Poznavatelje i ljubitelje oružja, „Benelli“ asocira na nešto … · 2018-12-28 · LOVAČKA ETIKA I LOVAČKI OBIČAJI DOBAR GONIČ NERIJETKO ZAVRŠI U RALJAMA VUKA IZ SADRŽAJA

LISTOPAD - PROSINAC 2018. GOD. XXI. • BR. 116

Poznavatelje i ljubitelje oružja, „Benelli“ asocira na nešto kvalitetno, po konstrukciji

originalno i, naravno, skupo

GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE

Čestit Božić, blagoslovljeni božićni blagdanii na Novom ljetu svega obilja!

3www.lovackisavez-hb.ba

Adresa uredništva: Poslovni centar “Sivrić”, Kneza Branimira 12, 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivica Drmić, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

NOVI PREDSJEDNIK CIC FORUMAVASIL VASILEV IZ BUGARSKE

BRIGA ZA DIVLJAČ UZIMSKIM UVJETIMA

VUK U BOSNI I HERCEGOVINI

LD „PAVLOVICA“ NOVI TRAVNIKSVETI HUBERT I LOVAČKI BAL

BROJNI OBJEKTI PROPADAJU ZBOG NEBRIGE LOVACA

LOVAČKI KARABINBENELLI ARGO

LOVAČKA ETIKA I LOVAČKI OBIČAJI

DOBAR GONIČ NERIJETKO ZAVRŠI U RALJAMA VUKA

IZ SADRŽAJA

04

07

10

18

46

48

50

52

Božić je milost koju nam je Bog darovao svojim dola-skom među nas ljude. Tu

milost, ovih dana, podijelit ćemo s najbližima i najdražima, ali i s onima od kojih smo se udaljili, koje nedovoljno poznajemo, čije boli ne pokušavamo razumjeti i životne križeve olakšati. S onima kojima je potrebna naša ljudska, topla riječ, pružena ruka, blagi osmijeh i ništa više.Božić je blagdan obiteljske ljubavi i radosti kada se u našim domovi-ma na poseban način osjeti bla-gost i toplina koja silno ozari naše srce i dušu.Božić je blagdan mira i darivanja, kada pomirenjem i nesebičnim darivanjem umnažamo snagu potrebnu za život, snagu, bez koje posrćemo, padamo i teško se dižemo.Pozvani smo širiti ozračje Božića, svuda oko nas kao ljudi i kao lov-ci, pokazujući ponajprije istinsku

ljubav jednih prema drugima, a jednako tako i prema prirodi i divljači. Lovačka etika i dobri lovački obi-čaji vrijednosti su koje ni jedan lo-vac nikad ne smije zaboraviti. To je temelj na kojem se gradi ugled, čast i lovačka tradicija kojom se možemo ponositi. To je put kojim kao lovci možemo uznosito kora-čati i koji nam jamči perspektivu i bolju budućnost našega lovstva.Drage lovkinje i lovci, osobno i kao predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne, institucije na koju smo jako ponosni, imam čast i zadovoljstvo na ovaj način, vama i vašim obiteljima, vašim prijate-ljima, svim ljudima dobre volje, zaželjeti obilje mira, ljubavi, rado-sti i dobrote. Čestit vam Božić i blagoslovljeni božićni blagdani!Jednako tako, svima vama želim sretnu i uspješnu novu, 2019. go-dinu. I da je dočekate u zdravlju i veselju, puni optimizma, vjere i nade u bolji život.Dobra vam kob!

Slavko MarinPredsjednik Lovačkog saveza

Herceg Bosne

IZ SAVEZA

4Broj 116, LISTOPAD - PROSINAC 2018.

U bugarskom glavnom gradu Sofiji, 9. i 10. prosinca ove godine odr-žana je sjednica CIC Koordinacij-

skog Foruma za srednju i istočnu Europu.Uz domaćine iz Saveza lovaca i ribolova-ca Bugarske, sjednici su nazočila izaslan-stva lovačkih saveza Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Albanije, Rusije i Bosne i Hercegovine koju su predstavljala izaslanstva Lovačkog saveza Herceg Bo-sne i Saveza lovačkih organizacija u BiH. U izaslanstvu Lovačkog saveza Herceg Bosne bili su predsjednik Saveza Slavko Marin i tajnik Saveza Ivica Lučić.Uz izaslanstva nacionalnih lovačkih save-za, sjednici je nazočio i generalni direktor CIC-a (Svjetske lovačke organizacije), Mađar Tamas Marghescu.Sudionici Foruma okupili su se noć uoči sjednice na zajedničkoj večeri koju su bugarski domaćini upriličili u nacional-

nom restoranu „Vodenitsata“ smještenom u Vitosha Parku na periferiji Sofije. Goste na večeri, svojom je nazočnošću poča-stila i pozdravila potpredsjednica Vlade

Republike Bugarske Ekatarina Zaharieva, kao i predstavnici bugarskog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.Službeno zasjedanje Foruma otvorilo je radno predsjedništvo u sastavu: Tamas Marghescu, generalni direktor CIC-a, Imrich Šuba, predsjednik CIC Foruma, Vasil Vasilev, dopredsjednik CIC Foruma i Sonia Supekova, predsjednica CIC kluba žena „Artemida“.Nakon uvodnih pozdrava i obraćanja domaćina i članova radnog predsjedniš-tva, usvojen je dnevni red na kojem su se našla aktualna regionalna pitanja kao što su afrička svinjska kuga, percepcija lov-stva i njegova društvena prihvaćenost, te ekonomija lovstva i lovačkih organizacija. Osim navedenih točaka na dnevnom redu je bila inicijativa „Jedan euro po lovcu“, te izbor predsjednika i dopredsjednika CIC Koordinacijskog Foruma.

SJEDNICA CIC KOORDINACIJSKOG FORUMA ZA SREDNJU I ISTOČNU EUROPU

Novi predsjednik Foruma Vasil Vasilev iz Bugarske

Glavne teme o kojima se raspravljalo na ovome sastanku bile su: afrička svinjska kuga, percepcija lovstva i njegova društvena prihvaćenost te ekonomija lovstva i lovačkih organizacija

Vasil Vasilev, novoizabrani predsjednik CIC Foruma

Svi sudionici CIC Foruma u Sofiji

piše Ivica Lučić


AFRIČKA SVINJSKA KUGA

Opravdano, najviše zanimanja su-dionika Foruma pobudila je tema vezana za afričku svinjsku kugu, o čemu su referirale, odnosno pod-nijele izvješća sve zemlje sudionice Foruma. Vrlo zanimljiva i opširna izvješća o afričkoj svinjskoj kugi podnijele su zemlje u kojima se ova bolest pojavila, poput Mađarske, Slovačke, Rumunjske, kao i Bugarske i Rusije. Ništa manje zapaženo nije bilo niti izvješće iz Bosne i Hercegovine koje su zajednički podnijeli predstavnici dvaju lovačkih Saveza, a koji su ista-knuli da na prostoru Bosne i Her-cegovine nije evidentirana pojava afričke svinjske kuge, te da su mje-rodavne institucije poduzele cijeli niz mjera i aktivnosti na prevenciji i sprječavanju unosa afričke svinjske kuge u BiH, u čijoj realizaciji i pro-vedbi veoma aktivno sudjeluju lovci i lovačke organizacije.Kao rezultat rasprava vezanih za ovu

Na temelju svih relevantnih i raspoloživih saznanja i informacija, na prostoru Bosne i Hercegovine do sada nije evidentirana

pojava afričke svinjske kuge.Nakon pojave afričke svinjske kuge u po-

jedinim europskim zemljama, Bosna i Herce-govina je donijela odluku o zabrani uvoza svinja radi sprječavanja unosa afričke svinjske kuge u Bosnu i Hercegovinu. Zabrana se odnosi na žive domaće i divlje svinje, njihovo sjeme, embrije i jajne stanice, svježe meso, ali i proizvode od mesa domaćih i divljih svinja koji nisu obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge. Također, zabranjen je uvoz proiz-voda svinjskog podrijetla koji su namijenjeni za poljoprivredu, industrijsku, farmaceutsku ili medicinsku upotrebu, koji nisu bili obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge. Zabrana uvoza se odnosi na po-jedine regije Mađarske, Poljske i Češke, te na države Estoniju, Letoniju, Litvu i Moldaviju.

U BiH nikada nije bila zabilježena afrička svinjska kuga, ali svakodnevno se prati epidemiološka situacija. U skladu s tim, donose se konkretne odluke o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa afričke svinjske kuge u BiH. Također, u cilju sprječavanja unosa afričke svinjske kuge u BiH na snazi je i Pravilnik o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge, kao i Program mjera zdravstvene zaštite životinja.

Lovci i lovačka društva, kao korisnici lovišta aktivno su uključeni u provedbu mjera preven-cije i suzbijanja pojave afričke svinjske kuge u BiH. Svi korisnici lovišta imaju obvezu dostav-ljanja uzoraka krvi, slezene i bubrega od svake ulovljene ili pronađene divlje svinje, u ovlaštene laboratorije za klasičnu i afričku svinjsku kugu u BiH. Također, svi lovci, odnosno korisnici lovišta u BiH imaju obvezu, ako primijete nešto sumn-jivo, odmah reagirati i obratiti se najbližoj veteri-narskoj ustanovi.

Suradnja i koordinacija lovaca i lovačkih društava s ovlaštenim institucijama na prevenciji i suzbijanju pojave afričke svinjske kuge u BiH je dobra, odvija se svakodnevno i nema problema u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem u provedbi mjera prevencije i suzbijanja pojave afričke svinjske kuge u BiH, lovci još jednom potvrđuju svoju korisnu funkciju i poziciju nezaobilaznog partnera vladinim institucijama u ovim, kao i drugim aktivnostima.

IZVJEŠĆEAfrička svinjska kuga u BiH

bolest, a s obzirom na njezina izoli-rana žarišta u pojedinim zemljama, nametnuo se zaključak da je njezina pojava i širenje uzrokovano više ljudskim faktorom a manje prirod-nim migracijama divljih svinja.

NEGATIVNA PERCEPCIJA LOVSTVA

Nakon afričke svinjske kuge uslije-dila je rasprava o percepciji lovstva i njegovoj društvenoj prihvaćenosti u kojoj je istaknuta negativna uloga elektroničkih medija i društvenih mreža u kreiranju javnog mišljenja o lovstvu i njegovoj promidžbi u svijetu. Također je konstatirano da i sami lovci često, svojim nepromišljenim objavama na društvenim mrežama, daju povoda za kritike i tako dopri-nose negativnom mišljenju javnosti o lovstvu, na čemu ubuduće treba više poraditi u edukacijskom i infor-mativnom smislu na razini lovačkih organizacija zemalja članica.

IZ SAVEZA

Predstavnici LSHB i SLOuBiH u pauzi zasjedanja

Ivica Lučić i Slavko Marin pozorno prate rad Foruma

www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZA


DOBITNICI ODLIČJA

Odličje prvoga reda dobili su: Ante Šaravanja iz HLU-a „Orao“ Čitluk; Frano Grubišić iz HLU-a „Malič“ Grude; Marko Barišić, Vlado Brizar, Anto Džalto, Miroljub Biloš i Ivan Lovrić iz LD-a „Vepar“ Prozor-Rama; Vjekoslav Galić iz LD-a „Radovanj“ Posušje.

Odličje drugoga reda dobili su: Željko Vlašić, Zlatko Blekić, Marko Leventić, Boro Eljuga, Vjekoslav Vokić, Jozo Bušić, Sveti-mir Marić, Ivan Boban, Nikola Spajić i Zvonko Pešorda iz HLU-a „Malič“ Grude; Zoran Dolić, Alija Emrić, Vladimir Drežnjak, Žarko Zelenika, Branko Rotim, Ivan Rotim, Mato Rotim, Ivan Baketarić, Ivan Šarčević, Rade Čuljak, Miro Uložnik i Mato Galić iz LD-a „Vepar“ Prozor-Rama.

Odličje trećega reda dobili su: Mate Kvesić, Žarko Pehar, Ivan Glamuzina, Mate Stojić, Veselko Milićević i Zvonimir Martinović iz HLU-a „Orao“ Čitluk; Branimir Biško - posmrtno i Jozo Majić - posmrtno iz HLU-a „Malič“ Grude; Miroslav Dolić, Milenko Dolić, Milenko Drežnjak, Alija Muminović, Ivan Ivanko, Marinko Džalto, Tomislav Džalto, Ivan Topić, Marko Džalto, Josip Vukoja, Tomislav Rotim, Jozo Tučić, Branko Šimunović, Juso Zečić, Ivo Beljo i Nikola Čuljak iz LD-a „Vepar“ Prozor-Rama; Grgo Bešlić, Branko Oreč, Velibor Jurišić i Ante Milićević iz LD-a „Radovanj“ Posušje.

Komentirajući sudjelovanje izaslanstva Lovačkog saveza Herceg Bosne na sjednici CIC Koordinacijskog Foruma u Sofiji, predsjednik Saveza Slavko Marin istaknuo je da u

potpunosti moramo biti svjesni značenja međunarodne pozici-je našega saveza i njegova članstva u svjetskoj i europskoj aso-cijaciji lovaca, te da su ovakvi susreti i sastanci za nas prevažni, da moramo naći načina sudjelovati na njima i sjediti za stolom gdje se donose bitne odluke i kreiraju bitni procesi za lovstvo na ovim prostorima.

U raspravi o ekonomija lovstva i lovačkih organizacija razgovaralo se o ekonomskoj dimenziji lovstva u smislu ekonomskih pokazatelja ulaganja u lovstvo i lovišta, kao i o pokazateljima ekonomske dobiti odnosno profita od lovstva, komercijal-nog lova i pratećih sadržaja. Kroz ovu raspravu, pod motom „Jedan euro po lovcu“, od strane čelnih ljudi CIC Foruma pokušala se nametnuti ideja da sve zemlje članice CIC Foruma preko svojih vlada uplate jedan euro po lovcu na račun CIC-a, kako bi se stvorio jedan kvalitetan fond iz kojeg bi se financirale potrebe i projekti lovstva nacionalnih lovačkih saveza ze-malja članica. Ova ideja, međutim, nije naišla na odobravanje i nije podržana od strane sudionika Foruma, koji u konačnici i nemaju ovlasti donositi bilo kakve odlu-ke u ime vlada svojih zemalja.

NOVI ČELNICI FORUMA

Nakon što je završio radni dio sjednice CIC Koordinacijskog Foruma, uslijedio je izborni dio u kojem su se birali pred-

SLAVKO MARIN

Moramo sjediti za stolomgdje se donose bitne odluke

sjednik i dopredsjednik ovog regionalnog ogranka svjetske lovačke asocijacije. Tako je za predsjednika Foruma predložen Vasil Vasilev, predsjednik Saveza lovaca i ribolovaca Bugarske, a za dopredsjednicu predložena je Irina Lebedeva iz Saveza lovaca i ribolovaca Rusije. Predloženi kandidati izabrani su jednoglasno, čime je CIC Koordinacijski Forum dobio nove

čelnike. Također, članovi Foruma su pred-ložili i izglasali da predsjednik Foruma obvezno bude član Izvršnog odbora CIC-a, što do sada nije bio slučaj. Izborom novih čelnika završena je sjed-nica CIC Koordinacijskog Foruma u Bugarskoj, a nova je, o temi gospodarenja krupnim zvijerima, zakazana za kraj velja-če 2019. u Rumunjskoj.

Zajednička večera za sve sudionike Foruma


O nama u velikoj mjeri ovisi koliko će divljači i u kakvu stanju izaći iz zime i dočekati proljeće

Odnos čovjeka prema divljači ima svoje suprotnosti, koje uzgojnim zahvatima nastojimo pomiriti. S

jedne strane čovjek ima potrebu očuva-nja i unapređenja populacije divljači, a na drugoj strani ograničava životni prostor divljači zbog svojih potreba. Iz te dvije suprotnosti proizlazi nužnost provedbe niza mjera iz područja uzgoja i zaštite divljači. Na ograničenom prostoru lovišta ili uzgajališta divljači potrebno je pravil-nim lovno-gospodarskim mjerama uzgo-jiti što veći broj zdrave i trofejno vrijedne divljači. To ćemo postići štiteći divljač, unapređenjem staništa, osiguranjem kvalitetne prihrane, vode, soli, ciljanom selekcijom divljači te izgradnjom lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata.Odstrel štetnika i predatora u lovištu te uklanjanje pasa skitnica iz lovišta od kojih zimi stradava brojna srneća i sitna divljač, dužnost je i obveza svakog lovca.Na taj će način divljač imati potreban mir

Dobro uhranjena divljač, za dubokog snijega miruje u zaklonu racionalizirajući tako potrošnju tjelesne energije i ne iscrpljuje se tražeći hranu, a slabo uhranjena i uznemirivana divljač u potrazi za hranom još se više iscrpljuje i slabi te tako biva lak plijen predatorima

za velikih hladnoća i dubokog snijega. Pojačanim lovočuvarskim ophodnjama-treba spriječiti svaki vid krivolova i uzne-mirivanja divljači, koji su zimi izraženi i učestali kao pojava.

BRIGA ZA PRIHRANU

Kako prosinac odmiče, biva sve hladni-je, a nerijetko su lovišta pod snijegom. Hrane za divljač sve je manje, posebice u nizinskim lovištima gdje je ljetina ski-nuta, a njive su preorane. Divljač mnogo lakše podnosi hladnoću nego glad, stoga lovci već prije prvih zimskih dana trebaju unijeti hranu u lovište. Unošenje hrane u lovište tijekom zime naziva se zimskom prihranom divljači. To je zakonska obve-za, ali više od toga i etička. Pri prihrani divljači, treba paziti na to da su hranilišta na terenu mozaično raspoređena. Količi-na potrebne dopunske hrane ovisi o dobi, spolu, potrebi u određenom razdoblju

godine, količini raspoložive i dostupne prirodne hrane, broju divljači na jedinici površine lovišta itd.Lovno-gospodarski objekti su u funkciji uzgoja i zaštite divljači. Među njima su najznačajnija hranilišta, solila, prihvati-lišta, čeke i promatračnice. Hranilišta su lovno-gospodarski objekti putem kojih se izlaže dodatna hrana za divljač, na primjeren zoohigijenski način. Hranu za divljač treba izlagati prije eventualnih vremenskih nepogoda, da se divljač pri-vikne na hranilište. Lovci moraju voditi posebnu brigu o prihrani ne samo iz etič-kih razloga, nego trebaju misliti na važ-nost ovog razdoblja za biologiju divljači. Utrošak hranjivih tvari različit je ovisno o godišnjem dobu, starosti, spolu i fizičkom stanju divljači. Rast mladih grla, rast ro-govlja kod srnjaka pa i prestanak razdo-blja embriotenije kod srna, negdje pred kraj zime, zahtijevaju pojačanu ishranu i glavni su razlozi za prihranu. Hrana mora

piše Tomislav Mihaljević

LOVIŠTE


biti kvalitetna, između ostalog i zato što divljač već u prvoj godini života formira 80 posto težine skeleta, pa se izgubljeno u prvoj godini teško može nadoknaditi. Hranu treba početi iznositi tijekom je-seni, kako bi se životinje navikle na nju i stvorile zalihe za lakše preživljavanje zime. U lovište treba iznositi kvalitetnu i zdravstveno ispravnu hranu. Praksa je pokazala da neadekvatnu i nekvalitetnu hranu divljač i u najtežim zimskim uvje-tima odbija jesti. Kukuruz i sijeno osnov-na su prihrana divljači. Hrana se mora stavljati u hranilišta, a ne na zemlju jer se na zemlji više razbacuje i kvari se. Ako hranilica ima skladišni prostor za hranu, hrana mora biti pravilno uskladištena. U protivnom može doći do kvarenja hrane pa divljač takvu hranu neće jesti, a često dolazi i do intoksikacija. Da bi posao s unosom hrane mogao početi, prije uno-šenja hrane treba obići sva hranilišta u lovištu, pogledati u kakvu su tehničkom stanju, oštećena i dotrajala popraviti te izvršiti njihovu dezinfekciju. Ako ih nema u dovoljnom broju, treba napraviti nova. Ako izlažemo repu, jabuke pa i sila-žu, treba imati na umu dnevnu potrošnju, kako se izložena hrana ne bi smrzavala

na tlu i štetila probavnom sustavu divlja-či. Pojedina divljač u doba niskih tempe-ratura pada u stanje hibernacije odnosno zimskog sna, primjerice medvjedi, a neke su vrste divljačiu stanju „nepravog“ zim-skog sna. U ovakvim je slučajevima tjele-sna temperaturaniža od normalne, opada broj otkucaja srca, disanje je sporije, pa je i utrošak energije smanjen, dakle i prihrana je neobvezna. Međutim, većina naše lovne divljači, temperaturu kao vrlo bitan čimbenik preživljavanja održava zahvaljujući energiji dobivenoj odvija-njem biokemijskih procesa u organizmu, a ovi su procesi zapravo ili trošenje ranije stvorenih masnih naslaga ili trošenje tek probavljene hrane. Polazeći od toga nije teško zaključiti kolika je važnost pre-hrambenih prilika u lovištu i koliko taj čimbenik s pravom određuje bonitet lovi-šta, a naravno neizostavno nameće pra-vodobnu i pravilnu prihranu u zimskim, pa i drugim mjesecima. Dodatni izvor hrane divljači bi trebao poslužiti i za stvaranje masnih naslaga, kako bi u zimu ušla u dobroj kondiciji. Dobro uhranje-na divljač, za dubokog snijega miruje u zaklonu racionalizirajući tako potrošnju tjelesne energije i ne iscrpljuje se tražeći

hranu, a slabo uhranjena i uznemirivana divljač, tijekom zime u potrazi za hranom još se više iscrpljuje i slabi. Takva je div-ljač lak plijen predatorima, a i podložna je bolestima. I teorija i praksa su pokazale da divljač koja zimi nije pravilno i pra-vodobno prihranjivana, migrira u druga lovišta i ako tamo nađe dovoljno hrane i mira, tamo i ostaje.Tijekom prihrane divljači čine se velike pogreške i propusti, pa se tako, bez obzi-ra na veliki trud lovaca, smanjuje učinak ovoga značajnog posla. Najviše se pogre-šaka napravi pri određivanju mjesta za prihranjivanje divljači, zatim u kvaliteti i količini hrane te u vremenu odnosno dinamici prihranjivanja. Lovci postavljaju hranilišta najčešće u blizini njima dostu-pnih mjesta i putova, a za divljač su to uglavnom neodgovarajuće lokacije. Isto tako, ako je dubok snijeg i ako se na nje-govoj površini stvori pokorica, divljači je tada smanjen promjer kretanja. Zato hra-nilišta treba postavljati u blizini skloništa divljači, iz kojih lako može doći do hrane te se brzo i sigurno vratiti u njih. Hrani-lišta moraju biti zaštićena od nanosa sni-jega i od vjetra, iz njih divljač mora imati dobar pregled okoline, ali da su ujedno

LOVIŠTE


skrivena. Treba ih graditi od prirodnog materijala, da bi se što bolje uklapala u lovište. Ako zimi nema ekstremno niskih temperatura i obilnih, dugotrajnih snjež-nih padalina, dakle ako snježni pokrivač nije dubok, ne treba iznositi veće količine hrane u hranilišta. Divljač je tada sposob-na sama naći hranu, a iznositi treba samo koncentriranu hranu i dovoljne količine soli. Ako je zima duga i jaka, s obilnim padalinama, tada treba svakodnevno iznositi hranu koja se ne može zalediti. Osim prihrane, zimi je potrebno razgr-nuti snijeg i razbiti pokoricu na ozimim usjevima, koje divljač koristi za ishranu. Najizbirljivija u tijeku zimske prihrane je srneća divljač. Grla su joj u porastu, žen-ke su gravidne, srnjacima raste rogovlje i tada imaju najveće potrebe za hranjivim tvarima. Osim dopunske ishrane, jako je bitna sol. Jednome srnećem grlu godišnje je potrebno oko kilogram soli. Količina hrane za zimskuprihranu divljači redovi-to se određuje na temelju višegodišnjeg iskustva lovaca i potreba lovišta, na te-melju fonda divljači, ali postoje i norma-tivi na temelju kojih se prave hranidbene potrebe.

MJERE ZAŠTITE

Mjerama zaštite lovišta i divljači, u da-našnjim uvjetima gospodarenja lovišti-ma, pripada prvo mjesto. O uspješnosti poduzetih mjera zaštite ovise rezultati ostalih gospodarskih mjera. Ovim se mjerama štiti mir u lovištu (koji mogu narušiti krivolovci ili prekobrojni preda-tori), prati se zdravstveno stanje i razvoj-ni proces svih populacija divljači, nadzire se stanje infrastrukturnih objekata i prate se posljedice nastale prirodnim pojava-ma. Organizirana čuvarska služba treba učinkovito zaštititi populacije divljači u lovištu kako bi divljač, svaka posebno i u punom broju, kroz tekuće reproduktivne i razvojne procese postigla optimalne, planom predviđene rezultate. U sprječa-vanju krivolova pojedinaca ili organizi-ranog krivolova, koji se odvija uglavnom noću i uz korištenje nedopuštenih sred-stava, glavnu ulogu ima lovočuvarska služba, u suradnji s policijom i ovlašte-nim inspektoratom. Zadaci stručne i čuvarske službe u zimskom su razdoblju intenzivniji nego u ostalim godišnjim dobima. Naglašenija se pozornost daje događanjima u lovištu u razdobljima s debljim snježnim pokrivačem, kad je

divljači otežano kretanje pa je povećana opasnost od predatora (psi skitnice, vu-kovi) i osobito od krivolovaca, koji mogu ozbiljno poremetiti planirane razvojne procese kod divljači i zacrtane gospodar-ske ciljeve. Savjesno praćenje zdravstve-nog stanja i razvojnog procesa populacija divljači i izvješće o uočenom, stalan je zadatak čuvarske službe i svih aktera u lovištu, a posebno pred sezonu i tijekom korištenja lovišta i divljači. Na temelju podataka terenskog osoblja, stručna služ-ba lovišta načinit će konkretan prijedlog korištenja divljači u kojem će, kod krupne divljači, predvidjeti da se iz lovišta najpri-je izluče ozlijeđene, na bolest sumnjive i uzgojno nepoželjne jedinke, a tek potom i trofejno dozrele, a kod sitne da se isko-risti realan godišnji prirast, kako bi se u sljedeću reproduktivnu sezonu ušlo s poželjnom i (lovno-gospodarskom osno-vom) planiranom spolnom i starosnom strukturom populacija. Sanitarnim od-strelom nužno je izlučiti slabe i bolesne jedinke, koje bi ionako teško preživjele zimu. Veterinarskim pregledima mesa odstrijeljene divljači trebalo bi utvrditi zdravstveno stanje divljači te poduzeti određene mjere liječenja divljači kroz hranidbu ili drugim načinima,ako postoje zarazna ili parazitarna oboljenja.

