Upload
lara-pecman
View
218
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Praćenje, vredovanje i ocjenjivanje u nastavimetodika prirode i društva 3
Citation preview
PRAENJE, VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE UENIKAU PROCESIMA UENJA I POUAVANJA/naela, metode, instrumenti/
Dr. sc. Ante Pavlovi, 2009.
SUVREMENA KOLA (OKVIR ZA VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE) PROMICANJE DRUTVA ZNANJA, HUMANOSTI, PRAVEDNOSTI, ODGOVORNOSTI (RAZVOJ I NAPREDAK - ETIKA I MORAL)
CJELOIVOTNO UENJE U DRUTVU KOJE UI i RAZVIJA SE
KOLA ZAJEDNICA OSOBA I IVOTA - DEMOKRATSKA, PLURALNA I HUMANA KOLA U GRAANSKOM I MULTIKULTURNOM DRUTVU
HOLISTIKA PARADIMA KOLE (CJELOVIT ODGOJ I OBRAZ.) - POTPUN I SKLADAN ODGOJ I RAZVOJ LJUDSKE OSOBE /TIJELO-DUA-DUH/
INDIVIDUALNA I DRUTVENA ZADAA ODGOJA I OBRAZ. OSTVARENA OSOBA S VLASTITIM MJESTOM I ZADAOM U DRUTVU
KONSTRUKTIVISTIKO-HUM. PARADIGMA AKTIVNO SUELJAVANJE, USVAJANJA ZNANJA I TUMAENJA STVARNOSTI SA STRANE SUBJEKTA (UENIKA) U INTERAKCIJI SA SOCIJALNOM I KULTURNOM KONSTRUKCIJOM STVARNOSTI I ZNANJA (PROCESI SOCIJALIZACIJE)
NEKA ODGOJNA I OBRAZOVNA USMJERENJA SUVREMENE KOLEODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENO DOBRU OSOBE (POJEDINACA) I DOBRU ZAJEDNICE (DRUTVO)
ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI: ZNANJE (ZNATI), IDENTITET (BITI), SOLIDARNOST (IVJETI ZAJEDNO), ODGOVORNOST (INITI),
UENJE I POUAVANJE USMJERENO NA UENIKA I ODGOJNO-OBRAZOVNE CILJEVE UENJA (individualna i drutvena razina)
CILJEVI UENJA I POUAVANJA (POSTIGNUA) USMJERENI NA ODGOJ I OBRAZOVANJE (znanje, sposobnosti, umijea, kvalifikacije, vjetine, uvjerenja, stavovi i vrjednote)
PROCESI UENJA I POUAVANJA UENIK U SREDITU PROCESA (suvremene strategije i metodologije uenja: integrirano uenje, suradnika (kooperativna) nastava, projektna nastava, stvaralaka (kreativna) nastava, suvremeni pristupi, oblici, metode i sredstva uenja i pouavanja)
KOLA I SUVREMENI KURIKUL(OKVIR ZA VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE)UENIK/CASUDIONICI U ODGOJU I OBRAZOVANJU(UITELJI, UENICI, RODITELJI, OBITELJ, ODGAJATELJI, USTANOVE/ANTROPOGENI UVJETI/DRUTVENA I KULTURNASREDINA U KOJOJU SEDOGAA ODGOJ I OBRAZOVANJE/SOCIOGENI UVJETI, ZAHTJEVI I IMBENICI/Ciljevi (potrebe)Predmet uenja(sadraji programi)
Metodiki pristupi, metode, sredstva i organizacija(uenje i pouavanje)Vrjednovanje(ishodi postignua)
UENJE I VREDNOVANJE KURIKUL SUVREMENE KOLECiljevi i zadae:
Ponoviti pojmovna i teorijska polazita kurikulaUsporediti tradicionalnu i suvremenu kolu te raspravljati o ciljevima i ishodima uenja (standardima i kompetencijama) Operacionalizirati i revidirati Bloomovu taksonomiju ciljevaPromicati viestruke inteligencije, kljune kompetencije i cjeloivotno obrazovanje te centre i zajednice uenja Ispitati mogunosti povezivanja i integriranja predmetnih cjelina u okviru tematskih i projektnih aktivnostiKreirati kurikularne mree, mape, petlje i platforme uenja - metodiki pluralizamNapraviti inventuru razliitih vidova vrjednovanja i samovrjednovanjaIzabrati i prikazati primjere iz prakse i ivota.Evaluirati, prosuivati i vrjednovati proces uenja i korisnost uenja o kurikulu suvremene kole.
