52
1. Podela i klasifikacija robe, kvalitet, njegovo odrec1ivanje i oznake kvaliteta, uzimanje i obrada uzoraka 12.12.2010. Roba se moie podeliti: - Prema poreklu:organska, neorganska i sinteticka. - Prema stepenu obrade:Sirovine, poluproizvode i gotove finalne proizvode - Prema kvalitetu:prava roba, surogati ili zamene i falsifikati - Prema domacoj klasifikaciji: proizvodi industrije, poljoprivrede i proizvodi sumartva _ Prema ekonomskoj nameni:proizvodi za reprodukciju, za invsticije i siroku potrosnju. Kvalitet je skup svih osobina koje imaju bitan uticaj na upotrebljivu vrednost robe. UpotreblJlva vrednost robe je razlicita od proizvoda do proizvoda. Metode za odredivanje kvaliteta su: - Objektivno(naucno ispitivanje, u naucno teh laboratorjama od strane strucnjaka). - Subjektivno(na osnovu cula vida, mirisa, dodira, odreduje se boja, miris, ukus Medunarodne oznake kvaliteta su: - Extra, Prima, Sekunda, Mercantil-Konzum Uzorci se uzimaju da bi se obezbedila kolicina jednog dela ili cele kolicine robe koja ce biti predmet ispitivanja. 2. Deklaracija robe, ambalaia, zastitni znaci i znaci opomena, standardi i dokumenti koji prate robu Deklaracija robe predstavlja zbir oznaka koje sva roba mora imati ako dolazi u promet, obicno se nalazi na omotu etiketi ili na samom sudu originalno upakovane robe. Vrste ambalaie: - Ambalaia koja se upotrebljava pri transportu(burad,sanduci,gajbe,bale,boce itd ..) - Ambalaia koja se upotrebljava kod neposredne prodaje(boce,tegle,papirnate kese). Standardi su tacno odredene i propisima definisane kvalitetne norme, koje odgovaraju unapred postavljenim okvirima, u pogledu fizicko-hemiskih I mehanickih osobina, spoljnjeg izgleda I kvaliteta uopste. Dokumenta koja prate robu su: otpremnica ili skladisni list, sertifikat i prospekat. Proizvodi zivotinjskog porekla dele sa na: Jestive, za ishranu,(meso, i drugi klanicni proizvodi, mleko mlecni proizvodi, jaja i prirodni med). Nejestive one koji se koriste u ostale svrhe tj za tehnicke potrebe. (dlake,kosti, rogovi, papci, creva tanka i debela, koza ptica, korali i Ijusture mekusaca, sunderi). Meso je misicno tkivo sa uraslim masnim, vezivnim i kostanim tkivom. Osnovni sastav mesa su belancevine, masti,mineralne soli,vitamini,voda 50-90% .Obuhvata delove kao sto su trup, polutke, cetvrtine, komade i dr. Klanicni proizvodi su :glave, repovi, vime, srce, jetra, pluca,bubrezi, mozak, gusteraca ... Od mesa se dobijaju prehrambeni proizvodi ili mesne preradevine, koji se dele na (suhomesnate proizvode, kobasicarske proizvode, konzerve od mesa, konzerve od pasteta, masokovi od mesa, mesne ekstrakte, preradevine od riba, preradevine od Ijuskara, preradevine od mekusaca) Metode konzervisanja su : - Fizicke(hladenje, smrzavanje, pasterizacija, sterilizacija, susenje, dimljenje).

Poznavanje Robe

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poznavanje Robe

Citation preview

Page 1: Poznavanje Robe

1. Podela i klasifikacija robe, kvalitet, njegovo odrec1ivanje i oznake kvaliteta, uzimanje iobrada uzoraka 12.12.2010.Roba se moie podeliti:

- Prema poreklu:organska, neorganska i sinteticka. - Prema stepenu obrade:Sirovine, poluproizvode i gotove finalne proizvode - Prema kvalitetu:prava roba, surogati ili zamene i falsifikati - Prema domacoj klasifikaciji: proizvodi industrije, poljoprivrede i proizvodi sumartva _ Prema ekonomskoj nameni:proizvodi za reprodukciju, za invsticije i siroku potrosnju.

Kvalitet je skup svih osobina koje imaju bitan uticaj na upotrebljivu vrednost robe . UpotreblJlva vrednost robe je razlicita od proizvoda do proizvoda. Metode za odredivanje kvaliteta su:

- Objektivno(naucno ispitivanje, u naucno teh laboratorjama od strane strucnjaka). - Subjektivno(na osnovu cula vida, mirisa, dodira, odreduje se boja, miris, ukus

Medunarodne oznake kvaliteta su: - Extra, Prima, Sekunda, Mercantil-Konzum

Uzorci se uzimaju da bi se obezbedila kolicina jednog dela ili cele kolicine robe koja ce b iti predmet ispitivanja.

2. Deklaracija robe, ambalaia, zastitni znaci i znaci opomena, standardi i dokumenti koji prate robu

Deklaracija robe predstavlja zbir oznaka koje sva roba mora imati ako dolazi u promet , obicno se nalazi na omotu etiketi ili na samom sudu originalno upakovane robe. Vrste ambalaie:

- Ambalaia koja se upotrebljava pri transportu(burad,sanduci,gajbe,bale,boce itd ..) - Ambalaia koja se upotrebljava kod neposredne prodaje(boce,tegle,papirnate kese).

Standardi su tacno odredene i propisima definisane kvalitetne norme, koje odgovaraju unapred postavljenim okvirima, u pogledu fizicko-hemiskih I mehanickih osobina, spoljnjeg izgleda I kvaliteta uopste. Dokumenta koja prate robu su: otpremnica ili skladisni list, sertifikat i prospekat.

Proizvodi zivotinjskog porekla dele sa na: Jestive, za ishranu,(meso, i drugi klanicni proizvodi, mleko mlecni proizvodi, jaja i prirodni med). Nejestive one koji se koriste u ostale svrhe tj za tehnicke potrebe. (dlake,kosti, rogovi, papci, creva tanka i debela, koza ptica, korali i Ijusture mekusaca, sunderi). Meso je misicno tkivo sa uraslim masnim, vezivnim i kostanim tkivom. Osnovni sastav mesa su belancevine, masti,mineralne soli,vitamini,voda 50-90% .Obuhvata delove kao sto su trup, polutke, cetvrtine, komade i dr. Klanicni proizvodi su :glave, repovi, vime, srce, jetra, pluca,bubrezi, mozak, gusteraca ... Od mesa se dobijaju prehrambeni proizvodi ili mesne preradevine, koji se dele na (suhomesnate proizvode, kobasicarske proizvode, konzerve od mesa, konzerve od pasteta, masokovi od mesa, mesne ekstrakte, preradevine od riba, preradevine od Ijuskara, preradevine od mekusaca) Metode konzervisanja su :

- Fizicke(hladenje, smrzavanje, pasterizacija, sterilizacija, susenje, dimljenje). - Hemiske( uz primenu hemiskih sredstava, so, secer, konzervansi-aditivi).

Mleko je proizvod lucenja mlecnih zlezda sisara. Osnovni sastav je voda u kojoj su rastvorene belancevine, secer, masti i mineralne materije. Konzervisanje mleka vrsi se: Pasterizacijom(65-90C) i Sterilizacijom(1 05-11 OC). Vrste mleka su Mleko u prahu, evaporizovano, kondenzovano(sa secerom ili bez secera). Mlecni proizvodi su: pavlaka,maslac,kajmak,maslo,jogurt,kefir, kiselo mleko, kumis i sir(mladi sir, topljeni sir, sir prosaran plesnima). Jogurt i pavlaka se dobijaju fermentacijom.

Page 2: Poznavanje Robe

Jaja - obuhvataju jaja domace peradi (kokosija, gusCija, pacija, jaja divljih ptica- retka u upotrebi) SadrZe najvise balancevina i masti. Koriste se za ishranu, priplod, za proizvodnju vakcina(eleukoticna jaja). Sastoje se od Ijuske, kozice, belanceta i zumanceta. Prirodni med je proizvod pcela radilica koji nastaje iz nektara(20% saharoze

y

80% vode)koga p~ele invertuju u med.Prirodni med je smesa glukoze i fruktoze, u podjednakim kolicinama 75%, ostahhsecera 5%.

4. Kafa, caj, zacini(poreklo, osobine i upotreba)

Kafa je seme drveta kafovca(pokrajna kafa u juznoj Etiopiji),kafa sedobija posle berbe, mesnati deo ploda se odvaja, ostaje semenka sa Ijuskom koja se podvrgava fermentaciji. kafa sadrZi biljni alkaloid kofein od 0,5-1,5%. Kafa moze naci na trZistu kao: Sirova, prZena i prZena samlevena.Kafa ima blago narkoticko dejstvo. Od kafe se dobijaju ekstrakti, esencije i koncentrati (nes kafa, kapucino). Caj-se dobija od biljke cajevac (Indija i Kina) od mladih lisca i cvetnih pupoljaka,postoji crni,zeleni i oblong caj,alkaloid caja je tein, tanin.Razlika izmedu crnog i zelnog caja je st~ kod zelenog caja fermentacija kratko traje, a kod crnog caja fermentacija traje duze(dok ne dobije tamnocrvenu boju).Oblong caj je mesavina zelenog i crnog caja.Kao zamena za caj koristi se Iisce MATE caja(juz. Amerika). Zacini su delovi biljaka koji sadrZe najvecim delom etericna ulja, alkaloide koji zacinu daju ukus i miris.To su materije koje se dodaju hrani radi poboljsanja ukusa i mirisa, nemaju hranljivu vrednost. Gaje se u tropskim i subtropskim predelima. Koriste se osuseni delovi biljaka (celi Iistovi, semenke, kore, plodovi i korenje).Vrste zacina: biber, vanila,cimet,lorber, kim ... 5. Najvainije iitarice i proizvodi mlinske industrije

Najvaznije zitarice su: Psenica, kukuruz, ovas, raz, jecam, pirinac ... Koriste se u Ijdskoj ishrani i ishrani zivotinja kao i u industriskoj proizvodnji. Proizvodi mlinarske industrije su: Brasno - proizvod dobijen razlicitim postupcima mlevenjazdravih i zrelih zitarica, Mekinje - proizvod koji ostaje na situ nakon poslednjeg prosejavanja.Prekrupa- namenjena je ishrani stoke, dobija se mlevenjem slabijih vrsta zita (jecam, zob,kukuruz), Slad - predstavlja isklijali jecam,pomocu kojeg se skrobne materije pretvaraju u slatkukominu,sposobnu za alkoholno vrenje. Skrob je ugljeni hidrat sadrZan u celijama mnogih biljaka.Najvazniji izvori skroba su zitarice (psenica, kukuruz, pirinac) i krompir. Inulin - polisaharidsastavljen od fruktoze, Gluten - upotrbljava se za proizvodnju dijabeticarskog hleba.6. Masti i ulja iivotinjskog porekla (vrste, osobine i upotreba)

Masti i ulja su organska jedinjenja i spadaju u grupu Iipida. Po hemijskom sastavu su estri glicerola i visih masnih kiselina. Nezasicene masne kiseline daju ulja, dok zasicene masne kiseline daju masti. U mastima i uljima se nalaze vitamini i provitamini, fosfatidi, koji su znacajni za razvoj Ijudskog organizma. Koriste se kao namirnice, u industriji sapuna, mazivnih ulja, boja i lakova. Svinjska Mast- je bledo zute boje,dobija se iz masnog tkiva i trbusno9 sala, koristi se za ishranu. Od masnog tkiva oko creva, unutrasnjih organa za tehnicke potrebe. Zivinska mast- nastaje od sala ugojenih gusaka(najpozatija), pataka, kokoski. Koriste se za ishranu i tehnicke potrebe. Mast goveda,ovaca i koza u sirovom stanju naziva se netopljeni loj. Iz loja se hladnim presovanjem moze ukloniti stearin pa se dobija proizvod OLEOMARGARIN (za dobijanje margarina). Mast od vune- dobija se pri pranju vune u tekstilnoj industriji. Gusta lepljiva masa neprijatnog mirisa, cijom rafinacijom s dobija Lanolin(koristi se u kozmetici, farmaciji, industriji sapuna). Mast od kostiju i kostane srZi, kao sporedni proizvod u industriji tutkala i zelatina. Neprijatnog mirisa, samo za tehnicke potrebe. Ulja od ribe i morskih sisara se dobijaju od masnog sala kita, tuljana(sitnih) i krupnih riba i jetre nekih vrsta riba. Ulje od papaka i nozica -dobija se ekstrakcijom od isitnjenih delova, koristi se za podmazivanje.

