PRAKTIČNI VODIČ KROZ JUDAIZAM - CEPOL€¦ · Praktični vodič kroz judaizam - 6 - - 7 - PREDGOVOR Europa je u posljednje vrijeme suočena s novim prijetnjama. Odgovornost za sigurnost

PRAKTIČNI VODIČ KROZ JUDAIZAM

Praktični vodič kroz judaizam Praktični Vodič Kroz Judaizam

- 2 - - 3 -

UVODNA RIJEČČetrdeset i dvije židovske zajednice širom Europe koje predstavlja Europski židovski kongres poštuju i dive se policiji i tijelima koja provode zakone te cijene hrabrost, predanost i naporan rad koji ti ljudi svakodnevno pokazuju kako bi europski Židovi bili sigurni u svojim domovima, sinagogama i na ulicama.

Židovske zajednice su danas suočene s mnogim sigurnosnim izazovima.

S antisemitskim nasiljem u porastu, jačanje sigurnosti europskih židovskih građana neposredna je potreba koja zahtijeva povećanu pažnju, odgovarajuća sredstva i pravovremene akcije.

Kroz aktivnosti Centra za sigurnost i krizu (SACC by EJC) Europski židovski kongres (European Jewish Congress) želi izgraditi svijest o sigurnosti u našoj zajednici i unaprijediti način upravljanja krizama te otpornost. Od ključne je važnosti graditi strukture koje podržavaju siguran židovski život, no isto tako je važno obratiti se našim sugrađanima, graditi mostove i promicati međusobno razumijevanje.

Vjerujemo da objašnjenje naše kulture i vjerskih tradicija u ovom Vodiču kroz judaizam doprinosi ne samo izgradnji povjerenja i boljeg upoznavanja, već i da može biti od pomoći svima koji su zaduženi za provedbu zakona kao i svim relevantnim akterima na području sigurnosti da bolje razumiju naše potrebe i učinkovitije rješavaju izazove s kojima smo suočeni. Istovremeno, vjerujemo da je važno doprinositi europskom društvu kojemu pripadamo. Dijelimo svoje iskustvo i najbolje prakse s drugima i učimo iz iskustva i ideja koje drugi dijele s nama.

Radimo zajedno na ostvarenju Europe u kojoj je vide mira, sigurnosti i tolerancije.

Dr. Moshe KantorPredsjednik European Jewish Congress

Praktični vodič kroz judaizam

- 6 - - 7 -

PREDGOVOREuropa je u posljednje vrijeme suočena s novim prijetnjama. Odgovornost za sigurnost europskih građana prvenstveno je u rukama vlasti. Zahvaljujući važnom poslu koji obavljaju policija i tužiteljstvo spriječeni su mnogi napadi.

Iako je suradnja građana i tijela za izvršavanje zakonodavstva imala presudnu važnost, potrebno ju je dalje razvijati. Židovske zajednice su posebice suočene s dodatnim pritiskom s obzirom na ciljane napade i prijetnje. Cilj ovoga vodiča je olakšati komunikaciju između tijela zaduženih za provedbu zakona i židovskih zajednica.

SACC by EJC i CEPOL su združili svoju stručnost kako bi pripremili vodič čiji je cilj pružiti potrebno znanje o tradiciji, blagdanima i drugim kulturnim aspektima judaizma. Tradicija često propisuju neke elemente svakodnevnog života pojedinaca u židovskim zajednicama.

Čvrsto vjerujemo da je od ključne važnosti informirati službenike zadužene za izvršenje zakonodavstva kako bi mogli bolje razumjeti život u židovskoj zajednici i tako učinkovitije obavljati svoj posao koji se odnosi na pružanje sigurnosti njihovim židovskim sugrađanima.

Ovaj vodič nudi odgovore na mnoga zanimljiva pitanja, npr. zašto vjernici židovske vjere hodaju do svoje sinagoge na Šabat? Što je Roš hašana? Zašto je nešto pričvršćeno na dovratak na određenim zgradama? Što je antisemitizam i kako ga prepoznati?

Pozivamo sve službenike zadužene za izvršavanje zakonodavstva da prouče ovaj vodič, unaprijede svoje vještine i tako doprinesu sigurnosti našeg europskog društva.

Ophir RevachSACC by EJC, ravnatelj

počasni doktor Detlef SchröderCEPOL, izvršni direktor

Sadr

žaj

JUDAIZAMUvod

Židovske vjerske denominacije

Židovstvo u Europi

ŽIDOVSKE TRADICIJEKrug života u judaizmu

Propisi o ishrani

Sinagoga

Šabat

Židovski blagdani

Roš hašana

Jom Kipur

Sukot

Simhat Tora

Hanuka

Tu Bišvat

Purim

Pesah

Šavuot

Tiša B’av

SURADNJA SA ŽIDOVSKIM ZAJEDNICAMA

ANTISEMITIZAMRadna definicija antisemitizma

Suvremeni antisemitizam u Europi

TKO SMO

11

13

14

19

20

22

24

25

26

26

27

27

29

29

29

31

31

31

32

35

38

40


- 10 - - 11 -

JUDAIZAMJudaizam je religija židovskog naroda. Broj Židova u svijetu se procjenjuje na otprilike 14,6 - 17,8 milijuna. Judaizam je jedna od najstarijih monoteističkih religija i smatra se desetom najvećom religijom na svijetu.

Tora je temeljni tekst koji obuhvaća filozofiju i kulturu židovskog naroda. Tora je dio “Tanaha”, koji je također poznat kao hebrejska Biblija, a sadrži tekstove, teološke stavove i oblike organiziranja.

Judaizam je nastao na Bliskom Istoku u brončano doba i snažno utječe na kršćanstvo i islam sve do današnjih dana.