SUVREMENA NASTAVA(OKVIR ZA VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE)
KOLA JE OBAVEZA I PRIREMA ZA IVOT
ZNANJE UITELJI PREDAJU, PRENOSE DJECI
UENJE SE ZASNIVA NA STJECANJU ZNANJA,SVLADAVANJU GRADIVA (LINEARNO)I REZULTATIMA UENJA
PASIVNO USVAJANJE INFORMACIJA, RAZUMIJEVANJE IPRIMJENA NAUENOG
PRAKTINI RADOVI
DOMAI URADAK
ZALAGANJE
KOLA JE DIO IVOTA ZAJEDNICA IVOTA(KOLOVANJE IZAZOVNO I RADOSNO)
ZNANJE GRADI DIJETE SAMO
NASTAVNI PROGRAMI (SADRAJI)I NASTAVA SU INTEGRIRANI
ZNANJE UENICI STJEU AKTIVNIM UENJEM,KREATIVNO I SURADNIKI/TEITE NA PROCESIMA UENJA I RAZVOJU,RJEAVANJU PROBLEMA I PLANIR. NASTAVE/
PROCESE UENJA PRATI AKTIVNOST, KREATIVNOST, PRODUKTIVNOST, SURADNJA I SUOSJEAJNOST
OCJENJIVANJE JE TRAJNO I KUMULATIVNO,USMJERENO NA RAZVOJ, USPJEH I NAPREDAK
RODITELJI SU PARTNERI KOLENASTAVA USMJERENA NA PREDMETE I UITELJA
NASTAVA USMJERENA NA UENIKA I ISHODE UENJADOBRA NASTAVALOA NASTAVA
METODE I STRATEGIJE UENJAOd mehanikog uenja SMISLENO
Od verbalnog uenja ISKUSTVENO PRAKTINO
Od receptivnog uenja UENJE OTKRIVANJEM
Od konvergentnog DIVERGENTNO
Od transmisije (posredovanja) INTERAKCIJA(SURADNITVO, STVARALATVO)
Bez pomagala RAZLIITA DIDAKTIKA SREDSTVA (MULTIMEDIJALNOST)Predavaka nastava - receptivno uenje
Problemska nastava - uenje putem otkrivanja
Grupna nastava - suradniko uenje
Metode moralnog uenja - moralno uenje
Nastava usmjerena na djelovanje - integrativno uenje
Superuenje-megapouavanje - prema alternativnim oblicima uenja i pouavanja (Terhart, 2001)
PRAENJE, OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE U NASTAVI (POJMOVI)PRAENJE, OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE: skup postupaka kojima nastavnik utvruje kakvou i koliinu obrazovnih i odgojnih dobara uenika: znanja, sposobnosti, vjetina, umijea, navika, gledita, stavova, vrjednota
PRAENJE UENIKA = sustavno prikupljanje podataka o tome kako se uenici pribliavaju eljenim odgojno-obrazovnim postignuima
OCJENJIVANJE = razvrstavanje postignua (ishoda uenja) prema koliini i kakvoi - postupak njihova vrjednovanja u skladu s nekim dogovorenim sustavom
OCJENA - oznaava stupanj uenikovih postignua izraen kvalitativno (opisno) i kvantitativno (brojano).
VRJEDNOVANJE (evaluacija) = sveobuhvatan proces ispitivanja i prosudbe kvalitete u nastaviukljuuje: rezultat, proces, uenika, nastavnika, uvjete, ustanove, sustav...
TRADICIONALNO I SUVREMENO VRJEDNOVANJETRADICIONALNO:Vrjednovanje samo na temelju usmenih i pismenih provjera nakon lekcije, nastavne cjeline ili nekog vremena (odgovara jednom dijelu uenika - kampanjsko uenje)Ocjena govori o iroj kategoriji kojoj uenik pripada (prema uspjehu) a ne govori to uenik zna ili moe, odnosno ne zna ili ne moe rijeiti, usvojiti, uiniti, primijeniti, transferirati itd.Uenici ne znaju kako treba uiti i kako se vrjednuje i samovrjednuje (obino se provjeravaju najnie razine znanja u obliku pitanja i odgovora)Nedostatne kompetencije: prelaskom u vii razred brojni uenici pokazuju nedostatno znanje, sposobnosti i vjetine te odgojne kompetencijeSUVREMENO:Kontinuirana procjena kvalitete procesa uenja/pouavanja (mogunost poetne provjere i trajnog praenja razvoja sposobnosti, umijea, vjetina, gledita, stavova, vrjednota)Nastava je zajedniki in i proces uenja uenika i nastavnikaVea motivacija uenika i vea postigua aktivnim uenjem i kontinuiranim vrjednovanjem, samovrjednovanjem (uenici provjeravaju to rade dobro, a to loe te kako ispraviti pogrjeke)Partnerstvo kole i roditelja
PRAENJE(u svrhu kontinuirana vrjednovanja i ocjenjivanja)
Praenje (trajno) uenikova napredovanja na kognitivnom, afektivnom i djelatnom podruju
Praenje drugih odgojnih i obrazovnih imbenika (usklaenost ciljeva s odgojno-obrazovnim potrebama, sadrajima, metodama, sredstvima...)
Prikupljanje podataka (promatranje, testovi, tablice...)