7. Masti i ulja biljnog porekla (vrste, osobine i upotreba) Biljna ulja i masti dobijaju se od plodova i semena biljaka uljar ica. Seme se cisti, sortira, susi i Ijusti. Iz ovakvog semena, ulje se izdvaja presovanjem usitnjenih semenki ili samlevenih plodova . Drugi naCin dobijanja ulja je ekstrakcija iz usitnjenih biljnih delova-dobija se Sirovo Ulje (Vrste

Page 3: Poznavanje Robe

akrilnih polimera i dr. Epoksidni premazi- na bazi epoksidne smole. Epoksidne smole su poliestri na cijim se krajevima nalaze epoksi grupe, kao reaktivne grupe i sekundarne hidroksilne grupe po duzini lanca. Akrilni premazi-na bazi akrilnih polimera, akrilni polimeri su polimeri na bazi akrilne kiseline i njenih derivata. Vodeni premazi- kojise ne razreduju organskim rastvaracima, vec vodom. Bezbojni premazi-Iakovi deluju kao obojeni pigmenti, daju izvesnu zastitu drvetu, povecavajuci time trajnost premaza. Rastvaraci i razredivaci u premaznim sredstvima imaju samo prolaznu funkciju.Primenjuju se iskljucivo kod tehnickih premaznih materijala.

26. Plasticne mase (vrste, osobine i upotreba)Plasticne mase su materijali koji se u odredenim temperaturnim granicama,pod uticajem mehanicke sile mogu oblikovati i dobijeni oblik zadrZavatLPo hemijskom sastavu su visokomolekularna organska jedinjenja,pokazuju otpornost na vlagu i hemijske uticaje, male su specificne tezine i imaju dobre mehanicke osobine. Dele se na:Vestacke i sinteticke. Vestacke plasticne mase se dobijaju iz makromolekula koji se nalaze u prirodi na primer : na bazi celuloze(celofan,celuloid,celon,vulkanfiber), na bazi belancevina(galit, dobija se iz kazeina, alginati(od alginske kisel), na bazi belancevina biljnog porekla). Sinteticke plasticne mase nastaju povezivanjem malih molekula (monomera),u velike molekule(polimere) reakcijom polimerazacije.U procesu polimerizacije obicno ucestvuju molekuli jednog istog jedinjenja, a ako su razliciti molekuli proces se zove kopolimerizacija nastaju KOPOLlMERI. Polimerizacija moze biti: ADlCIONA(nastaju linearni molekuli); Adicija se vrsi direktnim spajanjem molekula i tako nastaju polietilen, polipropilen, poliizobutilen, polivinil, hlorid, polivinil acetat,polivinil, alkohol,poliakrilati, polistirol i dr. KONDENZACIONA(nastaju umrezeni molekuli); kondenzaciona i polikondenzaciona je proces povezivanja malih molekula, dva razlicita organska jedinjenja, koja sadrZe bar po dye aktivne grupe.Moze se odvijati Iinearno-nastaju TERMOPLASTICNE materije, ili u svim pravcima nastaju prostorno umrezeni molekuli TERMOSTABILNE materije. Tako nastaju poliamidi,polikarbonati, poliuretani, epoksidne smole, fenolne smole, poliestri, alkidne smole, aminosmole, polietilentereftalet-pet i drugo. Prema ponasanju na delovanje temperature, dele se na:Termoplasticne mase su sastavljene od linearnih polimera,zagrevanjem omeksavaju, pa se u toj fazi mogu oblikovati Hideformisati, mogu se pretapati. Termostabilne plasticne mase njihovim zagrevanjem dolazi do t rodimenzionalnog povezivanja i umrezavanja molekula, st~ izaziva dalje ocvrscavanje mase.

27. Kaucuk i guma (poreklo, vrste, osobine i upotreba) Kaucuk je sok dobijen zasecanjem kore biljaka u tropskim predelima, po hemijskom sastavu su polizopren. Lateks je beli sok dobijen zasecanjem kaucukovog drveta i sadrZi 30 - 40% kaucuka. Vrste kaucuka :Prirodni kaucuk se dobija koagulacijom lateksa, uz dodavanje sircetne lIi mravlje kiseline, pri cemu dolazi do izdvajanja kaucuka od drugih sastojaka lateksa. Na visim temperaturama je lepljiv, ana nizim je krt.Osetljiv je na benzin, biljne i zivotinjske masti a koristi se u proizvodnji gume. Sinteticki kaucuk se proizvodi od nekoliko osnovnih vrsta, (npr. Stirol butaden kaucuk, butaden kaucuk i dr.), koji se dobijaju od osnovnih monomera butadena i kopolimera stirola. Od ova dva sastojka pod posebnim uslovima uz dodavanje katalizatora nastaje LATEKS SINTETICKOG KAUCUKA. Modifikovani kaucuk je smesa prirodnog i sintetickog kaucuka. Regenerisani kaucuk se proizvodi od starih guma i druge stare gumene robe koji se dalje koristi za proizvodnju gumenih podova, obuce,ploca ... Pored isitnjenog (mastifikovanog ) prirodnog i sintetickog kaucuka, regenerisanog kaucuka (ponekad), za proizvodnju gume potrebne su i pomocne materije, koje podizu kvalitet gotovihproizvoda i produzavaju vek trajanja: Supor, Aktivatori, Antioksidanti, Plastifikatori, Punila,Boje.

Page 4: Poznavanje Robe

Vulkanizovana guma je:proizvod koji se dobija zagrevanjem nevulkanizo-vane gume uz dodatak sumpora na temp od 130 -150C. Vulkanizovane gume mogu biti: Meke (2-4% S) - prenosne trake, higijenski proizvodi, gume za tockove. Tvrde (do 50% S) - ebonit,izolatori, izrada alata

28. Proizvodi od drveta (vrste prema nacinu obrade i upotrebi)Drvo se deli na tri grupe: listopadno, cetinare, egzoticno ( ebonovo, mahagoni, africka kruska,kanadski bor),Drvo se sastoji od celuloze, hemiceluloze, lignina i smole.Celuloza cini osnovnu strukturu. Lignin je smesa organskih jedinjenja i ima vezivnu ulogu u gradi stabla. Ima ga vise u cetinarima a manje u liscarima. Prema nacinu upotrebe drvo se deli: drvo za tehnicku upotrebu; drvo za hemijsku preradu; drvo za ogrev. Tehnicko drvo se dobija mehanickom preradom drveta. Obrada obuhvata tesanje, rezanje, secenje, susenje, Ijuscenje. Mehanickom obradom drveta dobija se: Obla grada, tesano drvo, cepano drvo (daske), rezano drvo, Ijusteno drvo (furnir). Lepljeno drvo dobija se: lepljenjem vise slojeva drvenih elemenata, radi postizanja boljeh mehanickih osobina. Lepljenjem drveta dobijaju se: Sper ploce, panel ploce, ploce vlaknatice , ploce iverice. Ogrevno drvo- za ogrev, merilo kvaliteta je kaloricnost Drvo za hemijsku preradu- pod hemijskom preradom od drveta podrazumeva se suva destilaci j drveta, ekstrakcija tanina, proizvodnja celuloze iz drveta. Dobijaju se: Drveni ugalj, drvo za dobijanje ekstrakta tanina, drvo za preradu u celulozu Drvo se koristi za proizvodnju gradevinskog materijala ( kapci, prozori. .. .), drvene posude, alata i dr. PIuta se dobija od spoljne kore drveta hrasta plutenjaka.Zuto crvene boje laka je , ne upija vodu, dobar je toplotni i zvucni izolator. Anglomerisana pluta dobija se od komadica lomljene i mlevene plute koji se aglomerisu pomocu toplote i pritiska ili upotrebom vezivnih sredstava.

29. Celuloza(osnovne vrste i osobine), vrste papira (podela prema sastavu i upotrebi)Osnovna sirovina za proizvodnju papira je celuloza. Vrste celuloze su: Mehanicka drvna celuloza(drvenjaca), hemijska celuloza i poluhemijska celuloza.Mehanicka celuloza je proizvod mehanicke prerade drveta. Drvo se brusi, na taj nacin se sitni na vlakanca i snopice vlakana, razlicitih duzina i debljina. Prema vrsti drveta postoji bela i mrka drvenjaca. Bela se dobija od liscara koji ne sadrZe smole i boje. U toku brusenja, drvo se kvasi hladnom vodom. Mrka se dobija od raznih vrsta drveta. Hemijska celuloza se dobija hemijskom preradom drveta. Sitno izrezani komadici drveta kuvaju se pod pritiskom u rastvaracima koji ne rastvaraju celulozu a rastvaraju lignin, smole. Postoje dva postupka hemijske prerade drveta: kiseli ( sulfatni), alkalni ( natronski). Hartija nastaje ukrstanjem, spajanjem vlakana celuloze, kojoj se dodaju lepila, punila, boje i dr. Za slepljivanje vlakana celuloze koriste se tutkalo, skrobni lepak, kazein. Dorada hartije se vrsi: keljenjem, naknadnim povrsinskim bojenjem, premazivanjem kaolinom. Prema nameni:novinska hartija, stamparska, filter, svilasta ( cigaret papir, salvete), za pakovanje ... Karton se dobija od pulpe koja je spremljena za dobijanje hartije pa se izvlace deblji Iistovi ili se slepljuje vise listova hartije pomocu lepka.Karton je hartija mase vece od 150 gr/m2. Prema kvalitetu hartija i karton se dele na: visokokvalitetni bezdrvni, srednje fini omotni papir, karton. Prema masi : tanak, obican papir, karton ( mase preko 150 9 / m2).

30. Koia, krzno, njihovi proizvodi (poreklo, vrste, osobine i upotreba)Osnovna sirovina za kozarsku industriju su: sirove koze. Sirova koza se sastoji od potkozice, prave koze, potkoznog tkiva (mesina), sirova koza sadrZi 70% vode i 30% suve materije (58% proteina, masti,mine. Materije). Na kvalitet koze utice vrsta zivotinje, sa koje je skinuta koza, deo tela sa kog je skinuta koza, pol iuzrast zivotinje, klimatsko podneblje u kom je zivotinja gajena. Prema vrsti zivotinje od koje se dobijaju koze se dele na: Kru pne(od goveda, teladi, konja i bivola); Sitne (od ovaca, jagnjadi, koza i jarica); Svinjske (sadrze veti udeo masti, zbog cega se specijalno pripremaju pred stavljenje); Ostale koze-ostalih

Page 5: Poznavanje Robe

zivotinja, reptila (gustera, zmija, krokodila), jelenska, pseca, foke, kunici.Prerada koze obuhvata 3faze:pripremu, stavljenje, doradu. v •

U fazi pripreme, sa koze se odstranjuju suvisni delovi: dlake, pokozica, meslna sa unutrasnJe strane. Stavljenjem koza postaje otpornija na raspadanje, povecava se fizicka jacina, nepromocivost na vodu.Stavne materije mogu biti: biljna stavila, mineralna stavila, masna stavila, hemijska stavila. Stavljena koza ide na doradu i moze biti : Mehanicka dorada obuhvata ispiranje, peglanje, izravnavanje nabora, obrezivanje krajeva, brusenje, ujednacavanje debljine. Hemijska dorada obuhvata beljenje, bojenje, omeksavanje mascenjem, impregnisanje, lakiranje. Za proizvodnju obuce ( donska koza i koza za lice) kao koza za lice najvise se koristi Teleci boks, koji moze dalje da se doraduje utiskivanjem sara, tako da se dobija sargirani boks.Koriste se jos i nubok, antilop (velur), sevro, sevret, napa, safijan, semisovane koze, pergament. Lakovane koze - ustavljene koze premazane lakom. Presovana iIi vestacka koza trgovacki naziv je KONIT- dobija se od otpadaka prave koze koji se medusobno povezuje nekim vezivnim sredstvom ili presovanjem mehanickim putem. Cepana koza - dobija se od sirove debele koze, koja moze da se rascepi na dva sloja. Krzno se dobija skidanjem sa tela zivotinje i obradom na nacin koji je skoro identican sa obradom koze. Kada se skine koza sa dlakom konzervise se na isti nacin kao i koza, sa tim st~ se mora voditi racuna 0 dlaci da se ne osteti, zbog cega se krzno posipa sredstvima protiv moljaca. Da bi se krzno ocuvalo najvise se koriste stavne materije, a izbegavaju se biljne zbog pigmenta. Jako su cenjena krzna jagnjadi - Karakul, ovaca - Astragan, Nerc - od vrste kune, cincile, pacova, Iisice, leoparda, jaguara, risa, dabra, vidre, medveda, lasice. Vestacka krzna dobijaju se lepljenjem ili usivanjem prirodnih, ili sintetickih vlakana na podlogu. Podloga moze biti koza slabijeg kvaliteta, tkanine, plasticne mase i dr. Izraz vestacka krzna koristi se za krznene tkanine koje su sasvim drugaciji proizvodi. One se dobijaju procesom tkanja ili pletenja, imaju izvucen flor. Doradom flora se dobijaju razneimitacije krzna, bojenjem ili kovrdzanjem.