Praktični vodič kroz judaizam Judaizam

- 12 - - 13 -

Židovske vjerske denominacije

Judaizam se s vremenom razvio u nekoliko smjerova s različitim pogledima na razna pitanja i načine života. Razlikujemo četiri denominacije: ortodoksnu (Haredi), modernu ortodoksnu, konzervativnu i reformiranu.

Ortodoksni i moderni ortodoksni ŽidoviOrtodoksni Židovi Toru smatraju glavnim izvorom židovskog zakona i etike, kako ih je B-g predao Mojsiju na Sinajskoj gori od kada se vjerno prenosi. Oni poštuju «halaha» (vjerski zakon) koji kroz stoljeća treba tumačiti i utvrđivati samo tradicionalnim metodama i u skladu s kontinuitetom prethodno primljenog.

Među ortodoksnim Židovima, Haredi se strože pridržavaju tradicije, a najprepoznatljiviji su po svojoj tradicionalnoj odjeći. Tijelo im je skoro u potpunosti prekriveno odjećom. Muškarci nose odijela dok žene nose haljine. Udane žene također pokrivaju kosu. Muškarci nose obredni šal s resicama ”cicit“ i pokrivaju glavu kapicom koja se zove ”kipa”, najčešće puštaju bradu, a neki nose crne šešire i ispod njih kipe.

Moderni ortodoksni Židovi se nešto manje strogo pridržavaju tradicije te se više odijevaju u skladu sa suvremenim načinom odijevanja. Više su integrirani u sekularnu kulturu i društvo te se ne mogu prepoznati kao zasebna skupina, iako mnogi muškarci na glavi nose kipu.

Konzervativni, Masorti i reformirani ŽidoviKonzervativni ili masortski judaizam se razvio u prvoj polovici 20. stoljeća u

Sjedinjenim Američkim Državama. Halaha se smatra obvezujućom, ali je u značajnoj mjeri podložna vanjskim utjecajima. Konzervativni Židovi vjeruju da se religija mora nastavljati u skladu s promjenjivim okolnostima, a ne se nužno oslanjati isključivo na prošlost.

Reformirani judaizam, također poznat kao liberalni ili progresivni judaizam, razvio se u Njemačkoj tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća. Naglašava razvoj vjere i prednost etičkih aspekata u odnosu na ceremonijalne.

Manje konzervativne denominacije različito tumače način na koji se treba pridržavati Šabata ili kašruta. Osim toga, žene mogu postati rabini, a muškarci i žene u sinagogi sjede zajedno.

Sekularni ŽidoviMnogi Židovi ne pripadaju niti jednoj denominaciji judaizma i ne pridržavaju se tradicionalnih zakona, ali se smatraju Židovima. Sekularni Židovi židovske blagdane mogu slaviti kao kulturne proslave ili nastavak obiteljske tradicije, često ne obilježavaju Šabat i na svjetovan način obilježavaju važne događaje u životu, poput rođenja, sklapanja braka ili smrti. Najčešće se ne odijevaju na poseban način i na glavi ne nose kipa.

Praktični vodič kroz judaizam Judaizam

- 14 - - 15 -

Židovska kulturna raznolikostOsim različitih židovskih denominacija koje se u velikoj mjeri razlikuju u odnosu na način na koji se pridržavaju vjere, židovski život je bogat i raznolik u svojim kulturološkim, geografskim i etničkim razlikama. Najveće razlike uočavamo između Aškenaza i Sefarda.

Aškenazi su se razvili iz stanovništva židovske dijaspore iz srednje, istočne, a kasnije i zapadne Europe. Tradicionalno su se služili jezikom koji se zove jidiš. Sefardi su, pak, podrijetlom uglavnom s Iberijskog poluotoka, a kasnije su se nastanili u Sjevernoj i Južnoj Americi, istočnom Sredozemlju te jugoistočnoj i južnoj Europi. Vrlo mali broj Sefarda još uvijek govori „ladino“ koji je judeo-španjolski jezik.

Bez obzira na kulturu ili pripadnost nekoj od denominacija, mnogi Židovi na svoja vrata stavljaju „mezuzu“. Mezuza je komad pergamenta ispisan specifičnim hebrejskim stihovima koji se drži u malom ukrasnom kućištu. Prema vjerskom zakonu, mezuza bi trebala biti postavljena na desnoj gornjoj strani dovratka svake sobe u kući u kojoj se živi i, naravno, na ulazna vrata kuće.

Judaizam u EuropiŽidovi su se prvi put počeli naseljavati u Europi u doba helenizma, neposredno prije uspona Rimskog carstva. Međutim, do velikog porasta broja Židova u južnoj Europi došlo je nakon suzbijanja pobune Bar Kokhba (pobuna u Judeji protiv Rimskog carstva 132.–136. godine naše ere) kada su iz Izraela u Italiju dovedene na tisuće zarobljenika. Židovi su s područja današnje Italije putovali u druge dijelove Rimskog carstva i stvarali zajednice na Balkanu, u Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj.

Progon Židova u Europi porastao je u visokom srednjem vijeku u kontekstu kršćanskih križarskih ratova zbog čega su se mnoge židovske zajednice preselile u istočnu Europu. Osim toga, protjerivanje Židova iz Španjolske 1492. godine rezultiralo je vjerskim progonima i pogromima. Između 40.000 i 100.000 Židova je protjerano što je za posljedicu imalo migraciju velikog broja Židova s Iberijskog poluotoka u druge europske zemlje i Osmansko Carstvo.

Od 17. stoljeća nadalje nekoliko je događaja dovelo do obrnutnog smjera migracija, iz istočne Europe prema velikim trgovačkim središtima na zapadu. Uslijedilo je razdoblje postupne emancipacije, ali i sve većeg antisemitizma i nasilja. Godine 1933. u Europi je živjelo više od devet milijuna Židova.