Sustavno biljeenje zapaanja o razvoju interesa, motivacije i sposobnosti uenika, postignua u usvajanju odgojno-obrazovnih sadraja, odnosa prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima
VRJEDNOVANJE I SAMOVRJEDNOVANJE INDIVIDUALNO VRJEDNOVANJE - vrjednovanje koje je usmjereno na napredak pojedinog uenika, a ostvaruje ga nastavnik uz aktiviranje uenika (pismeni zadaci, izraavanje i stvaranje, eseji);
VRJEDNOVANJE SKUPNOG RADA - vrjednovanje usmjereno na skupinu (ista ocjena) i vrjednovanje unutar skupine strukturirano uenje (napredak pojedinca i njegova doprinosa skupnom radu); VRJEDNOVANJE PROJEKTNIH AKTIVNOSTI planovi uenja koje uenici stvaraju i razvijaju samostalno ili u suradnji s nastavnikom. esto imaju zadane forme (obrasce/sporazume/pitanja) koji ueniku/skupini olakavaju snalaenje i napredovanje. Potiu na akciju, rjeavanje problema i praktinu primjenu znanja (iskustveno, socijalno, suradniko, timsko i cjelovito - integrativno uenje, nastava usmjerenu na uenika te povezivanje nastave i ivota)
SAMOVRJEDNOVANJE metoda kojom uenik ili nastavnik vrjednuje vlastiti rad i stavlja ga u funkciju uenja i razvoja
VRJEDNOVANJE ESEJA, PREZENTACIJA, IZVEDBI
VRJEDNOVANJE NASTAVE I NASTAVNIKOVA DOPRINOSA
POSTUPCI AKTIVIRANJA UENIKAU VRJEDNOVANJU I SAMOVJREDNOVANJUPisani zadaci (radovi) instrukcijske metode oekivanja i kriteriji vrjednovanja unaprijed predstavljeni uenicima kontrolne liste uenikih obveza
Prezentacije uenici dolaze do razliitih konceptualnih i organizacijskih iskustava, postaviti standarde izvedbe koje uenici razumiju i koje mogu postii
Ocjenjivanje izvedbe individualna ili skupna izvedba, samovrjednovanje, vrjednovanje od strane drugih ili vrjednovanje aktivnosti uenika i stupnja njegova napretka
Domaa zadaa (zadatci za rjeavanje izvan kole) - vana informacija kako uenici rade bez pomoi nastavnika. Nastojati davati razliite vrste zadataka koji su uenicima zanimljivi, voditi rauna o vremenu i zadae nastojati pregledati razliitim postupcima
PODRUJA PRAENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJEU SVJETLU KOGNITIVNIH ISHODA UENJA
VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U SVJETLU AFEKTIVNIH (ODGOJNIH) POSTIGNUA UENJAPOUNUTRENJE/INTERIORIZACIJA (PONAANJE, STAV)
SVRHA VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UENIKIH POSTIGNUAUenikOtkrivanje mogunosti i granica uenjaMotivacija za uenje (vanjska)Usmjeravanje uenja i njegova napretka Povratne informacije i korekcija pogrjeakaSelekcija za nastavak kolovanjaEvaluacija nastave i uenja
NastavnikOsiguranje kvalitete nastavnog procesaOsobni profesionalni razvitak:* poveanje profesionalnih tenji i oekivanja, * otvorenost prema istraivanju i promjenama u nastavi, * samokrtinost i otvorenost prema kritici drugih,* ovladavanje svim aspekatima nastave, predmeta i odgojnog podruja
VRSTE I OBLICI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
Prema nositelju vrjednovanja (tko vrjednuje):VANJSKO - razne osobe i specijalizirane ustanoveUNUTARNJE - interno, kolskoMEUNARODNO - PISA - Program OECD-a za meunarodno ocjenjivanje znanja, sposobnosti i vjetina (kompetencija) uenika
Prema usmjerenju:FORMATIVNO - kontinuirane, sveobuhvatne i sumirajue prosudbe uinkovitosti pojedinih sudionika odgojno-obrazovnog procesa i itavog sustava/instruktivna i razvojno-formacijska funkcija SUMATIVNO - nakon odreenog vremena, odvojeno od uenja (tradicionalno), pretvaranje rezultata u dokument, svjedodbu, diplomu
Prema nainu:POETNO ILI DIJAGNOSTIKOLONGITUDINALNO I NEFORMALNOKOREKTIVNO I ZAVRNO VRJENOVANJEKVALITATIVNO I KVANTITATIVNO
Prema oblicima:USMENOPISMENOOPISNOBROJANOSIMBOLIKO
Prema aktivnostima:INDIVIDUALNOSKUPNO (SKUPNI RAD I PROJEKTNE AKTIVNOSTI)SAMOVRJEDNOVANJE
Prema vremenu:TRAJNOPERIODINOOBRAZOVNE SEKVENCE, RAZDOBLJA I CIKLUSI
OSNOVNE PRETPOSTAVKE DOBROGA OCJENJIVANJAOcjenjivanje poinje s procesom uenja i dobro definiranim ishodima uenja, kontinuiran je proces i mora biti sastavni dio nastave i uenja
Dobro je koristiti razliite oblike i metode ocjenjivanja i vrjednovanja uz poticanje samoprocjenjivanja/ samovrednovanja uenika i nastavnika
Ocjenjivanje mora usmjeravati procese uenikova uenja i treba biti u funkciji njegova cjelovita razvoja (kognitivni, afektivni, psihomotiriki)
Ocjenu odreuju rezultati uenja (a ne dobar ili lo uenik) i ona mora biti objektivna i u funkciji napretka u uenju i odgojno-obrazovnim postignuima.