31. Tekstilna vlakna iivotinjskog porekla (vrste, osobine i upotreba) Prema poreklu tekstilne sirovine dele se na: prirodne, vestacke i sinteticke. Tekstilna vlakna zivotinjskog porekla su svila, vuna i ostale dlake (kozja, kamilja i zecija). U svilu spadaju prirodna vlakna od sviloprelje, divlja svila, morska svila, paukova svila i svila od mrava. Prirodna svila se dobija od caure bube sviloprelje. Svilena buba se hrane Iiscem belog duda i nakon mesec dana pocinju da se stvaraju caure.Gusenice luce dye niti koje su po sastavu belancevine i omotava ih lepkom(sericin).Posle 2-3 dana caura je gotova, caure se skupljaju, ubijanje lutke vrsi se toplotnim vazduhom.Nakon toga vrsi se kvasenje vodom da bi se omeksalo odmotavanje. Sirova (grez) svila dobija se odmotavanjem caure, i njeno vlakno je belo ili zuto, kruto zbog lepka,st~ inicira rastvaranje lepka(degumiranje svile).Floret svila iIi sap dobija se od otpadaka caure skinutih sa gornjeg sloja caure. Buret Svila dobija se rascesljavanjem unutrasnjeg ostatka svile. Vuna se dobija sisanjem zivih jagnjadi i ovaca, Tabacka vuna se dobija skidanjem dlaka sa uginulih jagnjadi i ovaca. Odmascivanje se vrsi pranjem u toploj sapunici, rastvoru baze a zatim hladenjem. Karbonizacija je naredni korak u preradi vune. Vuna se potapa u rastvor mineralnih kiselina i njihovih soli Cime se skidaju biljne neCistoce i dobija karbonizovana vuna. Postupci kojima se vuna moze doraditi su: vlacanje (vlacana vuna);cesljanje (cesljana vuna); predenje (predena vuna).Vuna moze biti bela, siva, zuckasta, crna. Po hemijskom sastavu je belancevina, sporo sagoreva uz jak miris. Vuneno vlakno postojano je prema razblazenim mineralnim kiselinama, osim prema azotnoj kiselini. Rastvori baza je razaraju. Na temperaturi od 130C vuna zuti. Ostale dlake (kozja, kamilja i zecija), dele se na: fine i grube Fina zivotinjska dlaka je od angorskih i kasmirskih koza, kamilja dlaka, dabra, angorskih zeceva Gruba zivotinjska dlaka je iz repa i grive goveda i konja . Ove dlake u kombinaciji sa vunom koriste se za izradu specijalnih tkanina koje su grube, jake i elasticne.

Page 6: Poznavanje Robe

32. Tekstilna vlakna biljnog porekla, fina i gruba (vrste, osobine i upotreba) Tekstilna vlakna biljnog porekla poticu sa razlicitih delova biljaka: semena, ploda, Iista, stabljike. Pamucno vlakno dobija se iz pamuka, plod pamuka je u vidu caure u kojoj se nalaze erne semenke obavijene belim dugim elasticnim vlaknima-pamukom. Pamucni linters jesu slepljena kratka vlakna duiine 5mm koja se dobijaju odvajanjem sirovog pamuka od semena. Mercerizacija je postupak potapanja pamuka u rastvor gde on bubri i postaje cvrsci i malo elasticniji, dobija sjaj, malo se skuplja, tako se poboljsavaju osobine pamuka. Na triistu postoje indijski , americki, kineski i evropski pamuk. Svako pamucno vlakno sastavljeno je od ciste celuloze, dobre osobine su jacina na kidanje, elasticnost, boja, sjaj.Hidroskopno je razaraju ga vruce mineralne kiseline, a Azotna kiselina sa njim gradi nitrocelulozu.vlakna veoma dobro primaju boju. Koristi se za izradu prediva, tkanina, konca ... Vlakna lana se nalaze u stabljicipa je vaino da se vlakna odvoje od stabljike. Trljani lan se dobija tako st~ se stabljike lana stavljaju u toplu vodu i razlicite rastvore da bi omeksale, tada dolazi do rastvaranja biljnog lepka cime se oslobadaju celulozna vlakna, stabljike lana se vade iz vode, suse, lome i trljaju da bi se odstranio odrvenjeni deo. Kotonizacija je savremeni nacin da se lanena vlakna oslobode drvenastog dela stabljike. Sirovi lan se prvo kuva u rastvoru natrijum hidroksida, potom se tretira rastvorom natrijum karbonata i na kraju se neutralise rastvorom neke mineralne kiseline. Nakon toga, vrsi se ispiranje i lan se sa lakocom oslobada iz stabla. Ovim postupkom dobijaju se svetlija meksa i sjajnija vlakna. Posle vlacenja i cesljanja od lana se proizvode razna prediva za izradu odece, jakih tkanina (cirade) ... Ramija je vlakno sa stabljike istoimene biljke. Upotrebljava se za izradu uiadi, ambalaie, prediva i dr. Konoplja je zeljasta biljka. Njeno vlakno je biljnim lepkom vezano za odrvenjeni deo biljke, sa koje se skida kao lan, metodom kvasenja u vodi. Vlakna se preraduju grabljanjem na metalnim cesljevima pri cemu nastaju duga, jaka, paralelnavlakna(kudelja) imala kolicina kracih (kucina).Manola- vlakna se dobijaju od vise vrsta razlicitih biljaka, iz porodice banana. Vlakna su duga 2m, jako hidroskopna, sjajna, koriste se za izradu salova, sesira, pantljika ... Juta je vlakno iz stabla istoimene biljke (Indija), Stabla se reiu u odredeno doba godine i preraduju se kao lan. Vlakna su meka, bledo iute boje, velike jacine na kidanje, od njih se proizvodi materijal za ambalaiu, dekorativne tkanine i dr. Agava- vlakna se dobijaju sa lisca raznih tropskih biljaka (kaktusa, ananasa ...). Koriste se za izraduuiadi, pletene i korparske proizvode.Kokosova vlakna se dobijaju od kokosovog oraha. Vlakna su iuto-mrke boje, gruba, duga do 30cm. Jaka su i hidrofobna. Od njih se izraduju tepisi, otiraci, konopci, ambalaia i dr.

33. Vestacke teksti/ne sirovine(poreklo, vrste, osobine i upotreba)Vestacka vlakna se dele:

- na bazi celuloze ( na bazi estara celuloze i na bazi regenerisane celuloze)- na bazi belancevina ( iivotinjskog i biljnog porekla)

Vestacka vlakna koja se dobojaju se od vestackih plasticnih masa na bazi celuloze, nazivaju se i vestacka svila. Najpoznatiji su: Viskoza- dobija se iz celuloze iz drveta, koja se potapaju u rastvor natrijum hidroksida , cime se dobija ALKALI CELULOZA, koja se mesa sa ugljendisulfidom i dobija se viskozna masa koja se izvlaci u niti. Vlakna prolaze kroz rastvor sumporne kiseline i soli, pri cemu ocvrscavaju. Vlakno je po sastavu Cista celuloza i higroskopno je. Bakarna svila- celulozno vlakno, celuloza se dobija iz pamucnog lintersa, tretiranjem rastvorom bakarnih soli. Ispreda se u tanke niti, bele boje, meke. Ovo vlakno se lako odriava, higroskopno je ( upija vodu, znoj u letnjim danima). Koristi se za izradu tkanina, haljina, esarpi. .. Acetatna svila-proizvodi se od pamucnog lintersa. Ispredeno vlakno je celulozni acetal. Koristi se za izradu tkanina, haljina, rublja Nitrocelulozna svila- dobijala se od pamucnog lintersa. Zbog velike sklonosti ka sagorevanju,danas ne proizvodi.Vestacka vlakna na bazi belancevina

Page 7: Poznavanje Robe

Najpoznatije je vestacko vlakno dobijeno iz kazeina mleka -GALlT. Ispreda se kao beskrajno vlakno, koje kasnije moze da se iseca na manja vlakna, koja odgovaraju duzini vune . Na taj nacin dobija se - KAZEINSKA VUNA. Slicna je vuni, ima manju jacinu na kidanje. Najcesce se koristi u mesavini sa prirodnom vunom kod raznih tkanina. Od belancevina biljnog porekla takode se proizvode vestacka vlakna, npr. iz kikirikija i kukuruza. Vlakna su slaba na kidanje, pa se koriste kao dodaci prirodnij vuni. Od odredenih vrsta morskih algi proizvode se ALGINATSKA VLAKNA

34. Sinteticke tekstilne sirovine Sinteticka vlakna, slicno kao i plasticne mase, nastaju procesom polimerizacije i polikondenzacije. Polimerizacijom se dobijaju termoplasticna vlakna, otporna na hemikalije i vlagu. Najpoznatija su:Polivinilhloridna (PVC) vlakna-kvalitetna, otporna na vlagu i hemikalije, nepostojana na visokimtemperaturama. Koriste se za izradu zastitnih odela, za hemijsku industrijuPoliakrilonitritna (orlon) vlakna-jaka, meka, otporna na hemikalije, za izradu odece, razlicitihprekrivacaPolietilen i polistiren vlakna- za izolaciju, za presvlacenje sedista u autobusima i vozovima Polikondenzacijom se najcesce dobijaju sledeca vlakna: Poliamidna vlakna- fabricka imena su: najlon, perlon, grilon rilsan i dr. Poliestarska vlakna-fabrica imena su: terilen, tergal, dakron, Poliuretanska vlakna- elasticna su, sluze za proizvodnju likre (poliuretansko vlakno je obavijeno poliamidnim vlaknom) Nimeracija prediva, oznacava finocu prediva, jedinica je TEX. Uedinica za linearnu gustinu koja odgovara masi 1 km prediva). DEN-jedinica, koja oznacava masu od 9 km prediva.

35. Keramika i proizvodi od keramike Tokom vekova GLlNA je bila osnovni materijal za dobijanje keramickih proizvoda, pa su se iz tog razloga pod keramikom podrazumevali iskljucivo proizvodi na bazi silikatnih sirovina. Ukoliko zelimo da naglasimo osnovni hemijski karakter dominantne faze, podela glasi:

- oksidna keramika, - silikatna keramika, - nitridna keramika, - karbidna keramika.

Polazna sirovinska mesavina za tradicionalnu keramiku gotovo uvek sadrZi tri komponente: - glinu, kao osnovnu plasticnu sirovinu, - topitelj, koji regulise rezim toplotne obrade i - oposcivac, kojim se smanjuje plasticnost i olaksava operacija susenja i oblikovanja.

Tehnoloski postupak proizvodnje keramike obuhvata sledece faze: 1. Priprema sirovine 2. Oblikovanje 3. Susenje 4. Pecenje

Nakon pecenja sledi faza dorade, koja se sastoji npr. od: Glaziranja- posle prvog pecenja na proizvod se nanosi glazura, pa zatim ide na drugo pecenje Gledosanje- vrsi se natrijum hloridom kojim se predmeti posipaju pre pecenja Povrsinska dorada-obelezavanje, oslikavanje i bojenje Porozna keramika ima supljikavu strukturu zbog cega propusta tecnosti i gasove . U tu grupu proizvoda spada:

- grncarija ( od i1ovace)- proizvodi koji se koriste u gradevinarstvu (cigle, crep, .....)

Vrste porozne keramike su: fajans, majolika Neporozna keramika ima kristalnu strukturu, a ne supljikavu tj. staklastu . Neporoznu keramiku tine: porcelan, kamenina Porcelan se proizvodi od fine preciscenog kaolina, feldspata kao topitelja i kvarcnog peska.Porcelan se deli na meki i tvrdi. Kamenina ima veliku tvrdocu, proizvodi se od mesavine kaolina, feldspata, porcelanskog krsa. Neporozna je, tamne ili svetlo zute boje. Koristi se za izradu gradevinskih sanitarnih uredaja, cevi, plocica, laboratoriskog hemijskog posuda ...