LOV PREDATORA

Smanjenje broja predatora jedna je od vrlo značajnih mjera uzgoja i zaštite divljači. Prisutnost krupnih i sitnih pre-datora: vuka, čaglja, lisice, kuna i drugih divljih životinja iz reda zvijeri u nekim našim lovištima, zahvaljujući njihovoj velikoj reproduktivnoj sposobnosti znat-no je povećana. Predatori, u povećanoj brojnosti, znaju činiti značajne štete kako u lovištu tako i stočarima. U tome pred-njače vukovi i čagljevi, koji ponekad u hladnim zimskim mjesecima znaju deset-kovati uzgojnu divljač, ali i stada ovaca i koza, konje, krave i druge domaće životi-nje. Cijeneći biologiju predatora, potreb-no ih je svesti na broj koji ne ugrožava uzgojnu divljač i ne pravi štete fizičkim i pravnim osobama. Smanjenje broja pre-datora vrši se odstrelom. S ciljem smanji-vanja broja predatora koji čine štetu na podnošljiv broj, korisnici lovišta organi-ziraju hajke. Hajka je poseban način lova predatora, u kojem sudjeluju lovci udruge koja je zadužena za gospodarenje lovi-štem. Lov zimi poseban je doživljaj sva-

kom lovcu, ali pritom strogo treba voditi računa o zakonskim odredbama i o lo-vačkoj etici (ne pucati na sve što se kreće te dati divljači priliku da umakne), dubini snijega, kalendaru lova, načinu lova i sl. U slučaju elementarne nepogode nužno je privremeno zabraniti lov te pojačati aktivnosti na iznošenju hrane u lovište i probijanju šumskih staza da bi divljač što lakše mogla doći do hranilišta. Možemo, na kraju, zaključiti da o nama samima najviše ovisi koliko će divljači i u kakvoj kondiciji izaći iz zime i doče-kati proljeće. A to je bitan preduvjet za razmnožavanje koje slijedi u proljeće i početkom ljeta. Svakodnevna prisutnost lovaca u lovištima pozitivno utječe na smanjenje krivolova i bolje poznavanje općeg stanja u lovištu. Osim toga, sva-ki se izlazak može iskoristiti za odstrel predatora, jer će se na hranilištima, na-viknuti na prisutnost divljači, sigurno pojavljivati lisice, čagljevi i vukovi. Uz to, u zimskom se razdoblju najlakše može procijeniti brojnost pojedinih vrsta, jer lišća nema te se životinje lakše uočavaju, a i tragovi u snijegu mogu mnogo toga reći, onomu tko ih zna čitati.

LOVIŠTE

LOVNA DIVLJAČ


Sivi vuk (Canis Lupus) znanstveno se razvrstava u sisavce (Mammalia),

red zvijeri (Carnivora), porodi-cu pasa (Canidae), rod vukovi (Canis). Od davnina jedan je od glavnih konkurenata čovjeku na ovim prostorima. Mišljenja ljudi o vuku danas variraju, ponajprije o tome kojoj interesnoj skupini pripadaju. Na jednoj su strani oni koji se zalažu za potpunu za-štitu vuka, a na posve suprotnoj strani uglavnom su stočari, koji-ma vuk nanosi relativno najveće štete. S obzirom na to da je riječ o krupnom predatoru sa samog vrha hranidbenog lanca, koji je

u Bosni i Hercegovini

u mnogim zemljama istrijebljen i njegov je opstanak doveden u pitanje, potrebno je poduzimati odgovarajuće mjere u cilju odr-žavanja stabilne populacije.

BIOLOGIJA

Vuk je najkrupniji predstavnik porodice pasa. Veličina vuka ovisi o spolu, uzrastu, geograf-skom području i ekološkim čimbenicima staništa. Ženke i mlada grla redovito su manji od mužjaka i odraslih grla. Naj-manji su vukovi koji obitavaju u pustinjskim i polupustinjskim područjima. Šumski su vukovi

srednje veličine, a najveći su vukovi sa sjevera. Vuk građom tijela podsjeća na srodnika psa, uz određene razlike u veličini, boji, građi, geometriji i ponaša-nju. Boja vuka je promjenljiva, od bijele, sive, svijetlosmeđe, crvenkaste do crne, ovisno o geografskom području u kojem živi. Kada se u obzir uzme cijelo područje rasprostranjenosti, vuk je, od vrha nosa do vrha repa dugačak prosječno 131 – 201 cm, od čega na rep otpada 31 – 51 cm. Prosječna visina grebena je 66 – 100 cm, a prosječna masa 12 – 75 kg.Bolkay je još 1925. godine, ana-

lizom jedinki s područja Borja planine kod Teslića, došao do zaključka da se po mjerama znatno razlikuje od tipične podvrste (Canis lupus lupus) i apeninskih vukova (Canis lupus italicus). Stoga je on opisao bosanskohercegovačkog vuka, koji je proglašen posebnom podvrstom Canis lupus kurjak. Rade Bosiljčić u svom je ma-gistarskom radu, ispitivanjem uzorka od 46 lubanja, došao do zaključka da su, prema duljini i širini lubanje, vukovi iz BiH slič-niji kanadskim, nego apeninskim vukovima. Prema istom autoru masa vukova iz BiH iznosi od

Bilo bi dobro provesti opsežna znanstvena istraživanja koja će, više ili manje točno, utvrditi brojno stanje vuka u Bosni i Hercegovini i preporučiti mjere

upravljanja koje će osigurati daljnju stabilnost populacije. Ovdje su čovjek i vuk oduvijek živjeli skupa i ovdašnji su lovci, za razliku od nekih drugih, pokazali da

znaju gospodariti ovom vrstom divljači

piše Ivica Drmić

LOVNA DIVLJAČ


broj 5/08) propisao je dopušteno vrijeme lova na vuka – mužjak tijekom cijele godine, a ženka i mladi od početka srpnja do kon-ca veljače. U Republici Srpskoj vuk je nezaštićena divljač i može se loviti tijekom cijele godine.Kao i kod smeđeg medvjeda, BiH je potpisnica dviju međuna-rodnih konvencija, koje pravno imaju status međunarodnih ugovora: Odluka o ratifikaciji Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, (poznata kao Bernska konvencija – „Sl. glasnik BiH“, broj 8/08) i Odluka o ratifikaciji konvencije o međunarodnoj trgovini ugro-ženim vrstama divljih životinja

i biljaka (poznata kao CITES – „Sl. glasnik BiH“, broj 11/08), o čemu je podrobnije pisano u glasilu „Hoop!“ broj 113. Prema Bernskoj konvenciji vuk je raz-vrstan u dodatak II, kao strogo zaštićena vrsta. Zaštićene vrste zabranjeno je iskorištavati, uzne-mirivati i ugrožavati njihovo stanište. Iznimno se dopušta odstupanje od tih odredbi ako nema drugog zadovoljavajućeg rješenja i ako iznimka neće biti kobna za opstanak populacije.

RASPROSTRANJENOST

U svijetu vuk je bio, u većoj ili manjoj mjeri, rasprostranjen na cijeloj sjevernoj polutki sjever-nije od 20º sjeverne geografske

kinetičku energiju najmanje 2.000 J. Pri tome dopuštena daljina ciljanja ne bi smjela pre-laziti 150 m. Iz balističkih tablica može se zaključiti da ove uvjete zadovoljavaju sve kuglare iznad 6 XC, odnosno .243 Winchester, gdje spadaju i svi tzv. univerzalni kalibri, koje posjeduje većina lovaca. Danas se vuk može loviti čekanjem, prigonom, pogonom, vabljenjem, korištenjem pasa goniča. Veliki pogoni ili prigoni, ciljani na ulov vuka, najčešće završavaju neuspješno, jer se vuk ranije izvuče iz područja lova. Vuk se najčešće ulovi usputno u lovu na ostale vrste divljači. Izbor oružja i optičkog ciljnika

u velikoj mjeri ovisi o načinu lova. Za čekanje se preporučuju lovački karabin ili kombinirana puška, opremljeni optičkim cilj-nikom što veće snage u sumrak i što većeg promjera objektiva. Isto oružje, ali opremljeno optič-kim ciljnikom malog povećanja, ili ciljnički uređaji s svjetlosnim točkama, koriste se za lov pri-gonom ili pogonom, jer će se na vuka uglavnom pucati u pokre-tu. Zrna za vuka bi trebala biti tvrđa, kako bi se osigurala izla-zna rana, prvo jer pogodak naj-češće neće biti idealan, a drugo jer je vuk izrazito otporna divljač i svu svoju snagu iskoristit će da ode s mjesta nastrela. Pravilnik o načinu upotrebe lovačkog oružja i naboja omogućuje lov vuka i

34 do 56 kg za mužjake, odno-sno od 29 do 45 kg za ženke te duljina vuka od 142 do 198 cm za mužjake, odnosno od 134 do 178 cm za ženke. U literaturi postoje zabilježeni podaci i o od-strelu vuka mase 60 kg (Grmeč), odnosno koža vuka duljine 236 cm (Knežević). Mužjaka se može precizno razlikovati od ženke samo po spolovilu i veličini.Vuk spolnu zrelost dostigne s 22 mjeseca starosti, kada napušta čopor i udružuje se u drugi. Pare se samo tzv. alfa mužjaci i ženke, od prosinca do veljače, ovisno o geografskom području. Ženka na svijet donosi mladunčad na-kon 63 dana, najmanje troje, a

prosječno šestero mladih, među kojim je veći broj mužjaka. Vuk je socijalna vrsta divljači koja živi u čoporu, s vrlo izraženom hije-rarhijom, gdje svaka jedinka zna svoje zadaće i mjesto u sustavu. Hrani se uglavnom hranom animalnog podrijetla, a dnevne potrebe su mu oko dva kilogra-ma po grlu.

ZAKONSKI STATUS

Članak 17. Zakona o lovstvu („Sl. novine F BiH“ broj 4/06) razvr-stao je vuka u divljač. Pravilnik o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači i popis vrsta ptica i sisavaca koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo („Sl. novine F BiH“,

širine, u čijim staništima obita-vaju parnoprstaši. Brojnost vuka u svijetu procjenjuje se na oko 150.000 jedinki. Na prvu nije loše, no ako se detaljnije pogleda brojnost po državama, može se zaključiti da skoro 70 % ukupne populacije otpada na Kanadu, Rusiju i SAD, slika se već bitno mijenja. U Europi po brojnosti prednjače karpatska i dinarsko-balkanska populacija (u kojoj sudjeluje i BiH, s procijenjenom populacijom od 800 grla vuka).Vuk obitava u gotovo cijeloj Bosni i Hercegovini. Od pla-ninskog područja Dinarida, koji se protežu duž granice s Repu-blikom Hrvatskom, granice s

Crnom Gorom, Hercegovine, Središnje Bosne, zapadne Bosne i tuzlanskog bazena, osim užeg područja uz rijeku Savu. Sustav-ne evidencije o rasprostranje-nosti nisu vođene, a istraživanja o rasprostranjenosti provedena su na temelju evidencija o broju izlovljenih jedinki i isplaćenih nagrada.

LOV

Vuk se lovi zbog trofeja, odno-sno zbog smanjenja šteta koje može učiniti. Vuka primarno treba loviti lovačkim puškama s risanim (olučenim) cijevima, promjera zrna najmanje 6 mm, najmanje 4,8 g dopuštene mase, koje na 100 m udaljenosti ima

LOVNA DIVLJAČ


puškom sačmaricom, promjera sačme od 5,5 do 9 mm i na udaljenosti od najviše 50 m.Trofejni dijelovi vuka su lubanja i kr-zno. Ocjenjuju se prema formulama Međunarodnog savjeta za lov i zaštitu divljači (CIC). Odstrelna pristojba određuje se na temelju ocjene svježe oguljenog krzna vuka (elementi ocjene su duljina i širina krzna te dodaci na izgled krzna – duljina dlake, gustoća i pravilnost raspodjele dlake te širina ovratnika). Za obradu krzna vrijedi sve što je napisano za obradu krzna med-vjeda. Drugi trofej je trofej obrađene lubanje, pri čemu se mjere duljina i širina lubanje, koje zbrojene daju uku-pan broj točaka. Kao i kod medvjeda, odlukom CIC-a, na međunarodnim izložbama trofeja zabranjeno je izlagati trofeje vuka i drugih zaštićenih velikih zvijeri. Lovačkim trofejom smatra se i kost iz spolovila vuka.

ŠTETE

Vuk čini štete na domaćim životinjama i divljači. Od domaćih životinja štetu čini na gotovo svim domaćim životi-njama. Od divljači, štetu najčešće pravi na parnoprstašima (dvopapkarima – sve vrste jelena, srnjaka, divokoze i muflona), a rjeđe na neparnoprstašima (kopitarima).Ako u prirodi ima dovoljno divljači, vuk samo u iznimnim slučajevima napada domaću stoku. Ovo se događa ako je došlo do poremećaja koji čoporu one-mogućuje lov ili ako je riječ o tzv. sa-motnjacima, koji su iz bilo kog razloga udaljeni iz čopora. Iznimnim slučajem smatra se i nepravilno odlaganje me-snog otpada u blizini ruralnih područja.Štete koje je vuk činio, a i danas čini, jedan su od razloga što je čovjek na ra-zličite načine „uništavao“ vukove. Osim

Brojnost vuka u svijetu procjenjuje se na oko 150.000 jedinki. No skoro 70 % te brojke otpada na Kanadu, Rusiju i SAD

već navedenih načina lova, brojnost vuka smanjivana je vađenjem vučića iz brloga, zamkama, gvožđima, a posebice trovanjem. Ovo je dovelo do toga da je brojnost vuka uglavnom smanjivana, a u nekim područjima vuk je u cijelosti istrijebljen.

PERSPEKTIVE

U svijetu ništa nije samo negativno, pa tako ni vuk. Naime, kao zvijer iz vrha lanca ishrane, vuk, za razliku od čovje-ka, ispravno upravlja dostupnim resur-sima. Tako će, najčešće, napadati plijen koji je najbrojniji u populaciji, koji mu je najlakše dostupan, odnosno do kojeg će potrošiti najmanje energije. Najprije će svladati mladunčad, zatim bolesne, stare i iznemogle jedinke. Dakle, nikako ne zdrava trofejna grla, za razliku od većine lovaca. Na taj način vuk pozitiv-no utječe na zdravstveno stanje divljači u lovištu i ravnotežu cijelog ekosustava.Vuk ima uspostavljen mehanizam samoregulacije, koji apsolutno onemo-gućava prenamnoženost vuka na odre-đenom prostoru. Naime, pari se samo „alfa“ ženka, a ne sve spolno zrele žen-ke. Nema parenja u srodstvu, a jedinke koje su napustile čopor osvajaju teren koji nije zauzet od strane vučjeg čopo-ra. Na taj se način vrši disperzija vuka i postupno se proširuje njegov areal.Zahtjevi samozvanih „zaštitara“ prirode za stavljanje vuka u status stalno za-štićene vrste, a samim time i potpunu zabranu lova vuka, nisu utemeljeni. Došlo bi do povećanja brojnosti vuka, a time bi se povećala i visina šteta u odnosu na sadašnje stanje. U odnosu na sadašnje stanje, gdje lovačke udruge participiraju u dijelu šteta, u slučaju zaštite svu bi štetu morala preuzeti dr-žava, koja je kao zakonodavac propisala stalnu zaštitu. Ono s čime se svi slažu jest da treba provesti opsežna znanstvena istra-živanja koja će, s manjom ili većom točnošću, utvrditi brojno stanje vuka u Bosni i Hercegovini i preporučiti mjere upravljanja koje će osigurati daljnju stabilnost populacije. A lovci s ovih prostora i do sada su pokazali da znaju upravljati ovom vrstom divljači. Jer ovdje su čovjek i vuk oduvijek živjeli na istom zemljopisnom prostoru. Za razliku od zapadnih država koje su ih masovno uništile i sada ulažu goleme napore za njihovo vraćanje.

Novo Browning BXV Predator & Var-mint streljivo, posljednjih je godina veoma traženo među lovcima na

predatore širom Europe i svijeta. Konstruirano je za lov divljači manje tjelesne mase, u ovom slučaju predatora poput vuka, čaglja i lisice. Njegovo zrno, specijalno oblikovanog vrha i ti-jela izrađenog od nikl materijala, postiže veliku brzinu čak i na velikim udaljenostima te tako vrlo brzo prenosi veliku količinu energije na ciljanu metu. Kombinacija košuljice i vrha zrna poboljšava preciznost i brzi prijenos energije, te

zbog „hidrauličkog šoka“ osigurava trenutačno djelovanje zrna koje pritom ne čini veliku štetu na divljači. Browningovo BXV zrno napravljeno je s velikim polimernim vrhom koji pokreće početak ekspanzije odmah pri dodiru s metom, te se zrno zbog toga brzo otvara u meti. Predvi-đena penetracija zrna nije preduboka, 35 do 40 centimetara, što je potpuno dovoljno za manju divljač.Browning streljivo s BXV tipom zrna dostu-pno je po pristupačnim cijenama u svim bolje opremljenim prodavaonicama lovačke opreme širom Europe, a od 2017. i kod nas u BiH i to u kalibrima .223 Rem. (3,25 g), .22-250 Rem. (3,45 g) i .243 Winchester (3,95 g).

Mladen Bešlić

BROWNING BXV PREDATOR & VARMINT

VRHUNSKO KARABINSKO STRELJIVO ZA LOV VUKA

LOVNA DIVLJAČ


Vuk je jedna od tri velike zvijeri koje nastanjuju šumske predjele BiH.

Kroz stoljeća je vuk smatran velikim neprijateljem lovaca i stočara, te se nastojalo njegovu brojnost svesti na minimum ili ga čak istrijebiti. U pojedinim zemljama svijeta to je i uči-njeno pa vuka više i nemaju u svojim lovištima. BiH je jedna od rijetkih zemalja u kojoj se vučja populacija uspjela održa-ti usprkos svim poteškoćama. Za razliku od većine susjednih zemalja, u BiH je vučja popula-cija i dalje stabilna te se vuk još uvijek uspješno lovi.U sklopu diplomskoga rada na Šumarskome fakultetu, proveo sam trogodišnje istraživanje i bilježio razne morfometrijske i druge podatke o viđenim i

odstrijeljenim jedinkama vuka u BiH. Uz pomoć lovačkih društava i kolega lovaca priku-pljeni su podatci i mjere za 96 odstrijeljenih i na druge načine stradalih jedinki. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 2016. do ljeta 2018. godine. Cilj istraživanja bio je prikazati spolnu i trofejnu strukturu naših vukova, ali i iznijeti osta-le morfometrijske vrijednosti, te načine lova na ovu vrstu divljači. Podatci su prikupljani na po-dručju cijele BiH, tako da su u rad ušli odstreli iz čak 7 od 10 bh. županija, te iz Repu-blike Srpske. Vuk je prisutan u većem ili manjem broju na prostoru cijele Bosne i Her-cegovine, osim na sjeveru uz samu rijeku Savu. Ono što je

Vučja populacija u BiH stabilna je i kvalitetnaVuka ima na prostoru cijele BiH, osim na sjeveru uz samu rijeku Savu. Širi svoj areal i sve se više javlja u predjelima gdje ga do sada nije bilo ili je se rijetko pojavljivao

(čak 76,04 % od cjelokupnoga broja odstrela). Ovdje treba napomenuti da je vuka u BiH dopušteno loviti tijekom cijele godine, osim vučicu kada je

VRHUNSKO KARABINSKO STRELJIVO ZA LOV VUKA

piše Anton Barać

sigurno, a to je da vuk i dalje širi svoj areal i sve se više javlja u predjelima gdje ga do sada nije bilo ili je se rijetko po-javljivao. Mora se naglasiti da su po odstrelima prednjačile Hercegbosanska županija i Republika Srpska.

ČEKA, SLUČAJNI SUSRET I HAJKA

Kada je riječ o spolnoj struk-turi, od 97 jedinki ovdje istra-živanih bilo je: 61 mužjak, 26 ženki, a za preostalih 10 jedinki spol nije bio utvrđen. Budući da su uz lokacije evi-dentirani i datumi odstrela, dobivena je i sezonska distri-bucija koja nam pokazuje da se najviše vukova odstreli u raz-doblju od studenoga do veljače

LOVNA DIVLJAČ

Vaganje odstrijeljene jedinke

LOVNA DIVLJAČ


visoko bređa i kada vodi mla-dunčad. Vuk se danas, u onim rijetkim zemljama gdje se još uvijek lovi, čeka isključivo na visokoj čeki, ostali načini lova najčešće su zabranjeni. U Bosni i Herce-govini, budući da je lov dopu-šten cijele godine, vuk se osim s visoke čeke lovi i prilikom lova na ostale vrste divljači (naveden kao „slučajni susret“) te danas popularnim i jako posjećenim hajkama na vuka. Način na koji su ulovljene je-dinke koje su ovdje istražene, bio bi sljedeći:

1. Lov s visoke čeke – 48 jedinki (50,00 %)2. Slučajni susret – 33 je-dinke (34,37 %)3. Hajka na vukove – 12 jedinki (12,50 %)4. Nalet vozila – 3 jedinke (3,13 %)

Ono što je također bilježeno, a vrlo je bitno za prikazivanje vučje brojnosti, to je veličina vučjega čopora. Evidentirano je 66 čopora i unutar njih uku-pno 355 vukova, što bi značilo da je prosječna veličina čopora na prostoru BiH 5,38 jedinki. Broj vukova u čoporima kretao

se od 2 pa sve do 15 jedinki. Veliki čopori u našim lovištima i nisu rijetkost, a pretpostavka je da se tako udružuju zbog jakih zima, velikih snjegova i s tim povezanoga lakšega lova na svoj plijen.

VISOKA TROFEJNA VRIJEDNOST

Ono zbog čega se vuk u po-sljednje vrijeme sve više lovi i postaje zanimljiv širokoj lovač-koj klijenteli, jest trofej. Trofej kod vuka su lubanja i krzno, a u ovom istraživanju je poseban naglasak bio baš na trofejnoj vrijednosti naših vukova. Tako je od ovih odstrijeljenih jedin-ki, na njih 49 provedena izmje-ra i ocjena krzna. Raspon tro-fejnih vrijednosti krzna kretao se od 56,55 pa sve do 172,20 CIC točaka. Za napomenu, raspon točaka za pojedinu me-dalju nakon ocjene krzna kod vuka je sljedeći (prema CIC vrijednostima): bronca (100,00 – 109,99), srebro (110,00 – 119,99), zlato (120,00+). Čak 17 od ovih ocjenjenih krzna postiglo je zlatnu medalju, a neke su postizale impozantne vrijednosti. Tako je trofejno najvrjedniji vuk s Golije pokraj

države. Osim toga, BiH kao potpisnica CITES konvencije (potpisana 2008. g.) još ništa konkretno nije poduzela na provođenju preuzetih obveza. A to je jedan od glavnih predu-vjeta da bi se lovstvo nastavilo razvijati i postalo privredna grana i donositelj profita, kako lovištima tako i državi.Dok se neke stvari ne promi-jene i ne poduzmu se mjere za provođenje CITES, ali i ostalih konvencija koje se bave zašti-tom životinjskih vrsta, Bosna i Hercegovina i njezina vrhun-ska lovišta ostaju nepristupač-na za strane lovce. Ovdje se samo otvara put krivolovu i švercu ovim, ali i drugim viso-kovrijednim trofejima. Nadamo se da će ovakvi ra-dovi postati češći te da će se napokon pokrenuti sustavno istraživanje kako vuka tako i drugih vrsta naše divljači. Prostora za napredak u lovstvu imamo, divljači i lovišta nam ne nedostaje, na nama je samo da to sve dovedemo u red i iskoristimo što nam se pruža, a sve s ciljem napretka lovstva i očuvanja naših visokovrijednih vrsta. Ovim putem želim još jed-nom zahvaliti svim kolegama lovcima koji su pomogli u pri-kupljanju podataka za dotični rad i podigli vrijednost ovoga istraživanja. Neka ovo bude samo početak jedne dobre suradnje za bolje sutra našega lovstva.

Livna (172,20 CIC točaka), bio jači i od dosadašnjeg državno-ga prvaka Hrvatske koji je oci-jenjen sa 157,14 CIC točaka. Također, ocjenjeno je 47 vučjih lubanja, od kojih su dvije bile zlatne (42,00 i 42,5 CIC toča-ka). Vidljivo je da naši vukovi postižu jako visoke vrijednosti ocjene krzna i možemo se ponositi svojom populacijom i njezinom trofejnom vrijed-nošću. Baš je to glavni adut, naravno uz veliku brojnost, za privlačenje bogate lovačke kli-jentele i razvoj lovstva u Bosni i Hercegovini.

NEMA ISTRAŽIVANJA I EVIDENCIJE

Kao i do sada, ponovno se potvrđuje kvaliteta i stabilnost vučje populacije u Bosni i Her-cegovini. Procjenjuje se da se brojnost vukova kreće od 400 do 600 jedinki. Problem s druge strane je taj da u BiH još nisu provedena sustavna istraživanja s ciljem utvrđivanja stvarnoga stanja i točnijega prikaza brojnosti. Rijetka lovišta vode evidencije odstrela i provode mjerenja samih trofeja. Na razini drža-ve, pojedinoga saveza, ali niti ni na jednoj drugoj ne postoji neko tijelo koje se bavi vođe-njem evidencija o odstrelima vukova. To je jedan od velikih minusa i potrebno je poduzi-manje drastičnih mjera u sa-mome lovstvu na razini cijele Guljenje krzna s vuka, nakon hajwke u Roškom Polju

Lubanje spremne za mjerenje i ocjenjivanje

SVETI HUBERT


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Odlukom Skupštine LD-a „Golub“ Čitluk, uloga domaćina i organizatora ovogodišnje proslave blagdana sv. Huberta pripala je

Lovačkoj sekciji Vionica. S obzirom na to da sekcija Vionica ima 28 članova, Skupština Društva odlučila je povećati financijsku i svaku drugu pomoć, samo da se zadrži tradicija i razina ove lovačke proslave.Obilježavanje dana sv. Huberta počelo je sv. misom zadušnicom za sve umrle čitlučke lovce. Misa je slav-ljena u kapelici na vioničkom groblju, a predvodio ju je fra Marinko Šakota, međugorski župnik. Odziv na misu svake je godine sve veći, ovaj put došlo je oko 150 lovaca.Poslije misnog slavlja nazočni su nastavili druženje u prostorijama Osnovne škole Vionica. Uživajući u blagodatima koje je organizator pripremio, uz har-moniku i pjesmu, lovci su dostojno proslavili svoga zaštitnika, sv. Huberta. U ovoj prigodi svakako treba istaknuti angažman svih članova sekcije Vionica. Uredno organizirani, svatko sa svojim zadatkom, cijelu su večer bili na usluzi svima nazočnima, i u tome su istinski uživali. Hvala im na tome, na poseban način hvala njihovu predsjedniku Nikoli Mandariću. Golem je njihov doprinos što je ova proslava bila dostojanstvena i što će ostati u nezaboravnoj uspomeni.

Gojko Prskalo

Misno slavlje

Uživanje u lovačkim specijalitetima

Fra Marinkovi savjeti mladim lovcima Fra Marinkove dodatne upute predsjedniku Filipoviću

Lovočuvar Žarko u akciji

SVETI HUBERT

16


Broj 116, LISTOPAD - PROSINAC 2018.

Blagdan svoga nebeskog zaštitnika, sv. Huberta, tradicionalno su proslavili i dostojno obilježili lovci LD-a „Radovanj“ Posušje. Svečanost je započe-ta okupljanjem ispred župne crkve Bezgrješnog Začeća BDM u Posušju

i služenjem sv. mise u spomen na preminule i za sadašnje članove Društva. U misnom slavlju sudjelovalo je više od 150 članova Društva te njihovih prijatelja i

U subotu 3. studenoga 2018. u 16 sati, u čast sv. Huberta, zaštitnika lovaca, u župnoj crkvi sv. Ante i Ivana u Roškom Polju služena je

sveta misa za lovce. Na misu su došla 34 lovca. Misno slavlje predvodio je roški župnik fra Jozo Radoš-Đoka. Skrušena molitva i fra Đokina kratka propovijed o značenju i ulozi lovaca u zajednici i ispravnom odno-su prema prirodi kao Božjem daru, pravi su putokaz kojim treba ići. Nakon mise u Rogovima je upriličeno lovačko druženje, uz dobru hranu i piće.