Holokaust, sustavni, na razini države organizirani progoni i istrebljenje Židova od strane nacističkog režima, njegovih saveznika i kvislinga za posljedicu su imali uništenje šest milijuna ljudi. Židovsko stanovništvo u svijetu još se nije potpunosti oporavilo od Holokausta, a Židovi danas čine samo 0,2% ukupnog svjetskog stanovništva.

Holokaust je doveo do preusmjeravanja demografskog središta gravitacije europskog židovstva u Rusiju. Raspad Sovjetskog Saveza doveo je do preporoda židovskih zajednica u Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama. Trenutno se židovsko stanovništvo Europe procjenjuje na oko 2,4 milijuna (0,3% ukupnog europskog stanovništva).

Danas se svakodnevni život Židova u Europi razlikuje od zajednice do zajednice. Svaka zajednica može imati svoje centre, škole, pokrete mladih, socijalne organizacije i druge institucije koje su ključne za njezino normalno funkcioniranje.


- 16 - - 17 -

ŽIDOVSKE TRADICIJE

Židovske Tradicije

- 19 -


- 18 -

Krug života u judaizmu

RođenjeJedna od najvažnijih zapovijedi u judaizmu je obrezivanje dječaka. Prema tradiciji, ceremo-nija obrezivanja (“brit milah” na hebrejskom) obavlja se osmog dana dječakovog života, osim ako ne postoje medicinski razlozi zbog kojih se mora odgoditi, a obrezivanje provodi „mohel“ (obrezivač). „Brit“ se može održati u sinagogi, ali i kod kuće ili na bilo kojem dru-gom mjestu.

Bar/Bat micvaKada dječaci napune trinaest, a djevojčice dvanaest godina, Židovi se smatraju odgov-ornim za svoja djela iz persepktive religije te zbog toga postaju bar ili bat micva. Do toga trenutka su roditelji odgovorni za postupke svog djeteta. Mnoge će obitelji proslaviti bar ili bat micvu tradicionalnom proslavom koja se zove Alija Tora. Na Šabat, ubrzo nakon što navrši trinaest godina, dječak se pozi-va u sinagogu i čita dio Tore određen za taj tjedan. Neki reformirani Židovi istu ceremoni-

ju održavaju i za djevojčice.

Vjenčanja Židovsko vjenčanje uključuje nekoliko elemenata. Kao prvo, vjenčanje se mora održati ispod “hupa” (svadbeni baldahin),

mladoženja mora mladenci dati prsten, potpisuje se i čita “ketuba” (bračni ugovor), a mladoženja nogom razbija čašu dok gosti za to vrijeme viču „mazel tov!“ (čestitamo!). Ova se ceremonija može održati bilo gdje, u sinagogi ili negdje drugdje, ali se ne može održati u subotu, za vrijeme nekih židovskih blagdana ili posebnih dana. U većini slučajeva nakon vjerskog obreda obitelj održava zabavu i obred vjenčanja u skladu sa zakonom.

Smrt i žalovanje Judaizam propisuje niz obreda i običaja vezanih uz pokapanje pokojnika, a njih prakticiraju i brojni nereligiozni Židovi. Neki od njih se razlikuju od zajednice do zajednice. U gotovo svakoj židovskoj zajednici postoji nekoliko organizacija koje se brinu za sve ono što je potrebno prilikom sahrane pokojnika u skladu sa židovskom tradicijom. Te će se organizacije pobrinuti za pripremu tijela za sahranu i za sam sprovod koji će se obaviti s velikom pažnjom i prema jasnim pravilima. U judaizmu je uobičajeno da se tijelo ne ostavlja bez nadzora, od trenutka smrti do trenutka pokopa. Kremiranje je zabranjeno. Post mortem pregledi su također zabranjeni, osim ako nisu propisani zakonom. Nakon što pogreb završi, za najbliže pokojnikove rođake započinje razdoblje žalovanja, odnosno „šiva”.


- 20 -

Židovske Tradicije

- 21 -

Propisi o ishrani (kašrut)Pojam “kašrut“ odnosi se na skup pravila koja određuju koje su vrste hrane prema judaizmu dozvoljene ili zabranjene u prehrani.

Na hebrejskom, riječ “košer” znači da je određeni proizvod napravljen i poslužen u skladu sa svim pravilima kašruta. Religiozni Židovi jedu samo košer hranu koja je označena košer certifikatom. Ta oznaka dokazuje da je hrana bila pripremljena i upakirana prema svim pravilima kašruta. Mnogi drugi Židovi se pridržavaju samo nekih pravila kašruta.

Da bi meso bilo košer, potrebno je da udovoljiti određenim propisima.

Sisavci moraju biti preživači razdijeljenih kopita (zato svinjetina, na primjer, nije košer), ribe moraju imati krljušti i peraje (som, na primjer, nije košer) dok su neke vrste ptica košer (nije dopušteno jesti vrste ptica koje se tradicionalno ne jedu). Sisavci i ptice se moraju zaklati na poseban način da bi bili košer. Beskralježnjaci, gmazovi i vodozemci nisu košer. Povrće, voće, brašno i mahunarke se prije konzumiranja moraju pregledati i očistiti jer na njima ne smije biti kukaca.

S hranom životinjskog porijekla se postupa na isti način kao i sa životinjom od koje je proizvedena. Dakle, jaja i mlijeko su dozvoljeni samo ako potječu od životinje koja se može konzumirati u skladu s propisima kašruta (s izuzetkom meda koji je dozvoljen, iako su pčele zabranjene).

Zabranjeno je miješati meso i mlijeko. Nije dozvoljeno kuhati, niti jesti zajedno mlijeko i meso. Religiozni Židovi čekaju do šest sati nakon što su jeli meso prije nego što ponovo konzumiraju mliječne proizvode. Parev (ili Parve) hrana nije ni mesna ni mliječna. U ovu kategoriju spada riba te sve vrste hrane koje nisu životinjskog porijekla. Jaja se također smatraju parev iako se radi o životinjskom proizvodu. Hrana pripremljena na način koji krši Šabat ne smije se jesti.