Page 8: Poznavanje Robe

36. Staklo i proizvodi od stakla Staklo je smesa silikata u amorfnom stanju. Tvrdo je, krto i prozirno. Nema odredenu temperaturu topljenja, zagrevanjem se otapa u jednom duzem intervalu i u toj fazi je mogu6e njegovo oblikovanje. Sirovine za proizvodnju stakla su kvarcni pesak i krecnjak ( kalcijum karbonat). Za dobijanje razlicitih vrsta stakla dodaju se razlicita jedinjenja, npr. za natrijumovo staklo-natrijum, za olovno stako- jedinjenja olova, Smesa za proizvodnju stakla zagreva se na visokoj temperaturi, zatim se hladi na radnu temperaturu (700-BOOC) i na toj temperaturi se vrsi oblikovanje stakla, slede6im postupcima: duvanjem ( mehanickim putem)- dobija se suplje staklopresovanjem - oblikuju se predmeti pom06u kalupa, cime se dobijaju cinije, pepeljare, vazeIivenjem- staklena masa se izliva na ravne stolove, koji imaju izdignutu ivicu koja odreduje dimenzije ploce, koje se dalje mogu doradivati. Izrada posebno finog stakla koje se dalje ne mora doradivati, vrsi se na slede6i nacin: valjanjem- staklena masa se propusta kroz sistem valjaka pa se dobijaju staklene ploce razlicite debljine. izvlacenjem- staklena masa se izvlaci izmedu velikog broja parova azbestnih valjaka u vertikalnom ili horizontalnom smeru. Staklo ravnih glatkih zidova izvlaci se u vertikalnom smeru a staklo reljefne povrsine i armirano staklo izvlace se horizontal no PLlVAJUCE STAKLO ( float staklo) nastaje kada se staklena masa (700-BOOC) izliva na vecistopljeno olovo.lma izrazito ravne, paralelne povrsine, st~ mu omogu6ava da idealno propustasvetlost (za vitrine, opticke instrumente, ogledala )Kaljenje stakla je zagrevanje prethodno dobijenog stakla na temperaturu og 600-700 C, koje sezatim naglo hladi u struji vazduha. Kaljeno staklo je dosta tvrdo i krto, pri udaru se lomi na sitnekomade sa zaobljenim ivicamaVrste stakla prema sastavu:

- natrijumovo staklo ( obicno)- kalijumovo staklo- kalijum-olovno staklo ( sadrz.i 50% olova)- koristi se za izradu imitacije bisera ( staklenaperla se prevlaci bisernom esencijom koja se dobija od krljusti )- stras-staklo ( imitacija brilijanata)- bor-aluminijumovo staklo (za lab posude)- bor-silikatno staklo ( za lab posude)

{- 37. Plemeniti metali, biseri drago kamenje (osobine i upotreba)Biseri su proizvodi prirodnog izlucivanja morskih i slatkovodnih mekusaca (ostriga i bisernih skoljki). Okruglog ili kruskastog oblika su, razlicitih veliCina, sedefastog sjaja. Sastoje se od kalcijum karbonata presvucenog rozastim materijalom (conhiolin). Obicno su beli a mogu biti osenceni i obojeni (sivi, crni, purpurno crveni, crveno zuti, zuti ili plavi). Mogu se kultivisati pricvrs6ivanjem zrnca sedefa u kesu isecenu od omotaca jedne ostrige, unosenjem kesice u tkivo ostrige. Kultivisani biseri se razlikuju od prirodnih pom06u ispitivanja X-zracima. Vrste bisera: Slatkovodni, Ak0tfa, Juinomorski biseri, Tahiti.Drago i poludrago kamenje su rude (minerali), koji se zbog svojih svojstava upotrebljavaju za >,

izra~~ nakita, .ukrasa ili u i.ndustrij.i.~~jsig~r.niji ~.aCinra~liko~anja drago.g k?menja ?d. ostali.~ jehemljska analrza. U praksl se konstl Identlflkaclja tvrdoce mlnerala. Najvecu tvrdocu Ima dljamant, e;, .-.~Ipotom safir i rubin. Rubin, safir i smaragd su u obliku malih valjaka ili kuglica kruskastog oblika.PODELA dragog kamenja: prvog reda (dijamant, korund, beril spinel i krizoberil); drugog reda (dragi opal, cirkon, topaz, krizolit); treceg reda (granat, turmalin, tirkiz, vezuvijan);cetvrtog reda (Iabradorit, kremen iIi belutak, ortoklas). DIJAMANT-najtvrdi i najskuplji kamen.Sastoji se od cistog ugljenika u kristalnom obliku. Bezbojan je i bistar i st~ je prozirniji cena mu je ve6a. Meri se karatima /1 karat=205 miligramal. Brilijant je brusen tako st~ je gornji deo sastavljenod 32 fasete i ploCice i donji deo od 24 fasete i siljka. Poludrago kamenje obuhvataju slede6e vrste: lazurit, hematit, malatih, serpentin.

..,JI...,

Page 9: Poznavanje Robe

Metali se odlikuju metalnim sjajem, visokom provodljiviscu elektriciteta i toplote, kao i kovnoscu. ~~i metali, izuzev zive, su na obicnoj temperaturi, pod normalnim pritiskom cvrste materije . Prema bOJI, metale delimo na

- crne ( gvozde i njegove legure-celik, ferolegure, mangan i hrom) , '-. ,- obojene metale .t

Prema postojanosti na vazduhu, vlazl I h~ml~aIlJam~, de~lmo Ih ' ~.- plemenite metale (zlato, srebro, platlna I metall latlnske ru e Zlva se nalazl na prelazu izmedu plemenitih i prostih metala, a aluminijum, hrom, nikal i kalaj su postojani na vazduhu, all se ne ubrajaju u plemenite metale. - prosti metali- slabo otporni prema delovanju hemijskih jedinjenja, na vazduhu se prevlace tankim slojem oksida ( gvozde, bakar, olovo, molibden, mangan )

Prema specificnoj tezini metale delimo na - lake metale -imaju spacificnu tezinu manju od 3,8 ( litijum, kalijum, natrijum, magnezijum,aluminijum )- teske metale- imaju spacificnu tezinu vecu od 3,8 ( zlato, srebro, ziva, bakar, gvozde, platina, olovo, cink, nikal, kobalt.. )

Zlato je zute boje, meko je, obraduje se izvlacenjem ivaljanjem. Veoma je mekano i legira se sa mnogim metalima. Legure zlata i srebra - u juvelirstvu, zlata i bakra - u juvelirstvi i kod izrade novca. Rastvara se u carskoj vodi. Oobro provodi toplotu i elektricitet. Na triistu se pojavljuje u vidu praha, zrna, grumenja, zice, profila, ploca, folija.Belo zlato - legura zlato, bakar, nikal,( sa malo cinka i magnezijuma). Srebro - je bele boje, sjajno. Meko je, dobar je provodnik toplote i elektriciteta. Posto je meko, obraduje se kovanjem ili izvlacenjem, valjanjem (filigranska zica duzine 1 km ima masu 1g). Sluzi za prevlacenje predmeta i drugih metala. Rastvara se u azotnoj kiselini, a u sumpornoj, tek uz zagreavanje. Lako se legira sa drugim metalima, pa se dobijaju razlicite legure srebra. Platina - je najplemenitiji metal, srebrnasto sive boje, meka je lako se preraduje u listice ili izvlacenjem u zice. Ne tamni na vazduhu, otporna je prema kiselinama ( osim carske vode). Sa teskim metalima gradi legure. Na triistu se nalazi u vidu praha, zrna, grumenja, zica, profila, ploca, folija. Koristi se u juvelirstvu, stomatoligiji, izradi hiruskih instrumenata. Platina u vidu praha ima ulogu katalizatora u hemijskim reakcijama, za izradu igli za injekcije.

-t 38. Gvoide, celik i fero/egure(osobine, legiJre i upotreba)Gvozde se u prirodi nalazi u obliku fero legura (hematit,limonit,siderit,magnetit,pirit...) Oobija setermickom obradom ruda gvozda u visokim pecima uz odgovarajuci tehnoloski postupak. Nakon iZdvajanja sirovog gvozda, ostaje zgura (sljaka) Sirovo gvozde sadrii ugljenik, silicijum, mangan,sumpor i fosfor. Podela prema nameni: sirovo gvozde za livenje i za proizvodnju celika . Prema boji: sivo (sadrii do 4% ugljenika i jedino moze da se ob raduje Iivenjem) sivi liv; ~o ~irovo gvozde (sadrzi do 3% ugljenika i obraduje se valjanjem,koristi se za proizvodnju ceTIJ<'8). Celik je gvozde sa poboljsanim mehanickim osobinama. Celik se proizvodi duvanjem zagrejanog vazduha kroz rastopljeno sirovo gvozde, pri cemu primese sagorevaju. Proces se vrsi u konvertorima. U sirovo gvozde dodaje se jos i stare gvozde ili topitelji (simens-martenov postupak). Topitelji se dodaju rudi, da bi vezali primese koje se u njoj nalaze i sa kojima cine zguru. Prema hemijskom sastavu celik se deli na

- legirani - nelegirani ( ugljenicni)

Legirani celici se proizvode od obicnog celika, kome su u odredenoj koliCini dodati mangan , hrom, silicijum, molibden, nikal, aluminijum, bakar, olovo, sumpor, fosfor. Ugljenicni celici sadrie od 0,6-1,9% ugljenika. Vise ugljenika znaci da su celici tvrdi i cvrsci, manje ugljenika znaci da su plasticniji i zilaviji. Prema nameni celici se dele na

- konstruktivne i - alatne

Prema koliCini dodatih sastojaka celici se dele na - niskolegirane ( do 5% legirajuCih elemenata)- visokolegirane ( preko 5% legirajucih elemenata)

Page 10: Poznavanje Robe

t

Celik se mehanicki obraduje plasticnom deformacijom na topic ( valjanje, kovanje, vucenje), obradom na hladno ( savijanje, falcovanje-rucno ili mehanicko savijanje ivica limova koji spajaju). Fero-Iegure- su legure gvozda koje su neupotrbljive za kovanje, koriste se kao dodaci u proizvodnji dr.ugih legura, kao dezoksidansi, sredstva za ods~mporava~je i sI. Upotrebu ,ucr,:\oj me:talurgiji. c'\a-rWt

\~\-tU\~ 41.. ~ ~C\UA \'-e \l- tfI~\i€ t'~~: iJ~ Wt..~~(, Cl; kLt~~ I ? >: f0cV°f I ffitJ~'Jdb.r~.fit) loy'39. Bakar (osobine, legure i upotreba) Bakar se u prirodi nalazi u vidu ruda. Bakar je svetlocrvene boje, sjajan, otporan prema koroziji. Na suvom vazduhu prevlaci se slojem crnog oksida koji ga stiti od dalje oksidacije. Na vlaznom vazduhu prevlaci se zelenom patinom koja ga stiti od dalje korozije. Bakar je mek i tegljiv, dobar provodnik toplote i elektriciteta, pa se koristi za proizvodnju dalekovoda. Dobijanje iz halkopirita pirometaluskim postupkom koji je veoma slozen zbog prisustva velikog % primesa. Halkopirit se prii na aparatu za sinterovanje i dobija se prienac koji se dalje to pi u peci i dobija se bakrenac (bakarni kamen) i zgura (nus proizvod). Bakrenac se u bubnjastom konvertoru oksiduje i dobija se sirovi (blister) bakar, sa 97% bakra, ali koji nije dovoljno cist, tako da se vrsi dalja rafinacija u plamenoj peci gde zaostale primese oksiduju i dobija se anodni bakar (koji sadrZi 98-99% bakra).

l'/tP~i\ '.. ~ ANODNI BAKAR se dalje elektroliticki preCiscava da bi se oslobodili plemeniti metali i elektroliticki),? iI'- r<r~t/'~~~

-+

) bakar (koji sadrii 99.98% bakra). Koristi se za bakarno posude, za izradu rezervoara, tankova uprehrambenoj i pivarskoj industriji. Legure bakra - bakar se dobro se legira sa drugim metalima pricemu se legure bakra najvise koriste u undustriji. Najpoznatije legure su: mesing (bakar i cink zaizradu umetnickih predmeta), bronza (bakar i kalaj za izradu umetnickih predmeta), novo srebro (bakar, nikal i cink u brodogradnji za propelere, parne slavine, za izradu pribora za jelo ... ). OBLlCI bakra i legura, prah, Ijuspice, granule, sipke, profili, Iimovi. ..