OSNOVNE FUNKCIJE OCJENJIVANJAPozitivne funkcije ocjena:Povratna informacija ueniku, nastavniku, roditeljima
Ocjena potie, motivira, a moe imati i terapijski uinak
Ocjena je drutveno vaan kriterij za promociju pojedinca
Uspjeh uenika utjee na njegov razvoj, ponaanje, socijalizaciju te uspjenost i postignua u ivotu
Neuspjeh i kanjavanje ocjenama:Slabi uenikovo samopouzdanje i samopotovanjePotie uenika na zakljuak: Zato se truditi, kad ionako ne u postii nitaUenikpostaje pasivan, bezvoljan, pa i agresivanUenik u oima uitelja, roditelja i drugih uenika postaje obiljeen kao lijen, nesposoban i lo uenik (npr. percepcija uenika u odnosu na uspjeh).
NAJEE POGRJEKE KOD VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA OSOBNA JEDNADBA (blag, strog)
HALO-EFEKT (ope miljenje o ueniku, simpatija ili antipatija prema ueniku ohrabruje ili koi)
LOGIKA POGRIJEKA (ocjene iz drugih predmeta, sugestivno djelovanje ostalih ocjena)
POGREJKA SREDINE (najea ocjena sredine, petica malo) POGRJEKA DIFERENCIJACIJE (3/4, -3 i sl.)
POGRIJEKA KONTRASTA (znanje ili neznanje prethodnog uenika - ispitanika)
PRILAGODBA KRITERIJA SKUPINI UENIKA (razliito u razliitim razredima)
PRILAGODBA RUBRIKAMA U IMANIKU
RAZLIITOST KRITERIJA (na polugoditu i kraju godine)
DISCIPLINSKA OCJENA (umiriti, kazniti)
PASIVAN NAIN ISPITIVANJA (uitelj postavi pitanje i uti moe izostati ili se podcijeniti stvarno znanje uenika aktivan tip ispitivanja trai da uitelj postavlja dodatna pitanja i potpitanja i navodi uenika na odgovor (sokratika)
Krivulja nagnuta prema slabijim ocjenamaMogui uzroci:* kriterij previsok - veina uenika ne moe udovoljiti* gradivo je preteko - veina uenika ne moe nauiti * (vjero)uitelj nije uspio protumaiti gradivo* nejasna pitanja (dvosmislena) - uenici ne mogu odgovoriti - pogaaju* odnos izmeu uenika i (vjero)uitelja nije kvalitetan: strah (ometa proces zamjeivanja, razumijevanja i pamenja) ili nepotivanje (neozbiljno shvaanje (vjero)uitelja i predmeta) STROGI (VJERO)UITELJ
BLAGI (VJERO)UITELJ Krivulja nagnuta prema viim ocjenama mogui uzroci:preblagi kriteriji(vjero)uitelj uspio motivirati uenikeoptimalno blag (vjero)uitelj individualizira nastavu (prilagoavanje mogunostima i potrebama djece)
UMJERENO STROGI (VJERO)UITELJ U TRADICIONALNOJ NASTAVI
GAUSOVA KRIVULJA U VREDNOVANJU I OCJENJIVANJUPretvaranje broja bodova u ocjenu
Nain: postotno redno mjesto
2. Nain: postotak bodova
%10% (najslabiji)20% (sljedei)40% (srednji)20% (sljedei)10% (najbolji)Ocjena12345
%0 4950 6061 7576 8990 100Ocjena12345
BILJEENJE ZAPAANJASustavno biljeenje zapaanja o razvoju interesa, motivacije,sposobnosti i postignua; odnosa prema radu, postavljenim zadacima iodgojnim vrijednostima:zabiljeiti inicijalno znanje; uz zapaanje biljeiti nadnevak kako bismo mogli analizirati napredovanje ili stagniranje uenika;upisati zapaanja koja su za uenika karakteristina i po kojima je on zapaen u odnosu na ostale uenike;zabiljeiti injenice koje su znaajne za daljnje uenje, rad i razvitakU zabiljekama naglasiti sve ono to je dobro i pozitivno:zabiljeiti to bi uenik jo trebao raditi, usvojiti, vjebati;izbjegavati generalizaciju na temelju jedne zapaene injenice;pri zapisivanju uoenih injenica ne koristiti skraenice, jer nee biti razumljive razredniku prilikom individualnih razgovora s roditeljima;ne smijemo pretjerivati u zabiljekama (svakodnevno hvaljenje i svakodnevno pisani prigovor ueniku);ne pisati - nema zadau, nita ne ui, ne pazi na satu, ometaZabiljeke mogu biti ueniku poticaj za daljnji rad, a roditelju poruka da potie uenika u zadravanju maksimuma ili poruka da potie uenika na vjebanje i aktivnost koje je uitelj/nastavnik naznaio.