Židovske Tradicije

- 23 -


- 22 -

Sinagoga

Židovski religiozni muškarci (stariji od trinaest godina) obično se mole tri puta dnevno: ujutro, popodne i navečer. U židovskom kalendaru postoje posebna vremena kada se obavljaju dodatne molitve.

Iako su sinagoge otvorene svakom Židovu, još uvijek postoji praktično razdvajanje prema kulturnoj tradiciji (Aškenazi ili Sefardi) i denominacijama (ortodoksni, konzervativni, reformski, liberalni, itd.). Riječ ”sinagoga” etimološki znači ”mjesto okupljanja”. Drugi naziv koji uglavnom koriste Aškenazi je „šul“ što na jidišu znači „sinagoga“. Žene nisu obvezne moliti se u sinagogi, ali mnoge dolaze u sinagogu na Šabat ili praznike.

U ortodoksnim sinagogama su sjedeća mjesta za muškarce i žene razdvojena. U nekim sinagogama postoji zaseban dio za žene koji se nalazi na balkonu. U sinagogi žene prekrivaju kosu, a muškarci nose šal (također poznat kao ”talit”), filakterije (također poznat kao ”tefilin”, tj. male crne kožne kutije u kojima se nalaze svitci pergamenta sa stihovima iz Tore) i pokrivala za glavu (kipa).

Ponekad se sinagoga koristi kao društveni centar i uključuje dodatne sadržaje poput ugostiteljske dvorane, košer kuhinje, vjerske škole, knjižnice, dječjeg vrtića i manje prostorije za molitvu.

Židovske Tradicije

- 25 -


- 24 -

Šabat

Šabat je tjedni dan odmora i molitve. Šabat počinje u zalazak sunca u petak navečer i traje otprilike 25 sati do pojave triju zvijezda na nebu u subotu navečer. Poštivanje Šabata jedna je od najvažnijih zapovijedi u judaizmu, a njegovo glavno načelo je suzdržavanje od radnih aktivnosti. Religiozni Židovi se obično suzdržavaju od rada, pisanja, paljenja vatre, korištenja elektroničkih uređaja, rukovanja novcem, vožnje, kuhanja i mnogih drugih aktivnosti. Reli-giozni Židovi koji strogo poštuju Šabat neće obavljati niti jednu od gore opisanih, zabranjenih aktivnosti, osim ako to nije nužno zbog neke po život opasne situacije.

Na Šabat sinagogu posjećuje više ljudi, a neki do nje umjesto vozilom dolaze pješice.

Židovski blagdani

PRAZNIK 2020 2021 2022 2023 2024

Tu Bišvat 10.02 28.01 17.01 06.02 25.01

Purim 09-10.03 25-26.02 16-17.03 06-70.03 23-24.03

Pesah 08-16.0427.03 - 04.04

15-23.04 05-13.04 22-30.04

Šavuot 28-30.05 16-18.05 04-06.06 25-27.05 11-13.06

Tiša B’av 29-30.07 17-18.07 06-07.08 26-27.07 12-13.08

Roš hašana 18-20.09 06-08.09 25-27.09 15-17.09 02-04.10

Jom Kippur 27-28.09 15-16.09 04-05.10 24-25.09 11-12.10

Sukot 02-10.10 20-28.09 09-17.1029.09– 07.10

16-24.10

Simhat Tora 11.10 29.09 18.10 08.10 25.10

Hanuka 10-18.1228.11– 06.12

18-26.12 07-15.1225.12 – 02.01

Židovske Tradicije

- 27 -


- 26 -

Roš hašanaU judaizmu Roš hašana označava početak nove godine kao tradicionalna obljetnica stvaranja svijeta. Etimološki, “roš” je hebrejska riječ za “glavu”, “ha” je član, a “šana” znači “godina”. Podrijetlo židovske nove godine povezano je s početkom gospodarstvene godine u poljoprivrednim društvima.

Budući da židovski kalendar prati mjesečev ciklus, Roš hašana može pasti u razdoblju između početka rujna i početka listopada. Započinje zalaskom sunca i traje dva dana.

Prema tradiciji se dani koji prethode Roš hašani posvećuju pokajanju. Dodaju se dodatne molitve pa u to doba godine obično više ljudi odlazi u sinagoge.

Jom Kipur (Dan pomirenja) Jom Kipur je najsvetiji dan u židovskom kalendaru i smatra se “Šabatom svih Šabata”. Jom Kipur označava kraj razdoblja koje započinje Roš hašanom, a te u judaizmu je još poznat kao Veliki sveti dani. Na taj dan su glavne teme pomirenje i pokajanje, a tradicionalno se dvadeset i pet sati posti. Etimološki je “jom” je hebrejska riječ za “dan”, a riječ „kipur“ vuče korijen iz riječi koja znači “iskupiti se, pomiriti se”.

Molitve za Jom Kipur su jedinstvene po tome što za razliku od ostalih dana u godini na Jom Kipur imamo pet molitvenih službi. Mnogi religiozni Židovi na Jom Kipur većinu dana provode u sinagogi, a neki taj dan hodaju od sinagoge do svoje kuće nekoliko puta. Mnogim sekularnim Židovima je Jom Kipur jedino doba godine kada odlaze u sinagogu.