40.Aluminijum (osobine, legure i upotreba)Aluminijum je najrasprostranjeniji metal u prirodi. Nalazi se u obliku rude boksit iz koje se dobija. Proizvodnja se vrsi u dye faze: 1- boksit se preciscava od primesa da bi se dobio cist aluminijumoksid (glinica) koja sadrZi 99.5% aluminijuma i mali % gvozda, sumpora i dr. 2- iz oksida sepretopljavanjem izdvaja cist metalni aluminijum (99.9% alumin). Karakteristike:metal male gustine,srebrne boje, mek, obraduje se valjanjem i kovanjem. Dobar je provodnik toplote i elektriciteta ali manje od bakra. Na vazduhu je vrlo postoja, prevlaci se slojem neporoznog oksida koji ga stiti od dalje oksidacije. Zbog male gustine koristi se u avio i auto industriji, gradevinarstvu, za ambalazu uprehrambenoj industriji. Legure-Iegira se mnogim metalima (magnezijum, bakar, nikal, mangan)koji mu povecavaju cvrstocu, tvrdocu, otpornost prema koroziji.Legure su nemagnetne pa se koriste za izradu mernih instrumenata.

41.Motori sa unutrasnjim sagorevanjem (pode/a osobine i upotreba)Dele se na:

1. Motori na paljenje pomocu svecice2. Motori na paljenje pomocu kompresije

~ .1-)

~I""

\ \).

J. 1 ~~0IJ(.

-\-

Klipni motori sa unutrasnjim sagorevanjem na paljenje pomocu svecica, imaju sledecedelove: cilindar, klip, klipnjaca, radilica, zamajac, usisne i izduvne ventile. Ovi motori koriste ekspanzionu snagu zapaljive smese goriva i vazduha koja sagoreva u cilindru. Osobina je da imaju sveCice za paljenje u glavi cilindra i elektricnu opremu koja sluzi za napajanje strujom visokog

.napona. U njima se hemijska energija goriva pretvara u snagu i toplotu, koje se zatim pretvaraju u mahanicki rad. Sluzi za pogon elektl:generatora, pumpi, kompresora, za pogon automobila,

vazduhoplova, poljoprivrednih masina.Dizel .motori su k~ipni mot~ri s~ u~~trasnji~ sagorev~njem ~a p~IJenje pomoc~ ko~presij~. Imaj~sledece delove: cllmdar, kllp, kIJpljaca, radlllca, zamaJac, uSlsne I Izduvne ventile, all nemaJu sveclce za paljenje, vec se gorivo pali putem kompresije. Gorivo se u komori za zagrevanje ubrizgava pomocu pumpe gde se pali spontano u prisustvu sabijenog zagrejanog vazduha (teska ulja od nafteili uglja). Poludizel motori sa kompresionim paljenjem rade pri nizoj kompresiji. Da bi se pokrenuli, glava cilindra treba prethodno da bude zagrejana grejacem. Dizel motor sluzi: za pogon mo tornih vozila, traktora, brodova, u elektranama.

42. Kompresori, vakum pumpe i ventilatori

Page 11: Poznavanje Robe

Kompresori su uredaji koji sluze za manipulaciju gasom. Sluze za dobijenje gasa pod povecanim pritiskom. Mogu biti razlicite konstrukcije: klipni, centrifugalni, aksijalni,rotacioni. Pri povecanju pritiska, povecava se i tempreatura, pa se moraju hladiti, obicno vodom ili vazduhom. Kompresovani vazduh se moze korisiUi u raznim granama industrije, moze ici direktno u proces III

se cuvati u rezervoarima. Vakum pumpe su uredaji koji omogucavaju prevodenje gasova na pritiske mize od atmosferskog, odnosno transportuje gas sa nizeg na visi pritisak. Po principu rada se ne razlikuje od kompresora , razlika je u tome st~ se vakum pumpe prikljucuju na usisnom delu za sudove u kojima treba da se stvori potpritisak (vakum) razlicitog stepena evakuacije. Na usisnom delu, otvori za prolaz gasa su veci. Po konstrukciji_mogu biti: klipne,mlazne,rotacione. Upotreba u tehnoloskim procesima gde se zahteva evakuacija vazduha (ind.sijalica, elektronskih cevi, kod specijalnih zatvaranja, u hemijskoj industriji). Ventilatori su uredaji koji sluze za obezbedenje cirkulacije vazduha, bez promene njihovogpritiska. Podela prema konstrukciji: ventilatori koji usisavaju (uvlace) gasove i ventilatori kojipostiskuju (duvaju) gasove. Upotreba: za stvaranje strujanja vazduha, za procese susenja uindustriji, za snizavanje temperature u domacinstvima.

-4 43. Aparati za rasprsivanje tecnosti i prahovaTu spadaju: [) aparati za gasenje pozara, @ pistolji za prskanje i slicni uredaji na rucni pogon, vezani za rezervoar u ~~e je materijal za Izbacivanje (boja, lakovi, ulja, plasticni materijali, cement, metalni prahovi..'{!VMasine za izbacivanje pare ili peska- sluze za skidanje oksida ili ciscenje metalnih predmeta, za graviranje ili izradu mat povrsina na staklu, kamenu, pOd~aVanjem predmeta dejstvu mlaza peska, metalnih brusnih materijala i dr. pod visokim pritisko ..~trcaljke, prskalice - koriste se za insekticide, fungicide, u poljoprivredi,hortikulturi. Mogu bi i rucni sa ili bez rezervuara kao sastavnih delova na rucni iIi nozni pogon.

+ 44. Friiideri (vrste i upotreba) Frizderi su rashladni uredaji za proizvodnju (u kontinualnom ciklusu) niskih temperatura sa nekim aktivnim elementima za hladenje, rashladnim fluidom koji od okoline oduzima toplotu i isparava a okolina ostaje rashladenja. Razlikujemo dva tipa: kompresioni- delovi su kompresor, kondenzator, isparivac. Komprsor prima ekspandirani gas iz isparivaca i pod pritiskom ga salje u kondenzator gde se hladi i ponovo pretvara u tecnost koja ide ponovo na isparivanje, cime nastaje kruzni ciklus. Isparivac je aktivni element za hladenje u kome se nalazi kondenzovano rashladno sredstvo koje propusteno kroz ekspanzioni ventil brzo isparava, apsorbujuci toplotu iz okolnog vazduha. Rashladni fluidi su hlorovani ugljovodonicl, apsorpcioni-rashladni fluid je tecni amonijak. Nema kompresor ali ima generator u kome se zagreva vodeni rastvor amonijaka. Dobijeni amonijacni gas se potiskuje (voda se odvaja), i prikulja pod pritiskom u kondenzatoru, kondenzuje se i odlazi u isp~ac gde oduzima toplotu i ponovo isparava, odlazi u apsorber, gde ponovo apsorbuje vodu i ponovo dobijamo tecni amonijak i ciklus se ponovo nastavlja .

.l.. 45. Uredaji za klimatizaciju Uredaji za klimatizaciju su uredaji za odriavanje zeljenih uslova tempeature i vlaznosti vazduha u zatvorenim prostorijama. Mogu imati i elemente za preCiscavanje vazduha. Upotrebljavaju se za klimatizaciju zatvorenih prostorija a takode i kod nekih industrijskih instalacija koje zahtevaju posebne atmosferske uslove (ind. tekstila, hartije, duvanska, prehrambena industrija ... ). Mogu biti opremljeni: vantilatorom ili duvaljkom sa motorom. Obicno imaju i precistace vazduha sa filterima koji je impregnisan ugljem a moze biti od tekstilnog materijala, staklene vune, celicneili bakarne vune, kroz koji prolazi vazduh, radi otklanjanja prasine. Takode mogu biti snabdeveni uredajima za automatsku kontrolu temperature i vlaznosti vazduha.

~ 46. Poljoprivredne masine, masine za ubiranje letine Poljoprivredne masine su masine bilo koje vrste, koje mogu imati razlicitu vrstu vuce. Mogu ihvuCi zivotinje, vozila (traktori) a mogu biti i montirane na vozilu (samohodne). Podela prema

Page 12: Poznavanje Robe

upotrebi: za obradu zemlje, za mlekarstvo, zivinarstvo, za pcelarstvo. Podela masina za obradu zemlje:

~ masine za pipremanje i kultivisanje zemlje u P?liowivredi. (pov~~rstvo,vo~~rstvo. ~.ortikultur~,sumarstvo): plugovi, drljace, tanjirace, aeratorl, kultlvatorl, plevlhce, kopaclce, maslne za seJanJe,sadenje i presadivanje, rasturaci dubriva; y. •

!l- ) masine za berbu, zetvu i vrsidbu, prese za baliranje slame i stocne hrane: travokosaclce I druge, masine za kosenje;

')/

t

+

+

X

masine za ubiranje polL proizvoda, za ubiranje leti~.e: znjevenje, v~denje pl?do~a iz zemlje, branje,vrsidba, vezivanje u snopove, odvajanje zrna od bllJake, presovanJe slame I stocne hrane.

47. Vrste masina alatljika za obradu metala deformacijomMasine alatljike koriste se za odredene operacije (deformacijom) i dele se na 3 grupe:1. za obradu metala i metalnih karbida,2. betona i kamena,3. drveta,tvrde plastike.To su stacionarne masine koje se montiraju na postolje koja mogu biti prosta ideo slozenih

sistema postolja. Podela prema nacinu obrade metala:1. masine alatljike koje vrse obradu materijala skidanjem materijala (pri cemu se stvaraju

otpaci-strugotine). Tu spadau:strugovi,busilice, glodalice, brusilice, za prosirenje otvora,rendisaljke, masonske testere, za poliranje;

2. masine bez skidanja materijala plasticnom deformacijom (masine za slobodno kovanje,masine za kovanje u kalupu pomocu kovackih cekica ili kovackoh presa, masine zasavijanje, presecanje, obradu i preradu zice-eksera, opruga ...

3.48. Generatori, e/ektromotori (vrste, osobine, upotreba)Elektricni generatori su masine koje proizvode elek. energiju, pretvaraju mehanicku energiju u elektricnu. Potrebnu mehanicku energiju daje pogonska masina (hidraulicna turbina, parne ili gasnaturbina, motor sa unutrasnjim sagorevanjem itd) koja zajedno sa generatorom cini agregat. Podela:1. generatore jednosmerne struje (dinamo masine),2. generatore neizmenicne struje (alternatori) koji mogu biti jednofazni,dvofazni i trofazni (sinhroni iasinhroni).Sastoje se od statora (montiranog u kuciste) i rotora (montiranog unutar statora).Elektromotori su masine koje elektricnu energiju pretvarju u mehanicku. Sluze za pogonnajrazlicitijih radnih masinam, uredaja i teh. postrojenja.Podela:

- na motore sa jednosmernom strujom (delovi:stator, rotor i kolektor) i- na motore sa naizmenicnom strujom (sinhroni i asinhroni). Sinhroni - rotor se okrece istom

brzinom kao i obrtno magnetno polje, asinhroni - rotor se okrece sporije od obrtnog magnetnogpolja.

49. Trensformatori i ispravljaci (vrste, osobine i upotreba)Transformatori su elektricni uredaji koji bez pokretnih delova, pretvaraju pomocu indukcije jednunaizmenicnu struju u drugu naizmenicnu struju, razlicitog napona. Sastoje se od dva ili vise namotaja izolovane zice namotanih preko laminiranog gvozdenog jezgra. Naizmenicna struja u jednom namotaju (primarno kola) indukuje naizmenicnu struju, obicno razlicite jacine i napona, udrugim namotajima (sekundarno kola). Koriste se u razlicite svrhe (merni transformatori zasmanjenje visokog napona i jake struje do zeljenog nivoa).Ispravljaci su uredaji u kojima se naizmenicna struja pretvara u jednosmernu uz istovremenu promenu i napona. Najvise se koriste u metalurgiji u galvanizaciji, kod tramvaja i trolejbusa (pretvaraju naizmenicnu u jednosmernu struju).