Ante Đikić

dobročinitelja koji potpomažu rad Društva u prote-klim godinama. Nakon mise, svečanost je nastavljene uz prigodni domjenak i ugodno druženje i okrjepu uz jelo i piće u Svadbenom salonu „Viktorija“.Osim što je sv. Hubert zaštitnik lovaca, on je i nebeski zaštitnik šumara, kinologa, planinara… On je, dakle, zaštitnik svih onih koji su vezani uz prirodu i koji se prema njoj odnose s poštovanjem. Upravo iz tog razloga, lovci LD-a „Radovanj“ sve njih pozivaju da se idućih godina pridruže obilježavanju svoga zaštitnika.

Ante Bašić

Blagdan sv. Huberta i ove je godine obilježen sv. mi-som u župnoj crkvi u Brajkovićima. U nazočnosti tridesetak lovaca, misu je predvodio fra Leon Pen-

dić, župnik i član LD-a „Sokol“ Nova Bila. U propovijedi, fra Leon je istaknuo značenje sprege lovaca s prirodom, kritički se osvrnuo na neprimjereno ponašanje nekih lovaca i na nehuman odnos prema divljači, te naglasio potrebu njegovanja dobrih odnosa među lovcima.Poslije mise upriličena je zajednička večera u župnoj dvorani, prije koje je nekoliko pozdravnih i zahvalnih riječi nazočnima uputio Drago Marjanović, predsjednik Društva.

Drago Marjanović

Lovci na misi

Prigodni domjenak

Poslije mise u župnoj crkvi

Lovci u crkvi u Brajkovićima

SVETI HUBERT



U povodu Sv. Huberta, večernju misu u župnoj crkvi sv. Juraja predvodio je fra Silvano Di Benedetto. Premda

je misa bila posvećena svim poginulim i pre-minulim članovima lovačke udruge, na kraju mise fra Silvano je dodao da je posvećuje i svih živim lovcima ove lovačke udruge, zaželjevši im da još dugo godina slave svoga

nebeskog zaštitnika. Uslijedilo je zajedničko fotografiranje ispred oltara, a potom su se lovci uputili ka lovačkom domu.Dragan Stojak, predsjednik Upravnog od-bora, pozdravio je prisutne te neočekivano dao riječ Marinku Katavi, kao „najstarijem“ članu lovačke udruge koji se našao na do-mjenku. Marinko Katava je naglasio da, čak i u dvorani, ima lovaca s duljim lovačkim stažem. Posebno mu je bilo drago što je vi-dio velik broj mlađih lovaca, za koje drži da

su već sada nadmašili ono što su napravili lovci iz njegova i prethodnih naraštaja. Na-glasio je posebno složenu situaciju u lovstvu u nizu proteklih godina, koja se postupno razrješava. Lovcima je savjetovao da ostanu jedinstveni kao i do sada te da obave kvali-tetne pripreme i izaberu najbolje kadrove na idućoj izbornoj Skupštini udruge. Uslijedila je zdravica uz jelo i piće, koje su dijelom financirali nazočni lovci, a dijelom lovačka udruga. Lovna jedinica „Liskovina“, na čelu s predsjednikom Ivicom Blažom, bila je domaćin, kao i ostalih događaja ove kalen-darske godine. Posao domaćina odradili su besprijekorno.Ovogodišnjoj proslavi Sv. Huberta, u uspored-bi s prošlim godinama, prisustvovalo je više lovaca. Raduje da su se ovom događaju pri-ključili neki Vitežani koji nisu članovi lovačke udruge, a koji se aktivno, djelotvorno brinu o divljači, osobito kada je riječ o uzgoju i prihrani divljači. Kamo sreće da je više takvih, pa čak i u redovima lovaca!

Ivica Drmić

U subotu 3. studenoga obilježen je i svečano proslavljen spomendan sv. Huberta, katoličkog sveca i zaštit-

nika lovaca. Središnji događaj obilježen je sv. misom u crkvi sv. Josipa u Lištanima, a misno slavlje kojem su nazočili lovci Udruge, predvodio je župnik župe Lištani, vlč. Ivo Martinović. Rekli bismo konačno! Nakon višegodišnjih nastojanja da se ovaj dan i obljetnica konačno dogode i dostojno proslave u našoj Udruzi, ove godine se, zahvaljujući susretljivosti lokal-nog župnika, vlč. Ive i dogodio, na čemu mu

iskreno zahvaljujemo.Iako odziv lovaca i nije bio zadovoljavajući uzimajući u obzir brojnost Udruge, ovom prigodom zahvaljujemo lovcima koji su se odazvali na proslavu i sv. misu.Vjerujemo da će se ubuduće ovaj događaj redo-vito i svečano obilježavati, te postati tradici-jom, ne samo u našoj Udruzi, nego i susjed-

nim lovačkim udrugama, kako bi i dolikovalo nama lovcima koji njegujemo i baštinimo lovstvo i običaje lovaca zapadne hemisfere.

Anđelko Ištuk

Članovi LU-a „M. M. Bikan“ iz Vira i župnik don Ilija Drmić i ove su godine slavili sv. misu u

povodu blagdana sv. Huberta.Obraćajući se nazočnima, don Ilija je rekao da mladi lovci ne smiju zabora-viti lik i djelo sv. Huberta, te nastavio: „Nikad ne zaboravite da je smisao lova, između ostalog, druženje i prijateljeva-nje s prirodom, gdje je na prvom mjestu zaštita i očuvanje svega onoga što je

Bog stvorio. Ono što je Bog predvidio za čovjeka, uzmite u skladu s normama koje su propisane i po Božjem i po ljud-skom zakonu. Danas ćemo se svi skupa pomoliti za zdravlje i sreću u lovu, te zatražiti Božji blagoslov za naša nasto-janja da svakim lovnim danom budemo ponizni i čestiti u svakom pogledu.“Nakon misnog slavlja druženje je na-stavljeno u župnoj kući u Viru.

Mladen Bešlić

Crkva u znaku lovaca

Ispred oltara, poslije sv. mise

Domjenak u župnoj kući u Viru

SVETI HUBERT

18


Broj 116, LISTOPAD - PROSINAC 2018.

Lovci LD-a „Pavlovica“ svake godine obilježavaju dan sv. Huberta, svoga

zaštitnika. I ove su godine na spomen-obilježju u središtu Novog Travnika upaljene svije-će za sve poginule i umrle lovce i branitelje. Nakon toga su lovci bili na misi u crkvi Svetog Josipa

u Rankovićima. Misu je pred-vodio mons. prof. dr. sc. Pavo Jurišić, rođeni Novotravničanin koji nam svake godine, barem u ovoj prigodi, udjeljuje blagoslov i duhovno nas osvješćuje kao katolike, a zatim i kao lovce. Na svemu mu od srca zahvaljuje-mo. Zahvaljujemo i župniku

don Miljenku Džalti, koji je od srca pozdravio našu odluku i bio naš domaćin. Poslije mise, Upravni odbor Društva osigu-rao je domjenak za sve nazočne.Treba spomenuti jednu novinu. Upravni odbor Društva smatrao je da će se Društvo dići na višu razinu, ako svake godine u ovoj

prigodi misa bude u drugoj župi. Ove godine bila je u Ran-kovićima.Obilježavanje Sv. Huberta u mnogim je lovačkim društvima postalo tradicijom. U Središnjoj Bosni, kroz Županijsko vijeće za lovstvo, lovci nastoje proslavu spomendana svoga zaštitnika podignuti na višu razinu. Prije nekoliko godina zaživjela je ideja da svake sljedeće godine domaćin obilježavanja Svetog Huberta bude drugo lovačko društvo.Iz pijeteta prema generalu Pralj-ku, prošle godine nije održan lovački bal lovaca Središnje Bosne. Ove je godine nastavlje-na ideja lovaca o zajedničkom obilježavanju Svetog Huberta. Domaćin i organizator bala bilo je Lovačko društvo „Pavlovica“ iz Novog Travnika, a suorga-nizator Županijsko vijeće za lovstvo Središnje Bosne. Bal je održan 2. studenoga 2018. u svadbenom salonu „Maja“ u Novoj Biloj.Stipo Zlatunić-Bećar s društvom na čelu kao domaćin

Gosti na lovačkom balu

„Bal je bio veličanstven. Svjetlo križa nismo vidjeli, ali je bilo tu negdje među nama.“



Oko 20 sati, „Lijepom našom“ počeo je protokolarni dio. Na-kon himne, minutom šutnje odana je počast svim umrlim i poginulim lovcima i branitelji-ma. Prigodnim riječima, nazoč-nima je dobrodošlicu zaželio Stipo Zlatunić, predsjednik LD-a „Pavlovica“, a nazočne su pozdravili i Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH i Fabo Stanić, predsjednik Op-ćinskog vijeća Novi Travnik i lovac „Pavlovice“. Predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bo-

sne, Slavko Marin, naglasio je značenje obilježavanja Svetog Huberta na ovoj razini i okvali-ficirao događaj kao veličanstven. Lovcima je kazao da normativ-no-pravna uređenost lovstva u Federaciji BiH nije završena, a u našoj županiji gotovo nije ni počela. No ljubav lovaca prema prirodi i zajedništvo dobar su znak da će se i to na sveopće dobro završiti.Nakon uvodnih govora, Stipo Zlatunić, zdravicom je proglasio bal otvorenim, a „Jandrić bend“

zasvirao je valcer. Bal je počeo.Nije neskromno na-pisati da je stol bio bogat, a tombola još bogatija. „Jandrić bend“ je napravio ozračje kakvo bal zaslužuje. Lovci u svečanim odijelima bili su dostojna slika lovca na balu. Zastave lovačkih društava i

sav dekor oko lova, ipak su za-sjenile dame. Hrvatske narodne nošnje, živost boja i materijala, ljepota i radost, zaslužuju puno više od komplimenta. S pono-som priznajemo, bez ženske ljepote bal ne bi bio to što je bio. Mislite da je podij bio pra-zan, dok je valcer sviran?! Ne, nije i nije bio prazan do ranih jutarnjih sati.Oprostite na neistini. Bio je prazan, kada se mons. prof. dr. sc. Pavo Jurišić obratio lovcima, kazao tko je sv. Hubert te blago-slovio nazočne i pripremljenu hranu.Bio je prazan, kad se doma-ćinima obratio Krešo Ćavar, predsjednik LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, lovačkog društva koje se prošle godine bratimilo s „Pavlovicom“. Predsjednik Ćavar je, među ostalim, izrazio želju za zajedništvom Hercego-vine, Središnje Bosne i Posavine. Kao simbol bratimljenja, Ćavar i njegovi suradnici „Pavlovici“ su darovali reljef širokobriješke cr-kve, a predsjedniku „Pavlovice“ i predsjedniku Saveza pri-godne daro-ve. Srdačno mu je za-hvalio pred-sjednik Stipo Zlatunić, izrazivši pri-tom nadu da

će i druga društva slijediti ovaj primjer i činom bratimljenja iskoračiti ka većem zajedništvu.Nakon toga su izvučeni sretni dobitnici tombola, kojih nije bilo malo. Ukupno sedamdeset i šest, među njima i šest pušaka. Slika sv. Huberta, rad i dar Ante Mamuše, akademskog slikara iz Novog Travnika, izvučena je kao posljednja tombola, tako da i početak i kraj ove svečanosti budu u znaku sv. Huberta. Velika hvala svima koji su do-laskom uveličali ovaj veličan-stveni skup, na poseban način KUD-u „Stari hrast“ čije su članice u narodnim nošnjama prodavale tombolu i svojom ljepotom doprinijele ugođaju, te gostima lovcima iz Neuma, Širokog Brijega, Gruda, Tomi-slavgrada i članovima lovačkih društava iz Županije Središnja Bosna.Hvala nesebičnim sponzorima i donatorima, bez kojih ne može-mo i u koje se uzdamo.

Dominko Mlakić

Bal na podiju Razmjena darova među društvima pobratimima

Na spomen-obilježju u središtu Novog Travnika

Dobitnici pušaka: Žarko Tuka, Vinko Pejić, Marinko Matošević, Jerko Šapina, Ivica Zekić, Miroslav GrabovacPredsjednik Marin sa suprugom otvorio je lovački bal



Lovačka udruga „Cincar“ Livno osno-vana je 1947. godine. U njoj su sta-sali brojni naraštaji livanjskih lovaca

i uvijek je bila primjer dobre organizacije. Opstala je u teškim vremenima Domo-vinskog rata, čak je u početku poslužila kao okosnica obrane ovih prostora. Ta i takva udruga na kraju je doživjela pokušaj uništenja od strane ljudi koji su izabrani činiti sve za njezinu čast i ugled. Sazivanje izvanredne Skupštine bilo je neminovno, jer je nesavjesnim i nestručnim radom vodstva, udruga dovedena u tešku situ-aciju koja bi, na kraju, završila njezinim uništavanjem.Upravni odbor „Cincara“, na čelu s Da-mirom Kaićem koji je i nakon tri godine bio vršitelj dužnosti predsjednika, neo-vlašteno je preuzeo ulogu glavnog tijela udruge. Sjednice su održavane bez kvo-ruma, a odluke su donošene samovoljom predsjednika ili pojedinih članova toga tijela. Nisu održavane sjednice sekcija, niti se članstvo obavještavalo o donese-nim odlukama. Takav način rada, kao i osnivanje neke fantomske udruge kojoj je cilj izbjegavanje obveza, te brojne fi-nancijske malverzacije i uništenje imovi-ne udruge, uz to i rješenja o zabrani lova od strane resornog ministarstva koje, nota bene, već duže vrijeme ukazuje na loše odluke čelnih ljudi udruge, doveli su do organiziranja članova „Cincara“ koji su, u skladu sa Statutom Udruge i Pravilnikom o radu Skupštine, odlučili skupiti trećinu potpisa članstva udruge i na temelju toga zahtijevati sazivanje

LU „Cincar“ Livno

sjednice Skupštine, ne bi li tako pokušali zaustaviti daljnje uništavanje svoje lo-vačke udruge. Upućen je pismeni zahtjev predsjedniku Skupštine Stipi Rogušiću, da na temelju članka 21. Statuta Udruge sazove sjednicu Skupštine, što je on iz njemu poznatih razloga odbio učiniti, čime je izravno pre-kršio Statut Udruge. Da apsurd bude veći, mandat predsjednika Skupštine i zastu-pnika istekao je krajem svibnja ove godine.Iako je već učinjena velika šteta, iako je teško narušen ugled i udruge i svakoga njezina člana, posljednji događaji ipak bude nadu da šteta nije nepopravljiva. Naime, osnovan je Inicijativni odbor koji čine predstavnici svih šest sekcija Udruge. Odbor je, poštujući Statut Udruge i sku-pljene potpise članstva, donio odluku o sazivanju izvanredne sjednice Skupštine LU-a „Cincar“, te javno pozvao sve člano-

ve da prisustvuju toj sjednici.Sjednica je održana 24. listopada 2018. u Velikoj sali hotela „Park“ u Livnu. Na početku, sve nazočne, u svoje ime i u ime Inicijativnog odbora, pozdravio je Željko Krišto. Nakon uvodnog dijela i odluka predviđenih Statutom Udruge i Pravilni-kom o radu Skupštine, te nakon usvajanja dnevnog reda, prisutnima su obrazloženi razlozi za sazivanje ove sjednice. Pri gla-sovanju o povjerenju aktualnom vodstvu Udruge, donesena je odluka o razrješenju dužnosti predsjednika LU-a „Cincar“, kompletnog Upravnog odbora i Nadzor-nog odbora, Stegovnog suda i predsjed-nika Skupštine, a za osobu koja će pred-stavljati i zastupati Udrugu u prijelaznom razdoblju izabran je Željko Krišto.Sve odluke donesene su jednoglasno i de-mokratski, u istinskom lovačkom ozračju. Treba, naravno, izuzeti incident koji je izazvao Pere Kelava, tada već bivši pred-sjednik Stegovnog suda, dakle osoba koja bi se trebala brinuti o časti i ugledu Udru-ge, koji je činio sve da prekine sjednicu, na vrlo ružan i neciviliziran način vrijeđajući kolege i Željka Krištu, koji je čak bio pri-siljen pozvati policiju. Dolazak policije i jedinstven stav prisutnih, doveli su do smirivanja situacije, te je sjednica završena uz aplauz i glasno odobravanje.Pred Udrugom je teško razdoblje u kojem, nakon što županijsko Ministarstvo pra-vosuđa potvrdi donesene odluke, slijede izbori u svih šest sekcija, izbor novih radih tijela i vodstva udruge, te dugotrajan i te-žak proces oporavka, kojem svojim radom trebaju pridonijeti ne samo budući čelni ljudi udruge, nego i svi njezini članovi. A to se može samo poštujući Statut i zakone, jedino tako je moguće vratiti čast i ugled LU „Cincar“ Livno.

Ilija Bandov

IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE

Željko Krišto i predstavnici sekcija

Sastanak inicijativnog odbora



Lovačka je večer prilika za sastanak i druženje lovaca, prijatelja i sim-

patizera lova. Tada se pre-pričavaju doživljaji iz prošle lovne sezone, nerijetko i puno godina unazad. Sre-dišnji je to lovački događaj, i ako nisi bio na lovačkoj ve-čeri, kao da u prošloj sezoni nisi ni bio u lovu. Doći, vi-djeti druge lovce i biti viđen, postao je svojevrsni ritual. „Ja sam (još uvije) lovac i tu sam“, poruka je koja se šalje dolaskom na lovačku večer. Ovogodišnju lovačku večer HUL „Kravica“ Ljubuški organizirala je 6. listopada u svadbenom salonu „Ohio“.

HUL „Kravica“ Ljubuški

Odbor za organizaciju u sasta-vu: Mario Herceg, Željko Me-đugorac, Ante Skoko, Dominik Vukšić, Emilijan Primorac, Srećko Brkić i Milan Mikulić, maksimalno se potrudio i osi-gurao do sada najbogatiju tom-bolu, u situacija kad tvrtkama i pojedincima nije nimalo lako odvojiti dar za lovačku večer.Kao domaćin, skupu se naj-prije obratio Mario Herceg, predsjednik udruge, istaknuvši, među ostalim, da svi lovci moraju sa sobom u lov nositi sve potrebne dokumente, po-čevši od iskaznice s markicom, oružnog lista i „papira“ za pse, i da trebaju biti pravilno evidentiranu u lovnoj karti/

dozvoli za lov i evidenciji izvr-šenog lova. U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne nazočne je pozdravio predsjednik Slavko Marin, naglasivši da mu je velika čast doći na ovako posjećenu lovačku večer i svjedočiti o jedinstvu ljubuških lovaca i lovaca iz susjednih lovačkih udruga.Lovci su govornike pozdravili pljeskom i s veseljem nastavili

uživati u večeri. Kad je došlo vrije-me za to, na scenu je stupilo šest preli-jepih hostesa, nu-deći listiće tombole i vrijedne dobitke. Među 102 nagrade, bilo je čak 11 lo-vačkih pušaka, od kojih je najvrjedni-ju darovalo Central osiguranje. Hostese su prodale 4.275 listića. Kao finan-

cijski rezultat lovačke večeri, na račun Udruge položeno je 10.640 KM. Najdražu nagradu lovcima HUL-a „Kravica“ na lovačku je večer, ipak, donio Toni Kraljević, županijski ministar financija. Bilo je to rješenje o ujedinjenju lovišta u općini Ljubuški, koje je donijela žu-panijska Skupština. Ljubuški su lovci to željno čekali osam godina, i zato su bili istinski sretni kad se to napokon do-godilo.I ovogodišnja je lovačka večer HUL-a „Kravica“ pokazala snagu ove udruge, njezino za-jedništvo i spremnost vodstva i članstva da izvrše sve one za-datke koje postave pred sebe. U svemu tome golemu ulogu imaju sponzori i simpatizeri lova i lovstva, na čemu im Udruga i na ovaj način iskreno zahvaljuje, vjerujući da će se ovakva druženja nastaviti.

Mario Herceg

NAJLJEPŠI DAR – UJEDINJENO LOVIŠTE

Dugo očekivana sezona lova sa psima napokon je otvorena. Ekipa je spremna za lov, ra-

dove u lovištu i prehranu divljači. Još se samo čeka zima, prvi snijeg i debeli minusi kako bi pogonski lovovi dobili svoju čar. U međuvremenu je potreb-no pse dovesti na „radnu temperatu-ru“, da su spremni za trenutak kad se u lovište spuste pravi kapitalci. A do tada

LD „Risovac“ Bosansko Grahovo

STARA EKIPA, A NOVA SEZONAvalja se malo zabaviti selekcijskim i sanitarnim odstrelom u lovištu. Uza sve to, treba nastaviti druže-nje s ekipom i prijateljima lovci-ma sekcije Crni Lug, koji svojim radom u lovištu i prehranom doprinose povećanju matičnog fonda divljači i podizanju njezine trofejne vrijednosti.

Davor Barać

Dobitnici lovačkih pušaka s predsjednikom Hercegom

Uzvanici na lovačkoj večeri u salonu "Ohio"

Lovci sekcije Crni Lug



Razdoblje od pisanja za prošli broj do pisanja za ovaj, bogato je različitim

aktivnosti. Ako proanaliziramo rad Društva, vidi se značajan napredak u njegovoj organi-zaciji, i po vertikali i po hori-zontali. Lovci izabrani u tijela uprave Društva i sekcija, po-lako ali sigurno idu u pravom

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

smjeru. Lovna karta, Dozvola za lov i Evidencija izvršenja lova kao novi dokumenti, popunjavaju se sa sve manje problema, odnosno lovnici sve vještije koordiniraju poslove oko provedbe ove najnovije zakonske obveze. Raste zani-manje za različitim oblicima edukacije lovačkog članstva,

što i nije čudno ako se zna da se stalno mijenjaju zakoni i pravilnici te stoga i „stari“ lovci osjećaju da se moraju iznova osposobljavati za praćenje tih promjena. Broj prijavljenih kandidata za lovočuvara izne-nađujuće je velik.Nažalost, imamo i problema koje teško rješavamo. Zašto? Ponajprije zbog neriješenih problema u državnim insti-tucijama i nejasnih rješenja o dodjeli lovišta, što se neminov-no prenosi do baze. Vodstva teško izlaze na kraj s proble-mima, što iz objektivnih, što iz subjektivnih razloga. Zakonska i statutarna prava redovito se

AKTIVNOSTI U DRUŠTVU I PLODOVI U LOVIŠTU

Osmoga rujna 2018. u lovačkom domu u Vitezu održana je redovita, izvještajna Skupšti-

na LO-a „Vitez“ iz Viteza. Kvalitetna pripremna faza i ovaj se put pokazala bitnom za uspješan rad Skupštine.Skupštinu je vodilo radno predsjed-ništvo u sastavu: Dragan Trogrlić, predsjednik, Lojzo Jakić, dopredsjednik Skupštine, tajnik Ivica Drmić, a pridru-žio im se Dragan Stojak, predsjednik Upravnog odbora. Za ovjerovitelje za-pisnika izabrani su Ivica Blaž i Tihomir Rajić. Skupštini je nazočio 31 od 39

PRIHVAĆENA SVA PONUĐENA IZVJEŠĆALO „Vitez“ Vitez

pozvanih izaslanika te su sve odluke Skup-štine valjane. Minutom šutnje odana je počast svim poginulim i umrlim lovcima Udruge.U radnom dijelu podneseno je izvješće o radu Upravnog odbora, izvješće glavnog lovnika, financijsko izvješće i izvješće Nadzornog odbora. Dragan Stojak težišno je govorio o pregovorima koji su vođeni s ciljem rješavanja problema lovišta, od-nosno povrata lovaca u lovište, što je re-zultiralo „rađanjem“ nove lovačke udruge. Mirko Šarić iznio je podatke o protekloj sezoni lova na srneću divljač, s posebnim

osvrtom na slučaj krivolova, o čemu je već dosta pisano. Financijsko izvješće razma-trano je već tijekom pripreme Skupštine te su predočene samo najvažnije informacije iz njega. Zdravko Bevanda podnio je iz-vješće o radu Nadzornog odbora, u kojem je dana cjelovita analiza rada svih bitnih tijela i pojedinaca udruge s prijedlogom zaključaka. Sva su izvješća usvojena jed-noglasno. Od prijedloga na samoj Skup-štini djelomice je prihvaćen prijedlog da se sljedeća uplata članskog doprinosa vrši na tekući račun banke, s tim da se član sam odluči za način plaćanja (na tekući račun udruge ili na blagajni udruge). Nisu utvrđene značajnije nepravilnosti u bla-gajničkom poslovanju. Analitika i sintetika blagajničkog izvještaja i kronološkog tijeka promjena na računu banke u cijelosti se

traže od članstva, čak i ona koja ne postoje, a obveze…, teško! LD „Pavlovica“ bilo je domaćin lovačkog ispita, 7. rujna 2018., kad je postalo bogatije za pet novih lovaca. Članstvo se ob-navlja, a bivši lovci i vlasnici naoružanja postali su „lovci“ samo da bi legalizirali nao-ružanje. Nažalost, to lovci ne mogu riješiti bez „države“.S obzirom na to da je broj srndaća odobrenih za odstrel brzo ispunjen, ostalo je puno vremena za lov na čekama i za rad u lovištu. Na čekama nije bilo sreće, pa su lovci u svojim sekcijama želju za

Otvaranje lova u sekciji Mravinjac Raspoloženje za pet

SKUPŠTINA



poklapa s financijskim izvješćem za 2017. godinu. Budući da je Mirko Šarić, nakon podnesene ostavke Dragana Strukara, iza-bran za obnašatelja dužnosti, na Skupštini je jednoglasno potvrđen za glavnog lovni-ka. Također, za članove Upravnog odbora, umjesto dosadašnjih članova Nenada Rajkovića (bolest) i Nenada Ramljaka (poslovne obveze), izabrani su Ivica Blaž i Leonardo Garić. U svečanom dijelu uručene su diplome o položenom lovačkom ispitu (pet novih lovaca) i tri lovačka odličja, nakon čega se nastavilo s domjenkom, za čiju je or-ganizaciju bila zadužena lovna jedinica „Liskovina“.Već na ovoj Skupštini najavljena je iduća, koja bi se trebala održati u veljači slje-deće godine. Termin je određen kako bi

novo vodstvo od početka preuzelo punu odgovornost pri kreiranju planskih do-kumenata za iduću lovnu godinu. Lovci, dakle, imaju dovoljno vremena razmisliti,

predložiti i izabrati novo čelništvo koje će ih voditi u idućem četverogodišnjem razdoblju.

Ivica Drmić

rezultatima u lovištu ostvari-vali izradom novih čeka i na zasijanim parcelama. Nisu svi problemi crno-bijeli. Bitno je

da se ide u pozitivnom smjeru, s kapacitetima koje imamo te s pozitivnim idejama i visokim ciljevima.