Sukot (Sjenice) Sukot je praznik dvostrukog značenja. Prvo značenje se odnosi na poljoprivre-du jer označava kraj žetve u Izraelu pa je zato poznat i kao “Blagdan sakupljanja” ili “Blagdan žetve”. Drugo značenje se odnosi na sjećanje na izlazak Židova iz Egipta. Su-kot je jedan od tri hodočasnička blagdana, a u dijaspori traje osam dana. Tijekom ovog blagdana neki Židovi grade i provode vri-jeme u „suki“, odnosno konstrukciji koja se prekriva nekom vrstom biljnog materijala, na primjer, palminim lišćem.

Simhat Tora Simhat Tora slijedi ubrzo nakon Sukota i označava kraj godišnjeg ciklusa čitanja Tore i početak novog. Ovaj se blagdan slavi uglavnom u sinagogi gdje se odjednom vade svi svitci Tore. Ovaj je blagdan vrlo svečan, a na svečanosti u sinagogi prisustvuju brojne obitelji.

Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

- 28 - - 29 -

Hanuka (Blagdan svjetlosti)Hanuka je blagdan koji traje osam dana, a prema gregorijanskom kalendaru svake godine dolazi u razdoblju od kraja studenog do kraja prosinca. Hanuka slavi pobjedu Makabejaca tijekom velikog ustanka protiv vladavine Seleukida te ponovno posvećenje Hrama u Jeruzalemu i paljenje svjetla na menori.

U vrijeme Hanuke se pale svijeće na osmokrakom svijećnjaku koji se zove “hanukija”. Svake se večeri pali dodatna svijeća dok se do osmoga dana ne zapale sve svijeće. Ostali običaji vezani uz Hanuku uključuju igre s dreidelom i spremanje hrane koja se prži na ulju. Na Hanuku se također pale svijeće na otvorenim javnim mjestima.

PurimPurim slavi spas židovskog naroda u Perzijskom carstvu u 4. stoljeću prije Krista. Purim se slavi razmjenom darova hrane i pića, dobrotvornim darovanjem siromašnih, odijevanjem u kostime i maskiranjem, konzumiranjem slavljeničkog obroka i javnim čitanjem Knjige o Esteri, najčešće u sinagogi. Tijekom ovog blagdana možemo primijetiti ljude, posebno djecu, koji nose maske i kostime, uglavnom u blizini židovskih škola i drugih prostora zajednice.

Tu Bišvat Tu Bišvat je poznat i kao židovska Nova godina drveća. Proslavlja se kao dan ekološke svijesti.

Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

- 30 - - 31 -

Pesah (Pasha)Pesah je vrlo važan židovski blagdan, odnosno jedan od tri hodočasnička blagdana. Obično pada u ožujku ili travnju i traje osam dana u dijaspori. Dok danas Pesah slavi izlazak Židova iz ropstva u starom Egiptu, u prošlosti, dok je postojao Hram, Pesah je bio sezonski blagdan vezan uz poljoprivredu. Simbol koji se najviše povezuje s Pesahom je „maca“, tj. beskvasni kruh koji se pravi isključivo od brašna i vode te zamjenjuje proizvode s kvascem koji prema tradiciji nisu dopušteni za Pesah.

Tiša B’avTiša B’av je najtužniji dan u židovskom kalendaru. Na taj dan se dvadeset i pet sati posti u spomen na tragedije koje su se dogodile tijekom židovske povijesti, uključujući uništenje Drugog hrama. Tiša B’av obično pada u srpnju ili kolovozu po gregorijanskom kalendaru. Za vrijeme Tiše B-ab Židovi odlaze u sinagoge na dulje molitvene službe.

ŠavuotŠavuot je još jedan praznik s dvostrukim značajem. Obilježava obljetnicu dana kada je B-g dao Toru Izraelovom narodu, a ujedno označava i žetvu pšenice u Izraelu. Bladan traje dva dana i jedan je od manje poznatih židovskih blagdana među svjetovnim Židovima u dijaspori. Tradicionalno, za Šavuot Židovi jedu više mliječnih proizvoda.

- 33 -- 32 -

SURADNJA SA ŽIDOVSKIM ZAJEDNICAMAPostoji nekoliko praktičnih sigurnosnih aspekata kojih bi službenici za izvršenje zakonodavstva trebali biti svjesni kako bi mogli bolje štititi i poboljšati suradnju sa židovskom zajednicom.

Veza sa zajednicomPotrebno je uspostaviti kontaktnu točku s lokalnom židovskom zajednicom. U slučaju da takva kontaktna točka ne postoji i niste sigurni tko je osoba kojoj se trebate obratiti u zajednici, pošaljite elektroničku poruku na adresu SACC by EJC ([email protected]) te će vas tamo uputiti na odgovarajuću osobu.

Način ponašanja• Ortodoksni Židovi se ne rukuju s osobama suprotnog spola.

• Prilikom ulaska u sinagogu je poželjno da muškarci pokriju glavu kapicom (kipa).

Propisi o ishrani• Samo košer hrana može ući u sinagogu, židovsku školu ili kuću ortodoksne obitelji.

• Ako religioznu židovsku osobu pozivate na sastanak, treba ponuditi samo košer hranu.

• Ako pritvorenik ili zatvorenik to zatraži, potrebno je na raspolaganju imati pretpakiranu košer hranu. Ne treba ukloniti pakiranje prilikom serviranja hrane.

Šabat i židovski blagdani• U vrijeme službi za Šabat i na židovske blagdane u sinagoge dolazi veći broj ljudi. Mnogi od

njih će hodati u blizini sinagoge, a muškarci će možda nositi kipu (kapicu).

• Mnogi Židovi koji ne prisustvuju službama tijekom cijele godine će ići u sinagogu na velike blagdane i proslave. Sinagoge će u te dane biti prepune, a ulice oko nje će često biti vrlo prometne.

• Ortodoksni Židovi prijavljuju incident ili daju izjavu tek nakon završetka Šabata ili židovskih blagdana. Ta se ograničenja ukidaju u situacijama od “životne opasnosti”.