50. Baterije i akumulatoriBaterije su primarne celije i primarne baterije su hemijski izvori elektricne struje, koji proizvode elekt. energiju pomocu hemijskih reakcija (hemijsku u elektricnu energiju). Primarne celije sesastoje od jedne posude koje sadrzi elektrolit (kalijum hidroksid, natrijum hidroksid ...) u koji supotopljene dye elektrode. Anoda je obicno od cinka ili litijuma a katoda od zive,srebra,mangana

Page 13: Poznavanje Robe

biljnih ulja su: sojino, kikirikijevo, maslinovo, palmino, pamukovo, kokosovo itd). Faze prerade sirovog ulja su:

- Filtriranje ulja-odvaja se talog; - Uklanjanjem sluzastih materija - Susenje ulja-uklanja se voda.

Ovakvo ulje naziva se precisceno ulje i moze se poslati na trZiste. Kompletna rafinacija obuhvata :

- Neutralizaciju - uklanjanje slobodnih masnih kiselina- Dekoloraciju - filtriranje kroz aktivni ugalj- Dezodorizaciju - uklanjanje mirisa, propustanjem vodene pare kroz ulje.- Vinterizacija - uklanjanje cvrstih masti i voskova hladjenjem ulja.

Na ovaj nacin se dobija Rafinisano ulje.

8. Margarin i ostali proizvodi prerade masti, voskovi (vrste, osobine i upotreba) Najcesti postupak kojim se menja izgled i gustina masti i ulja je hidrogenizacija. Margarin je- vestacki proizvod koji treba da zameni kravlji maslac.Ranije su se za proizvodnju margarina koristile prirodne mast (svinjska mast, kitovo ulje) a danas se koriste hidrogenizovana biljna ulja(sojino, pamukovo, kikirikijevo ili palmino ulje) Margarin se dobija emulgovanjem biljnih ili zivotinjskih masti u mleku iIi vodi, uz dodatak emulgatora najcesci lecitin, koji olaksava emulgovanje masnoce u tecnost.Koristi se u ishrani i u prehrambenoj industriji. U prodaji se nalazi stoni, delikatesni, za kuvanje. Glicerin je nus proizvod razgradnje masti i ulja. Dobija se kao sporedan proizvod pri proizvodnji sapuna, kao i sintetickim putem.To je bezbojna tecnost slatkog ukusa i gusta.Koristi se za proizvodnju nitroglicerina, boja, lakova, lekova, plasticnih masa, kozmetike. Degra moze biti prirodna i vestacka, predstavlja ostatak od mascenja koze u ind. koza. Voskovi su estri alkohola i masnih kiselina.Nalaze se u biljnom i zivotinjskom svetu. Biljni voskovi dobijaju se iz lisca palmi, sa stabljika koja ih luci kao zastitu, ekstrakuje se iz kore nekih tropskih biljaka ili iz lisca pamuka,lana). Zivotinjski voskovi se upotrebljavaju za prevlacenje kartona,papira,koze kao zastita od vlage, zaizradu sveca,lekova,kozmetickih preparata. Najpoznatiji zivotinjski voskovi su:pcelinjivosak,lanolin,kineski vosak,spermaceti (ekstrakcijom ulja dobijenog iz potkoznih kanala glavateuljarke).

9. Seceri (vrste prema poreklu i osobinama)Seceri su organska jedinjenja iz grupe ugljenih hidrata.Vrste secera su:Saharoza - dobijaja se iz secerne repe itrske.To je disahaid koji se sastoji iz glukoze i fruktoze.Glu koza je grozdani secer, dobija se razlaganjem skroba iz zitarica ili krompira. (hemiski cistaglukoza naziva se dekstroza)Fru ktoza je vocni secer nalazi se u vocu i medu, koristi se za ishranu dijabeticara. Laktoza je mlecni secer, nalazi se u mleku sisara. Maltoza se dobija razgradnjom skroba, koristi se u farmaciji i za prihranu pcela. Invertni secer -predstavlja ekvivalentnu kolicinu glukoze i fruktoze sastojak je prirodnog i vestackog meda. Malto-dekstrini - predstavljaju mesavinu secera koja se dobija razgradnjom skroba}. Koren secerne repe se vadi iz zemlje, odnosi u fabriku i pere. Zatim se sitni i dobijaju se rezanci. Posle toga vrsi se izvlacenje secernog soka. Dobijeni dufuzni sok sadrZi 14% secera i necistoce zbog cega se vrsi preciscavanje difuznog soka uvodenjem krecnog mleka, zatim se uvodi ugljen dioksid koji neutralise sok uz talozenje preostalih necistoca.Dalje se sok se ukuvava dok ne pocne kristalizacija i dok se ne dobije gusta smesa kristala i tecnosti koja se zove secerovina, a koja se zatim centrifugira.Na zidovima centrifuge ostaju kristali secera. Sirovi secer je zuto-braon boje,neprijatnog mirisa i hidroskopan je, zato se on rafinise i zatim se vrsi beljenje. Kandirani secer nastaje kada se zasicen rastvor secera u vodi zagreva, pri cemu se secer topi. Nakon toga se vrsi hladenje i dobijaju se krupni kristali. Proizvodi od secera su: vestacki med - osnovni sastojak je invertni secer, Karamel - dobija se zagrevanjem kristal secera koji se topi, karamelise,razgraduje pri cemu se dobija viskozna masa mrke boje.

Page 14: Poznavanje Robe

Kada se napon izjednaci, celija je prazna. Primarne celije se mogu ponovo puniti. Kada se medusobno povezu dve ili vise primarnih celija (redno,paralelno), dobija se primarna baterija. Primarne celije se koriste kao izviori elekt struje za zvono, telefon, dzepne svetiljke ... Elektricni akumulatori su sekundarni izvori jednosmerne struje. To su punjive baterije. Jednosmerna struja prolazi kroz akumulator stva~uci hemijske promene (punjenje), a kada se prikljucci akumulatora prikljuce na sjpoljnje kolo, hemijska energija se pretvara u elekt. struju u spoljnjem kolu (praznjenje). Ova dva pocesa se mogu smenjivati za sve vreme trajanja kaumulatora. Akumulator se sastoji od posude u kojoj je elektrolit u koji su potopljene dve elektrode sa prikljuccima za spoljnje kolo. Posuda IT)oze biti podeljena u celije gde svaka od njih c ini akumulator za sebe. Celije su spojene zajedno u serije da bi dale veci napon. Vrste akumulatora: olovni akumulator :elektrolit je sumporna kiselina a elektrode su olovne ploce ili resetke koje sadr:ze aktivni materijal. Posude su od stakla,plastike, tvrde gume, ... ; alkalni akumulatori: elektrolit je kalijum hidroksid ili litijum hidroksid a elektrode mogu biti nikla(+} i

..-t

t

+

gvozda(-} ili nikla(+} i kadmijuma (-) .

51. Rucni alati

Pod rucnim alatima podrazumevaju se alati koji su konstruini dĄee prilikom rada dr:ze u ruci i da u sebi imaju ugraden motor. Ugradni motor moze bitif neelektricni· lektromotor ili vibrator . Alatke sa ugradenim neelektricnim motorom ubrajaju se : hidraulicne alat e, pneumatske a/atke i alati saugradenim motorom sa unutrasnjim sagorevanjem na paljenje pomocu kompresije. U tu grupu spadaju razlicite vrste pneumatskih alata za obradu metala, vibratori za beton, lancane testere i dr. Mogu biti za dr:zanje u ruci a mogu se koristiti i sa pomocnim uredajima za oslanjanje (tronosci,cekrci. ..). Od rucnih alata najvise se koristi busilica kod koje se promenom alatke mogu obavljati i dr. pos/ovi, tj moze imati i drugu funkciju (glodalice, brusilice ...).

52. Elektricne peci za domacinstvo i industrijuElektricne peci sastoje se od zatvorenog prostora u kome se dobija relativno visoka temperatura . U industriji se koriste:Elektrootporne - peei u kojima se toplota dobija prolazom struje kroz otpornike (sporeti,resoi);Indukcione - peei u kojima se toplota stvara u samom materijalu (u metalurgiji);Die/ektricne - peei u kojima je zagrevni materijal izolator (u drvnoj industriji);Lucne - peei u kojima se toplota dobija elektricnim lukom koji izbija izmedu elektroda (u metalurgiji,za dobijanje gvozda i ferolegura). U domaeinstvu se koriste elektrootporne peCi manjih snaga (termoakumulacione peei, elektricni kamini, kvarcne peei. ..).

53. Elektricne sijalice (vrste prema nacinu rada i upotrebi)Elektricne sijalice se sastoje od staklenih ba/ona raz/icitih oblika, koji sadr:ze sve potrebne elemente za pretvaranje elektricne energije u svetlosne zrake. Podela: sijalice sa uiarenim vlaknom - imaju najsiru primenu, sastoje se iz e/ektrootpornog spiralnog vlakna u staklenombalonu iz koga je evakuisan vazduh, ili su punjene inertnim gasom. Vlakno se zagreva do usijanja prolaskom elektricne struje. Mogu biti razliCitih ob/ika i mogu imati razlicitu primenu (opsta upotreba,dekorativne svrhe, signalne, telefonske ...);sijalice punjene gasom - sijalice sa praznjenjem se sastoje od staklenog omotaca u kome su elektrode i gas pod niskim pritiskom koji svetli pod uticajem elektricnog praznjenja . Umesto gasa mogu sadr:zati i neku supstanu, koja otpusta paru slicnih osobina. Koriste se za osvetljenje udomaCinstvu, ulicno osvetljenje, osvetljenje u halama i parkovima, za dekorativne i reklamne svrhe. Tu spadaju:

- cevi sa gasnim praznjenjem, koje mogu da sadr:ze neon, helijim, argon, azot ili ugljen dioksid, pri radu se vrlo malo zagrevaju. U zavisno od gasa kojim su napunjenie, emituju odredenu boju. Uglavnom se koriste za reklame;

- sijalice sa natrijumovom parom sastoje se iz unutrasnje cevi sa malom kolicinom natrijuma i spoljasnje cevi koja ima ulogu termicke zastite, daju zutu svetlost;

- sijalice sa zivinom parom daju jaku prodornu belu svetlost;

Page 15: Poznavanje Robe

sijalice sa mesa nom svetloscu - svetlost se proizvodi usijanim vlaknom i pr~znj~njem gasa.Unutrasnja cev je punjenjea gasom a spoljasnja ima uzareno vlakno. Upotrebljavaju se umestoobicnih sijalica cime se povecava nivo osvetlj~nja i ~oboljsava re~rodukcija ?v~ja;halogene sijalice - imaju uzareno vlakno a u Inertnl gas se dodaje mala kollclna broma IIIjoda.Koriste se za filmska i tv snimanja, za snimanje u ateljeima,za fa rove itd.;ultraljubicaste sijalice - sastoje seod cevi od stopljenog kvarca koje sadrZe zivu,za unistavanjeklica, u medicinske i laboratoriske svrhe;IR sijalice - sa vlaknom, konstruisane su za proizvodnju infra crvenih zraka. Koriste se u medicini i

t

.f"

za izvor toplote u industriji.

54.~ikrofoniizvucniciMikrofoni su uredaji koji zvucne impulse pretvaraju u elektricne. SadrZe membranu koja vibrira , pod dejstvom zvucnih talasa. Karakteristike su: osetljivost,frekventna karakteistika, izoblicenje, impendansa. Podela prema principu rada: ugljene, elektromagnetne, kristalne, elektrodinamicke, kondenzatorske. Poela prema nameni: direktne,indirektne, usmerene.Zvucnici - elekticne oscilacije pretvaraju u zvuk. Karakteristike: frekventna karakteristika,direktnost, stepen iskoriscenja, inpendansa, snaga, izoblicenje. Po principu rada mogu biti:elektrodinamicki, kristalni, elektromagnetni,kondenzatorski. Mogu biti montirani na ramove, ukutije, sasije, delove namestaja. Koriste se za telekomunikacione aparat, telefoniju, uredaje za slusanje svih vrsta itd .

55. TV prijemnici, projektori i kamere (vreste i upotreba)~b ~Pe ~o llCX!o€

Televizori su uredaji koji primljeni elektomagnetni talas, pre

»0- '.) tti{ -I\eIA MU'te "\..

tene ili kabla, pojacavaju i dele na signale zvuka i signal slike. Signal zvuka se pojacava isalje reko demodulatora slike i pojacavapreko pomocnih uredaja i salje ~~~odnu cev i na ekran se formira slika. Postoje jos i plazma iLCD televizori. ~ ~.TV Projektori su uredaji koji samo projektuju sliku i koriste se u nastavne svehe, demonstraciju i reklamu razlicitih proizvoda. TV Kamere su uredaji koji opticku sliku pretvaraju u video signa le. Ova transformacija se vrsi pomocu elektronske cevi. TV kamere upucuje dobijeni video signal prema televizoru, prema uredaju za snimanje ili prma odasiljacu vezanom za antenski sistem. Digitalne kamere koriste video trake MiniDVD ili memorijske kartice za skladistenje video snimaka.