Da nismo radili, kada službeno nismo smjeli, divljač bi sada, kada u prirodi nema dovoljno hrane, bila u većim problemi-

ma. Zasijane parcele pomogle su divljači, a ubrani plodovi se skladište i pomoći će poslije. Ili možda ponovno ne budemo smjeli pomagati, tko zna!Već tradicionalno, zajedničko otvaranje lova na sitnu divljač je u Rudoj, sekcija Mravinjac, a vrijedni lovci su doveli pitku vodu do lovačke kuće, kako bi uvjeti za boravak bili bolji. Nije bilo odstrela, iako se šuma orila od pasa goniča. Grah, pe-čenje i druženje nije omeo niti jaki vjetar nad dolinom, koji je nadjačan bećarcem dviju sku-pina pjevača.

Dominko MlakićGradnja čeke u sekciji Sebešić Bučići - berba kukuruza i izrada šaloša

Bećarac Upoznavanje budućih lovaca s lovačkim ispitom

Praćenje izlaganja na skupštini



Lovci LU-a „Sava“ Orašje i ove su godine, u sklo-pu Dana općine Orašje,

organizirali najveće okupljanje lovaca i zaljubljenika u pripre-mu poznate lovačke delicije – lovačkog čobanca. Na platou ispred Športsko-rekreacij-skog centra „Bazeni“ u Orašju okupilo se više od 600 lovaca, predstavnika lovačkih udruga i sekcija iz Orašja, ali i iz čitave Županije Posavske, te brojni gosti. Čak 15 lovačkih ekipa pripremalo je u kotlićima lo-vački čobanac, a posavski ribiči istodobno su pripremali fiš kao svoj specijalitet. Skuhano je više od 400 litara posavskog čoban-ca i fiša, koji su nazočni mogli besplatno kušati.Lijepo vrijeme i natjecanje vr-snih kuhara, učinili su ovo dru-ženje jako zanimljivim. Posavski su lovci, i ribiči, na ovaj način poslali jasnu poruku: danas nam je više nego ikad potrebno druženje i zajedništvo. – Fascinira me odziv lova-ca i interes za ovu priredbu, čime su potvrdili odličnu organiziranost. Uz to što su dobri lovci, također i kuhaju s velikim užitkom. Lovačke i

LU „Sava“ Orašje

ribičke udruge doista dobro umiju animirati svoje članstvo i na najbolji način prezentirati svoje potencijale. Građani to rado prihvaćaju i onda sve skupa nosi pozitivnu poruku. Lovačke udruge mogu biti primjer drugim udrugama koje okupljaju građane – naglasio je Stanko Vincetić, načelnik Op-ćine Orašje, koji je najuspješni-jim kuharima uručio prigodne nagrade.

POBIJEDILI KUHARI IZ DONJE MAHALE

U pripremi čobanca sudjelo-valo je 12 ekipa iz 10 lovnih

sekcija „Save“, te gosti iz LU-a „Kuna“ Domaljevac, LD-a „Fazan“ Odžak i Oldteimer kluba „Posavac“ Orašje. Naju-kusniji čobanac skuhali su Ivo Baotić, Ivo Jurić i Ilija Ben-ković, lovci iz sekcije Donja Mahala. – Naša sekcija ima 53 člana i ovo je naša prva velika pobjeda. Možda je presudila sitnica sa svježe mljevenom paprikom, ali više od svega je važnije da se družimo i da smo u kontaktu s prirodom. Nismo lovci zbog ulova, nego zato što volimo prirodu, poručio je Ivo Baotić, kapetan pobjedničke ekipe. Za nijansu slabiji u ku-hanju bili su lovci iz sekcija

OSMI GASTRO-FEST U PRIPREMI LOVAČKOG ČOBANCA

Vidovice i Matići, kojima su pripale nagrade za drugo i treće mjesto.

DEVETSTO POSAVSKIH LOVACA

Marinko Džoić, predsjednik LU-a „Sava“ Orašje, drži kako je ova oraška i posavska pri-redba svojevrsni gastronomski festival i najveća manifestacija toga tipa, odlično posjećena od strane lovaca, gostiju i građana, i da će ona ubuduće biti obogaćena novim sadržaji-ma. – Ovdje uistinu nije bitno tko će biti prvi ili drugi jer i onaj, uvjetno rečeno, najlošiji čobanac bude do posljednje kapi pojeden. Ovogodišnji interes i broj natjecatelja po-kazuju naš ugled, što nam je jako drago, jer to znači da smo dobri domaćini i da smo pogodili sa sadržajem, kaže nam Džoić. Kako je Marinko i predsjednik Županijskog vije-ća za lovstvo, prokomentirao je stanje lovstva na području triju posavskih općina. – Lo-vački savez Herceg Bosne ima 10.000 lovaca, među kojima je oko 900 članova lovačkih

Uz to što su dobri lovci, također i kuhaju s velikim užitkom. Građani to rado prihvaćaju i onda sve skupa nosi pozitivnu poruku, rekao je Stanko Vincetić, načelnik Općine Orašje, na ovogodišnjem natjecanju u pripremi lovačkog čobanca u Orašju

Pobjednicima natjecanja priznanja je uručio načelnik Vincetić

Okupljenje lovaca u Orašju bez dobne granice



udruga iz Županije Posavske. To je potencijal koji treba respektirati. Lovci su na ras-polaganju kad god zatreba, pa i u kriznim situacijama. Prve puške na početku rata bile su lovačke, u katastrofalnoj po-plavi 2014., zajedno s ribičima, maksimalno smo pomagali jer imamo plovila. Naše su udruge primjerno organizirane. Vjeru-jem da radimo odlično, sekcije rade po planovima, okupljamo se, obnavljamo divljač, hrani-mo je, uređujemo lovišta, a ni krivolov nam nije na visokoj razini, tvrdi Džoić.Blaž Živković, tajnik LU-a „Sava“ Orašje, ističe kako

udruga u svojih deset sekcija okuplja ukupno 396 lovaca, s tendencijom porasta broja članova. – Radimo na pomla-đivanju članstva. Ove je godine lovački ispit polagalo 15 pri-pravnika, uglavnom su to mla-di ljudi, pa ne strahujemo za budućnost, kazao je Živković. Na gastro-festu čobanca u Orašju obišli smo i lovce iz Kopanica. U razgovoru s Gr-gom Lukačevićem saznali smo da sekcija broji 32 člana, među kojima je dosta onih koji žive u zapadnim zemljama, ali ne propuštaju lovačka okupljanja. Druženje kao prioritet ističu i lovci iz Oštre Luke, čija sekcija

broji 56 članova . – Imamo svoju lovačku kuću, organi-ziramo lovačka druženja na otvaranju i zatvaranju lova i aktivni smo u svim lovačkim sadržajima, poručuju lovci iz Oštre Luke.Marko Rošić, član LU-a „Kuna“ Domaljevac, istinski je zaljubljenik u lov i jako bitna karika ove lovačke udruge. Ne skriva sklonost ni prema do-broj hrani, ni prema lovu i ima samo riječi hvale za priredbe u kojima lovci pokazuju svoje umijeće u kuhanju. – Na ova-kvim se priredbama skupimo kako bismo se družili, razmi-jenili informacije, popričali, a eto, nešto se i pojede, pa se

to vidi na nama. Dobro je što u svemu ima i natjecateljskog duha. U ekipi „Kune“ kuhar je Mladen Madžarević. Naš je čobanac uvijek odličan, ali nije bitna pobjeda, bitno je da smo zajedno. U pobjedi nijanse odlučuju. Posavski je čobanac poseban. Većina naših lovaca voli dobro pojesti, svi se sku-pimo oko kotlića i sugeriramo što treba dodati ili oduzeti, pa delicija mora uspjeti, pojašnja-va nam Rošić. Nadir Nišlić, predsjednik je sekcije lovaca Orašja s 26 čla-nova. Ističe svoje oštro oko, kada je riječ o gađanju glinenih golubova, što dokazuje prvim mjestima na razini Saveza koja je osvojio 2014. i 2016. godine.Lovačko društvo „Fazan“ Odžak također se pridružilo velikoj fešti pripreme čobanca u Orašju. Anto Božić lovac je iz Potočana. Prisjeća se Domo-vinskoga rata, kada su Odža-čani bili na području Orašja i disali kao jedno tijelo. – To se ne zaboravlja, pa uvijek rado dođem na ovdašnje druženje lovaca jer je među nama i puno branitelja, kaže Anto. Ilija Grgić dodaje da imaju če-tiri sekcije u kojima je oko 360 lovaca. – Dobro radimo i jako smo aktivni. Sekcija „Lipa“ na-pravila je lovačku kuću u koju često dovodimo školsku djecu i učimo ih da vole prirode, da se uvjere kako lovci nisu ubo-jice životinja, nego ljudi koji se brinu o njima, posebno kad im je to najpotrebnije, kaže Ilija.

Nada Koturić

"Oldtimeri" gosti gastro-festa Lovci iz Kopanice

Ekipa lovaca iz Oštre Luke

Tajnik Živković

Svaka ekipa ima svoj recept Lovačka družina iz Odžaka



Otvaranje lovne sezone na po-dručju Hercegovine redovito izazove prijepor oko datuma

otvaranja. Svake godine netko „iskoči“ iz dogovora i ranije otvori sezonu, što izazove nezadovoljstvo onih koji bi se držali dogovora. Ove godine, zahvalju-jući tome što su izbori u BiH bili prve nedjelje u listopadu, otvaranje lova u svim udrugama bio je 14. listopada. Svaka lovačka udruga na svoj je način i u svome „dvorištu“ organizirala taj dan i tako je izbjegnuta neugodna rasprava među lovcima o ovoj temi. Iduća lovna sezona, međutim, pokazat će jesmo li kolegijalni i poštujemo li međusobni dogovor ili nam to treba netko „zako-nom“ nametnuti. U LD-u „Mosor“ Široki Brijeg otva-

LD „Mosor“ Široki Brijeg ranje lovne sezone orga-nizirano je uglavnom po sekcijama. Bilo je vruće i sparno, priroda još u ze-lenom ruhu, pa je glavna aktivnost lovaca bio ručak i ostali sadržaji u lovačkim kućama, koje u „Mosoru“ ima svaka od 18 sekcija. Što se tiče lova, lovci su se uglavnom držali staza i putova u lovištu, a i psi su ih u tome uporno slijedili. Divljač je tako mogla ostati na miru u svojim „logama“. Lovci sekcije „Virač“, nakon kratkog izla-ska na „putove“ u lovištu, ostatak dana proveli su na tri mjesta: lovci iz Grabove Drage na Bilima kod Ivana-Ine Bošnjaka, lovci iz Dobriča u lovačkoj kući na Virču, a lovci iz Prova u svojoj lovačkoj kući. Postalo je tradicijom da prvi dan na ruč-ku bude dosta gostiju koji nisu lovci, što ovim susretima daje dodatnu draž. Bogat stol, pjesme, šale, dosjetke i lovačke priče, uglavnom su sadržaj prvog dana lova. Čuju se često dogodovštine iz lova koje su

Lovačka sekcija Donji Ograđenici, sastavnica HLU-a „Orao“ Čitluk,

broji više od 50 članova. Lo-vište sekcije stanište je zeca, lisice, kune, jazavca i divlje svinje koja je tu u prolazu. Budući da su lovci sekcije lju-

HLU „Orao“ Čitluk

DOBRO SE RADI U SEKCIJI DONJI OGRAĐENICI

PRVI DAN LOVA U NOVOJ SEZONI

kazivane i prošle godine, no bez obzira na to, pozorno se slušaju jer su zani-mljive. Lovci se često sjete doživljaja i lovova s umrlim kolegama, i tako se priče prenose na mlađe lovce koji ih nisu poznavali. Po pričama „s koljena na koljeno“, ostat će upamćeni među lovcima. Na ovaj se dan ostvari zajed-ništvo koje godi i srcu i duši i zato je otvaranje lova za lovce poseban i neza-boravan dan, dan za pamćenje.

Vlado Bošnjak

bitelji lova, prirode i druženja, god. 2005. sagradili su lovački dom površine oko 65 m², kako bi se mogli družiti u lovu i za vremenskih neprilika, a dom je renoviran 2016. godine. Lo-vački dom napravljen je isklju-čivo radom i novcem članova

sekcije, te uz pomoć manjeg broja donatora, kojima ovom prilikom zahvaljujemo. Dom ne služi samo lovcima, nego i svim ljubiteljima prirode. Na lokalitetu Podadrežanj, nakon Drugoga svjetskog rata partizani su mučki ubili

pet časnika hrvatske vojske, za koje se svake godine na Uskrsni ponedjeljak služi sv. misa, a vjernici okrjepu nakon sv. mise pronalaze upravo u lovačkom domu sekcije Donji Ograđenici.Sekcija ima i starijih lovaca koji su počasni članovi, od kojih su dvojica, Jakov Mili-ćević i Zvonimir Martinović, nažalost od nedavno invalidi, ali i dalje strastveni lovci. Bolest ih je spriječila da se nastave aktivno baviti lovom, ali i dalje redovito dolaze u lov, gdje mlađim kolegama govore o prošlim vremenima, doživljajima u lovu, pritom ih podučavajući i prenoseći na njih svoje iskustvo.Sekcija je jedna od organi-ziranijih, budući da lovci i izvan lovne sezone rade u lovištu puneći pojilišta vodom za vrijeme ljetnih suša, te se tijekom cijele godine brinu o divljači i lovištu.

Stojan Musa

Lovci Prova ispred svoje lovačke kuće

Lovci sekcije Donji Ograđenici



U suradnji s Kinološkim savezom Herceg-Bo-sne, LD „Fazan“ Odžak

u rujnu 2018. organiziralo je dvije kinološke priredbe. Prvu 16. rujna, bila je to smo-tra pasa koja je obuhvaćala ocjenu eksterijera za lovačke i službene pse te ispit priro-đenih osobina na fazane za ptičare. Smotra je održana u krugu motela „Nova Lađa“ u Novom Gradu, a IPO u lovištu, na terenu zvani Poloj. Sudili su Marijan Đurković i Mato Piljić iz Domaljevca, a smotru je vo-dio Marko Vidović, pripravnik za kinološkog suca.Na ocjenu u eksterijeru prive-

SMOTRA I C UTAKMICALD „Fazan“ Odžak

deno je 14 pasa (tri njemačka kratkodlaka ptičara, po dva bigla, engleska setera, epanjel bretona, mala minsterlandera, njemačka oštrodlaka ptičara i jedan poenter). Dvanaest pasa dobilo je odličnu ocjenu, a po jedan njemački oštrodlaki pti-čar i poenter ocjenu dobar.Na ispit prirođenih osobina u radu kontinentalnih ptičara u polju bez odstrela privedeno je 14 pasa i svi su položili taj ispit.Druga priredba održana je 30. rujna, bila je to C utakmica na fazana s odstrelom, s kandida-turom CACT- BIH i R. CACT- BIH. Smotra je također upri-

ličena u krugu motela „Nova Lađa“ u Novom Gradu, a izve-dena u lovištu, na terenu Ko-ševi. Sudili su prof. dr. sc. Ivica Bošković (RH) i Mato Piljić iz Domaljevca (BiH), delegat je bio Marijan Đurković (BiH),

a voditelj utakmice Marko Vidović.Na utakmici je su-djelovalo 9 pasa. Prvi je bio njemački krat-kodlaki ptičar Elvira

Velića, drugi njemački oštrod-laki ptičar Slavka Jovičića, treći epanjel breton Josipa Marića, četvrti mali minsterlander Josipa Galovića, peti njemački kratkodlaki ptičar Andrije Bla-ževića, šesti njemački kratkod-laki ptičar Ivice Rakitića.Obje kinološke priredbe u Odžaku bile su dobro organi-zirane i posjećene.

Nedžad Garić

Smotra pasa, 16. rujna C utakmica, 30. rujna

Sa smotre pasa



Na terenima malih sportova u Donjem Zoviku, 27. listopada

2018. održana je tradicionalna, četvrta lovačka večer koju orga-niziraju lovačke sekcije LSUG-a „Jarebica“ uz potporu sponzora, najvećim dijelom lokalnih po-duzetnika i uglednika.Lovačkoj večeri prethodila je sveta misa za umrle lovce. Misno slavlje predvodio je fra

LSUG „Jarebica“ Štrepci

Zdravko Anđić, župnik župe Zovik, uz koncelebraciju žu-pnika župe Boće, vlč. Filipa Maršića.I ove je godine, tradicionalno, upriličeno pečenje bika na ra-žnju, a cijeli je prijam pratilo dobro raspoloženje gostiju i organizatora.– S obzirom na to da ni ove godine nije otvoren lov i time nam je već deset godina uskra-

ćena mogućnost uživanja u glavnom hobiju i normalnom funkcioniranju Udruge, tru-dimo se makar na neki način održavati zajedništvo i druženje naših članova. Većina njih živi i radi u inozemstvu, ali su vezani za svoj rodni kraj. I dalje se, uz potporu ljudi iz našega Saveza, namećemo mjerodavnima u Vladi Brčko Distrikta da riješe problem lovstva i u tom smislu stojimo im maksimalno na ras-polaganju. Nadamo se da će se do kraja godine definirati način našega predstavljanja i sudje-lovanja u odlukama Upravnog odbora Saveza – rekao je predsjednik LSUG-a „Jarebica“, Toma Anđelović.

Lovačkoj večeri prisustvovali su župnici župa Zovik i Boće, kao i hrvatski predstavnici u zako-nodavnoj i izvršnoj vlasti Brčko Distrikta te ugledni gospodar-stvenici.Odgovorne osobe Udruge sa svojim članstvom nadaju se da će njihov problem uskoro biti riješen, a do tada im ostaje ova-ko se okupljati i družiti.Lovačka večer završena je bo-gatom lovačkom tombolom u kojoj je, kao i svake godine, glavna nagrada bila vrijedna lovačka puška, koju je dobio član lovačke sekcije Boće, Slav-ko Ikić.

Filip Filipović

OSTAJE NADA DA ĆE SE NAĆI RJEŠENJE, DOTLE…

Blagoslov, župnik fra Zdravko Anđić Predsjednik udruge i uzvanici

Anto i Verica Grgić

Predsjednik s gostima iz Orašja Slavko Ikić, dobitnik prve nagrade

Dame su bile dobro raspoložene u društvu lovaca



Ovogodišnja sezona lova na sitnu divljač za LO „Vitez“ otvorena je 14. listopada. Unatoč zaključku

Upravnog odbora Lovačkog saveza Her-ceg Bosne o jedinstvenom datumu otva-ranja, pojedine lovačke udruge u sastavu ŽVL-a Središnje Bosne lov su otvorile 30.

LO „Vitez“ Vitez

DRUŽENJE U PRVOM PLANU

rujna. Kao i svugdje, buntovnici su odmah dobili prigodu da se još jednom dokažu, a vodstvo udruge nepotrebno je dovedeno u situaciju da se mora pravdati.Zbog rigoroznih zakonskih propisa, na-kon dugo vremena lovci su mogli loviti uz pomoć svojih ljubimaca. Vađenje lovnih karata, okupljanje na zbornim mjestima, pregled dokumentacije sudionika lova, po-strojavanje, izlaganje plana lova, sigurnosne procedure, posebice zbog magle, dogovor oko mjesta ručka, plan lova i raspored lovaca prethodili su samom lovu. Nakon odlaska sa zbornoga mjesta lovci su se upu-

tili prema mjestima rasporeda lovnika lovnih jedinica. U početku su psi dobro započeli s traženjem i pronalaskom div-ljači. No divljač se, bar za prvi put, poka-zala mudrijom te je brzo zametala trag. Kako je dan odmicao magla je nestala, a pojavilo se sunce, koje je relativno brzo osušilo tlo, što je još više otežalo traženje divljači. Kasnije se pokazalo da ni lovci ni psi nisu u zadovoljavajućoj tjelesnoj formi te je valjalo krenuti u lovne jedini-ce na ručak.Ako se već nisu dokazali odstrelima, lovci su se pokazali dobrim kulinarima.

U vlastitoj režiji pripremljeni su pečeni odojci, a do tada posluži-la je hrana iz lovačkih ruksaka. Uz jelo i piće te prepričavanje različitih zgoda i nezgoda iz dosadašnjeg života, ali i razmje-nu ideja o idućim aktivnostima, dan je relativno brzo prošao. Otvorenje lova primarno je i posvećeno druženju, lov je taj dan sporedna stvar. No da rezultat otvorenja sezone lova ne bude „0“, pobrinuo se lovac Miroslav Križanović, odstrijeliv-ši lisicu.

Ivica Drmić

Tradicionalna lovačka čobanijada u Odžaku i ove je godine upriličena

3. studenoga, u povodu blagda-na sv. Huberta. Svoje kuharske vještine u pripremanju čobanca demonstriralo je 10 ekipa: LD „Sokol“ Oprisavci (Hrvatska), LU „Sava“ Orašje, LU „Kuna“ Domaljevac, Odbojkaški klub „Napredak“ Odžak, Općina Odžak, četiri sekcije LD-a „Fa-zan“ („Bosna“, „Kadar“, „Lipa“ i „Sava“) i lovna grupa „Horo-zovi“. Organizator je dan ranije ekipama pripremio materijal za pripremu čobanca, osim začina koji su uvijek male tajne maj-stora pripreme.

LD „Fazan“ Odžak

LOVAČKA ČOBANIJADA

Vrsni majstor kuhanja, Nihad Hodžić – Mehić, odmah ujutro pripremio je čobanca za oko 200 osoba i to je, uz kruh i salatu, besplatno servirao posjetiteljima. Ekipe su također pripremile oko 250 litara čobanca i on je podije-ljen posjetiteljima.Stručni žiri u sastavu: Ivan Božić, Huso Topalović i Jakov Ivanković, imao je jako delikatan posao – odabrati najbolji čobanac. Nijanse

su odlučile pobjednika, ovaj su put to bili kuhari sekcije „Lipa“. Drugo mjesto osvojila je LU „Kuna“ Doma-ljevac, a treće Općina Odžak. Pokale najboljim kuharima uručio je Kemal Osmanović, dopredsjednik LD-a „Fazan“ Odžak. Čobanijada je protekla u veselu ozračju, za što su se, uz raspoložene posjetitelje, pobrinuli glazbenici „Gr-gić benda“.

Nedžad Garić

Lovci lovne jedinice Hum

Nihad - izvan konkurencije

Dobitnici priznanja za najbolji čobanacKuhari s budućim kuharima



U povodu Dana općine Orašje, LU „Sava“ upriličila je natjeca-nje lovaca u kuhanju čobanca.

Velik broj ekipa, njih 14, žustro se

LOVCI IZ SEKCIJE DONJA MAHALA POBJEDNICI U KUHANJU ČOBANCA

Lovačka sekcija Radišići po broj-nosti je druga sekcija u ljubuškoj „Kravici“. Do njezine lovačke

kuće na Krvnicama, put je prilično strm. Jača ga kiša posve „raznese“ i tada postaje skoro neprohodan. Taj su problem lovci sekcije Radišići uspjeli riješiti 20. listopada ove godine, pa se

BETONIRAN PUT DO LOVAČKE KUĆE RADIŠIĆI

HUL „Kravica“ Ljubuški sada malim vozilom može pred samu lo-vačku kuću. Betonom debelim 10 cm, put je zastrt u širini 2,60 m. Prije toga postav-ljena je podloga od pijeska i željezne mate, da beton bude što čvršći. Dio novca priku-pili su lovci iz sekcije, Ministarstvo finan-cija ŽZH pomoglo je s 1000 KM, a Općina Ljubuški s 1500 KM. Velika hvala svima koji su pomogli, riječi su Emilijana Primorca, čelnika ove lovačke sekcije.S brda kojim vodi ovaj put, cijeli se Ljubuški vidi kao na dlanu. Dok čovjek uživa u tom prekrasnom pogledu, u pozadini čuje zov jarebice ka-menjarke na koju su Radišićani

jako ponosni i čuvaju je kao zjenicu oka. Ni jedan uljez koji bi pokušao na-rušiti ovu idilu, ne bi se dobro proveo. Čuvajući svoje, Radišićani su jako čvr-sti i uporni, znaju to i krivolovci, pa…

Mario Herceg

LU „Sava“ Orašje natjecalo u kuhanju ove delicije. Svaka je ekipa dobila jednaku količinu mesa i ostalih sastojaka potrebnih za kvalitetan čobanac, a na natjecateljima je bio za-datak pokazati svoje umijeće i vještinu. Brojni građani nazočili su kuhanju, čeka-jući trenutak kad će moći kušati skuhani čobanac. Ocjenjivanju se pristupilo oko podne. Povjerenstvo za ocjenjivanje nije imalo lak zadatak, ali je nakon kušanja ipak procijenilo da su najbolji čobanac skuhali lovci sekcije Donja Mahala. Drugo mje-sto osvojila je ekipa iz sekcije Vidovice, a treće ekipa iz sekcije Matići.

U ovoj su priredbi sudjelovali i gosti iz LU-a „Kuna“ Domaljevac i LD-a „Fazan“ Odžak, na čemu im zahvaljujemo.Općinski načelnik Stanko Vincetić, u ime Općine Orašje kao pokrovitelja ove pri-redbe, uručio je prigodne nagrade i za-hvalnice pobjednicima, zahvalio lovcima na organizaciji ove priredbe, te zaželio da se ona nastavi i ubuduće. Poslije ocjenjivanja lovci i posjetitelji pristupili su degustaciji pripremljenog čobanca. Svih 200 litara bilo je brzo po-jedeno pa će se sljedeće godine trebati povećati količina.

Blaž Živković

Brojni posjetitelji uživali su u odličnom čobancu

Radišićani na radnom zadatku



Ovogodišnja lovna sezona u Roškom Polju otvorena je

14. listopada. Počeli smo se okupljati ranom zorom na zbornome mjestu u Rado-šima. Došli su i naši uvijek rado viđeni gosti iz drugih lovačkih udruga, ali u daleko manjem broju nego lani. Naime, ove je godine isti dan započela lovna sezona u većini lovačkih udruga, pa je to bio razlog. Pa ipak, došli su nam prijatelji iz Imotskog, Prološca Donjeg, Čapljine i Ljubuškog, njih dvadesetak.Oko sedam sati, nakon uo-bičajenih uputa predsjedni-ka Maria Sušilovića, krenuli

smo put kršne Zavelim pla-nine, loviti svinju i predatore. Šezdeset lovaca u srcu Zaveli-ma, zaodjenutog u jesenji ka-put živih boja. Jedni su čekali, a drugi su sa psima goničima „češljali“ lovište. Jutro je bilo ugodno svježe, a kad je otopli-lo, mnogi su se rješavali dugih rukava. Povremeno bi se čuo „štek“ goniča i poneki pucanj, vjerojatno za nekom lijom koja se zatekla u okruženju. Nešto iza 9 sati, dok smo bili na čeki u Perića gaju, kolega Marko mi je javio da je u Kelavinu gaju odstrijeljen vepar težak oko sto trideset kilograma i uz to lijepih kljova. Odstrijelio ga je Mario Petričević, lovac iz Prološca Donjeg, koji je bio u

skupini lovaca koju je predvo-dio domaći lovac Mate Bakula. Pred psima, vepar je došao na puškomet Mariu, a on je isko-ristio prigodu i tako došao do vrlo lijepa trofeja. Kad je lov završio, zaputili smo se u Rogove, gdje je bio uprili-čen zajednički ručak i druže-nje. Mario je primio zaslužene čestitke od kolega, a Prološčani se „požališe“ da su morali do-bro zapeti da vepra dovuku do vozila. Prije ručka, kratka zajednička molitva koju je predvodio žu-

LU „Zavelim“ Roško Polje

ŽIVO, VESELO I PRIJATELJSKI NA OTVARANJU SEZONE

pnik fra Jozo Radoš – Đoka. Dvojac iz Nove Gradiške, Željko i Josip, odlično su pripremili ručak, za pohva-lu. Posla su se prihvatili rano ujutro, jer valjalo je skuhati za šezdeset duša i ispeći na ražnju odojka od četrdeset kilograma. I jedno i drugo odradili su besprijekorno. Čak su vodili računa da ne pretjeraju s paprikom i osta-lim začinima, da ne bi bilo skroz „ljuto“, po slavonski.Nakon slasnih zalogaja, uz dobru kapljicu, zasvirala je harmonika. Bio je to Ivan Radoš – Mićukić, profesor glazbenog iz Tomislavgra-da, koji je svoju dugmetaru razvlačio do kasnih večer-njih sati, ne štedeći grlo. Sve pohvale i njemu jer je svojom pjesmom i svirkom doista uljepšao ovo druže-nje. Ovoga nema nadaleko, rekoše nam naši prijatelji iz Turjaka, Petar Lucić i Struja. Živo, veselo i prijateljski, baš onako kako to lovci znaju.