Objektivno ispitivanje i ocjenjivanjePrednosti ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:ista pitanja za sve uenike (tip i sadraj),ocjena ne ovisi o ispitivau (broj bodova).Nedostatak ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:mogue je ispitati uglavnom statina znanja,nema mogunosti postavljati dodatna pitanja,ne moe se uvaiti trenutno stanje uenika.
Zakljuiti ocjenu kao kompozitnu vrijednost dobivenu na oba naina ispitivanja i ocjenjivanja (subjektivno i objektivno).U proces vrednovanja ukljuite i uenike i nastojte dobiti to vie njihovih povratnih informacija (npr. samovrednovanje, vrednovanje drugih, rad u skupini, rad na projektima, timska nastava, portfolio i sl.).Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa:Unaprijed odrediti kljune rijei koje trebaju tvoriti odgovore te ponajprije njih uzimati u obzir.Dobro je najprije proitati sve radove i zatim izdvajati najbolje i najloije, a ostale rasporediti na ocjene od 2 do 4.
OPE KARAKTERISTIKE UENIKA KOJE MOGU UTJECATI NA USPJEHOpe uenikovo znanje i predznanje o sadraju uenja
Radne navike, marljivost, organizacija uenja i samouenja
Zanimanje za sadraj i pozitivan stav prema nastavniku
Razvojna nagnua i uinci, ope i specifine sposobnosti/kompetentnosti
Objektivne mogunosti i prilike u kojima uenik ui
Lakoa i vjetine usmenog i pismenog izraavanja
Zamjeivanje reakcija nastavnika, drugih uenika i vlastitih aktivnosti
Socijalno-emocionalna klima i razredno-nastavno ozraje
DOIVLJAJ I PRIHVAANJE OCJENEStrah od ispitivanja i ocjenjivanja:Izaziva u ueniku emocionalnu uzbuenost, s tim da laka uzbuenost moe povoljno djelovati na kvalitetu odgovora jer usmjerava uenika na sadraje i potie intelektuanu angairanost;Jaka emocionalnost blokira mentalne funkcije, izaziva nesigurnost i nespretnost u oblikovanju odgovora;Izaziva djelomian ili potpun gubitak sjeanja na sadraje prethodnog uenja;Na vanjskom tjelesnom planu, izaziva tipino lagano podrhtavanje, znojenje, bljedilo lica i sl.Kako se osjeaju uenici kad dobiju slabu ocjenu?
Odvratno, ljut/a sam na profesora, oajno (43,75%)Plaem od jada (45,65%)Osjeam se nesigurno (39,08%)Roditelji reagiraju vikom i kaznom (53,24%)Izgubim volju za uenjem (38,35%)Skrivam negativnu ocjenu od roditelja (29,16%)Uvjeravam sebe da nisam dobio negativnu ocjenu (23,07%)Idem uiti da to prije ispravim jedinicu (19.36%)To mi se dogodi jer premalo uim (13,46%) (1991Tausch;Terhart, 2001)
NEUGODA, STRAH I STRES PRED PROBLEMOM OCJENEEmocionalni simptomi: napetost, razdraljivost, nesigurnost, zabrinutost, tjeskoba, strah, gubitak interesa, tuga, bezvoljnost
Simptomi u ponaanju: smanjenje ili poveanje apetita, nesanica, nemiran i kratak san, svaanje, povlaenje u sebe, ...
Kognitivni simptomi: zbunjenost, zaboravljivost, blokade u glavi, smanjena koncentracija, sporo ili prebrzo donoenje odluka, ...
Tjelesni simptomi: lupanje srca, ubrzano disanje, znojenje, drhtanje, crvenilo u licu, suha usta, nagla slabost i umor, koenje vrata, glavobolja, ...
OCJENE I RODITELJIRoditelji su u veini sluajeva vrlo subjektivni (oekivanja)Ponekad svoje nezadovoljstvo ocjenom izraavaju i pogrdnim rijeima nastavniku, uz nazonost djeteta. Time rue autoritet uitelju, a dijete osjea da je roditelj na njegovoj strani, pa e to koristiti. Neki roditelji kanjavaju djecu zbog loih ocjena pa negativnim pristupom i galamom ne doprinose konstruktivnom rjeavanju problema i boljitku uenika.Ako roditelji ne precjenjuju (ili umanjuju) djeje mogunosti, ne e doi do forsiranja i dijete e moi zadovoljiti oekivanja.Potrebno je s roditeljima, kod susreta u koli, razgovarati o ocjenama, dati im na uvid u uenike radove i ocjene, i osvrnuti se na ukupan napredak uenika.
VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA U VJERONAUNOJ NASTAVIPoznavanje razvojnih zahtijeva cjelovita razvoja i odgoja uenika - vjeronauni programi povezuju te zahtjeve sa zahtjevima razvoja pojedinca, s drutvenim i kulturnim zahtjevima i oekivanja pred kojim se nalazi kola
Programi donose odgojne i obrazovne ciljeve i sadraje te predlau metode i sredstva za njihovo postignue
Ciljevi (postignua) vjeronaune nastave vezani su uz podruja uenja - spoznajno, doivljajno i djelatno:* spoznajni - znanja, intelektualne vjetine i sposobnosti* doivljajni/afektivni/ i voljni (konativni) - stavovi, interesi, odluke, vrjednote, estetske prosudbe* djelatni/operativni - psihomotorike vjetine (umijea)NB! doivljajni/voljni ciljevi vezani su uz izgradnju linosti (ljudske osobe), pripadaju u odgojne ciljeve u uem smislu ispituju se uglavnom neizravno)
PRIKUPLJANJE PODATAKA U SVRHU VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJAPrikupljanje podataka o cjelovitu razvoju uenika (kognitivno, afektivno i psihomotoriko podruje)
Vrjednovanje i ocjenjivanje u slubi uenja i razvoja /formativnost/: Standardne provjere znanjaTestoviPisanje esejaPraktini zadaciPromatranje i biljeenjeDijagnostiki upitnici (ek-liste i skale procjene)Razgovor uenika i (vjero)uiteljaPostavljanje pitanja i usmeni odgovoriPortfoglio (zbirke uenikih radova)
OSNOVNI ELEMENTI OCJENJIVANJA KOD PRAENJA, VRJEDNOVANJA I PROVJEREPoznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja/injenica
Usmeno i pismeno izraavanje (sadrajna kvaliteta, dubina, stvaralatvo, intenzitet )
Praktina i kreativna primjena nauenog gradiva (ivotna ucijepljenosti, primjena, stvaralatvo)
Razvijenost vjetina, aktivnosti, postupaka, djelovanja
Naini sudjelovanja uenika u usvajanju nastavnih sadraja (interes, sudionitvo, zalaganje, aktivnosti)
Kultura komuniciranja, ponaanja i ophoenja te napredak ostalih psihofizikih sposobnosti i mogunosti
NEKI MODELI, METODE I TEHNIKE PRAENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJAAnalitiki
Participativni
Projektivni
Testovni
Mape uenikih radova
Mjerenje razine
Metode brze povratne informacije
Domaa zadaa
Osobno znaenje (razvoj sposobnosti za samoprosudbu)
OSNOVNI TESTOVI PROVJERAVANJA ZNANJATipovi dosjeanja
Tipovi dopunjavanja
Alternativni tipovi (T-N; Da-Ne)
Tip s dva kriterija izbora
Tip viestrukog izbora
Tipovi ispravljanja i sreivanja
Zadaci esejistikog tipa
Metode asocijacije
Metafora
Dovravanje zapoete prie, saimanje, transfer
Ljestvica vrjednovanja
Metoda razgovora
Pisanje novinskog izvjea
Rjeavanje i sastavljanje krialjke/osmosmjerke itd.
OCJENJIVANJE UENIKOGA NAPRETKAPrimjenjivati mnogovrsne oblike, metode i aktivnosti procesa uenja i uenikih postignua
Ostvariti razliite dimenzije (kognitivna, afektivna i djelatna)
Paziti na brzinu i kvalitetu ispravljanja pismene zadae
Davati povratne informacije uenicima koje potiu njihov napredak
Pomoi uenicima u pripremi provjere znanja (razumijevanje gradiva, temeljni sadraji, oekivanja, )
Ocjenjivake aktivnosti prilagoditi dobi i mogunostima uenika radi dobivanja realnih rezultata i napretka uenika (vrste, nain, razina i teina pitanja, zadataka, testova)
Uenicima omoguiti samoocjenjivanje
Praviti biljeke o napretku uenika na temelju mnogovrsnih ocjenjivakih oblika, metoda i aktivnosti
TESTOVI I NJIHOVA PRIMJENA to sve nazivamo testiranjem znanja i koje su obveze nastavnika?(Nizove zadataka objektivnog tipa). Tada je uitelj/nastavnik instrument mjerenja, a njegov nain ocjenjivanja tehnika mjerenja. Nuno je poznavati opa pravila konstrukcije nizova zadataka objektivnog tipa.
Test znanja i njegova konstrukcija Odabrati najvanije dijelove gradiva, neke temeOdabrati oblike zadataka Zadatke grupirati po obliku i sadrajuZadaci moraju biti: gramatiki, stilski i pravopisno ispravni, nedvosmisleni, ne smiju sugerirati odgovorZadaci moraju biti samostalni (da nisu odgovori povezani s drugim zadatkom) i ne smiju sadravati zamkeZadatke poredati od najlakih prema teimKoristiti pitanja uenika
NEKA NAELA ZA USMJERAVANJE POSTUPAKA VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJAOsigurati procese vrjednovanja i ocjenjivanja koji potiu i nagrauju aktivnosti i rezultate uenja
Razlikovati temeljna znanja od dodatnih i poticajnih
Paziti na optereenje nastavnika i uenika
Utvrditi kriterije prema kojim se vrjednuje i ocjenjuje
Upoznati uenike s procesima vrjednovanja i ocjenjivanja
Ukljuiti uenike u samovrjednovanje i samoprocjenu
Pruiti uenicima temeljitu povratnu informaciju o njihovu uspjehu radi daljnjeg napretka u procesima uenja
Ocjene koje su postignute iz zadataka razliite teine i vanosti treba obrazloiti paljivo, obzirno i poticajno
Prakticirati individualni i razvojni pristup ocjenjivanju nije dobro imenovati i usporeivati uenike (njihova postignua i ocjene)
OBJEKTIVNO ISPITIVANJE I OCJENJIVANJEPrednosti ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:ista pitanja za sve uenike (tip i sadraj),ocjena ne ovisi o ispitivau (broj bodova).