-r 56. Gramofoni i repruduktori za CD

Gramofoni i repruduktori za CD - su uredaji za reprodukciju zvuka snimljenog na neku podlogu. Kod gramofona reprodukcija se vrsi preko gramofonske igle koja je vezana za glavu gramofona i ocitava zapise sa gramofonske ploce i preko pojacala salje na zvucnike. Kod CD-a reprodukcija se vrsi pomocu lasera koji ocitava magnetne zapise sa CD-a.

--Y 57. ~agnetofoni i diktafoni

Magnetofoni su uredaji za magnetno snimanje i reprodukciju zvuka. U sebi sadrZe i uredaje za oCitavanje zapisa, brisanje starog zapisa i snimanje novog. Mogu imati pojacalo i zvucnike. Mogu snimati na jednoj ili na obe strane megnetne trake. Koriste se u profesionalne svrhe. Kasetofoni su uredaji kod kojih duzina i sirina trake takva da moze dase smesti u zatvorenu kasetu. Diktafoni su posebna vrsta magnetofona gde se zapisi snimaju na trake ili diskete. Koriste se u profesionalne svrhe .

.:r- 58. Elektonski urec1ajiza snimanje i reprodukciju slike i zvuka U ove uredaje ubrajaju se magnetoskopi i videorektorderi. U procesu snimanja, ovi uredaji, elektricne impulse koji odgovaraju snimljenoj slici prenose na namagnetisanu traku.U procesu reprodukcije magnetna polja sa trake indukuju elektricni signal u kalemima glava. Impulsi se pojavljuju i emituju na monitore ili televizijske aparate.

Page 16: Poznavanje Robe

Najvazniji deo magnetoskopa je velika rotaciona glava koja omogu6ava kvalitetno snimanje i sinhronizovano dobijanje slike i tona. Videorekorderi imaju slicnu konstrukciju, samo st~ je kod njih rotaciona glava postavljena unutarku6ista.Kamkorderi, za razliku od fotoaparata koji beleze "zamrznutu" sliku dogadaja, mogu snimiti sate snimka i preneti Vam celokupan dozivljaj. Najbolja stvar kod kamera je da su razvojom tehnologije postale veoma male ijednostavne za rukovanje. Postoje vise vrsta kamkordera danas, kao st~ su:

t

-t

digitalni, high 8 i VHS-C. Digitalni kamkorderi beleze snimak pomocu CCD-a (Charged CoupleDevice).

59. Te/egraf, te/efon, teleprinter I te/efaks (vrste I upotreba)

Telegraf, telefon, teleprinter i telefaks su elektricni telekomunikacioni uredaji za prenos informacija na daljinu. Mogu biti zicani (u vidu strujnih impulsa zicom) i bezicni (pom06u elktromagnetnihtalasa).Te/efon je uredaj za komunikaciju koji moze biti snabdeven i dodatnom opremom (sekretarice,automatsko biranje brojeva, prnos slike ...) Telefonske centrale mogu biti rucne i automatske za lokalne veze, gradske i medugradske.Te/egrafje uredaj za pretvaranje teksta ili slike u odgovaraju6e el. impulse radi prenosenja tih impulsa i njihovo pretvaranje u sliku odnosno tekst na prijemnoj strani.Telefaks je masina za slanje i prijem teksta ili slike preko telefonske linije i rade na principu skeniranje tacke po tacke sa originalnog dokumenta i slanja signala prijemnom uredaju sa ugradenim uredajem za snimanje.Teleprinter je liredaj koji stampa prijemnu poruku direktno na traku ili stranicu, obicnim slovima.

60. Vrste racunara (komponente i prateca oprema)Racunar iIi racunarski sistem cine elektronske masine koje obraduju ulazne informacije (podatkeili naredbe) i od njih proizvode izlazne informacije (rezultate). Racunar je slozeni uredaj koji sluzi zaizvrsavanje matematickih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numerickom ili logickom obliku.Centralna jedinica (ku6iste racunara) se sastoji od:1. Osnovna maticna ploca je glavna printana poluprovodnicka ploca koja omogu6ava komunikaciju izmedu ostalih hardverskih delova u racunaru.2. Procesor je elektronska komponenta napravljena od minijaturnih tranzistora na jednom cipu (poluprovodnickom integralnom sklopu). Izvrsava sve racunske i logicke operacije kao i komande koje su zadate programima.3. Memorija je deo racunara koji se koristi za pam6enje unetih podataka. RAM je jedan od oblika cuvanja racunarskih podataka cijem sadriaju se moze pristupiti po bilo kom redosledu. RAM se u racunarima upotrebljava prvenstveno za primarno cuvanje podataka koji se aktivno koriste ineprestano se menjaju. ROM memorije, iz koje se podaci mogu samo Citati. KES memorija sluzi za pristup podacima koji se cesto koriste.4. Tvrdi disk (ili hard disk) je uredaj na kome se cuvaju podaci, koji se mogu upisivati i citati.Sastoji se od: magnetne ploce, glave za citanje i pisanje, pobudivacka kazaljka, pobudivac i osovina.5. Disketne jedinice su:

- Floppy disk drive je uredaj u koji se ubacuje disketa (spoljna memorija)- CD-ROM, CD-RW, DVD-ROM, DVD-RW koji sluze za zapisivanje iIi citanje podatakapom06u lasera sa optickog diska.

6. Kartice:- graficka kartica omogu6ava prenos slike na monitor- zvucna kartica omogucava da zvuk u digitalnom obliku pretvori u analogni I omogucinjegovu reprodukciju na zvucnicima.- mrezna kartica omogucava povezivanje racunara na lokalnu mrezu.- FM kartica omogucuje prijem radio signala na racunaru.- TV kartica omogucuje prijem TV signala na racunaru.- FMV kartica omogucava povezivanje racunara pomocu telefonskih linija.

~J\CV/Jlrf-'l)q <ltSrtH. (lfJE·.i\~ lu';)l! oeo-lt1rflI;)V~_.2\~O&.~~1(1 fA~q~1 ~l2-~l1qIL\ilJ tU v~1)!lJ i

Page 17: Poznavanje Robe

7. Izvor napajanja omogucava napajanje racunara elektricnom energijom. Ulaznollzlazne jedinice racunara 1. Monitor prikazuje racunarske sigale kao sliku koju korisnik vidi. Moze biti CRT monitor (sa katodnom cevi) HiLCD monitor. Velicine ekrana se mere u incima i postoje 15",17", 19",21",22". 2. Tastatura je ulazni uredaj pomocu kojeg upravljamo racunarom, te unosimo znakove i tekst. 3. Racunarski mis je ulazni uredaj koji ocitava pokrete koje korisnik pravi i pretvara ih u elektricki signal koji se potom salje na racunaru u razumljivom masinskom kodu. Dele se na: Mis sa kuglom, Opticki mis, Bezicni mis (RF mis i Bluetooth mis), Laserski mis, Biometricki. 4. Stampac je izlazni uredaj koji nam omogucava da rezultate obrade naracunaru prikazemo na papiru ili nekoj drugoj podlozi. Postoje Laserski stampac, Matricni stampac, Stampac sa mlaznicom (ink jet). 5. Skener ulazni uredaj koji prenosi sliku ili tekst sa papira u racunar. 6. Ploter je specijalni izlazni uredaj za visoko kvalitetno crtanje crteza vecih dimenzija na racunaru. 7. Flash memorija spada u grupu spoljnih memorija, nalazi se na maloj stampanoj ploc i zatvorena plasticnim ili metalnim kucistem.

-+ 61. Opticki aparati i opticki instrumenti za snimanje i reprodukciju pokretnih i nepokretnihslikaProsti opticki aparati su:

- Predmeti za zastitu ociju od prasine, dima ili gasa - sastoje se ravnih ili savijenih diskova od staklaili plastike, naocare za sunce, zastitne naocare itd.

- Oni koji se upotrbljavaju za popravku vida - sa opticki obradenim staklom (naocari)- Jednookularno ili dvookularni aparati za priblizavanje slike udaljenih predmeta, pomocu kombinacije

okulara i objektiva (rucna uvelicavajuca stakla, dzepna ili kancelarjska)Sloieni opticki aparati su: Pozorisni dvogledi, dvogledi za turozam i lov, vojni mornaricki dvogledi, teleskopi, mikroskop, elektronski mikroskop, tranzitni teleskopi, astronomski teleskop. Opticki instrumemti za snimanje nepokretnih slika su fotoaparati koji mogu da se upotrebljavaju u profesionalne svrhe, i siroku potrosnju. Osnovni delovi su: objektiv, blenda, okidac zaotvaranje i propustanje svetlosti , vizir, premotac fi/ma, kuCiste. U ovu grupu instrumenata spadaju i polaroid, dijaprojektor, grafoskop. Za snimanje pokretnih slika koriste se filmske kamere koje imaju elektromotor i prilagodene su raznim sirinama filmova. Obicno imaju i opremu za snimanje zvuka. Siroko je rasprostranjena upotreba kako u amaterske, tako i u profesionalne svrhe. Filmski projektori projektuju sa providnih filmova razlicitih sirina. Slika se pomera odredenom brzinom i dobija se efekat pokreta. Uz dodatnu opremu mogu da reprodukuju i zvuk.

Wdi'O~ ':>O'ltJj)II c+. ~ . lAA.v..~~,f) ~"llj\()1oJ.J rYt fl"'C ~ l&l.t1u ""1e1e11

-+--62.Drumska prevozna sredstva / .~e tQ;ti\.' ~, ft'JIO NlG\.ll\ 0\3W' t)1 a:A .:l I'f~ ~4. ..,) N..o~ u,-l. WlU) \'O<1kA _

J\ Automobili su vozila koja se krecu po putevima i zemljistu sopstvenim pogonom, obicno pomocu ~tlYJ\~ ugradenog benziskog ili dizel motora. Prema nameni dele se na: Putnicke automobile, Autobuse, Teretne automobile-kamione, Specijalne automobile. Putnicki automobili prema konstrukciji karoserije dele se na: sportske automobile(sa 1 ili 2 vrata); turisticke automobile(otvoreni, sa 4 ili vise sedista i preklopnim krovom); Kabrioleti(otvoreni krov, sa 2 ili vise sedista i 2 ili 4 vrata); kabrio limuzina; Kupe;Limuzine(zatvoreni sa 4 ili vise sedista, 2 ili 4 vrata); pulman limuzine( zatvoreni sa5 ili vise sedista, 4 vrata, 6 prozora).Autobusi se koriste za potrebe gradskog i medugradskog saobracaja kao i turizma. Namena utice na konstrukciju:Gradski autobus ima veliko ubrzanje i malu maksimalnu brzinu. Pogodan je za cesto menjanje brzina, ima nisku sasiju, koja omogucava brie izlazenje i ulazenje, veci broj vrata, vise stajacih nego sedeCih mesta Trolejbusi su gradska prevozna sredstva, koja se krecu pomocu elektromotora, koji se napajaju putem trola iz ulicne mreze. Po konstrukciji su slicni autobusima a po funkcionisanju tramvajima. Medugradski autobusi postize relativno velike brzine, veCi broj mesta za udobno sedenje. Turisticki grada karoserije omogucava povecan vidik.

~'02-/JA S~t:1f:;TY"J

- 5//J:)t:;1~lf)o.vH ::fA~ "AnvtkJ'PLOvi

- rrr L\D Vii p..