Ante Đikić

Mićukić s dugmetarom i pjevačima

Mario Petričević s veprom odstrijeljenim u Kelavinu gaju

Vrhunski kuhari Željko i Josip

Uspomena na lov i druženje poslije lova



Starije generacije pris-jetit će se da je duvanjs-ki kraj, osobito planin-

ski dijelovi, „vrvio“ od zeca. A i mi mlađi se sjećamo dječačkih dana kada se nije moglo proći šumarcima a da se ne bi podigao barem jedan „zeko“, pa kad bi stari-

jima prepričavali da smo vidjeli zeca te da smo ga pokušali i uhvatiti, obično bi sva priča završavala: „Što mu nisi stavio soli pod rep“.Brojno stanje ove divljači nekoliko zadnjih godina nije na razini očekivanog, odnosno moglo bi se kazati da je na min-

imumu. Uzroke koji su doveli do takve situacije ne treba posebno ni nabrajati. Najveći neprijatelji zečje populacije svakako su bolesti svojstvene ovoj divljači (pseudotuberku-loza, cisticerkoza i tularemija), no najveći je neprijatelj noćni krivolov uz upotrebu farova ili kako ga lokalno zovu „faranje“, koji, nažalost, i dan-danas provode pojedinci bez imalo osjećaja za ovu divljač. A da stvar bude gora ova vrsta krivo-lova najčešća je u vrijeme kada je zabrana lova na ovu divljač – od siječnja do rujna jer je to razdoblje parenja i reprodukcije zečje divljači. Inače, gravidnost kod zečice traje oko 41 dan, a zečica može biti oparena dok je još skotna pa se smanjuje vri-jeme između dva legla na 35 – 38 dana, što svakako doprinosi povećanju broja godišnjih legla. Što se tiče lovišta „Orlov kuk“, zadnjih je godina prim-jetan lagani oporavak zečje

Lov na divlju svinju čekom u lovištu LD-a „Fazan“ trajao je od 28. svibnja

do 25. lipnja 2018., nastavljen je 12. kolovoza i produljen do daljnjega, zbog šteta koje divlja svinja pravi na poljoprivrednim kulturama. Čuvanje parcela s čeka i zasjeda dopušteno je isključivo nedjeljom. S čeke je odstrijeljeno šestero nazimadi (troje muških, troje ženskih). Po dvoje su odstrijelili Anto Guberac i Zajim Đuherić, a po jedno Almedin Ahmetović i Ivan Pavlović.Lovna sezona na divlju svinju pogonom i prigonom ot-vorena je 28. listopada. Prvoga dana u lovu je sudjelovalo 26 lovaca, bez ulova. Drugi lov upriličen je 4. studenoga, u njemu je sudjelovalo 25 lovaca i

LOVNA SEZONA TEČE PREMA PLANUodstrijeljeno je petero nazimadi, teških 70-80 kilograma. Troje je odstrijelio Grga Grgić, dvoje Mijo Božić.S obzirom na to da slijedi glavni dio sezone, lovci vjeruju da će ispuniti ovogodišnji plan odstrela divlje svinje.Ovogodišnja lovna sezona na zeca i fazana otvorena je 14. listopada. Početak sezone i li-jepo jesensko jutro na zborna je mjesta „izmamilo“ oko 180 lovaca. Na ot-varanje lova došao je i određeni broj lovaca iz susjednih lovačkih društava.Vođe lovnih grupa na zbornim su

mjestima upisali imena i prezi-mena lovaca u lovnu kartu, a Evidencija izvršenja lova, kako je i propisano, bit će popunjena po završetku lova i predana u Društvo. Naravno, bilo je riječi o potrebi poštovanja sigurn-osnih mjera u lovu, što, među ostalim, podrazumijeva nošenje reflektirajućeg prsluka ili trake.Ulov je bio mršav, ali se ipak pokazalo da je lovište bogato fazanskom i zečjom divljači.

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

U LOVIŠTE PUŠTENI PRVI PRIMJERCI UMJETNO UZGOJENOG ZECA

populacije, no daleko od op-timalnoga broja s obzirom na bonitet lovišta. Da bi se stanje barem malo popravilo, glede brojnosti, ali i krvne slike ili što bi se stručno kazalo da se „osvježi krv“, članovi LU-a „Orlov kuk“ Tomislavgrad izvršili su prvo probno puštanje zečje divljači u lovište. Zečevi koji su pušteni iz umjetnog su uzgoja, uzgajani su u drvenim škrinjama s rešetkastim dnom – uzgoj koji se do sada pokazao najboljim. Nastavit ćemo ovu praksu puštanja zečeva, svjesni činjenice da neki primjerci, kako neki kažu „neće dočekati zimu“. Nadamo se da će ostati barem poneki primjerak i tako osvježiti krv i obogatiti Bogom nam danu prirodu. (Video uradak puštanja zečeva može se pogledati na sljedećoj web poveznici: https://www.you-tube.com/watch?v=naPV0MLGEYw&feature=youtu.be)

Mate Buntić

LD „Fazan“ Odžak Tereni su obrasli i teški za lov i lovcu i psu, ali je zato lijep dan bio kao stvoren za hodanje i stjecanje nužne kondicije za nastavak lovne sezone.Kad je lov završio, svi su pošli na ručak koji su sami orga-nizirali. Na meniju su uglavnom bili lovački čobanac i pečenje. A poslije ručka, što drugo nego nastavak ugodnog lovačkog druženja.

Nedžad Garić

Puštanje zečeva

Drugi lov u sezoni bio je znatno uspješniji od prvog



U organizaciji Udruge, 21. listopa-da u lovnom reviru „Veliki lug“ održan je lov s goničima na divlju

svinju. Dugo planirani, i rekli bismo ko-načno realiziran „zajednički lov“, održan je sastankom i dogovorom na zbornome mjestu ispod sela Lusnića. Odziv članova

SKUPNI LOVUdruge, kao i lovaca iz drugih lovačkih udruga, bio je očekivano dobar. Nakon „prozivke“ i upoznavanja lovaca s lokacija-ma i načinom lova, lov je započeo u ranim jutarnjim satima. Dio lovišta u kojem se lovilo odzvanjao je lavežom goniča, puc-njima i veseljem oduševljenih lovaca do

Sukladno godišnjem planu rada Udru-ge i ove su lovne godine nastavljene planirane aktivnosti na zasadima

jednogodišnjih remiza usjeva zobi, pšenice

i kukuruza u svrhu prihrane divljači u lovi-štu. Osim navedenih zasada zobi i pšenice koji su realizirani na razinama lovnih sek-cija, ove lovne godine zasijane su i realizi-rane veće površine zasada kukuruza. Na površinama od oko 2 ha, na lokalitetima parcela kod s. Prisap, zasijani su nasadi ku-kuruza, zahvaljujući ponajprije entuzijaz-

mu i radom lokalnih lovaca Tome Kelića i Filipa Lijovića. Jesensko branje uroda ku-kuruza, koji je bio više nego dobar, vršeno je od strane lovaca iz svih lovačkih sekcija Udruge, čime su se popunile i spremile zimske zalihe za prihranu divljači u idućim mjesecima.Ovom prigodom zahvaljujemo svim lovci-ma koji su se odazvali i sudjelovali u reali-zaciji ovog hvale vrijednog projekta.

Anđelko Ištuk

LU „Livanjsko polje“ Lištani

PRIHRANA DIVLJAČI

U skladu s obvezama iz Ugovora o gospo-darenju lovištem i

Zakona o lovstvu Federacije BiH, Udruga je organizirala ocjenjivanje trofeja srnjaka odstrijeljenih u lovištu „Golija-Troglav“ za lovnu 2018./2019. godinu. Ocjenjivanje trofeja upriličeno je u prostorijama

LU „Livanjsko polje“ Lištani

OCJENJIVANJE TROFEJA SRNJAKAUdruge, a ocjenjivači su bili članovi Udruge s položenim is-pitom za ocjenjivača trofeja. Za istu prigodu Udruga je vlastitim novcem nabavila svu potrebnu opremu i instrumentarij, uk-ljučujući i hidrostatsku vagu za ocjenjivanja rogovlja srnjaka, a ovom prigodom za ocjenjivanje je izloženo 13 trofejnih rogovlja.

Preliminarni rezultati ocje-njivanja više su nego zado-voljavajući, uzimajući u obzir da su od navedenih 13, samo tri ocijenjena primjerka bila ispod 105 točaka, odnosno dva su trofeja ocijenjena zla-tom i jedan srebrom, a ostali u razini točaka za brončanu medalju, što svakako govori o dobroj kakvoći i bonitetu lovišta za srneću divljač, kao i sveukupnom gospodarenju lovištem.

Anđelko Ištuk

LU „Livanjsko polje“ Lištani nekih 10 sati, kada je lov, prema dogovoru, obustavljen nakon odstrjela pet primje-raka crne divljači. Tada su se svi lovci „povukli“ do lovačke kuće sv. Kate, iznad Čelebića, gdje je za sve bila pripremljena topla okrjepa. A kakva bi to bila lovačka okrjepa, bez lovačkog čobanca, janjetine i odojka! Ostatak dana protekao je uz ugod-na lovačka druženja, koja su uz harmoni-ku i pjesmu potrajala do kasno u noć.

Anđelko Ištuk

Dogovor pred polazak u lov

Poslije lova

Ocjenjivači na zadatku



Početkom prosinca, održana je još jedna, tradicionalna lovačka

večer LD-a „Radovanj“ Posuš-je. U predivnom ambijentu Svadbenog salona „Viktorija“ u Posušju, okupilo se više od 500 lovaca, prijatelja lova i lovstva, kako članova društva domaćina tako i lovaca i go-stiju iz bližih ali i onih malo udaljenijih lovačkih udruga iz Hercegovine i Bosne, te veliki broj gostiju iz Hrvatske koji tradicionalno u velikom broju dolaze na posušku lovačku večer. Koliko se cijeni ova priredba, svjedoči podatak da

Lovačko društvo „Radovanj“ Posušje

FEŠTA, NA LOVAČKI NAČIN...su se domaćinu odazvale sve pozvane lovačke udruge pa su tako na jednome mjestu bili predsjednici 17 lovačkih udruga.Svečanost je počela „Lijepom našom“ i minutom šutnje kao počast za umrle lovce LD-a „Radovanj“ i sve poginule branitelje. Potom je nazočne pozdravio predsjednik Druš-tva Zoran Bakula, na poseban način lovce LD-a „Radovanj“, a onda i predsjednika Lo-vačkog saveza Herceg Bosne Slavka Marina, dopredsjed-nika Saveza Marija Hercega, počasnog predsjednika Kino-loškog saveza Herceg-Bosne fra Petra Krasića te predsjed-nike lovačkih udruga i pred-stavnike sponzora. Nazočne je pozdravio i predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin, koji je istaknuo vrijednost ovakvih skupova gdje se lovci druže, razmjenjuju iskustva i uspo-stavljaju temelje za daljnje jačanje lovstva na ovim pro-storima. Također je istaknuo

potrebu jačanja jedinstva svih lovaca našega Saveza te pohvalio domaćina za orga-nizaciju ove prekrasne večeri. Potom se svima obratio fra

Petar Krasić, koji je na svoj prepoznatljiv način zahvalio zaslužnima što je lovstvo na ovim prostorima i dalje na visokoj razini i pozvao na ja-

Gosti

Malonogometaši sa zahvalnicama

Frano u zanosu



čanje neraskidive veze između kinologije i lovstva.U nastavku je uslijedila do-djela lovačkih odličja Lovač-

kog saveza Herceg Bosne, te uručenje diploma počasnim članovima Društva i zahval-nica članovima Društva,

među kojima ističemo lovce nogometaše koji su osvojili prvo mjesto na lovačkom malonogometnom turniru u Buhovu. Uručene su i diplome o položenom lovačkom ispitu mladim lovcima. Potom je uslijedio zabavni dio u kome se „pucalo od smijeha“ zahva-ljujući dobro znanom Frani Vukoji i uživalo u glazbi ben-da „Trio Jukebox“ iz Čitluka koji je uspio natjerati lovce da po stolovima „zauzimaju čeke“, kad su zasvirali u pra-vom bećarskom štihu.Dakako, nije moglo proći bez tombole. Među više od 130 bogatih nagrada, treba izdvo-

jiti terensko vozilo i desetak lovačkih pušaka. Tradicional-no, čast da otpočne izvlačenje nagrada pripada najstarijem lovcu na večeri, a to je ovaj put bio Jakov Čizmić, gost iz Zadvarja, koji je napunio 86 godina života i može se pohvaliti s preko 60 godina lovačkog staža. Ovim putem pozivamo Jakova da nam se pridruži i sljedeće godine. Sretnim dobitnicima ove re-kordne tombole čestitamo, a svim posjetiteljima zahvalju-jemo na dolasku i nadamo se susretu i sljedeće godine.

Ante Bašić

Napokon, otvorena je nova jesenska sezona lova na prostoru lovišta „Oštrec“ Posušje. Sukladno odluci

Skupštine Društva, kao i odluci Župa-nijskog vijeća za lovstvo ŽZH, jesenska sezona lova otpočela je druge nedjelje u listopadu. Lovce su dočekale nove lovne karte i dozvole za lov, te nova izvješća o izvršenom lovu. Novost su i formirane grupe prema lovnim jedinicama, čiji su voditelji zaduženi da popunjavaju lovne karte i izvješća o izvršenom lovu. Provede-na je edukacija grupovođa vezano za način popunjavanja novih formulara. No, lovce su dočekali i stari problemi, točnije i dalje je prisutan krivolov. Nekolicina dobro po-znatih pojedinaca kontinuirano nezakonito lovi u našem lovištu. Čak se na društvenim mrežama javno hvale svojim nedjelima.

LD „Radovanj“ Posušje

NOVA SEZONA, STARI PROBLEMINažalost, tijela vlasti koja su dužna spriječiti krivolov, ostaju gluha i slijepa. Isto tako, Društvo već duže vremena ne uspijeva trajno oformiti lovočuvarsku služ-bu. Razlog su fizički napadi na lovočuvare i nemoguć-nost procesuiranja takvih nedjela. Posljednji primjer fizičkog napada na lovočuvara i prijetnja oružjem, kojemu smo bili svjedoci ovih dana, također je pro-šao bez ikakve sankcije prema počinitelji-ma. Lovci se sada pitaju, što je sljedeće? Što se treba dogoditi da nadležni reagiraju?Ipak, okrenimo se i pozitivnim stvarima. Vrijedni članovi Društva cijelo su prošlo ljeto radili u lovištu. Zasijane su rekordne površine za prihranu divljači, izgrađena su

nova pojilišta i očišćena neka stara. Kuplje-no je nekoliko tona kukuruza u klipu i on je podijeljen po lovnim jedinicama. Prvi pokazatelji s terena govore da je to pun pogodak i da se divljač zadržava u lovištu. Tijekom prvih nekoliko lovnih dana bilo je dosta uspjeha i kvalitetnih odstrela. Veseli činjenica što su najviše lovačke sreće imali mladi lovci.

Ante Bašić

Dobitnici najvrjednijih nagrada

Vinjančani sa Željinim prvim veprom

Lovci iz Batina dobro su pripremili lovište za sezonu Lovci iz Broćanca s ulovom



Članovi Komisije za ocjenji-vanje trofeja divljači LD-a „Fazan“ Odžak: Kemal

Osmanović, Dragan M. Martino-vić i Bahrija Subašić, uz asistenciju tajnika Društva Nedžada Garića, 17. listopada 2018. ocijenili su 26 rogova srnjaka i izdali isto toliko trofejnih listova.Trofej u zlatu odstrijelio je lovac Sulejman Puzić, a trofej u srebru odstrijelili su lovci Juro Vucić i Zajim Đuherić. Trofeja u bronci nije bilo.Od 90 do 105 točaka pro-cijenjeno je pet srnjaka, od 80 do 90 točaka devet srnjaka, od 70 do 80 toča-

ka sedam srnjaka. Jedan je srnjak procijenjen do 70 točaka, a jedan je proglašen škartom. Prosječna trofejna vrijednost za ovu lovnu godinu odličnih je 88,36 točaka, što je u usporedbi s prošlom godinom manje za oko pet točaka, ali iznad je desetogo-dišnjeg prosjeka (2006. – 2016., koji iznosi 84,50 točaka. U sezoni 2017./18. prosjek je 93,20 točaka, u 2018./19. je 88,36 točaka, a zbro-jeno u obje te godine, prosječna trofejna vrijednost je 90,78 točaka. Odstrijeljeni srnjaci prosječno su bili u šestoj godini života, a njiho-va tjelesna masa, bez utrobe, bila je 25 kilograma.

Nedžad Garić

DODATNE OBVEZE LOVACA IZ VAŠAROVIĆAHUL „Kravica“ Ljubuški

Lovište sekcije Vašaro-vići nalazi se na južnoj strani ljubuške općine,

na samoj granici s Republi-kom Hrvatskom. U sekcije je tridesetak lovaca koji su se, dragovoljno, podijelili na ptičare i zečare. Lokacija

sekcije i skučeno lovište ispre-sijecano kućama ne dopuštaju drugi lov, niti omogućuju sta-nište za neku krupniju divljač. Da bi uživali u lovu, ovi su lovci prinuđeni kupovati zeca, fazana, poljku… i ubacivati ih u lovište, ali i dodatno se brinuti


ODLIČNA TROFEJNA VRIJEDNOST SRNJAKA

Pamtit će Slavko Šapi-na, zvani Zeko, odla-zak u lov i to na dan

sv. Huberta, 3. studenoga 2018., po odstrelu lijepog vepra na potezu zvanom Težinski brlog u Zavelimu. Tog su jutra Slavko i pred-sjednik LU-a „Zavelim“ Mario Sušilović – Čaruga odlučili okušati lovačku sreću koja im se na kraju i osmjehnula u visokoj hrastovoj šumi prepunoj krupnog žira i drugih šum-


PAMTIT ĆE SLAVKO ŠAPINA…skih plodova koji su prava poslastica za divlje svinje. Po Slavkovim riječima, iako mu je vepar došao blizu, prvi hitac nije bio dovoljan da ga usmrti pa je morao povući obarač još jednom. Vepar težak oko osamdeset kilograma, smrtno pogo-đen, srušio se u obližnjem gustišu iz kojeg ga je valjalo izvući i na kraju dovući do šumskog traktorskog puta, gdje je Marijev te-renac s prikolicom za pse bio pripravan za utovar. Slavko i Mario na kraju su uz pomoć pozvanih: prike Gegića, Stipe, Marka i An-drije u tome i uspjeli. Pri tome su se dobro i namu-čili, ali je na kraju vrijedilo. Ovim odstrelom uljepšano je i samo druženje lovaca u Rogovima u povodu pro-slave Sv. Huberta.

Ante Đikić

o prehrani i prihrani divljači. Lako je, naime, biti lovac u bogatom i prostranom lovištu s nepreglednim planinama i šumama, ali biti lovac u ovako skučenom i siromašnom lovištu iziskuje puno rada i odricanja. Vašorovčani su ponosni lovci,

zadovoljni s ono malo što dobiju od prirode i onim što sami kupe ili uzgoje, te svoje lovačko zadovoljstvo često znaju podijeliti s gostima iz drugih sekcija ili udruga. Odlikuje ih zajedništvo i sklad starijih i mlađih lova-ca, nadopunjuju se i tako tvore jednu cjelinu koja besprijekorno funkcionira.

Mario Herceg

Slavko ŠapinaČlanovi komisije za ocjenjivanje trofeja



Kako smo već izvje-štavali, LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

ove je godine, uz niz drugih aktivnosti u lovištu (čišćenje otpada, izgradnja i održavanje lovno-tehničkih objekata, hranilišta, solila, obnavljanje fonda pojedinih vrsta div-ljači…), krenula u izgradnju protupožarnog puta od sela Lipe do Lipskoga gaja te grad-nju lovačke kuće u na istoj lokaciji. Projekt izgradnje protupožarnog puta priveden je kraju, kao i planirani radovi na izgradnji lovačke kuće i to zahvaljujući vrijednim ruka-ma naših majstora i svesrdnoj

PRI KRAJU IZGRADNJA PROTUPOŽARNOG PUTA I LOVAČKE KUĆE

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

financijskoj i materijalnoj pomoći naših članova i sim-patizera. Urađeni su limo-pokrivački i grubi radovi te su postavljeni PVC otvori kao i ulazna vrata. Na redu su unutarnji i vanjski termo-izolacijski radovi te uređenje interijera. S kompletnim za-vršetkom radova nadamo se da će lovačka kuća biti od ko-risti, ne samo članovima naše udruge, nego i svim ljudima dobre volje. Još jedanput hva-la svima koji su na bilo koji način pomogli i sudjelovali u dovršavanju ovoga, hvale vrijednog projekta.

Mate Buntić

Ovogodišnji lovač-ki ispit za lovce pripravnike LU-a

„Sava“ Orašje, LU-a „Kuna“ Domaljevac i LD-a „Fazan“ Odžak održan je 6. listopada u Orašju. Proveli su ga Alojz


UDRUGA BROJNIJA ZA 14 NOVIH ČLANOVA

Dunđer, predsjednik, Vlado Soldo, član i Ivica Lučić, tajnik ispitnog povjerenstva.Nakon jednogodišnjeg pri-pravničkog staža, kroz koji su prošli praktičnu i teorijsku izobrazbu, lovci pripravnici

pristupili su ispitu i pokazali zavidno znanje. Istina, dio njih u početku je bila pritisnula tre-ma, ali kako je vrijeme prola-zilo, treme je bivalo sve manje. Uobičajeno, pripravnici koji nisu položili pismeni dio ispita – a prešli su propisani bodovni prag – izašli su na usmeni is-pit, i svi su ga položili. Obraćajući se novim lovcima i čestitajući im, predsjednik Dunđer naglasio je da proces učenja o lovstvu, gdje se do-

gađaju dinamična kretanja, ovim ispitom nikako ne bi trebao završiti.Prigodnu riječ i čestitku novim je lovcima uputio i Marinko Džoić, predsjednik LU-a „Sava“ Orašje, zahva-livši članovima ispitnog po-vjerenstva na dobro obav-ljenom poslu, na poseban način čestitajući Viktoriji Tomašević, četvrtoj lovkinji u LU „Sava“.

Blaž Živković

Gradnja protupožarnog puta

Lovačka je kuća pri kraju

Pripravnici na lovačkom ispitu Ispitno povjerenstvo



U nedjelju 23. rujna 2018., na poligonu/streljani Ovčarevo u

Travniku, sekcija „Ovčarevo“ LD-a „Sokol“ Nova Bila, or-ganizirala je 10. memorijalni turnir u sportskom gađanju „Marko Meljančić“. Na turniru su sudjelovali lovci i strijelci iz šest lovačkih društava. Osim vrijednih domaćina, na jubilar-nom turniru su bili prijatelji i gosti iz LD-a „Tetrijeb“ Kreše-vo, LD-a „Lještarka“ Kiseljak, LD-a „Zec“ Busovača, HLD-a „Vepar“ Fojnica, LD-a „Zvi-jezda“ Vareš, te kolege lovci iz Australije, Hrvatske i SAD-a.

LD „Sokol“ Nova Bila

DESETI MEMORIJALNI TURNIR „MARKO MELJANČIĆ“Po predivnom sunčanom danu natjecatelji su se okušali u ga-đanju siluete srnjaka na 100 m (momčadski i pojedinačno), gađanju glinenih golubova, disciplina „trap“ (momčadski i pojedinačno) te „šicari“ (poje-dinačno).U gađanju siluete srnjaka na 100 m u momčadskoj konku-renciji, prvo mjesto osvojila je kombinirana momčad LD-a „Tetrijeb“ Kreševo i LD-a „Zvi-jezda“ Vareš u sastavu: Nikica Šimo Kraljević, Dario Kralje-vić i dr. Ognjen Riđić. Drugo mjesto osvojila je momčad LD-a „Sokol“ Nova Bila, a tre-

će momčad LD-a „Lještarka“ Kiseljak. U pojedinačnoj kon-kurenciji, prvo mjesto osvojio je lovac Marin Gašić iz LD-a „Lještarka“ Kiseljak, drugi je bio Mario Meljančić iz LD-a „Sokol“ Nova Bila, a treći Da-rio Kraljević iz LD-a „Tetrijeb“ Kreševo.U „trapu“, prvo mjesto osvojila je momčad LD-a „Tetrijeb“ Kreševo u sastavu: Nikica Šimo Kraljević, Ante Nuić i Dario Kraljević, drugo mjesto osvojila je momčad LD-a „Zec“ Busovača, a treće kombinirana momčad HLD-a „Vepar“ Fojni-ca i LD-a „Lještarka“ Kiseljak. U pojedinačnoj konkurenciji, najbolji je bio Dario Miletić, drugi je bio Ante Nuić, treći Nikica Šimo Kraljević, svi iz LD-a „Tetrijeb“ Kreševo.Lovac Goran Šimić iz LD-a „Lještarka“ Kiseljak bio je po-bjednik u „šicari“. Po završetku natjecanja uru-čeni su pehari, pohvalnice, zahvalnice i nagrade, odana je zahvalnost svim sudionicima, a velike pohvale vrijednim domaćinima, članovima sek-cije „Ovčarevo“, LD-u „Sokol“ i njegovu predsjedniku Dragi Marjanoviću, obitelji Meljančić

te STR-u „Browing“ iz Kreševa na potpori.Ovaj uspješno organizirani memorijalni turnir poprima i međunarodni karakter.