• Na Šabat ortodoksni Židovi ne koriste struju ili bilo koji drugi uređaj koji zahtijeva rad. Na primjer, ne pale se svjetla, ne otvaraju električna vrata, ne koristi telefon ili računalo, ne vozi se automobil, itd. Međutim, možda će voziti automobil do sinagoge neposredno prije Šabata ili židovskih blagdana, što može rezultirati problemima u prometu i parkiranju oko sinagoge.

• Židovi koji se strogo ne pridržavaju Šabata ili židovskih blagdana u tim će prilikama biti voljni prijaviti incident, potpisati se na izjavu ili koristiti telefon i sl.

• Na Sukot mnogi Židovi donose u sinagogu i iz nje iznose velike kutije s lišćem. U prostorijama sinagoge se postavlja ”suka”, tj. koliba u kojoj bi Židovi trebali boraviti tijekom blagdana. Mnogi Židovi grade suke u svojim dvorištima ili negdje unutar zajednice da bi tijekom tjedna u kojemu je Sukot tamo jeli ili čak spavali.

• Na Hanuku Židovi obično stavljaju u prozore hanukije. Tijekom ovog blagdana se možda organiziraju javne proslave kojom prilikom se pale svijeće, a to može privući velik broj ljudi i dosta pozornosti.

• Na Jom Kipur je u sinagogama puno više ljudi nego bilo koji drugi dan u godini. Samim time će i ulice oko sinagoge biti prepune vjernika. Na kraju službe se preporuča da vjernici ne napuste sinagogu svi odjednom jer tako postaju lakom metom.

Praktični vodič kroz judaizam Antisemitizam

- 34 - - 35 -

ANTISEMITIZAMRadna definicija antisemitizmaMeđunarodno udruženje za sjećanje na žrtve holokausta (IHRA) je 26. svibnja 2016. godine usvojilo radnu definiciju antisemitizma. Ona glasi:

„Antisemitizam je određena percepcija Židova koja može biti izražena mržnjom prema Židovima. Retoričke

i fizičke manifestacije antisemitizma usmjerene su protiv židovskih ili nežidovskih pojedinaca i/ili njihovog

vlasništva, židovskih zajednica i vjerskih objekata. “

Definicija uključuje jedanaest ilustrativnih primjera koji su smjernice za prepoznavanje antisemitskih incidenata:

• Pozivanje, pomaganje ili opravdavanje ubijanja ili nanošenje štete Židovima u ime radikalne ideologije ili ekstremističkog pogleda na religiju.

• Iznošenje lažnih, dehumanizirajućih, demonizirajućih ili stereotipnih optužbi o Židovima kao takvim ili o moći Židova kao kolektivu, kao što je posebice, ali ne isključivo, mit o svjetskoj židovskoj zavjeri ili o Židovima koji kontroliraju medije, gospodarstvo, vlade ili druge društvene ustanove.

• Optuživanje Židova kao naroda da su odgovorni za stvarna ili izmišljena krivična djela koja je počinila jedna židovska osoba ili skupina, ili čak za djela koja su počinile osobe koje nisu Židovi.

Antisemitizam

- 37 -


- 36 -

• Dana 23. ožujka 2018. dva su muškarca ušla u stan osamdesetpetogodišnje Mireille Knoll koja je preživjela Holokaust te su je nekoliko izbo-li nožem i potom zapalili. Jedan je od počinitel-ja navodno izjavio: ”Ona je Židovka. Sigurno ima novca.”

• Francusko-malijski državljanin je 9. siječnja 2015. napao supermarket u kojem se prodaje košer hrana Hypercacher u 20. pariškom okrugu i tom prilikom ubio četiri osobe i uzeo nekoliko talaca.

• U svibnju 2019. na bloku zgrada u Rybniku u Poljskoj pronađen je grafit na kojima je pisalo “F *ck Jude!”.

• Dana 9. prosinca 2017. su pojedinci unutar veće bande ba-cali bombe na sinagogu u Gothenburgu za vrijeme događaja na kojemu je bilo oko 40 mladih.

• Između srpnja 2018. i siječnja 2019. godine nekoliko je židovskih groblja i spomen-obilježja diljem Grčke bilo devastirano, oskrnavljeno i unište-no.

• Dana 3. kolovoza 2018. godine je rodna kuća osobe koja je preživjela Holokaust i nobelov-ca Elie Wiesela u Rumunjskoj vandalizirana grafitom na kojemu je pisalo: “Nacistički Židov leži u paklu s Hitlerom.”

• Dana 14. rujna 2019. godine na zidovima Kraljevske teniske dvorane pronađen je natpis koji negira Holokaust na kojemu je pisalo “Holokaust je prevara” tijekom utakmice Davis kupa između Švedske i Izraela.

• Dana 9. listopada 2019. krajnje desni ekstremist je pokušao ući u sinagogu u njemačkom gradu Halle na Jom Kipur, najsvetiji dan židovskog kalendara. Napadač je više puta pucao na vrata sinagoge, ali ih nije uspio probiti. Nakon toga je pucao i ubio prolaznika u blizini restorana s kebabima.

Primjeri antisemitskih zločina:• Negiranje činjenica, opsega, mehanizama (npr. plinske komore) ili internacionalnog karaktera genocida nad židovskim narodom u rukama nacionalsocijalističke Njemačke i njenih pristaša i suučesnika tijekom Drugog svjetskog rata (Holokaust).

• Optuživanje Židova kao naroda ili Izraela kao države da izmišljaju ili pretjeruju o Holo-kaustu.

• Optuživanje židovskih građana da su vjerniji Izraelu ili navodnim prioritetima Židova širom svijeta, nego interesima vlastitih naroda.

• Negiranje prava na samoodređenje Židova, npr. tvrdeći da je postojanje države Izrael rasistički poduhvat.