Nedostatak ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:mogue je ispitati uglavnom statina znanja,nema mogunosti postavljanja dodatnih pitanja,ne moe se uvaiti trenutno stanje uenika.
Zakljuiti ocjenu kao kompozitnu vrijednost dobivenu na oba naina ispitivanja i ocjenjivanja (subjektivno i objektivno).
U proces vrednovanja ukljuite i uenike i nastojte dobiti to vie njihovih povratnih informacija (npr. samovrednovanje, vrednovanje drugih, rad u skupini, rad na projektima, timska nastava, portfoglio i sl.).
Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa:Unaprijed odrediti kljune rijei koje trebaju tvoriti odgovore i njih najprije uzimati u obzir.Dobro je najprije proitati sve radove i zatim izdvajati najbolje i najloije, a ostale rasporediti na ocjene od 2 do 4.
NEKE VLASTITOSTI UENIKA KOJE MOGU UTJECATI NA USPJEH Ope uenikovo znanje i predznanje o sadraju uenja
Radne navike, marljivost, organizacija uenja i samouenja
Zanimanje za sadraj i pozitivan stav prema nastavniku
Razvojna nagnua i uinci, ope i specifine vlastitosti, sposobnosti/kompetencije
Objektivne mogunosti i prilike u kojima uenik ui
Lakoa i vjetine usmenog i pismenog izraavanja
Zamjeivanje reakcija nastavnika, drugih uenika i vlastitih aktivnosti
Socijalno-emocionalna klima i razredno-nastavno ozraje
RAZNI NAINI PROVJERE ZNANJA
KORISTITI RAZNE NAINE PROVJERE ZNANJAPRATITI NAPREDAK UENIKABILJEITI OPAANJA TO EE ISPITIVATI I OCJENJIVATI UENIKE (korisnije su i poticajnije este i kratke provjere znanja nego duge i rijetke)
TESTOVI I PISMENE PROVJERE ZNANJAObjektivno definirati ciljeve rada i kriterije ocjenjivanja Unaprijed planirati pitanja i nain ispitivanja
Ispitivati razliitih razina znanja Stvoriti ugodno ozraje tijekom provjere znanja
Ne prijetiti loom ocjenom
Najaviti kada e se provjeravati znanje i objasniti to i kako e se provjeravati
Lagana tjelesna vjeba u sredini pismene provjere
Dati dovoljno pitanja i vremena (barem 3 sek.) za odgovor
Pisanje ispita s laganom i tihom klasinom glazbom u pozadini
KONTROLNI RADOVI I TESTIRANJA
to prije ispraviti kontrolne radove
Svaku ocjenu odmah upisati u imenik - roditelji i uenik trebaju dobiti informaciju na vrijeme
Komentirati ocjenu - konkretno, kratko i jasno rei ili napisati to je dobro, na emu treba raditi, te dati uputu to treba initi da bi uspjeh bio bolji
Ispravljene pismene provjere poslati roditeljima o ocjenama nikada ne informirati na roditeljskim sastancima nego individualno
Javno ocjenjivanje uenika
Dati ueniku priliku za ispravljanje kad god nije zadovoljan ocjenom
Podcrtati pogreke i traiti da ih sam ispravi - ne arati crvenom bojom po pogrjekama
Ocijeniti uenika nakon to sam ispravi pogrjeke ako je postigao definiranu razinu kvalitete I loa ocjena je poticajna za uenje i popravak
PREZENTACIJA kriteriji vrednovanja12345Najava cilja i oekivanih ishoda uenja Dinamika, struktura i tijek prezentiranog rada Izdvajanje/naglaavanje kljunih pojmova i postupakaJasnoa govora i pravilna artikulacija i intonacija Strategije, metode i postupci Interakcija unutar skupinePrimjeri iz prakse i ivota (kole)Rasprava i diskusija Zanimljivost i korisnost
UMNE MAPENeuron i protok informacijaMozak je sastavljen od oko 20 bilijuna neurona.
UMNA KARTA Glavna tema u srediniGlavne grane za svaku podtemuZa svaki pojam upotrijebiti jednu rijeKad je god to mogue, svaki pojam ima sliicu (Osmislio Tony Buzan, a nacrtala Nancy Marguiles preuzeto iz Mapping InnerSpace)
Naglasak stavljen na uporabu SLIKA, SIMBOLA, BOJA,RITMA i KLJUNIH RIJEI
Koristei nastavnu jedinicu/temu iz udbenika pokuaj nacrtati umnu mapu
PrimjerNacrtaj u sredini papira sunce i deset sunevih zraka oko njega, a zatim na svaku zraku nacrtaj ono to te podsjea na sunce. Razgovaraj sa svojim parom i pokuaj proitati to je on nacrtao i on neka pokua proitati to si ti nacrtao.