Mladen Meljančić



Na poziv Lovačkog društva za uzgoj, za-štitu i lov divljači „Pre-

pelica“ iz Šag-Narda (Valpovo), grupa od deset lovaca LD-a „Sokol“ Nova Bila, 28. listopa-da 2018., imala je priliku loviti ptice i štetnike u lovištima ovoga društva. Nije to bilo prvi put, lovci iz Nove Bile često odlaze u lov kod svojih prija-telja i pobratima iz Slavonije. Dojmovi s ovoga lova, kao i do sada, impresivni su. Sam doček, boravak u objektima društva, razmjena iskustava i informacija, obilazak lovišta, priprema i organizacija lova, lov, lovački običaji nakon lova, sve su to pojedinosti koje su obilježile ovo zanimljivo gosto-vanje. Mjesto Šag-Nard, uda-ljeno petnaestak kilometara od granice s Mađarskom, s ušore-nim naseljima, s nepreglednim ravnicama, poljima i žitnica-ma te s poznatim slavonskim hrastovim šumama, na nas je ostavilo dubok dojam. „Prepelica“ je brojčano malo društvo, svega dvadesetak čla-nova, ali dobro organizirano, s lovištem bogatim divljači


LOV U SLAVONIJI

(jelen, srnjak, divlja svinja, zec, mnoge vrste ptica), gdje su pravila gospodarenja lovištem strogo definirana i gdje je dis-ciplina maksimalno zastuplje-na. Sam podatak da tako malo društvo ima pravo godišnje odstrijeliti tridesetak svinja i tridesetak jelena, govori o ka-rakteristikama lovišta u ovom dijelu Hrvatske. Mnogi naši lovci poželjeli bi gospodariti takvim lovištima. Naše lovačko društvo po-vremeno uzvrati gostovanje prijatelja iz Slavonije u lovu na vuka, medvjeda, kojih nema u njihovim lovištima. To je dobar primjer razmjene isku-stava, razmjene gostovanja, to je uvezivanje i stvaranje pri-jateljstava, što mnoge lovačke udruge već i čine.Ostat će nam ugodna sjećanja,

nezaboravni trenutci druženja uz zajedničku večeru, slavon-ske lovačke specijalitete, kva-litetna slavonska bijela i crna vina, uz pjesmu i šalu. Srdačno smo ispraćeni uz želju za sretan put. Iako smo prostorno daleki, osjetili smo

bliskost, toplinu i veliku lju-baznost domaćina, kao i svih sudionika ovoga lovačkog susreta. Stoga hvala svim lov-cima, kolegama iz LD-a „Pre-pelica“, i do skorog viđenja u Novoj Biloj.

Drago Marjanović

Lovci iz Nove Bile s domaćim lovcima

Lov na ptice i štetnike

Evidcencija ulova



Opet su lovci priredili lijepu večer. 350 lovaca i gostiju zabavljao je domaći „Pab band“. Večeri su

nazočili predstavnici Općine, kulturnog života općine, sportskog, vjerskog, pred-stavnici Županije, predstavnici Saveza na čelu sa Zoranom Bakulom i predstavnik Kinološkog saveza Mirko Čolak. Osim predsjednika Društva Maria Drežnjaka, koji se obratio nazočnima i pozdravio

LD „Vepar“ Prozor-Rama

LIJEPA ZABAVA

Sedmu godinu za-redom, posljednje nedjelje u rujnu, LO

„Vitez“ Vitez organizirala je lokalno natjecanje u lovnom streljaštvu. Kao i prethodna, natjecanje je održano na improviziranoj streljani „Perunove njive“,

LO „Vitez“ Vitez

REZULTATI I NISU ZA POHVALU

Veliki Mošunj, Vitez. Za na-tjecanje u gađanju glinenih golubova, disciplina trap, prijavila su se 24 natjecatelja, svrstanih u sedam ekipa, a trojica su strijelaca nastupila samo u pojedinačnom dijelu. Za gađanje lovačkom kugla-rom prijavila su se 24 natje-catelja, odnosno osam ekipa. Organizator natjecanja bilo je Povjerenstvo za lovno stre-ljaštvo na čelu s Draganom Trogrlićem.Posebno se inzistiralo na po-štovanje sigurnosnih proce-dura, kako bi se svi strijelci i brojni posjetitelji neozlijeđeni vratili svojim domovima. Gađalo se kuglarom u nepo-mičnu metu srnjaka na uda-

ljenosti od 100 m, uz korište-nja mehaničkog ili optičkog ciljnika, prema izboru strijel-ca i to serija od pet metaka. U ekipnoj konkurenciji najbolji su bili Ljubo Čalić, Dragan Trogrlić i Anto Brnada, drugo mjesto osvojili su Vinko Bile-tić, Perica Strukar i Miroslav Grabovac, a treće Josip Pavlo-vić, Dragan Štrbac i Miroslav Štrbac. Pojedinačno, prva tri mjesta zauzeli su redom Anto Brnada, Nikica Livančić (bolji nakon raspucavanja) i Miro-slav Grabovac.Ekipe za natjecanje u gađanju glinenih golubova, discipli-na trap, bile su u djelomice promijenjenim sastavima. Ekipno, prvo mjesto zauzeli su

skup, pozdrave su uputili bivši predsjednik Društva Ivo Zane, zatim Zoran Bakula i Mirko Čolak. Tombola je bila bogata, 67 nagrada od toga 9 pušaka. Glavnu nagra-

du dobio je Ivan Baketarić. Podijeljena su 34 odličja: Prvog reda 5, Drugog reda 12, Trećeg reda 17.

Stanko Ćurčić

Krunoslav Baškarad, Dra-gan Štrbac i Josip Pavlović, drugo Anto Brnada, Dragan Trogrlić i Josip Šafradin, a treće Ivica Blaž, Stjepan Stojak i Miroslav Štrbac. Pojedinačno, prva tri mje-sta zauzeli su redom Frano Ramljak, Dragan Trogrlić i Matija Marjanović.Primarni cilj – druženje, apsolutno je postignut. Neki su, kao prava pret-hodnica, došli dan ranije, napravili bivak i noćili u prirodi. Nakon natjecanja nastavilo se s kušanjem različitih delicija, što hrane, što pića, a dobro ozračje poboljšali su kolega Slavko Mlakić i njegov prijatelj

Ćiro. Ovo je bilo na-tjecanje u streljaštvu lokalnog značaja, pa su rezultati bili u dru-gom planu. Nisu baš za pohvaliti, ali imena pobjednika ostat će zapisana do sljedeće godine. Strijelcima koji su zadovoljili zakonske uvjete propisane član-kom 4., stavak 2. Pra-vilnika o načinu upo-rabe lovačkog oružja i naboja, evidentirani su postignuti rezultati. Ostalima više sreće idući put.

Ivica Drmić

Mario Drežnjak i Marko Barišić Ivo Zane i Mario Drežnjak

Nakon natjecanja



Sezona lova tek počela, dva lovna dana uza-stopce, blagdan sv.

Huberta..., situacija Bogom dana za provesti produženi vikend u lovu, vikend koji ostaje duboko urezan u

LD „Risovac“ Bosansko Grahovo

VUKOVI S DINAREmoždanim vijugama iskonskih lovaca.Privilegij da dožive uspješan lovni vikend na obroncima Dinare, u lovištu Risovac u Bosanskom Grahovu, imala je skupina lovaca iz Ljubuškog.

Činili su je uglavnom lovci iz obitelji Bošnjak, poznatiji po plemenskom nadimku Murić.Murići su inače pridruženi članovi LD-a „Risovac“ Bosan-sko Grahovo, iako zbog preop-terećenosti poslovima nemaju baš mnogo vremena za lovove izvan Hercegovine.Noć uoči Sv. Huberta prove-dena je u jednoj domaćinskoj kolibi na Bosanskim Koritima, u dobru raspoloženju, uz vatru u „smederevcu“, obilje hrane i dobru kapljicu.Jutro ne može bolje, vrije-me tiho, lovački psi goniči „nabrijani“, volja jaka, ekipa uhodana, svatko zna što mu je zadatak.Mate Murić, poznatiji kao Mate Menadžer, ranom zo-rom svima daje upute o kreta-nju, a njegovo se zna – sići do prve poljane i tu se usidriti pa što Bog da. Tako Mate uvijek čini, opušten, bez imalo op-terećenja o odstrelu divljači i ishodu lova. Njegov je moto naslušati se šteka, nauživati se mirisa planine, uredno i sigur-no se vratiti na polaznu točku.Ipak, sv. Hubert je Menadžero-

Kasna jesen i početak zime, kad zahladi, idealno je vrijeme za okupljanje i druženje po lovač-

kim kućama i konobama. Lovcima iz čitlučkog „Goluba“ i ljubuške „Kravi-ce“ postalo je to redovitom navikom. Ovaj put domaćin je bio Andrija Dugandžić „Beca“, predsjednik sekcije Miletina-Crnopod, sekcije HUL-a „Kravica“ Ljubuški. Raštika majstorski spremljena na junetini, mladi prasci pečeni na ražnju i ohlađeni, domaći kruh i izobilje bijelog i crnog kva-


U BECINOJ KONOBI

litetnog vina ostavljenog samo za ovakva druženja… Ovdje je i nemoguće na stol donijeli loše vino, jer svi sudionici ove fešte imaju svoje vinograde i vrsni su vinari. Sve je to nekako složeno u redove, red priče, red hrane, red pjesme, sve onako po domaćinski. Ljudi otvoreni, pošteni, s crtom humora i veselih doskočica. Ako bi tko sa strane slušao i gledao, ne poznajući lovačku tematiku, rekao bi da su svi međusobno nekakva svojta ili po naški rođaci. Do kasno u noć u Becinoj konobi bećarac i ganga, a Beca donosi bukaru za bukarom… Ide to lako kad je hrana dobra, a društvo ugodno. Pri rastanku, dogovoren je sljedeći susret, negdje pred Bo-žić, domaćini će biti Čitlučani.

Mario Herceg

vu skromnost nagradio tako što mu je na nišan, odnosno nišane (jer Mate na dočeku nosi dvije puške) naveo čo-por od pet vukova koji su još u prvim minutama šteka presretali lovačke pse. Me-nadžer je reagirao ne oklije-vajući. U trku je karabinom pogodio dva prva primjerka u koloni, a zatim sačmaricu u šake i žurno prema vu-kovima da on to, ako bude trebalo, valjano „doradi“.Odstrijeljena je ženka, vođa čopora, procijenjene starosti oko pet godina i mužjak dvogodišnjak. Lokacija je u neposrednoj blizini Državne granice s Hrvatskom, uza sami re-zervat Surdup u kojem se s hrvatske strane ne lovi i u kojemu su vukovi česta pojava, s izraženom sklo-nošću za presretanje pasa goniča, o čemu svjedoče lovci s obje strane granice, kojima svake sezone ove zvijeri „odnesu“ na desetke vrhunskih goniča.

Gagi Lončar

Mate Murić "Menadžer"

Pjesma u konobi



HLU „Malič“ Grude

ODLIČNA ZABAVA U „OTOKU“

U pol bijela dana u peradarniku počasnog člana

LU-a „Zavelim“, Štefana, nastala je prava uzbuna. Patke krenule na jednu stranu, guske na drugu, a kokoši na treću, bezglavo bježeći van i spašavajući glavu. Ne gubeći vre-mena Štefan je napunio pušku i krenuo u akciju spašavanja, a za to je vrijeme njegova gospođa Gabi već odradila dobar

dio posla. Iz peradarni-ka je uspjela osloboditi vođu jata, starog patka Repana, kojem je izglad-njela lisica radila o glavi. Po dolasku na vrata peradarnika imala je što vidjeti. Repan se otimao lisici i pri tom ostao bez repa. Osokoljen dola-skom gazdarice u zadnji se čas otrgnuo i pobje-gao van. Bolje ostati bez repa i uz malo krvi, nego bez glave. Prisebna Gabi

uspjela je i zatvoriti vrata tako da je lisica ostala zatočena, a time i osu-đena na ono najgore po nju. Po dolasku, Štefan je lisici presudio. Nije mu ovo bio prvi put da mora intervenirati i spašavati perad. Prije godinu dana produžio je život gusku Bjelkanu, a evo danas i patku Repanu. I jedan i drugi mogu mu biti zahvalni.

Ante Đikić


REPAN OSTAO NA ŽIVOTU

Ovogodišnju lovačku večer HLU „Malič“ Grude upriličila je

12. listopada u hotelu „Otok“ u Grudama. Među 330 uzva-nika, bili su predstavnici susjednih lovačkih udruga, gosti iz Viteza i Novog Trav-nika, iz Runovića, te pred-stavnici sponzora i donatora.Večer je počela „Lijepom na-šom domovinom“ i minutom šutnje za sve lovce Udruge umrle od prošle do ove veče-ri, i za sve poginule, nestale

tomboli i sponzore, što su nazočni pozorno poslušali i uvjerili se da se isplati kupiti listić više jer je bilo dosta vrijednih i zanimljivih dobi-

fra Stanko Pavlović, župnik Župe Grude.U međuvremenu je voditelji-ca programa, Franka Braćić, pročitala sve nagrade na

i umrle branitelje HVO-a, a nastavljena je kratkim obraćanjima Ivana Ančića, predsjednika Udruge, Mirka Čolaka, tajnika Kinološkog saveza Herceg-Bosne i Slav-ka Marina, predsjednika Lovačkog saveza Herceg Bosne.Uslijedila je dodjela odličja i diploma o položenom lo-vačkom ispitu (devet novih lovaca), a prije večere, na sve nazočne i ono što će bla-govati, blagoslov je zazvao



Oko 60 lovaca i gostiju okupilo se na ovogodišnjoj priredbi ciljanja pokret-ne mete. Njih 45 se natjecalo. Sve je

prošlo u lijepom ozračju i bez problema. Naj-bolji, već tko zna koji put, Pero Rajič. Drugi Miroslav Kudić, treći Anto Džalto „Cola“. Najbolja sekcija Prozor, druga Gračac i sekcija Ploče treća.

Stanko Ćurčić

LD „Vepar“ Prozor-Rama

OPET RAJIČ

taka. Mladi lovci koji su pro-davali listiće tombole imali su dosta posla.Atraktivne nagrade, lovačke puške, ovom su prigodom

dobili: Dinko Pešorda, Zden-ko Erkapić, Milodrag Šimić, Franjo Tomić i Slavko Ma-rin, predsjednik Saveza.Lovačka večer protekla je

u ugodnu ozračju. Bilo je pjesme, za koju su, naravno, najzaslužniji momci iz či-tlučkog sastava „Tri D“, hu-morist Frano Vukoja 15-ak je minuta zabavljao uzvanike dosjetkama i vicevima, a bilo je i drugih sadržaja. Stolovi su bili prepuni hrane i pića, očito je da u „Otoku“ znaju svoj posao. Ovom prigodom HLU „Ma-lič“ zahvaljuje svim spon-zorima ove lovačke večeri, a na poseban način Ljubi Grizelju, načelniku Općine Grude i Zdenku Ćosiću, predsjedniku Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Emil Jurčić

Trojica najboljih strijelaca

Slavko Marin na grudskoj lovačkoj večeri

Dobitnici lovačkih pušaka



Oko 400 uzvanika oku-pilo se na ovogodiš-njoj lovačkoj večeri

LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, upriličenoj 23. studenoga u Svadbenom salonu „La Viva“, kod Šone. Je li ih trebalo biti više, o tome se svakako može (i treba) razgovarati na pravo-me mjestu. Neke su sekcije i lovne jedinice ostale podobro ispod „norme“, a neke su je značajno prebacile, primjerice sekcija Izbično i, tradicional-

PONEKA „RUPA“ NA PUTU DO PUNOG ZADOVOLJSTVABilo je lijepo i dobro, najviše je takvih komentara. Objektivno gledano, tako je i bilo. Za očekivati više, puno više treba i dati

no, kompletna Lovna jedinica Varda, te dobar dio Lovne jedinice Desna obala. Na temelju iskustava s lovačkih večeri LD-a „Mosor“ Široki Brijeg posljednjih godina, a neka od njih jako su zanimlji-va, čini se nužnim preispitati daljnju sudbinu i sadržaj ove, od davnina ugledne zabave širokobrijeških lovaca. Slično je, primjerice, i s misom u crkvi na Širokom Brijegu na blagdan sv. Huberta.

Kako je običaj, službeni dio lovačke večeri počeo je hrvat-skom himnom u izvedbi Ine Tadića i Hercegovačkih beća-ra, uslijedila je minuta šutnje u počast umrlim lovcima Društva i poginulim hrvat-skim braniteljima, a onda su se prigodnim riječima uzva-nicima obratili, redom: Krešo Ćavar, predsjednik Društva, Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega, Mirko Čo-lak, tajnik Kinološkog saveza

Herceg-Bosne i Slavko Marin, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne. Fra Ivan Kvesić, najstariji fra-tar u samostanu na Širokom Brijegu i redovan pratitelj lovaca u slavljeničkim pri-godama, počasni član LD-a „Mosor“, predvodio je molitvu za Božji blagoslov svega što će se te večeri jesti i piti, i doga-đati na lovačkom druženju u „La Vivi“.Ove je godine malo narasla cijena ulaznice za lovačku večer, sve zbog što raznovr-snijeg i obilnijeg menija. Pa je tako na stolovima najprije bilo pršuta, sira i uštipaka koliko tko može, pa onda dobra juha, pa ukusan lovački gulaš, pa toplo janjeće i teleće pečenje u kombinaciji s roštiljem. O domaćem vinu, crnom i bije-lom, da i ne govorimo. Nitko, doista nitko, nije trebao ostati ni gladan, ni žedan, dapače, svega je preteklo.U programu su svoje mjesto našle i dvije male svečano-sti. Najprije dodjela diploma i uvjerenja novim lovcima LD-a „Mosor“ Široki Brijeg. Dvadeset i jedan pripravnik ove je godine položio lovački ispit, i njima je predsjednik

LD „Mosor“ Široki Brijeg

Zdravko, Krešo, fra Ivan, Vlado i Jelena

Brojni gosti na večeri širokobrijeških lovaca

Ekipa iz Izbična



Krešo Ćavar sa zadovoljstvom uručio dokumente koji su ih svrstali u lovce i punopravne članove Društva. A onda, raz-mjena prigodnih darova među čelnicima Lovačkog društva „Pavlovica“ Novi Travnik i Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg, društava koja su na prošlogodišnjoj lovač-koj večeri u Širokom Brijegu svečano potpisala povelju o bratimljenju.Večer je tekla lagano, umje-reno u svemu, bilo je prilike i za pjesmu i za razgovor. I

za viceve Frane Vukoje, ali i one ispričane u društvu za stolom. Voditelj Marinko Ka-račić nekoliko je puta, kad je bila prilika za to, pročitao sve sponzore i ono što su darovali za tombolu. A nije mu bilo baš lako, bilo je više od 80 dobitaka, dobar dio njih bio je „sastavljen iz više dijelova“ kako bi „težio“ najmanje 50 KM. Dobitci su, dakle, bili atraktivni, stoga je vrijedilo iz ruku simpatičnih djevojaka i mladića iz HKUD-a „Crnašni-ca“ kupiti što više listića i tako

povećati svoje šanse za neki dobitak. Poseban mamac, kao i uvijek, bile su lovačke puške, njih sedam, ali i 17 lovačkih odijela, kvalitetan mobitel, gotovina i različiti bonovi… Najvrjedniju pušku, lovački karabin „Bergara“, darovalo je Central osiguranje; Grad Široki Brijeg i Županija Za-padnohercegovačka darovali su po jednoga „Hatsana“; LD „Mosor“ darovalo je dvije lovačke puške, jednu Društvo, drugu njegove četiri lovne jedinice; „Grom“ iz Posušja, prodavaonica oružja i lovačke opreme gdje je Društvo ku-pilo šest pušaka, također je darovala jednoga „Hatsana“, a širokobriješka tvrtka „Me-pas“, darujući pušku „Hatsan Escort Xtreme“, darovala je na taj način 14. lovačku pušku za tombolu na širokobriješ-kim lovačkim večerima. LD „Mosor“ zahvaljuje „Mepasu“ na toj izuzetnoj potpori, ali i svim ostalim sponzorima koji nalaze načina pomoći Druš-

tvu da uspješno organizira jednu ovakvu priredbu.Lovačka večer za većinu obično završi s izvlačenjem posljednjeg dobitka na tom-boli, bilo je tako i ovaj put. Pa ipak, nekolicina društava ostala je sjediti, razgovarajući i pjevajući. Na taj su način, možda i nesvjesno, potvrdili da tombola na lovačkoj večeri ne treba imati toliko znače-nje, koliko joj se daje. Možda bi ubuduće bilo dobro malo „odškrnuti“ i od broja na-grada i od trajanja izvlačenja dobitnika. Na taj bi se način otvorio prostor za neke druge sadržaje, o kojima se sada ozbiljno i ne razmišlja.

Dragan Naletilić

Predsjednici "Mosora" i "Pavlovice"

Dogovor djevojaka iz "Crnašnice"

Dobro će doći puške dobivene na tomboli

Šona i njegovo društvo Ekipa veseljaka iz sekcije Trn-Čerigaj

LOVSTVO


Jako je širok dijapazon shvaća-nja i aktivnosti koji određuju pojam intelektualca i svega

onoga što potječe s intelektualne razine. O toj se problematici pišu eseji i rasprave, i uvijek se razliku-ju stavovi od onih drugih, tako da nema točnih i preciznih parame-tara koji bi nekog pojedinca mogli odrediti u intelektualnom raspo-nu. Ipak, u svakidašnjoj interakciji ta lepeza poimanja mogla bi se svesti na tri osnovna pokazatelja: prvo, intelektualcem proglašava-mo (i nadamo se da je tako) čo-vjeka koji je završio višu ili visoku školu, fakultet ili postdiplomske studije, s različitim titulama

INTELEKTUALCI U LOVSTVU

Intelektualci su nam prijeko potrebni na svim razinama lovstva

koje se tom stupnju obrazovanja dodjeljuju. Drugo, intelektualac je čovjek koji ima tako razvijen intelekt (razum, moć shvaćanja i spoznaje, svijest, misaone spo-sobnosti...), da može to koristiti u praksi. Treće, i najjednostavnije i za mnoge najprihvatljivije znače-nje je, da intelektualcem zovemo čovjeka koji misli svojom glavom, ali bezuvjetno na svoje osobno, pogotovo na dobro skupine, ustanove ili svoga naroda kojemu pripada – „na opće dobro“, rekli bi neki pojedinci koji obično tako ne čine, nego se samo skrivaju iza tako lijepe formulacije.Sada, kada smo barem u osnovi

razjasnili pojam intelektualca, možemo nesmetano tu spoznaju premjestiti na različite životne prilike, pa tako i na lovstvo. Svaka bi organizacijska jedinica, počev-ši od lovačke skupine (grupe), sekcije, lovne jedinice, udruge (društva), lovačkog saveza, mini-starstva koje se „bavi“ lovstvom itd., mogla i trebala proanalizirati i utvrditi (ako hoćete i pribilježiti), postoje li i tko su im pojedinci koji barem većinskim dijelom svoga života i ponašanja ispunja-vaju zadane opise intelektualca.Istinski intelektualac ne zna biti rasist, nacionalist, šovinist, ohol, pohlepan...! On ima pravo mrziti

Svaki korisnik lovišta nastoji što uspješnije gospodariti lovištem, kako bi mogao ostvariti planirane

stavke iz lovnogospodarske osnove i godišnjih planova, a po mogućnosti i podignuti kvalitetu lovišta na što veću razinu. Nedostatak pojedinih faktora koji određuju bonitet lovišta, korisnik lovišta nadoknađuje izgradnjom lovnogospo-darskih i lovnotehničkih objekata. Hrana i voda su najznačajniji faktori uspješnog uzgoja divljači. Ako neko lovište osku-dijeva hranom i vodom, divljač odlazi u druga staništa. Naša su lovišta premre-žena hranilištima, pojilištima i ostalim

IZGRADNJA I ODRŽAVANJE OBJEKATA U LOVIŠTU

Brojni objekti propadaju zbog nebrige lovacaNeočišćena lokva, čeka prepuštena zubu vremena, zapuštene hranilice, solila, staze, lovačke kuće…, sve su češća slika u našim lovištima

lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima, sve s ciljem uspješnijeg gospo-darenja lovištem. U tu je namjenu uloženo dosta truda i novca.Kako su hercegovačka lovišta u ljetnim, sušnim vremenima oskudna vodom, sve udruge s ovih prostora izgradile su pojilišta različitih tipova i veličina. Primjerice, samo u lovištu LD-a „Mosor“ Široki Brijeg u posljednjih je dvadesetak godina izgrađeno pedesetak pojilišta. Na stranicama Hoopa! često čitamo o izgradnji hranilišta, poji-lišta, čeka, streljana, lovačkih kuća… Na čiju se inicijativu izgrađuju ovakvi objekti i kakva je njihova sudbina nakon izgradnje?