• Primjena dvostrukih standarda, zahtijevajući od Židova ponašanje koje se ne očekuje niti od jednog drugog demokratskog naroda.

• Korištenje simbola i slika povezanih s klasičnim antisemitizmom (npr. tvrdnje da su Židovi ubili Isusa ili krvna kleveta) radi karakteriziranja Izraela ili Izraelaca.

• Uspoređivanje suvremene izraelske politike s nacističkom politikom.

• Stav da su Židovi kolektivno odgovorni za postupke Države Izrael.

Antisemitska djela su kaznena djela kada su tako definirana zakonom (na primjer, pori-canje Holokausta ili distribucija antisemitskih materijala u nekim zemljama). Kaznena djela su antisemitska kada se mete napada, bilo da se radi o ljudima ili imovini kao što su zgrade, škole, mjesta za bogoslužje i groblja, odabrana zato što su ili se smatra da su povezane sa Židovima. Antisemitska diskriminacija je uskraćivanje Židovima mogućnosti ili usluga koje su drugi-ma dostupne, što je u mnogim zemljama zabranjeno.

Antisemitizam

- 39 -

Antisemitizam

- 38 -

Suvremeni antisemitizam u EuropiOd 2000. godine su antisemitski incidenti u porastu u cijeloj Europi. Danas su židovske zajed-nice u Europi suočene s antisemitizmom na načine koji su prije nekoliko godina bili nezamis-livi.

Ponekad se radilo o prosvjednicima koji izvikuju nacističke parole, političarima koji ponavl-jaju antisemitske objede, poricanju Holokausta ili revizionizmu, mimovima i teorijama zav-jere koje se šire internetom, a ponekad o nasilnim i povremeno smrtonosnim napadima na Židove na europskim ulicama. Prijetnje dolaze s krajnje političke desnice, krajnje ljevice ili radikalnog islama. Antisemitizam i dalje predstavlja trajnu i štetnu opasnost i odnedavna dovodi u pitanje sigurnosti europskih židovskih građana.

Prema najvećem istraživanju o iskustvima i percepciji antisemitizma koje je provela Agencija Europske unije za temeljna ljudska prava, 85% anketiranih europskih Židova odgovorilo je da je antisemitizam najvažnije goruće pitanje. Gotovo 30% je izjavilo da su bili izloženi uznemir-avanju, pri čemu su najviše bili pogođeni Židovi s vidljivim obilježjima svoje vjere. Osim toga, gotovo 80% ispitanika je izjavilo da ne prijavljuju ozbiljne incidente policiji ili bilo kojem dru-gom tijelu.

Također zabrinjava rastući jaz koji postoji između javne percepcije antisemitizma u odnosu na percepciju židovske zajednice. Iako 89% Židova smatra da se antisemitizam značajno pov-ećao u posljednjih pet godina, isto misli samo 36% europskih građana.

Da bi se suzbio porast antisemitizma, ključno je povećati napore na učinkovitijem i djelot-vornijem identificiranju, istraživanju i procesuiranju antisemitskih incidenata.

NASILNI ANTISEMITSKI INCIDENTI PO DRŽAVAMA U RAZDOBLJU 2009.-2017.

Izvor: Centar za proučavanje suvremenog europskog židovstva - Kantor

Francuska Njemačka Italija Rusija UK

ISTRAŽIVANJE FRA-E O DISKRIMINACIJI I ZLOČINIMA IZ MRŽNJE PREMA ŽIDOVIMA U EU 2018. GODINE ISKUSTVA I PERCEPCIJA ANTISEMITIZMA MEĐU ŽIDOVIMA

Antisemitizam je najvažniji problem u zemlji

Antisemitizam je u porastu u posljednjih pet godina

Zbog nesigurnosti povezane s židovstvom razmatrana je

mogućnost iseljenja.

Izbjegavali su posjećivati židovske događaje ili spomeni-

ke jer se nisu osjećali sigurno2013

Izvor: Agencija Europske unije za temeljna prava

66%85%

76%

29%

23%34%

38%

89%

2018


- 40 - - 41 -

TKO SMOSACC BY EJCSigurnosni i krizni centar (SACC by EJC) osnovao je dr. Moshe Kantor, predsjednik European Jewish Congress, 2012. godine za podršku židovskim zajednicama u Europi. Glavna misija SACC by EJC je sigurnost židovskih zajednica u Europi.

Visoko kvalificirani tim stručnjaka SACC by EJC dijeli svoju stručnost u upravljanju krizama, sigurnosti, analizi i komunikaciji. „Kontrolna soba“ SACC-a opremljena je svim potrebnim sredstvima za pružanje potpore u slučaju kriznog događaja velikog opsega u zajednici.

Tijekom krize, tim SACC by EJC pruža pomoć i podršku te provodi obuke, seminare i konferencije diljem Europe kako bi poboljšao razinu pripremljenosti židovskih zajednica i ojačao veze s vlastima.

Zajedno s CEPOL-om i drugim partnerima, SACC by EJC je razvio sigurnosni program #TogetherWeareSafer za podizanje svijesti među civilima i poboljšanje opće razine sigurnosti i otpornosti u Europi.