Naela za itanje Umne karte (mape): 1) najprije pronaite glavne pojmove; 2) pripremite kostur velike karte; 3) itajte ne samo bre, ve i pametnije; 4) na svoju kartu ucrtajte kljune injenice i vane detalje; 5) organizirajte pojmove.
EK LISTA (popis ponaanja)
VREDNOVANJE POSTIGNUA NA AFEKTIVNOM PODRUJU
(razina PRIHVAANJA i REAGIRANJA, prema Krathwohl)
Ime i prezime uenika:_____________________ Datum:____________
1.
Paljivo i bez prekidanja slua uitelja.
(
2.
Paljivo i bez prekidanja slua druge uenike.
3.
Izraava pozitivan stav prema uenju.
(
4.
Izraava neslaganje s drugima potujui drugaije miljenje. (tolerantan je)
SKALA PROCJENE PONAANJA PREMA LANOVIMA GRUPE
Datum:____________ Ime i prezime uenika:______________________
Predmet:_____________________ Zadatak:________________________
SURADNJA
jako esto
esto
povre- meno
rijetko
jako rijetko
Dogovaram se sa ostalim lanovima tima.
5
4
3
2
1
Potujem tue miljenje.
5
4
3
2
1
Doputam ostalima da govore i rade.
5
4
3
2
1
Govorim smireno (ne viem).
5
4
3
2
1
Koristim samo pristojne rijei.
5
4
3
2
1
Ako je potrebno, pomaem drugima.
5
4
3
2
1
Ako je potrebno, posuujem svoj pribor.
5
4
3
2
1
Ako ne mogu udovoljiti neijem zahtjevu, to radim na pristojan nain.
5
4
3
2
1
Srednja ocjena za suradnju:
5
4
3
2
1
EK LISTA ZA SAMOVRJEDNOVANJE (VJERO)UITELJA I UENIKA
Nekreativan1234567KreativanUkoen1234567RazigranLjubazan1234567NeljubazanNapet1234567OputenUdaljen1234567BlizakPasivan1234567Aktivanef1234567SuradnikNesiguran1234567SiguranNeprihvaen1234567PrihvaenNeprijatan1234567PrijatanNeiskren1234567IskrenNepoticajan1234567PoticajanNepravedan1234567Pravedan
MJERILA OCJENJIVANJA I OCJENEDEFINICIJA
Uinak zadovoljava zahtjevima u posebnoj mjeriUinak u potpunosti zadovoljava zahtjeveUinak uglavnom zadovoljava zahtjevimaUinak pokazuje nedostatke, ali ipak zadovoljava zahtjeveUinak ne odgovara zahtjevima, osnovna znanja nepotpuna, nedostatci se ne mogu ukloniti u dogledno vrijemeOCJENA
odlian (5)
vrlo dobar (4)
dobar (3)
dovoljan (2)
nedovoljan (1)
VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA S OBZIROM NA REAKCIJU UENIKA NA POSTAVLJENO PITANJEREAKCIJA
Brza, tona
Sporija, ali bez pomoi uitelja
Sporija i uz pomo uitelja
Djelomina
Bez razmiljanjaOCJENA
odlian (5)
vrlo dobar (4)
dobar (3)
dovoljan (2)
nedovoljan (1)
VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA UENIKA S OBZIROM NA KVALITETU ZNANJA)KVALITETA ZNANJA
Izrazito opirna,tona, temeljita i znanstveno utemeljena
Tona i opirnaProsjenaNepotpunaBez znanjaOCJENA
odlian (5)
vrlo dobar (4)dobar (3)dovoljan (2)nedovoljan (1)
VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA UENIKA S OBZIROM NA NAIN IZNOENJA ZNANJA I ARGUMENTACIJUNAIN IZNOENJA
Logian, argumentiranUglavnom logian, uvjerljiv, s razumijevanjemLogian u pojedinim dijelovimaOpenito zadovoljavajuiBez razumijevanjaOCJENA
odlian (5)vrlo dobar (4)
dobar (3)dovoljan (2)nedovoljan (1)
MOGUE GRANICE OCJENA PISMENOG PROVJERAVANJAOCJENA
Kod preteno vezanih odgovora
90 10077 - 8964 - 7650 - 631 manje od 50 %% BODOVA
Kod preteno slobodnih odgovora
86 10071 8556 7042 551 manje od 42 %
OCJENJIVANJE (VJERO)UITELJEVA OSOBNOGA RADA Ljestvica ocjena
Dogovoren popis nastavnikih kompetencija
Mape i profili
Uvoenje novih nastavnika u posao (mentorska sluba)
Voenje dnevnika
Snimanje nastave.Prikupljanje povratnih informacija od kolega koji ponekad mogu doi na nastavu
Prikupljanje povratnih informacija od uenika