RUŽNA SLIKA O LOVCIMA

Većina objekata u lovištu izgrađena je na inicijativu pojedinaca, lovačkih grupa ili sekcija. U određenom trenutku, najčešće tijekom različitih lovačkih druženja, netko spontano ili s namjerom iznese ideju da bi se nešto u lovištu trebalo izgraditi. Ako se dobije podrška nekolicine kolega, s rea-lizacijom nema problema. Tako je izgra-đeno najviše lokava, čeka, hranilišta, pa i lovačkih kuća. Čim se počne s gradnjom, i oni „gluhi“ najčešće se pridruže akciji. Oni koji grade objekte, najčešće ih i financira-ju. U dosta slučajeva te akcije financijski

piše Blago Lasić

samo zlo i mržnju, a ako nešto ne voli, on nikada ne može biti neutralan. Poslanje mu je kritički stav, radi čega je redovito na meti vladajućih i često puni uzničke jame ili čak biva smaknut. Njegov svjetonazor nikada ne smije biti kamen spoticanja drugima i dru-gačijima, on će takve uvažavati punim kapacitetom, naravno ako to ne ugrožava moral, slobode i prava skupinama i pojedincima s one druge strane intelektualnog plota. Dužnost intelektualca jest učiti sebe, podučavati druge, širiti znanje i sve vidove kulture, jer i on je od nekoga naučio. Stanište intelektualca uopće, pa i u lovstvu, jest vjetrometina, pa odakle god vjetar puhao.Zašto uopće pribjegavamo ovako složenoj i, rekao bih, nezahvalnoj i neiscrpnoj temi? Pa, iz jedno-stavnog razloga što se pojam intelektualca toliko neutemeljeno i prozirno rabi da sva društvena zbivanja na svim komadićima Zemlje, bivaju svakodnevno na-kićena intelektualnim atributima, a doslovce vuku u propast mnoge divne zamisli, zahvaljujući laž-nom, kvaziintelektualnom samoo-dređenju. Bilo bi uistinu neozbilj-no i bespredmetno tražiti puno

LOVSTVO


govori o nebrizi lovaca lovišta ko-jem pripada. Graditelji ove lokve trebali su u ovom bespuću uraditi iskop, postaviti nepropusnu foli-ju, dotjerati tampon od ilovače i privesti svrsi lokvu od tridesetak kubičnih metara vode. U izgrad-nju ove lokve uloženo je dosta novca, truda, ljubavi i nadanja da će biti na korist divljači. Nalazi se u srcu lovišta, gdje u blizini nema drugih pojilišta. Kao što se vidi na slici, sada je potpuno ispunjena bujičnim nanosom zemlje, po ko-joj se vide tragovi divljači. A do-voljna je samo jedna akcija grupe lovaca da se ovo očisti i da ovo ponovno bude lokva – pojilište.Ovakvih primjera, nažalost, ima dosta. Neočišćena lokva, čeka prepuštena zubu vremena, za-puštene hranilice, solila, staze,

podupru njihovi prijatelji koji nisu lovci, pa i neke tvrtke. Lovci im se najčešće oduže tako što ih pozovu na svoje lovačke fešte. Izgrađeni objekti i naziv često dobiju po po-jedincu, lovačkoj grupi ili sekciji. No što se dalje događa s ovakvim objektima? U prvih nekoliko go-dina nakon izgradnje, ljudi koji su sudjelovali u izgradnji uglavnom vode računa o njihovu održa-vanju. S vremenom se dogode promjene u lovačkoj grupi, sekciji, društvu. Neki se ljudi više fizički ne mogu brinuti oko ovih obje-kata, a mlađi se lovci često vode logikom, to je netko drugi napra-vio pa neka i održava. A objekte načinje zub vremena i polako propadaju. U očima ne-lovaca stvaraju ružnu sliku o lovcima. Zapuštena lokva (na slici) najbolje

primjera za ovu tvrdnju. Prisjetite se samo protekloga rata i uloge samozvanih intelektualaca! Već smo pisali o klasifikaciji ličnosti (osoba) sa stajališta opće psiho-logije, ali nije dovoljno poznavati nazive koji se iz toga popisa po-nekoj osobi pripisuju. Daleko je važnije znati prepoznati ponaša-nja ljudi i nazvati ih pripadajućim tipom. Tuga nas može uhvatiti kada vidimo u praksi (isto tako kod nas u lovstvu, možda i više) niz gorućih slučajeva kako debili, imbecili, čak i idioti (psihologijska određenja) „nose barjake“ u poje-dinim aktivnostima i projektima: društvenim, gospodarskim, kul-turološkim, lovačkim, političkim, diplomatskim, vojnim, policij-skim, prosvjetnim, vjerskim... Onda, znadete gdje ti stjegovi na koncu završe! Nemojmo zabo-raviti prilikom određivanja neke od intelektualnih razina i ono što smo pisali o moralu, pogotovo o utjecaju genetskih čimbenika na intelektualnu mogućnost. Baš sve su razine lovstva, u koji-ma bi nam trebali jaki intelektual-ci: gospodarenje lovištem (uzgoj i zaštita), zakonodavstvo i sva nor-mativna akta naniže, upravljanje, komunikacija, lovačka literatura

i izdavaštvo, lovidba, bolesti div-ljači, priroda i eko-sustavi, lovna kinologija, lovno streljaštvo... U svemu nabrojanom moramo ima-ti znanje, uvjete, htijenje i moral. Ako smo barem donekle uspjeli ova četiri elementa sastaviti onda imamo intelektualnu razinu, pre-ma kojoj možemo nazvati ljude – lovce intelektualcima, koji će znati i moći lovstvo vući naprijed. Pri-znat ćete da je gotovo nemoguće sve ovo spojiti kod iste osobe.Osnovno je znati prepoznati laž-ne intelektualce, one koji nisu u skupini „kvazi i glupana“, već su za sebe bistri, završili „dunjaloč-ku“ i obojeni svim bojama, dubo-ko klimajući glavom, odaju počast svemu gmižućemu, podanički duh im viri iz svake riječi... To su redovito stajlingom (modnim pristupom) uglađeni gospodići, s kupljenim diplomama (nekada i ne znaju ime „svoje škole“). Taj vanjski dekor bismo im lako i oprostili, jer je to pozitivna odrednica, ali oni svojim, obično opranim ili ukradenim (na neki drugi način) novcem, kupuju vrlo odgovorna mjesta i funkcije u različitim društvenim ustanova-ma, upravnim tijelima, političkim i sudskim razinama; svugdje tamo

gdje građanstvo „mora“ korup-cijom i mitom stvarati dodanu trulež, u ionako zagađeni (kon-taminirani, kako vole reći) javni prostor.Istinski intelektualac neće sam sebe kvalificirati, on je tih i umje-reno samozatajan, to će učiniti drugi ljudi temeljem njegova po-našanja. Unutar društvene zbilje imam jednu filozofsko-intelektu-alnu frustraciju, pogotovo s obzi-rom na lovstvo, a to je da imamo malo intelektualne snage ili se pak intelektualci ne žele društveno angažirati, što im onda devalvira (umanjuje) intelektualnu razinu.Ali, vratimo se još malo bliže lovstvu. Što nam to tamo rade istinski i lažni intelektualci? Naravno da nema strogo prepo-znatljive podjele među njima, jer i najveća „lopuža“ nekada učini dostojan i dostojanstven čin vrije-dan intelektualne odredbe. Stoga, nemamo pravo biti prestrogi sudci i olako ljude trpati u neku društvenu skupinu, gdje uistinu ne pripadaju, premda su nekim činom nešto i „zabrljali“. Ta, svi smo od krvi i mesa i ako smo dovoljno iskreni, dogodi nam se svima da svjesno ili slučajno uči-nimo krivi korak koji ne dolikuje

razini u koju sami sebe svrsta-vamo. Ipak kažimo: krađa (kojoj tepamo – krivolov), podvale i intrige, otuđivanje pasa ili divlja-či, apstinencija (nesudjelovanje u akcijama i programima), opor-tunizam, odbijanje funkcija na izborima, širenje dezinformacija i defetizma, beznađa, nepošto-vanje normi i zakona, otklon od običaja, zagađivanje lovišta, oholost..., sve su to čini koje jedan intelektualac u lovstvu ne smije činiti. Moglo bi se još toga nabrajati, ali i ovo je dovoljno za identifikaciju. Intelektualac u lovstvu mora biti jako prepo-znatljiv: po dobru, po moralu, ugledu među lovcima (premda u nekim sredinama i nisu na cije-ni), po čuvanju dobara (lovišta i divljači). Znademo, vrlo je teško zadovoljiti navedene kriterije, ali sama spoznaja lovačke populaci-je o ovim pitanjima neki je na-predak. Svi smo mi samo grješni ljudi, u različitim stupnjevima, dakako. Nitko od nas i ne traži da budemo sveci, ali je nedopu-stivo i vjerski i etički i zakonski da činimo drugima ono što nije i nama drago da se učini i što je štetno za opće dobro.

lovačke kuće…, sve su češća slika u našim lovištima. Ima, doduše, i novih objekata, ali zašto ne održavati već izgrađene? Manje košta, a odajemo dužno pošto-vanje njihovim graditeljima. O održavanju objekata u lovištu i vodstva lovačkih udruga trebaju voditi više računa. Tko god u

lovištu izgradi kakav objekt, bio to pojedinac, grupa, sek-cija ili cijela udruga, obveza je udruge da ga stavi na inven-turni popis objekata u lovištu (katastar lovišta) i vodi računa o načinu njegova održavanja.

Vlado Bošnjak

Hoće li ovdje divljač opet nekada piti vodu

LOVAČKO ORUŽJE


Talijanska tvrtka „Be-nelli Armi S.p.A.“ zaista je među najbo-

ljim proizvođačima lovačkog oružja u svijetu. Njezine po-luautomatske i pump-action sačmarice, poluautomatski lovački karabini i sportski natjecateljski pištolji, u lovač-kim i sportskim krugovima na samom su vrhu ljestvice.Nakon nekoliko uspješnih modela, ova je tvrtka, godine 2010. na sajmu IWA u Nür-nbergu, predstavila svoj po-luautomatski karabin Benelli Argo. Taj je karabin postao sinonim ultramoderne puške, koja ispunjava sve zahtjeve glede preciznosti, pouzda-nosti i lakog održavanja, što najviše duguje jednostavnom i logičnom rasklapanju.„Benelli Armi S.p.A.“ danas

LOVAČKI KARABIN BENELLI ARGOPoznavatelje i ljubitelje oružja, „Benelli“ asocira na nešto kvalitetno, po konstrukciji originalno i, naravno, skupo

proizvodi pet modela ovog karabina: Argo Comfortec, Argo, Argo Special, Argo EL i Argo de Luxe. U osnovi sve su to iste puške, a razlikuju se samo u načinu završne obrade i kundaku. Riječ je o poluautomatskim karabini-ma koji se prave u kalibrima 7x64, .308 Win, .30-06 Sprg, .300 Win. Mag. i 9,3x62. Dužina cijevi varira ovisno o kalibru, a iznosi 51, 56 i 60 cm. Najduža cijev, ona od 60 cm, rezervirana je samo za modele Argo i Argo Special u super moćnom kalibru .300 Winchester Magnum. Puška je izuzetno dobro er-gonomski riješena. Na njoj nema oštrih rubova, sve je izduženo i zaobljeno, što je očigledan trend kod novijih konstrukcija lovačkih kara-

bina. Prvi je u tom pravcu krenuo upravo „Benelli“ sa svojim modelom Argo, a dalje ga slijedi većina proizvođača.

KRIOGENA OBRADA

Benelli Argo funkcionira na principu pozajmice izgorjelih barutnih plinova, čiju je kon-strukciju „Benelli“ maestralno odradio. Skoro cijelo stoljeće

proizvođači u osnovi prate konstrukciju Johna Mose-sa Browninga, koji je cijev izbušio na sredini (već su postojala rješenja i u blizini usta cijevi) i dugim polugama preko klipa, proveo impuls pozajmljenih plinova prema zatvaraču.Kod Benelli Argo, pozajmica plinova izvedena je odmah iza ležišta metka, tj. u prvom di-jelu cijevi. U tvornici tvrde da su tako dobili toplije plinove većih tlakova i da je puškama za rad mehanizma potrebna znatno manja količina izgor-jelih plinova. Za posljedicu imamo mnogo brži i pouzda-niji rad, tlakovi na čelu klipa u cilindru znatno su veći i cijeli je sustav znatno kompaktniji. Nema dugih poluga koje od klipa vode ka zatvaraču, ni čahura sa zatvarajućim pr-stenjem – sve je maksimalno skraćeno i pojednostavljeno.Zbog visoke temperature barutnih plinova i visokih tlakova, „Benelli“ podvrgava cijev, plinski cilindar i klip kriogenoj obradi (način obra-de materijala zamrzavanjem).

piše Mladen Bešlić

LOVAČKO ORUŽJE


To podrazumijeva otpuštanje zaostalih napona u materijalu, na ekstremno niskim tempe-raturama. Duboko zamrza-vanje ovih dijelova, najčešće tekućim dušikom, rezultira mnogo stabilnijim pozicijama kod kojih nema skrivenih napona koji mogu dovesti do pojave mikronapuklina i neo-čekivanih lomova vitalnih di-jelova. U pitanju je jako skupa i složena tehnologija koju danas primjenjuje malo tvrtki, iako je smatraju tehnologijom budućnosti. „Benelli“ je kori-sti i pri izradi svojih odličnih poluautomatskih sačmarica, pa čak i jedan model nosi ime

Benelli Rafaelo Crio. Daljnji rad modela Argo je „klasika“. Poslije djelovanja barutnih plinova na čelo klipa u plinskom cilindru, tlak se pretvara u pravocrtno kreta-nje, što putem poluga rotira braveći dio zatvarača, on od-bravljuje cijev i tada započinje proces izbacivanja čahure i uvođenja novog metka iz okvira. Ovdje se to događa jako brzo, jer je projektirani put, tj. hod mehanizma mak-simalno skraćen. Osim toga, znatno su smanjene vibracije cijelog sustava i cijev se manje grije. Konstrukcijom i finom obradom osiguran je mekan, miran rad zatvarača pri repe-tiranju puške. Cijev je potpu-no slobodna, a na produžetku cijevi je otvor za izbacivanje čahura i mjesta za prihvat montaže optičkog ciljnika. Ovaj čvrsti sklop omogućuje bezbroj skidanja cijevi s puš-ke, koja neće poremetiti upu-canost optičkog ciljnika. Potkundak i kundak se vezuju za donji dio sanduka od er-gala (ne za cijev), tako da i to povoljno utječe na slobodno

Model: Benelli ArgoKalibar: 7x64, .308 W, .30-06 S, .300 WM, 9,3x62Dužina cijevi (mm): 51 i 56 cm, a dužina od 60 cm je za kalibar .300 WMKapacitet okvira (metaka): 2, 3, 4, 5, 10 (.30-06, .308, 7x64)Sanduk: Eloksirani ergal (duraluminij)Kundak: Orah ili polimerMasa: 3.250 grama

plivajuću cijev, što je predu-vjet za visoku preciznost. Osim optičkih, Argo ima u ponudi i više mehaničkih ciljnika, od onoga s potpuno prilagodljivom fiber-optic mušicom, do brzog battue ciljnika za pucanje u pogonu na krupnu divljač. Cijev s produžetkom se jed-nostavnim rasklapanjem skida s donjeg dijela sanduka, čime je omogućen pristup zatva-raču i udarnom mehanizmu puške. Puška Argo prima odvojive prizmatične okvire kapaciteta 2, 3, 4, 5 i 10 meta-ka, što zadovoljava zakonsku regulativu većine zemalja. Izmjena okvira je laka i brza, pritiskom na prednjem di-jelu štitnika obarača u tren se promijeni okvir željenog kapaciteta. Tu se nalazi i poprečna cross-bolt kočnica u vidu okruglog dugmeta koje se pomiče li-jevo-desno i osigurava samo okidač, a ne i udarač. Kundak ima specijalne mekane umet-ke, čiji je zadatak amortizirati udar. Kod drvenog kundaka amortizirajući umeci su na dnu, a kod polimerskog su raspoređeni po dužini.Polimerski kundak ima mo-gućnost izbora različitih visi-na obrazine. Oba se kundaka po nagibu i dužini namještaju preko distantnih pločica, koje se isporučuju uz svaku pušku. Naravno, „Benelli“ je za ljevo-ruke strijelce osigurao Argo s lijevim otklonom kundaka i izbacivanjem čahura ulijevo.

ORAO, LABIRINT I META

Novost koju je „Benelli“ pu-stio u promet, pod nazivom Izaberi boju (Select the co-lour) – Benelli koncept puška 2010, jest Argo model u tri različite svjetlosno-koloritne kreacije. Nije tu riječ o kamu-flažnom bojenju kako bi se oružje stopilo s okolicom, već o različitim jarkim bojama, koje poput markera odmah

upadaju u oči. „Benelli“ je za ovaj projekt angažirao umjet-nika Jorrita Tornquista, koji je Argo model ukomponirao u tri koloritna umjetnička djela, koja su prije osam godi-na dominirala „Benellijevim“ štandom na tadašnjem sajmu IWA u njemačkom gradu Nürnbergu. Ove konceptne modele nazvali su: Aquila (orao), Laberinto (labirint) i Target (meta). Fantastično bogatu koloritnu pozadinu prate različito obojeni – finiširani karabini Argo, koji se nalaze u središtu slike. Prikaz Aquila prati puška Argo pozlaćenih metalnih dijelova i u crveno-plavom šahovskom sanduku. Orahovina za kundake je kao iz bajke. Labirint je zlatni Argo s polimerskim kun-dakom i crvenim poljima. Kreacija Target je mat crni karabin Argo, s amortiziraju-ćim segmentima polimerskog kundaka u duginim bojama. Vizualno izuzetno upečatljivo predstavljanje jako uspjele lovačke puške.Lovcu na visoku divljač koji je opredijeljen za lov poluau-tomatskim karabinom, puška Benelli Argo izvanredan je izbor, bez obzira na to je li ri-ječ o luksuznom ili jednostav-nom, standardnom modelu.Držimo da danas novac ne igra presudnu ulogu, ako že-limo kvalitetnu pušku koja će trajati najmanje jedan lovački vijek i pritom će zadovolji-ti sve naše potrebe za lov krupne divljači. Puške loše kvalitete nemaju budućnost na svjetskom tržištu. Nekad su Njemačka i Austrija imale primat na europskom trži-štu, a danas su ravnopravno uz njih talijanske, belgijske i finske puške, koje su postale sinonim za kvalitetu, pristu-pačnu cijenu i preciznost. O ukusima se, naravno, ne raspravlja, ali broj prodanih pušaka i zadovoljstvo njihovih vlasnika, to potvrđuju.

Tehničke karakteristike


LOVAČKA ETIKA I LOVAČKI OBIČAJI

Odlaze li u zaborav i koliko ih se lovci danas uopće pridržavaju

Danas su se lovačko oružje i oprema toliko razvili, da divljač gotovo i nema šansu preživjeti u susretu s lovcem. No u svemu tome ne smijemo prestati biti etični i zaboraviti lovačke običaje, što često činimo

Od samih početaka i nastanka civilizacije, čovjek se bavio lovom

da bi stekao sebi hranu po-trebnu za preživljavanje. S na-pretkom civilizacije i razvojem čovjeka polako je dolazilo i do razvoja oružja kojim je čovjek lovio, pa tako i do napretka u lovu. Lov je glavno zanimanje nekih naroda gotovo do naj-novijega doba, unatoč tomu što su drugi narodi već davno prešli na stočarstvo i ratarstvo. Kada je s vremenom došlo do razvoja lovstva, te ono postalo

hobi mnogim ljudima diljem svijeta, došlo je i do uvođenja nekih lovačkih običaja koji su se usavršavali i postali simbo-lom lova. Lovačka etika i lovački običaji poznati su od davnina, ali ih se ni danas mnogi lovci ne pri-državaju niti poznaju osnovne običaje. U današnje vrijeme u kojemu vladaju internet, druš-tvene mreže i svi živi mediji, lovci su se također uključili u taj tehnološki napredak i sve češće se na raznim stranicama mogu vidjeti snimke i slike ra-

zličitih scena iz lova i lovačkih druženja. Umjesto da to bude mjesto gdje će mlađe kolege od onih starijih učiti kako se odnositi prema divljači i nau-čiti lovačke običaje, najčešće se ipak vide slike i videosnim-ke koje su potpuna suprotnost lovačkim običajima i etici. Ovdje ćemo navesti neke od osnovnih običaja da bi se po-jedinci prisjetili, a oni koji to još ne znaju i naučili kako se odnositi prema divljači. Za početak je bitno izbaciti iz lovačkoga rječnika onu ružnu

riječ „ubijanje“, jer lovac ne ubija nego ODSTRELJUJE određenu divljač kao krajnji produkt pravilnoga gospoda-renja njome. Bilo da je riječ o pojedinačno-me ili skupnome lovu, nakon završenoga lova i izvršenja odstrela zna se običaj i pravila kako se postupa s odstrije-ljenom jedinkom. Budući da danas svi koristimo fotoa-parate i volimo fotografirati divljač koju smo odstrijelili, ali to i podijeliti da ostale kolege lovci vide, lijepo je naučiti se kako tu divljač postaviti i odati joj počast. Nakon odstrela divljač se prvo mora položiti na desni bok, a ako je riječ o skupnome lovu i većemu bro-ju odstrijeljenih jedinki, tada se slaže tzv. štreka. Prilikom fotografiranja s odstrijeljenom divljači preporučuje se da lo-vac mirno pokraj nje stane, a ne da je pridržava za rogove ili već neki drugi dio tijela. Sjedenje, naslanjanje na divljač ili slične stvari također treba strogo izbjegavati. Iako danas mnogi prilikom fotografira-nja odstrijeljene jedinke na

piše Anton Barać

LOVAČKA PRAKSA


nju prislanjaju i svoju vjernu pomoćnicu (lovačku pušku), nepisano je pravilo da se i taj običaj izbjegava te da se oružje ne naslanja izravno na odstri-jeljenu divljač. Loš i potpuno ne-lovački način, a kod nas na Balkanu i dalje jako zastupljen, stavljanje je odstrijeljene div-ljači na haube, krov automo-bila ili slično, te fotografiranje u tom stilu. Ovakvim i sličnim ponašanjem pokazujemo kao da ratujemo protiv divljači, te kao da je ona naš ljuti nepri-jatelj.Divljač se na zborištu razvr-stava u redove, od desnog pre-ma lijevom krilu, i to najprije krupne, a zatim sitne dlakave vrste, razvrstane po veličini i trofejnoj snazi, a zatim na krupne i sitne pernate vrste. Nezaštićene grabežljive vrste svrstavaju se u posljednji red, tako da je lisica na prvome mjestu. Redovi se razvrstavaju prema glavama divljači tako da svako deseto grlo (kljun) bude izvučeno malo prema napri-jed. Svaki primjerak odstranje-ne divljači polaže se na desnu stranu uz primjeren razmak. Preko tako položene divljači nikad se ne prolazi.Osim toga daje se „posljednji zalogaj“ odstrijeljenoj jedinci i to na način da lovac otkine

(NE odreže) grančicu primje-rene veličine (one vrste drveća koja je u tom terenu najzastu-pljenija, najčešće jela, smreka ili hrast) i postavlja je jedinki u usta. „Posljednji zalogaj“ pripada krupnim vrstama – preživačima oba spola i svih dobnih razreda (jelen, jelen lopatar, srna, muflon, divoko-za) i pernatoj divljači (tetrijeb gluhan, lještarka). Od krupnih vrsta „posljednji zalogaj“ ne dobivaju: divlja svinja, mrki medvjed, vuk, ris. Grančica „posljednji zalogaj“ ne pripada ni jednoj vrsti sitne divljači. Kada pri pojedinačnome lovu i odstrelu lovca prati lovni pra-titelj ili kad je u skupnom lovu, grančicu odstrelitelja plijena lovcu predaje lovni pratitelj ili voditelj lova na način da stojeći jedan nasuprot dru-gome uz odstrijeljenu divljač pratitelj (voditelj lova) okrvav-ljenu grančicu predaje lovcu na svojemu šeširu. Primajući grančicu i čestitku, lovac izgovara zahvalu riječima: „Lovačka hvala“, skida šešir i zatakne grančicu na desnu stranu šešira. Šešir, ili prigod-na kapa kao zamjena za šešir, također je jedan od zaštitnih znakova lovca. Doći na zborno mjesto ili u lov bez šešira, u nekim se lovačkim društvima

kažnjava na različite načine, a sve s ciljem očuvanja lovačke tradicije.Kada je sama etika u pita-nju, moramo znati da pravi lovac odstreljuje divljač na taj način da se ona najmanje muči. Ranjavanje te puštanje ranjene jedinke da skončava u mukama, neprimjereno je i potpuno ne-lovački. Za to po-stoji „samilosni hitac“ i on je obveza u takvim situacijama. Da to mnogi lovci ne znaju ili se jednostavno ne pridržavaju toga, vidljivo je iz mnogo-brojnih snimki po lovačkim stranicama na kojima se ranje-na jedinka snima i gleda dok je, primjerice, psi napadaju i trgaju. Kao što su se u srednjem vi-jeku krstili vitezovi prilikom primanja u svoju bratovštinu, tako se po uzoru na te obrede u lovačkim redovima uveo običaj „krštenja mladog lovca“ kako bi ga se uvelo u redove „pravih lovaca“. No, krštenje se obavljalo tek po odstrelu krupne divljači jer ju je nekad bilo vrlo teško uhvatiti – za lov krupne divljači trebalo je hrabrosti i umješnosti pa se taj poduhvat smatrao posebnom čašću. Danas se krštenje obav-lja i nakon ulova sitne divljači. Lovačko se krštenje obično

obavlja nakon zajedničkog lova, ispred lovačkog doma.U današnje su se vrijeme lo-vačko oružje i oprema toliko razvili da divljač gotovo i nema šansu za preživljavanje u susretu s lovcem. U svemu tome ne smijemo prestati biti etični i zaboraviti lovačke obi-čaje. Poštovanje lovačke tradi-cije i običaja nije samo vrlina lovaca, već bi to trebala biti i njihova nezaobilazna obveza. Njegovanje i osuvremenjivanje postojećih lovačkih običaja, uvođenjem novih, lijepih i sadržajnih koji su se već udo-maćili u drugim lovačkim organizacijama, obogatilo bi nam društveni život, a dru-ženje bi nam činilo ljepšim, raznovrsnijim, veselijim.Danas kada se osnivaju razne udruge i organizacije koje lov-ce gledaju samo kao ubojice koje hodaju šumom, te im je želja da se lov i lovačka tra-dicija prikažu u što ružnijem svjetlu, ne dopustimo i mi sami da naša nebriga i ponaša-nje idu njima u prilog. Nikad nije kasno početi se mijenjati, pogotovo ako je ta promjena ka boljem. Zbog toga, cijenjeni lovče, budi čuvar lovačke tradicije i nikad ne dopusti da lovstvo izgubi svoju čar.

LOVAČKA PRAKSA


Još kao dječak, imao sam privilegij živjeti u susjedstvu jednoga, u to doba vrlo ci-jenjenog lovca. Kad god bi mi se ukazala

prilika, pokušavao sam biti u njegovoj blizi-ni, samo da čujem kako su njegovi psi, Paša i Ajka, najbolji goniči u kotaru. Već tada mi je bilo jasno, ako želiš biti lovac, moraš imati lovačku pušku i „metke“. Ali nisam razumio čemu im služi pas, može im, ne daj Bože, samo „poplašit“ zeca ili lisicu i od lova ništa. No kako sam odrastao, bivao sam sve „pametniji“, osobito s napretkom novih teh-nologija i otvaranjem mogućnosti edukacije o lovstvu, pa i o „ćuki“ kao nezamjenjivu lovnom pomoćniku.Osobno dijelim lovce na dvije grupe, na ljubitelje „dlake“ i ljubitelje „pera“. Baveći se i jednom i drugom vrstom lova te anali-zirajući afinitete i karaktere dostupnog mi lovačkoga puka, sa sigurnošću mogu tvrditi da su „goničlije“ ljudi posebna kova, pravi gorštaci naviknuti na sve čari i opasnosti koje vrebaju u bespućima naših planina. Stresni su ti lovovi s goničima glasnoga gona, osobito danas, kad se poradi nedo-statka divljači u lovištima i gonič našao u prehrambenom lancu vučje populacije. Vuk se toliko namnožio u našim lovištima, da su pravi sretnici oni lovci čiji goniči živi i zdravi dočekaju kraj lovne sezone. Vukovi žive u čoporima, obično alfa-mužjak i alfa-

MANJKAVOSTI U PRAVILNICIMA O OCJENJIVANJU GONIČA

Dobar gonič nerijetko završi u raljama vukaPravilnik o radu pasa glasnoga gona na divlju svinju u gateru nije „pogodio“ potrebnu dužinu trajanja turnusa, nije dobro definirao oštrinu na divlju svinju, niti su posve prihvatljivi naputci za ocjenjivanje ustrajnosti napada na divlju svinju. Sve to, i ne samo to, treba promijeniti i uskladiti s današnjim uvjetima i potrebama

ženka s mladima od prošle i tekuće godine. Spolno sazrijevaju tek s dvije godine i tada se odvajaju od roditelja, tražeći sebi novi teritorij i novi čopor. Vuk godišnje pojede do 800 kg mesa, a kako ne može svaki dan pronaći žrtvu, u stanju je za jedan obrok požderati i 10 kg hrane. Gonič im je postao poslasticom, a kako imaju izoštren sluh i vid, u gonu mu naprave „sačekušu“ i za ne-koliko minuta od našega vrhunskog lovnog pomagača na mjestu „zločina“ ostanu samo tragovi kostura i krvi.Ako znamo da je vuk u većini europskih zemalja zakonom zaštićen i da mu se broj-nost jako povećala, onda ne bi bilo zgorega razmisliti kako se okoristiti od toga najo-pasnijeg europskog predatora. U prošlome broju Hoopa! pisao sam o prekomjernom lovu pernate divljači, strancima i plaćanju, pa hajdemo tako zarađeni novac uložiti u podizanje nekoliko visokih čeka, pokraj njih postaviti mrciništa koja će vuku omogućiti sigurnu prehranu, sve to snimiti termovi-zijskim kamerama i onda stranim lovcima ponuditi kao lovnu atrakciju koju su oni spremni „masno“ platiti. Korist bi bila vi-šestruka. Poprilično bismo smanjili vučju populaciju, u lovišta bi nam se vratila ple-menita i crna divljač, ne bi nam stradavali najbolji goniči, a na kontu lovačkih udruga bila bi pozamašna „guta“ novčića. Nadam

se da ovakvo razmišljanje podržava većina pravih ljubitelja lova s dugonogim goničima.