Mrežna stranica: www.sacc-ejc.orgFacebook: www.facebook.com/SACCbyEJC/Twitter: www.twitter.com/SaccByLinkedIn: www.linkedin.com/company/sacc-by-ejc

CEPOLCEPOL - Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva posvećena je razvoju, provedbi i koordinaciji obuke službenika za provedbu zakona. CEPOL okuplja mrežu instituta za osposobljavanje službenika za provedbu zakona u državama članicama EU-a i podržava ih u pružanju napredne obuke o sigurnosnim prioritetima, suradnji u provedbi zakona i razmjeni informacija. CEPOL također surađuje s tijelima EU-a, međunarodnim organizacijama i trećim zemljama kako bi osigurao da se najozbiljnije sigurnosne prijetnje rješavaju kolektivnim odgovorom. CEPOL doprinosi naporima u jačanju kapaciteta za provedbu zakona u trećim zemljama koje pokrivaju politike susjedstva EU-a putem obrazovnih sredstava te primjenjujući testirane i isprobane metodologije. Trenutni portfelj CEPOL-a obuhvaća rezidencijalne aktivnosti, učenje putem interneta (tj. webinare, mrežne module, internetske tečajeve, itd.), programe razmjene, zajedničke kurikulume, istraživanja i znanost. CEPOL je u 2019. obnovio certificiranje u skladu s normom ISO 9001: 2015 i proširio djelovanje na usluge e-učenja. Agencija je dobila i ISO certifikat 29993: 2017 za pružanje usluga obrazovanja izvan formalnog obrazovanja.

Ključne brojke za 2018.:

• 29 000 službenika za provedbu zakona prošlo je CEPOL-ovu obuku

• Provedeno je 229 aktivnosti u organizaciji CEPOL-a

• Preko 90% polaznika je izrazilo zadovoljstvo obukom u organizaciji CEPOL-a.

• 21 tematske kategorije su kao prioritete odredile države članice EU-a prilikom savjeto-vanja o Procjeni strateških potreba za obukom (EU-STNA).

Mrežna stranica: www.cepol.europa.eu/Facebook: www.facebook.com/CEPOLEU/Twitter: www.twitter.com/eu_cepolLinkedIn: www.linkedin.com/company/cepol

Praktični vodič kroz judaizam Design By

- 42 - - 43 -

IMAGE CREDITS

COVER: INSIDE THE SPANISH SYNAGOGUE AT JOSEFOV,STARE MESTO, PRAGUE / HERACLES KRITIKOS / SHUTTERSTOCKPAGE 4: CEILING IN THE GREAT SYNAGOGUE OF BUDAPEST / FROG DARES / SHUTTERSTOCKPAGE 6: MAN HOLDING EU EUROPEAN UNION FLAG WAVING / LAZYLLAMA / SHUTTERSTOCKPAGE 10: THE HEBREW HANDWRITTEN TORAH, WITH KIPPAH AND TALITH / OLEG IVANON / SHUTTERSTOCKPAGE 12: A FAMILY OF HASIDIC JEWS WALKS THROUGH THE AUTUMN PARK IN UMAN, UKRAINE / ROSPOINT / SHUTTERSTOCKPAGE 14: THE BIG SYNAGOGUE OF BRUSSELS / CRM / SHUTTERSTOCKPAGE 16: JEWISH MAN PRAYING IN SYNAGOGUE / TALIVIKH / SHUTTERSTOCKPAGE 18: STILL OF A JEWISH WEDDING / IVASHSTUDIO / SHUTTERSTOCKPAGE 21: KOSHER PATRICK’S IRISH BAR ON BOULEVARD ROTHSCHILD IN TEL AVIV, ISRAEL / BORIS-B / SHUTTERSTOCKPAGE 22: EXTERIOR OF THE SPANISH SYNAGOGUE, PRAGUE / ARTONO / SHUTTERSTOCK PAGE 23: PRAYING IN THE SYNAGOGUE OF TURIN, ITALY / MIKEDOTTA / SHUTTERSTOCKPAGE 24: CHALLAH BREAD, SHABBAT WINE AND CANDLES / BIGNAZIK / SHUTTERSTOCKPAGE 26: TRADITIONAL SYMBOLS OF ROSH HASHANAH / TOMERTU / SHUTTERSTOCK | JEWISH PRAYER ON HOLY CEMETERY. BAAL SHEM TOV MATISYAHU / LIRON-AFUTA / SHUTTERSTOCK | CLOSEUP OF A SHOFAR / BLUEEYES / SHUTTERSTOCK PAGE 27: FABRIC SUKKAH DECORATED WITH PRINTED PATTERN / ALEFBET / SHUTTERSTOCK PAGE 28: CHANUKAH LIGHTING BY CHILD / YITZ FISCH / SHUTTERSTOCK | ASSORTMENT OF DRY FRUITS AND NUTS. JEWISH HOLIDAY TU BISHVAT / EKATERINA MARKELOVA / SHUTTERSTOCK | PURIM CELEBRATION / VIKTORIA HODOS / SHUTTERSTOCK PAGE 30-31: SEDER, DINNER ON THE OCCASION OF PASSOVER / JACZIA / SHUTTERSTOCK PAGE 32: POLICE PATROL IN FRONT OF THE BUDAPEST SYNAGOGUE. / ROMAN YANUSHEVSKY / SHUTTERSTOCKPAGE 34: JEWISH CEMETERY IN QUATZENHEIM WITH VANDALISED GRAVES IN WITH NAZI SYMBOLS / HADRIAN / SHUTTERSTOCKPAGE 35: ANTISEMITIC GRAFFITI IN KLAIPEDA, LITHUANIA // PROTESTERS IN SUPPORT OF PALESTINIANS IN GAZA DISPLAY A SWASTIKA AT A RALLY IN PARIS IN 2014PAGE 38: AFTER TERROR ATTACK AND BOMB EXPLOSION IN NEVE SHALOM SYNAGOGUES ON NOVEMBER 15, 2003 IN ISTANBUL, TURKEY. KILLING 27 PEOPLE IN THE SYNAGOGUES / PROMETHEUS72 / SHUTTERSTOCK DE

SIGN

BY:


- 44 -

Documents

PRAKTIČNI VODIČ KROZ JUDAIZAM - CEPOL€¦ · Praktični vodič kroz judaizam - 6 - - 7 - PREDGOVOR Europa je u posljednje vrijeme suočena s novim prijetnjama. Odgovornost za sigurnost