lombardija – ostaci predindoeuropskog stanovništva – Liguri• jadranska obala – Piceni – današnja pokrajina Marche – veze s Liburnima –

sličnost materijalne kulture – moguće seobe s istočnojadranske obale• Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci – moguće ilirsko porijeklo – sličnost imena

Japiga i Japoda – sličnost materijalne kulture – prema Herodotu: Japigi i Mesapijci su s Krete

• Veneti – SI Italija – Veneto, Furlanija, južni Tirol – sličnost s histarskom kulturom

• Vilanovska kultura (1000. – 700. g. pr. Kr.) – Emilia-Romagna i Toskana – lokalitet Villanova kod Bologne – eponimni lokalitet, metalurški centar – spaljivanje mrtvih i žarni ukopi – jedna od osnova razvoja etruščanske civilizacije

• grčka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. – Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr. – Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. – Megara)

• na Sardiniji – nastavak kulture nuraghija – do 8. st. pr. Kr. – kontakti s Feničanima koji koloniziraju obale Sardinije i Korzike

• Stvaranje gradova - grčki i maloazijski poticaj

Italija – Etruščani • tri glavne teorije o porijeklu Etruščana: istočno porijeklo – iz Male Azije

(Herodot), autohtono porijeklo (Dionizije iz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) – kombinacija ova tri elementa – vjerojatno rješenje ovog pitanja

• tri elementa postanka Etruščana – autohtona bronačnodobna kultura u Toskani – vilanovska kultura – utjecaji s istoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st. pr. Kr.) – priljev stanovnika iz Male Azije

• Etruščani – Raseni, Tireni, Tusci • matično područje – Toskana – širenje prema jugu (do Kaapue u Kampaniji) i

sjeveroistoku (Umbrija, Emilia Romagna, do rijeke Po i Jadrana) – kulturni utjecaji na Retijce u Alpama

• Etruščani – bez centralne organizacije države – samostalni gradovi s pripadajućim teritorijem – na čelu im je lukumon (kralj) – oko 600. g. pr. Kr.: savez 12 gradova

• najvažniji gradovi: Caere (Cerveteri), Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija, Volturnum (Capua), Nola

• najviši stupanj civilizacije – druga polovica 6. st. pr. Kr. – pobjeda nad grčkom flotom kod Alalije 540. g. pr. Kr.

• oko 525. g. pr. Kr. – Etruščani prelaze Apenine – osnivaju gradove na jadranskoj obali – Rimini, Ravenna, Spina – razvoj trgovine po Jadranu

• gospodarstvo: napredna metalurgija (oružje, nakit, situle) i keramička proizvodnja – oponašanje grčke keramike

• razvijena poljoprivreda – navodnjavanje i isušivanje – istočnjačke tradicije• gradovi – razvijena komunalna infrastruktura

3 / 5

Prapovijest Italije

• gradnja velikih grobnica – grobni humci ili komore u stijeni• religija – izražen kult mrtvih – vrhovni bog Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni

(Junona), Meniva (Minerva)• etruščanski hramovi – utjecaj na kasnije rimske – stupovi samo na pročelju• slikarstvo i kiparstvo– sačuvano u grobnicama – grčki utjecaj• pismo – dešifrirano – jezik ostao nerazumljiv – nastalo pod utjecajem grčkog

alfabeta – vj. iz Kume

Italija – počeci Rima• oko 1000. g. pr. Kr. – prva mala naselja na rimskim brežuljcima iznad močvarnog

tla u nizinama• prijelaz preko Tibera – trgovački put soli• na Forumu – iz sredine 9. st. pr. Kr. – vilanovski žarni grobovi – nešto kasnije

grobovi s hrastovim ljesovima ili kamenom arhitekturom – inhumacija• dva grobna ritusa upućuju na suživot dvije različite skupine ljudi• na Palatinu – Roma Quadrata – najstarije naselje – vj. utvrđeno – Latini • na Kvirinalu obitavali Sabinjani• naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij• Sabinjani na Kvirinalu – moguća podloga za nastanak legende o otmici

Sabinjanki• druga legenda – trojanski junak Eneja – praotac Latina • prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. – Ab Urbe condita računanje vremena

(Varon) – Romul i Rem: Enejini potomci – izoravanje brazde – etruščanski običaj• prema arheološkim podacima – osnutak grada oko 575. g. pr. Kr. – osnivači su

Etruščani – Roma (Ruma) – etruščansko ime• razdoblje kraljeva – sedam kraljeva: Romul, Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko

Marcije, Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, Tarkvinije Superbo (Superbus – Ohol) – povjesničar Tit Livije: Ab Urbe Condita – povijest Rima

• uz kralja vlada Senat – predstavnici uglednih obitelji – patres familias• Romul: vj. mitski lik – ostali povijesne ličnosti – kraljevska titula nije nasljedna• Tul Hostilije – rat protiv grada Alba Longa• Anko Marcije – osvojio ušće Tibera – osnovao luku u Ostiji – sagradio prvi čvrsti

most preko rijeke nizvodno od riječnog otoka u Rimu• Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes, Luceres, Tities) – 30 kurija – vojna sila od

oko 3000 pješaka i 300 konjanika• Tarkvinije Prisko – Etruščanin – vlast slična grčkoj tiranidi – dolazak gradske

kulture iz Etrurije• Forum – prvo popločenje: oko 575. g. pr. Kr. – postaje političko, vjersko i

gospodarsko središte• proširenje senata: gentes minores – uvođenje gladijatorskih igara

• T. Prisko uvodi štovanje kapitolijske trijade – Jupiter, Junona, Minerva – podiže hram Jupiteru Optimu Maksimu

• Servije Tulije – Latin – podiže prvi gradski zid – oko 8 km u duljinu• uveo staleško ustrojstvo – ordines i gradus digninatis – ukidaju se tri stara tribusa

i uvode porezni razredi

4 / 5

Prapovijest Italije

• nova 4 gradska i više seoskih tribusa – ukida se značaj rodovske i plemenske pripadnosti – uvodi se teritorijalna podjela

• Tarkvinije Superbo (Oholi) – ubija S. Tulija – povratak etruščanske dinastije – despotski karakter vlasti – nastoji pridobiti široke mase građevnom djelatnošću – procvat etruščanske umjetnosti u Rimu

• Lucije Junije Brut – protjerivanje T. Superba – legenda o silovanju Lukrecije od strane kraljevog sina Seksta – povod za rušenje kraljevske vlasti

• prijelaz je vjerojatno bio postupniji – kraljevi su polako gubili moć• osnutak republike – oko 509. g. pr. Kr. – podudara se s padom etruščanske moći• konzuli zadržavaju neka kraljevska obilježja

5 / 5