GONIČ U PRAVILNIKU O RADU

Danas u svijetu ima oko 400 pasmina pasa, standardiziranih i priznatih od strane Me-đunarodnoga kinološkog saveza (FCI). Sve su pasmine raspoređene u 10 FCI grupa, prema tipu, namjeni i uporabi. Prema tom rasporedu dugonogi goniči svrstani su u VI. FCI grupu, s krvosljednicima i srodnim pasminama. Prema namjeni u Sekciju 1.– goniči, prema tipu u Podsekciju 1.1. – veliki goniči. Kako FCI svojim pravilnicima pro-pisuje koje pasmine pasa podliježu ispitu u radu, kinološki su savezi dužni, dakle i Kinološki savez Herceg-Bosne, donijeti pra-vilnik o radu pasa glasnoga gona. Postojeći pravilnici sežu iz dosta daleke 2000. godine, pa ih je, cijeneći Zakon o dobrobiti životinja i Zakon o lovstvu Federacije BiH, potrebno uskladiti i dopuniti. Da ne bismo, međutim, robovali pravilnicima i zakonima i bukvalno ih shvaćali, kao kinolozi i lovci, nadasve kao civilizirani ljudi, u svemu tome moramo pronaći sebe, jer su poradi nas i pisani. Pronaći sebe u smislu niže kotizacije za ovaj tip manifestacija, fleksibilnijeg pristupa pri ocjenjivanju propisanih disciplina, i na kon-cu, riješiti se opsežne i ručno pisane papi-


rologije te omogućiti lovcima i kinolozima da jednim klikom miša brže rješavaju sve administrativne „probleme“. Ljudi moji, 21. je stoljeće, a mi još u „bucatu“ vodu nosimo.

PRAVILNIK O RADU PASA GLASNOGA GONA NA DIVLJU SVINJU U GATERU

Kako je u zadnjih tridesetak godina crna div-ljač sve češći stanovnik naših lovišta, a lov na nju, posebice kod mlađih lovaca, postao je pravom atrakcijom, sama po sebi se namet-nula potreba za uzgojem kvalitetnih goniča, baš za lov ove divljači. Međutim, kako lovna kinologija, barem na ovim prostorima, nije poznavala nijednu pasminu dugonogih goni-ča koju smo mogli detektirati kao „svinjare“, pristupilo se izgradnji ograđenih prostora (gatera) i nabavci divljih svinja za trening i odabir najboljih grla za daljnju reprodukciju. Napisani su pravilnici i krenulo se s njiho-vom realizacijom u praksi. Jedan od njih je i Pravilnik o radu pasa glasnoga gona na divlju svinju u gateru. Da ne bih elaborirao sve njegove članke, akcent ću staviti samo na obvezne discipline, za koje bi gonič morao zaslužiti pozitivnu ocjenu da bi bio certifi-ciran kao gonič za lov na divlju svinju. To su: 1. ponašanje na pucanj, 2. način traženja i pretraživanja terena, 3. kvaliteta njuha i nosa, 4. glas kod divlje svinje na mjestu, 5. oštrina na divlju svinju, 6. ustrajnost napada na divlju svinju, 7. glas u gonjenju, 8. posluš-nost i vodljivost. Ako je u pitanju prošireni ispit, dodaju se još tri discipline: 1. rad na krvnom tragu, 2. oblajavanje (mrtve divljači), 3. pokazivanje (mrtve divljači). Ono što bih, kao sudac za rad pasa glasnoga gona, mijenjao u ovome pravilniku, (a to ću na prvoj sjednici UO KSHB i predložiti),

dužina je trajanja turnusa. Naime, propi-sano je da pas mora pronaći divlju svinju u roku od šest minuta, i još 10 minuta odra-đivati ostalih šest disciplina predviđenih pravilnikom. (Disciplina br. 1 odrađuje se prije početka turnusa, a disciplina br. 8 po završetku turnusa.) Nesumnjivo je da su autori ovoga pravilnika, pravilnik prilago-đavali gaterima veličine hektar do hektar i pol, koji su u to doba bili dovoljno veliki za dobivanje uporabnog certifikata, pa je turnus od 16 minuta bio posve dostatan da kvalitetan gonič odradi sve discipline u za-danom vremenu. Danas, međutim, postoje gateri veličine i do osam hektara, primjerice gater u Donjem Malom Ograđeniku kraj Čitluka, gdje sam imao čast u više navrata suditi radne utakmice goniča i svaki sam se put uvjerio da je šest minuta nedostatno za pronalaženje divlje svinje, osim onim psima koji krenu među prvima, dok je svinja još na lokvi ili na hranilištu. Turnus treba sa 16 povećati na 20 minuta, 10 minuta za prona-laženje divljači, 10 za ostale discipline, tako da svi psi imaju jednake uvjete za pokaziva-nje svoje vrijednosti.Disciplina br. 5, oštrina na divlju svinju, također nije dobro definirana, jer pas koji je nepažljivo oštar u prirodnom lovu najčešće strada od vepra, nerijetko biva i usmrćen.Pravilnik čak daje prednost psu koji oštro napada svinju s njezine stražnje strane, po-kreće je i uporno goni. U praktičnom je lovu to nepoželjno, gdje je najvrjedniji svinjar onaj gonič koji upornim lajanjem na svinju s distance, i to s prednje strane, drži svinju u mjestu i tako omogućuje lovcu siguran pri-laz i odstrel divljači.Što se, pak, tiče discipline br. 6., ustrajnosti napada na divlju svinju, predložit ću brisanje

naputaka za ocjenjivanje ove discipline, jer po sadašnjem pravilniku, tri prekida lajanja u trajanju od po 30 sekunda ili jedan prekid lajanja dulji od dvije minute, diskvalificiraju psa iz natjecanja. Ovdje očito nisu uzeti u obzir vremenski uvjeti koji se ne mogu predvidjeti. Baš na dan utakmice često bude velika vrućina i sparina s visokim postot-kom vlage u zraku. Pri malo većem naporu tada dolazi do manjka kisika u plućima i otežanog disanja, pa su pauze neminovne i logične. Bilo bi realno obrisati kompletan naputak za ovu disciplinu i uvesti novi. A taj novi glasio bi, svaka se minuta lajanja na divlju svinju boduje jednim bodom.Kako se sve discipline, same po sebi, nado-vezuju jedna na drugu, s promjenama bismo dobili realniju sliku uporabne vrijednosti svoga psa, a ne bi bilo nerealnih i nepotreb-nih diskvalifikacija. Osobno držim da su izmjene i dopune pojedinih točaka ovoga pravilnika neminovne, kako poradi fleksi-bilnijeg i realnijeg ocjenjiva, tako i poradi njihova usklađivanja s odredbama Zakona o dobrobiti životinja.Osim ovog pravilnika koji je ciljano pisan za ispite i utakmice na divlju svinju u gateru, imamo i Pravilnik za ispitivanje i ocjenjiva-nje rada pasa goniča. Ovaj pravilnik napisan je s ciljem ocjenjivanja uporabne vrijednosti pasa glasnoga gona na sitnu dlakavu divljač, i to na otvorenim terenima. Kako je zečje populacije u našim lovištima sve manje, lukavo se pribjeglo naseljavanju zeca u ogra-đene prostore. Koliko je realno ovaj pravil-nik primjenjivati u uvjetima za koje nije niti pisan, jako je upitno, ali kako je ova tema preširoka, ne bih je sada ni započinjao, bit će vremena, samo Bože zdravlja!

Zdravko Pranjić – Brižankić

U drugoj dekadi mjeseca u organizaciji Kinološkog saveza Herceg-Bosne i KD „Vitez“ Vitez održana su dva ispita

prirođenih osobina (IPO). Prvo je 13. listopada u gateru u Nadiocima, vlasništvo Vlade Čalića, održan IPO na divlju svinju. Ispitu je prethodila ocjena eksterijera šest pasa, od kojih su po tri dobila ocjene odličan i dobar. Šest od osam pri-vedenih lovačkih pasa položilo je ispit. Uvjer-ljivo najbolji uspjeh – 198 bodova, I. nagradni razred, postigao je bosanski oštrodlaki gonič – barak Bigo, vlasništvo Tomislava Žuljevića.Tjedan dana kasnije na terenu Doci lovišta

KD „Vitez“ Vitez

IPO na divlju svinju i zeca„Vitez“ održan je IPO na zeca u otvorenom lovištu. Ispitu je pristupilo sedam pasa, koliko se maksimalno može ocijeniti u jednom danu na jednom terenu, a ispit je položilo šest pasa. I u ovom slučaju ispitu je prethodila ocjena ek-sterijera. Ovaj put tri psa, od kojih su dva dobi-la ocjenu odličan, a jedan vrlodobar. S obzirom na to da su ocjenjivani psi ostvarili prosječne, odnosno ispodprosječne rezultate, ovom prigo-dom neće biti spomenut niti jedan pas.Oba ispita bila su lokalnog značaja i nisu dodjeljivane nikakve kandidature, a sudili su ih kinološki suci Julijan Glavočević i Vinko

Biletić. Ispiti su se odvijali u gotovo idealnim vremenskim, odnosno klimatskim i terenskim uvjetima. Organizacija ispita bila je odlična, a posjet solidan. Vodiči pasa i psi korektno su se ponašali na oba ispita. Nije bilo primjedbi suda-ca, delegata, niti voditelja ispita, a niti primjedbi i žalbi natjecatelja.Ovim je ispitima KD „Vitez“ realizirao ključne događaje iz programa rada za 2018. godinu. Kroz tri radna ispita pozitivno je ocijenjeno 18 lovnih pasa, koji su na taj način ispunili uvjete koje propisuju Zakon o lovstvu i Pravilnik o vrsti i broju pasa za lov na pojedine vrste divlja-či u određenim područjima, što je tek jedan u nizu uvjeta za organiziranje skupnog lova, kako na sitnu divljač, tako i na divlje svinje.

Ivica Drmić


Nekoć davno sam u Sarajevu čuo od jedne tamošnje starice izreku: „Ovu bi dječurliju trebalo bri-

jestovom metlom pomesti“. Bila je riječ, naime, o skupini dječaka koji su uz veliku galamu napucavali loptu i pritom otkinuli jedan cvijet nevena u bakinu vrtu. Poslije sam saznao da su brijestove metle jako dobro služile za čišćenje gradskih ulica ili za pomesti guvno kada se konjima vrlo žito. Grančice brijesta su toliko elastične i savitljive da nije bilo moguće slomiti me-tlu pri uporabi, dakle vrlo slično brezovim metlama. Jadne bi bile dječje guze, da se bakina kletva ostvarila!Brijest je visoko bjelogorično listopad-nodrvo koje može narasti, ovisno o vrsti brijesta, i do 50 metara. Ne postoji među biolozima i biljarima suglasje koliko vrsta brijesta ima. Izvor koji sam za ovu prigo-du koristio je dr. Rista Gostuški, poznati i priznati srbijanski liječnik, koji tvrdi da

slično jasenu.Prije listanja u ožujku cvjeta u gustim kiticama, koncem svibnja i po-četkom lipnja stvara se plod, a cvjetovi su crvenkasti i dvospolni. Vrlo brzo se, dakle, pretvori u plod koji može biti različita oblika i jednostavno klija, poput kukuruza. Kora je troslojna, debela i uzdužno raspu-cana.Za lijek se koristi mlado lišće i srednja kora, tj. lik, i to od stabla ili grane starih samo dvije godine. Brijestom se liječe sva kožna oboljenja, stara i nova, za koja se mislilo da su neizlječiva. Kemijski sastav lika je neistražen, ali se znade da ima sluzi, šećera, tanina, organskih kiselina, fitoste-rola... Recept za lijek je vrlo jednostavan: Uzme se lika 128 grama i kuha u dvije litre vode, dok se ukuha na polovinu. Kad se ohladi, daje se bolesniku po 250 g ujutro natašte i uvečer pred spavanje (recept preuzet od francuskog biljara Leklerka). Davne 1784. god., neki dr. Vanai je i služ-beno uveo u medicinsku znanost ovaj lijek koji se i danas mnogo traži i koristi. Danas je pogotovo potreban, jer živimo u svijetu vrlo razvijenih kemijskih tvornica koje ispuštaju niz spojeva i uzrokuju karcinom kože, i bezbroj vrsta alergija na različite spojeve, te liječi promrzline, opekline... Osim ovoga čaja može se koristiti i mast koja se priprema miješajući samljevenu koru i mlado lišće s mašću (salom) od jazavca ili kozjeg mlijeka na tihoj vatri, pa se tim maže ili stavljaju oblozi na bolesna mjesta. Gostuški misli da srednja kora (lik) djeluje preko živčanog sustava na liječenje kože, čisteći organizam od toksičnih tvari koje su stvarni uzrok oboljenja. Nešto slično koprivi. Poznato je u cijelom svijetu učinkovito djelovanje brijesta na kožne bolesti. Valja napomenuti da su sjemenke brijesta vrlo ukusna hrana svim pticama, a glodavci poput puha, vjeverice, hrčka..., skupljanjem sjemenki i njihovim ostavlja-njem za zimu vrše rasađivanje.

BRIJEST Ulmus campestris

ima oko 40 vrsta ove biljke. Brijest raste u gotovo svim područjima sjeverne polulopte, na svim kontinentima i u svim zemljama, po brdima, planinama i u nizinama, pojedinačno i u većim sku-pinama. U posljednje vrijeme brijestovi su napadnuti nekom bolešću pa se stabla suše i nestaju. Brijestova drvna struktura jako je tvrda, bijele je boje i vrlo otporna na truljenje pa se kroz povijest jako puno koristila za izradu čamaca, mostova, dasaka, vesala, različitih po-suda, bačava... Na mladim se granama može koristiti lik. (Lik je srednja kora, vrlo elastična i tvrda pa se može upresti u tan-ka užad i njome vezati različiti tereti i stvari.)Lišće brijesta je jajoliko, malo nazubljeno, nesimetrično, s kratkim peteljkama i dosta

piše Blago Lasić

LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE


U ovome broju našega lovačkog lista pripremat ćemo jela od jelenje divljači. Meso jelena lijepe je strukture, intenzivne crvene boje, boje crnog vina. Vrlo je slično goveđem mesu. Bogato je proteinima i željezom, s niskim sadržajem masti. Iz tog razloga veliki meštri od kuhinje kažu da je jelenje meso najukusnije, bilo da je divljač ili iz uzgoja. Donosimo dva recepta.

Sastojci• 1 – 2 kg mekšeg mesa od jelena• 3 glavice crvenog luka • 1 glavica bijelog luka • 1 jušna žlica vegete• 1 čajna žlica crvene paprike • 2 južne žlice svinjske masti• 3 listića lovora • grančica ružmarina• 2 dcl bijelog vina • vode dodati po potrebi, papar i sol• vezica peršina• tekućina po želji

Sastojci• 6 odrezaka mekšeg mesa• 2 jušne žlice svinjske masti• 1 glavica bijelog luka• 2 veće mrkve• 1/2 litra jušnog temeljca • 3 jušne žlica brašna• 1 jušna žlica vegete• vezica peršina• vezica suhe majčine dušice• 2 dcl bijelog vina

PripremaMeso dobro oprati i ocijediti. Zatim ga narezati na kockice te posoliti. U dubljoj posudi, najbolje glinenoj, otopiti mast te dodati crveni i bijeli luk i meso. Lagano miješati te dodati vegetu, papar, crvenu papriku, lovor i ružmarin. Sve zajedno sastaviti, dodati vode da meso bude prekriveno. Kuhati poklopljeno na laganoj temperaturi, dok meso ne omekša. Kad bude mekano, dodati vino i kuhati dok miris ne ispari, dodati sitno nasjeckan peršin.

PripremaOdreske dobro oprati i ocijediti. Zatim ih posoliti te svaki uvaljati u brašno s obje strane. Mast lagano ugrijati te ih pržiti s obje strane, dok ne dobiju koricu smeđe boje. Dodati sitno sjeckani bijeli luk te usitnjenu mrkvu. Lagano kuhati u dodatku juhe i bijelog vina, dok meso ne omekša. Svakako paziti na tekućinu. Na kraju dodati sitno sjeckani peršin i majčinu dušicu. Dobar vam tek uz čašicu dobrog crnog vina.

Pripremila Jelena Ljubić

Ragu od jelenjeg mesaOdresci od jelena

LOVAČKA KUHINJA


Začas prođe malo više od godinu dana. Nekomu tako brzo, poput bljeska munje, a nekomu čitava

vječnost. Tako je to u životu i tako je to s vremenom, tom apsolutnom kategorijom koju nikada i nitko nije, niti može, do kra-ja definirati, posvojiti ili ukrotiti! Premda, ljudska populacija, to jest mnoge inte-resne skupine stalno vrijeme posvajaju, manipuliraju njime i vješto koriste per-formanse događanja vremenom obojenih. No, to je već za nas i pokojnoga našeg kolegu Dobroslava Vrdoljaka iz lovstva, iz Hoopa! i Uređivačkoga kolegija Hoopa!, pitanje sporadičnih naklapanja. Za nas je, Njegovom smrću, vrijeme doslovce proključalo poput lonca pripremljenog za kavu, ili izvora bistroga potoka, poput mošta kada iz slatkoga provre u kiselo, ali i dalje lijepo... A vrijeme kao i voda nikada zaludu ne ključaju! Njegovom fi-zičkom smrću nije podvučena crta ispod jednoga plodnog života, o kojemu smo već sve kazali. I, sada bi ponavljanje te li-jepe Sage bila neka vrsta utuka na čitatelj-ske osjećaje i osjetila, na njihovu emociju i percepciju, atak na slobodu procjene i ocjene svakoga i svega što je Bog stvorio! Jer, ta nam je sloboda dana i „izvojevana“, da drukčije razmišljamo i različite ocjene donosimo, makar to mnogima nije po volji. Ne samo u pogledu na Dobrinu dobrotu! Jer, Njegova dobrota je izvirala iz Njegova poborništva, protiv svoga i svačijeg drugog sužanjstva – duhovnoga i fizičkog, temelja svake slobode!

Zašto onda ponavljamo naučenu lekciju s vremenskim odmakom? Pa, to je naš dug prema čovjeku, čije su riječi ut-kane u naša znanja i sjećanja; naša čestit-ka čovjeku za iduće blagdane. Neumjesno je, tako kažu pseudostručnjaci pisanja i

pisanija, ponavljati ono što smo već kaza-li, ali zar „ponavljanje (ni)je majka svako-ga znanja“ (kako rekoše mudri Latini); ili „svakodnevna pohvala Bogu je najljepša glazba“ (kako rekoše svete knjige i njihovi pisci). Dakako, nećemo dobrotu Dobrinu izjednačavati s Božjom veličinom, ali kao realistični ljudi, u neku ruku kao dužnici prema svomu kolegi, imamo pravo pjeva-ti o Njegovu plodnom i burnom životu i o proključalom vremenu, koje mu humku busovačku i stublu (kameni prelaz preko suhozida) hercegovačku zapljuskuje i hladi. Znademo mi, Tvoji bivši suradnici i sadašnji štovatelji, kako si kao dječak u Hercegovini trčao za janjcima i padao preko te stuble, a ožiljci od padova Ti na čelu i u duši, u kasnijim sjećanjima, bili su Ti slađi od grudskih trešanja i kiseljačke lepinje s kajmakom, s kojima si i nas tako često počastio. A, Tvoje sićušne pčelice, o kojima si tako slatko i strastveno tepao, neka i dalje mašu svojim krilcima i hlade uzavrelo vrijeme i neka brišu sjetu iz na-ših duša! Nikada Ti u životu ne rekosmo hvala. Jednostavno smo smatrali da je to izljev Tvoje ljubavi, a za ljubav ne treba zahvaljivati, jer ona nije djelo volje čo-vjekove već izuzetan Božji dar. Ti si imao cijelu lepezu svojih ljubavi (jednu smo i mi kušali) i sve su one bile tako iskrene, tople, jarkim bojama natopljene i velikim slovima napisane. Tragovi Tvoji za nas u lovstvu su bili i ostali jasni, ljudski i teško izbrisivi. Mi pišemo i pjevamo živima, a pokojnici su samo metafora, uz izricanje dužnoga pijeteta prema njima!

Primiču se božićni i novogodišnji blagdani. Pojedinačni osjećaji i obiteljske idile su različite od osobe do osobe ili od kuće do kuće. Nikada Te nismo pitali o Tvojemu svjetonazoru i običajima kakve si upražnjavao u nekim prigodama. Ni sada Te to ne pitamo, jer to uopće nije ni bitno za čovjeka, iz kojega plamti bukti-nja ljubavi prema prirodi, divljači, lovu i čovjeku. Dobro ste pročitali: plamti, i sada nakon Tvoga fizičkog odlaska, a naš je svjetonazor toliko učvršćen i glasi: svaki čovjek je Božji miljenik, ako mu je ljubav na prvome mjestu, bez obzira na to kojoj istinskoj ideologiji nominalno ili stvarno pripadao. Jer, proključalo vrijeme uvijek nanovo rađa zrele i isto tako spaljuje lažne ideologije. Dobro je to dobro znao, hrabro listajući i tamne stranice, tek nedavno zatvorene, Njego-ve životne knjige.

IN MEMORIAM

Dobroslav Vrdoljak (2017. – 2018.)

Andrija Zovko(1946. – 2018.)

LD „Jarebica“ Mostar

Anđelko Palavra(1935. – 2018.)


Husnija Garić (1937. – 2018.)


Božo Ćavar(1942. – 2018.)


Stanko Soldo-Pupo(1936. – 2018.)


Drago Raič(1953. – 2018.)

LD „Jarebica kamenjarka“Stolac

Branko Mišković (1944. – 2018.)


Ivo Marijanović(1949. – 2018.)

LD „Pavlovica“ Novi Travnik


IN MEMORIAM

Ivo Frljić(1930. – 2018.)LO „Vitez“ Vitez

Jure Stanić(1956. – 2018.)LD „Pavlovica“Novi Travnik

Pero Sušac(1950. – 2018.)

LD „Kravica“ Ljubuški

Franjo Vasilj(1969. – 2018.)

LD „Golub“ Čitluk

Srećko Hrkać(2017. – 2018.)


Andrija Jurić(2017. – 2018.)

Vahid Delić(1967. – 2018.)


Grgo Čerkez(1996. – 2018.)

LD „Rujan“ Kočerin

Jozo Marinčić(1959. – 2018.)


Mile Ostajić(1931. – 2018.)


Mate Ostojić(1942. – 2018.)


Željko Soldo(1945. – 2018.)


Šimun Barać(1947. – 2018.)


Miro Primorac(1951. – 2018.)


Mile Vinac(1960. – 2018.)LD „Vitez“ Vitez

Stjepan Piljić(1994. – 2018.)

LU „Kuna“Domaljevac

Ilija Kozina(1932. – 2018.)

LD „Galeb“ Čapljina

Ilija Paradžik (1938. – 2018.)


Vlado Mišetić(1963. – 2018.)


Luka Rašić(1958. – 2018.)

LD „Kravica“ Ljubuški

OBLJETNICA SMRTI


AUTOR:MARIOFIL

SOLDOVLADATI U STOPU,

U KORAK

OTVORI NAEPIDERMU

BILJAKA

MANTIJA,HABIT,

SUTANA

BIVŠAHRVATSKA

TENISAČICA

UKRASNICRTEŽ U BOJI NA TKANINI

GUSTA ŠUMA; ŠIKARA

SMOČNICA, SPREMIŠTE

OBRTNIK KOJI IZRAĐUJE

POKUĆSTVO

NEODOLJIVA ŽUDNJA; POHLEPA

GRADONA-ČELNIK

SPLITA ANDRO KRSTULOVIĆ...

U TOJ MJERI, TOLIKO

"DRVNA INDUSTRIJA"

POKRAJINA U ŠPANJOLSKOJ I

PORTUGALU

JURE UJEVIĆ

BRAK S BRATOVOM UDOVICOM

DIVLJA MAČ-KA SLIČNA LEOPARDU

RAZDRAGANO, RADOSNO

FORMAT PAPIRA

MEKA TKANINA OD VUNE MERINO

OMOTATI

AMERIČKA KANTAUTO-RICA AMOS

"ISTOK"

GMAZ IZ PORODI-CE KROKODILA

VRSTA MORSKE

RIBE

MAKAR MALO, BAREM MALO

ŽENINA I MUŽEVLJEVA RODBINA

ZAUSTAVITI SE

PRVI TON OKTAVE

(GLAZB.)

JEDNO OD OSJETILA

(DOBAR...)

"GRANIČNIPRIJELAZ"

BOLESTZGLOBOVA

SLOVO SLIČNO

NULI

ODMOR POLJOPRIVRED-

NOG TLASAT

TRČATI, HITATI

ZARAZNA VIRUSNA BOLEST OČIJU

ANDRIJAANKOVIĆ

ZVUK TRUBE

Mariofil Soldo osmosmjerka

Frano VukojaPucanje od smijeha

M O A A K A Š U P O Č ŠA M T R K A N O G R A PG A R A U I S A E K N AA R O N K T T A J N I KR I A I R I A O Č D T IA C I N J O B E M L I RC A A A I D U B R A V AA K K L O C S T R K A NJS T O P I R A NJ E A P E

MatematikaLovac svoga sinčića prvašića podučava matematiku pa ga upita:– Ako imaš deset jabuka, a meni dadneš pola, koliko će ti ostati?– Ostat će mi devet i pol jabuka – izračuna klinac.

PunicaLovca nije podnosila punica pa priča kolegama:– Punica mi bila u posjetu pa me žena zamolila da je poljubim u obraz. I poljubim ti ja punicu u obraz, a ona vrisnu.– A zašto vrisnu? – upitaše kolege lovci.– Ma, zaboravio ja izvadit' cigaru iz usta – pojasni im.

NikolinaMladi lovac upoznaje se s djevojkom:– Kako vam je ime?– Nikolina – predstavi se Nikolina.– Ne pitam vas čija ste, nego kako vam je ime? – priupita mladi lovac.

PapciMuji se jele nogice pa upita konobara:– Služite li papke? – upita Mujo.– Nama su svi gosti isti, ne pravimo razlike – odgovori konobar.

SladokusacKonobar gleda na koji bi dio stola stavio pladanj s lovačkim đakonijama, a najveći sladokusac među lovcima reče: – Metni to ispred mene da svak more dobavit'!

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.AORTA, ARGON, BOJNICA, DLAKA, DUBRAVA, GRANICA, KAJITA, KASAČ, KREATURA, MAGARAC, MOTIKA, ODBOJKAŠ, OMARICA, OPUŠAK, PAKIRANJE, PAVITINA, PLANINAR, POSTRNAK, STOPIRANJE, STRKA, TAJNIK

Rješenje: Čeka

ZABAVA

LOVCI, OPREZ! ORUŽJE UBIJA!

Brza pošta s povratom novca u roku 24 sata

Jelen, košuta i tele, srna, lane, muflon, muflonka i janje, vepar, nazime, vuk, mačka divlja, kuna bjelica, kuna zlatica, lisica, čagalj, tvor, fazan-gnjetao (do 15. 1.), šljuka šumska, bekasina, golub, grlica, guska divlja, patka divlja, liska crna

KALENDAR LOVIDBE Siječanj

LOVCI, OPREZ! ORUŽJE UBIJA!

Documents

Poznavatelje i ljubitelje oružja, „Benelli“ asocira na nešto … · 2018-12-28 · LOVAČKA ETIKA I LOVAČKI OBIČAJI DOBAR GONIČ NERIJETKO ZAVRŠI U RALJAMA VUKA IZ SADRŽAJA