Page 18: Poznavanje Robe

Tretni automobili sluze za prevoz robe i materijala, sporiji su i imaju jaci pogon od predhodnih. Dele se na:kamioni cisterne, kamioni hladnjace, kamioni damperi, kamioni kiperi, kamioni tegljaci, kamioni za prevoz svezeg cementa i betona, kamioni za prevoz kiselina i butana. Specijalni automobili su motorna vozila specijalno konstruisana i opremljena raznim spravama koje treba da im omogu6e razlicite funkcije za privredne, zdravstvene i dr. potrebe. U ovu grupu spadaju: kamioni za cis6enje ulica; kamioni za pranje ulica-asfalta i tvrdih povrsina; kamioni za ciszenje kanala i taloga; kamioni za cis6enje snega; vatrogasna kola; motorne lestve; pokretne radionice Traktori su motorna vozila sa gusenicama ili tockovima konstruisana samo ili bitno za vucu ili guranje drugih uredaja ili tovara u raznim granama poljoprivrede. Prema vrti motora dele se na: benzinske, dizel i gas generatorske a prema nacinu hoda dele se na: dva , tri ili cetiri tocka i gusenicare. Motorna vozila na dva i tri tocka ...dele se na: motore dvokolice (bicikli sa pomo6nim motorom,motor je kod prednjeg, zadnjeg tocka ili pedala;Mopede ( kombinacija motornih dvokolica i motocikla). U slucaju nuzde postoji mogu6nost voznje na pedale; Skutere po elementima se ne razlikuju od motocikla, a pogonski sistem je smesten ispod sedista. Motocikli su razvijena konstrukcija bicikla sa centralno smestenim motorom rezervoarom za gorivo, tako da vozac sedi u jaha6em stavu. Zbog snazne konstrukcije postizu velike brzine a mogu savladati i razne prepreke. Motorne trikolice sluze za prevoz tereta, izvode se sa motorom i jednim tockom napred, tako da se njima upravlja kao sa motorom, a mogu biti konstruisani i sa dva tocka napred i jednim pozadi, upravljanje kao automobilom. Laka motorna na tri tocka kombinacija motorne trikolice i automobila, mogu biti putnicka i teretna, upravljaju se iskljucivo volanom.

---t ~3.Sinska vozila Sinska vozila obuhvataju sva vozila koja se kre6u posinama i sluze za prevoz putnika i materijala ili za vucu vagona. Ovde spadaju:sve vrste lokomotiva, motorna zeleznicka kola, motorne dresine, tramvaji, sve vrste vagona, sinske dizalice.

1 \ Lokomotive su samohodne radne masine koje sluze za vucu vagona po sinama. Kre6u se pomo6u razlicitih vrsta energije: pare, nafte, gasa, elektricne energije. Parna lokomotiva - toplotna energija pare se pretvara u mehanicki rad potreban za vucu vozova. Postojale su i lokomotive tenderke, koje su imale pogonski materijal u rezervoarima na istom postolju i lokomotive sa zasebnim tenderom. Tenderi su vozila prikacena za lokomotive, da bi nosila vodu i gorivo za parni kotao. Elektricne lokomotive - elektricna energija se pretvara u mehanicki rad potreban za vucu vagona. Elektricna energija se uglavnom dobija od spoljnjeg provodnika, vise6eg kabla, a moze se dobiti i od jakih akumulatora motornih u samoj lokomotivi Prema vrsti elektricne energije dele se na: lokomotive trofazne struje; lokomotive jednofazne struje niske frekvencije; lokomotive jednosmerne struje kod kojih nema transformisanja napona; lokomotive sa pretvaranjem jednofazne naizmenicne struje u jednosmernu. Motorne lokomotive su sinska vozila sa pogonom pomo6u gasnih turbina, karburatorskih dizel motora sa unutrasnjim sagrevanjem, namenjena za vucu vozova i dr. vuCe. Prema nameni mogu bit putnicke, teretne, manevarske, industrijske, rudnicke itd ... a mogu biti i kombinacija lokomotiva i vagona u vidu celine- motornih kola.

2..1 Motorna kola su sinska vozila koja se razlikuju od lokomotiva po tome st~ su, pored toga st~ imaju motor, konstruisana i za prevoz putnika i robe. Mogu biti konstruisana da se kre6u sama, ili da se prikace uz jedno ili vise vozila iste vrste.

?) Tramvaji su gradska sinska vozila koja sluze za prevoz putnika, sa elektricnom vucom.Po razmaku koloseka mogu se podeliti na tramvaje uzanog, normalnog i sirokog koloseka.

4/ Motorne dresine imaju svoj sopstveni pogon za kretanje i upotrebljava ih osoblje za odrZavanje pruga.

'51 Zeleznicki vagoni su sinska vozila bez mehanickog pogona, raznovrsne konstrukcije i namene. Prema nameni mogu biti: putnicka kola (salonska kola, kola za spavanje, kola za rucavanje,

Page 19: Poznavanje Robe

inspekcijska kola, kola I i 11klase); sluzbena kola; postanska kola; teretna kola; specijalna teretna kola (hladnjace); cisterne; sanitarni vagoni; zeleznicki kranovi itd.

~ 64. Klasicni i e/ektronski muzicki instrumentiPodela instrumenataUdaraljke - Percussion (Idiophones, Membranophones)Zicani instrumenti - String (Chordophones)Duvacki instrumenti - Wind (Aerophones)Elektricni instrumenti - Electronic (Electronophones)Instrumenti sa zicama: Gudacki instrumenti, kod kojih se zvuk dobija prevlacenjem strunama gudala preko zica - Violina, Viola, Violoncelo, Kontrabas, gusle. Instrumenti kod kojih se ton dobija okidanjem, trzanjem zica - Harfa, Mandolina, Gitara. Instrumenti kod kojih se ton dobija udaranjem po zicama - Klavir, Monochord. Duvacki instrumenti su: labijalni, flaute - Flauta, Mala flauta,. Instrumenti sa jednim ili dva jezicka od trske - Klarinet, Saxophon. Instrumenti sa dva jezicka od trske - Oboa, Engleski rog. Instrumenti sa levkastim nausnikom - Trombon,Truba, Bas truba ... Instrumenti sa zategnutom membranom su: Instrumenti sa odredenom visinom ton a - Timpani Instrumenti sa neodredenom visinom tona - Dobos, Bubanj, Bongo. Instrumenti koji sami i celi zvuce su: Instrumenti sa odredenom visinom tona - Ksilofon, Zvoncici, Lira, Zvona, Klepetusa. Instrumenti sa neodredenom visinom tona - Triangl, Piati, Tam-Tam, Gong. Elektricni instrumenti - Sintisajzer ili keyboard

X 65. Oruije i municijaPodela naoruzanja1. Pesadijsko naoruzanje deli se na: rucno (pistolji, revolveri, poluautomatski pistolji, automatskipistolji, puske, automatski bacaci granata)2. Artiljerijska oruda se dele na: minobacaci, vucna (klasicna), samohodna (tockasi ili gusenicari),raketna (VBR-i)3. Tenkovi - materijali za izradu tenka su:cev: monoblok celicna jaka legura oklop: sendvic, kombinacija liveni celik i keramika ili kompozitni motor: velike snage, liveni blok SUV: elektronika i optika, sa racunarom sredstva veze: elektronika poslednje generacije 4. Oklopni transporteri - tockasi i1igusenicari:oklopljeno telo, motor velike snage, top kal. 20-30mm, POV rakete, spregnuto oruzje, savremena sredstva veze. 5. Protivoklopna oruda - raketna, rede klasicna: domet do 3000 m, pogon rakete: crni barut,kalibar 64-120mm, vodene ili nevode, nevodene: na kabal Hi IC.6. PVO - klasicna, prenosni raketni sistem, slozeni raketni sistem. 7. Municija: caura: mesingana ili celicna zrno: celicno, olovno oblozeno bakrom bojna glava: liveni celik eksplozivno punjenje: liveni ili presovani trotil ili C4 8. Mine: telo: rede celicni lim, plastika ili aluminium eksploziv: liveni ili presovani trotil ili C4 podela: pesadijske i tenkovske podela: na potez, nagaz ili senzor

Page 20: Poznavanje Robe

melasa - ostatak pri izdvajanju secera iz difuznog soka, sadrii 50% secera.poslastice - bombone,gume za zvakanje, bela cokolada, ratluk ..Kao stocna hrana koriste se izluzeni rezanci koji ostaju u postupku prerade secerne repe I melasa.

10. Kakao i proizvodi od kakaoa

Kakao je plod drveta kakaovaca, potitce iz juzne Amerike, drvo raste 20m, plod ima dU~.i.n.1 5~. 20cm, zuto-crvene je boje i sadrii 20-70 semenki. Semenke se podvrgavaju fermentaclJI I d~blJau crveno smedu boju i karak. miris i ukus. Sirovi kakao se prii na temperaturi od oko 140 C,pn tome sam otpusta svoju masnocu u kojoj se prii, prilikom prienja opada spoljna Ijuska a jezgro se delom raspada. Kakao-Iom se sastoji od slomljenih prienih zrna kakaoa koja su oslobodena Ijuski i klica. Sluzi za dobijanje kako butera i kakao praha. Kakao masa (moze biti sa vecim iIi manjim % masti) dobija se mlevenjem prienih kakao zrna zbog velike kolicine masti, pretvara se u polutecnu masu. Sluzi za dobijanje kako butera i kakao praha. Kakao buter (manje se izdvaja masti) se dobija presovanjem kakao loma i kakao mase. Upotrebljava se u proizvodnji cokolade, kao i u kozmetici i farmaciji. Kakao prah (vise se izdvaja masti) se dobija mlevenjem kakao mase ili kakao loma, iz kojih se hidraulicnim presovanjem moze istisnuti kakao buter.Nakon presovanja dobijena masa se hladi a potom melje u fini prah.

Voda za pice mora da zadovolji odredene kriterijume u pogledu mirisa, bistriine i mikrobioloske ispravnosti. Led za rashladivanje jela i pica priprema se od ispravne vode zapice. Mineralne vode- su one podzemne vode koje kad izadu na povrsinu zemlje sadrie u sebi vise mineralnih materija i gasova nego obicna voda. Dele se na prirodno mineralne, prirodno kisele vode, prirodno radioaktivne vode i vestacki mineralne vode. Osvezavajuci napitci su proizvodi dobijeni rastvaranjem u vodi iIi mineralnoj vodi saharoze, dekstroze, biljnih plodova i organskih kiselina(vinske, limunske, jabucne, vocnih koncetrata i aromatizovanih sirupa uz dodatak dozvoljenih aroma i boja .. Dele se na: - Prirodne osvezavajuce napitke(prave se od vode, mineralne vode uz dodatak koncetrovanog vocnog soka ili sirupa) -Vestacke osvezavajuce napitke(prave se od secera,limunske mlecne kiseli). - Penusava bezalkoholna pica(prave se od vode vocnih sokova ili vocnih esencija)

Alkoholna pica to su proizvodi alkoholnog vrenja sokova,razlicitog voca, proizvodi vrenja ugljenih hidrata iz zitarica, kao i proizvodi koji se izraduju od industriskog etil alkohola, secera i drugih dodatak. Fermentisana pica(pivo,vino i drugih pica dobijenih na ovaj nacin), dela se na:Prirodna penusava i gazirana. Alkoholno vrenje (fermentacija) je pretvaranje prostih secera(glukoze i fruktoze), u alkohol i ugljen dioksid, koje se vrsi pod uticajem enzima(fermenata) iz kvascevih gljivica. Pivo je alkoholno pice koje se dobija alkoholnim vrenjem jecmenog slada uz dodatak hmelja i vode.Sirovine za dobijanje piva su:jecam,hmelj,voda i kvasac. Faze tehnoloskog procesa su: dobijanje slada, dobijanje slatke pivske corbe, hmeljenje i vrenje, naknadno vrenje i odlezavanje. Pivo se deli: - prema procentu alkohola na slaba (2%), jaca (6%) i jaka (9%),- po boji na svetla i tamna.

Vino je proizvod alkoholnog vrenja grozdanog soka, pri kome se pored alkohola i ugljen dioksida nastaju manje kolicine drugih materija, kao st~ su glicerin,estri, kiseline i dr. koji vinu daju specifican ukus i miris. Osnovne radnje pri dobijanju vina su : muljanje i presovanje, otakanje i negovanje vina. Podela vina prema nacinu proizvodnje:

Page 21: Poznavanje Robe

_Bela vina nastaju vrenjem sire od belog ili crnog grozda koja je odmah po mUljanju odvojena od kljuka , u trajanju 2-3 nedelje_Crna vina nastaju vrenjem sire i komine (kljuka) od crnog grozda u trajanju

5-10 dana._ Ruiice nastaje vrenjem kljuka od crnog grozda u trajanju 24-48 h.Vrste vina su: Stona vina, desertna vina, penusava vina, sampanjac (penusavo vino proizvedeno upokrajni Sampanja.

13. Sirce, alkohol i alkoholna pica dobijena procesom destilacije (vrste, pode/a prema poreklu i jacini) Destilacija-je prevodenje tecnosti u stanje pare. Tako dobijenu paru hladimo, ona ponovo prelazi u tecno stanje(kondezacija). Primenjuje se u slucajevima gde treba, odvojiti tecnu materiju od cvrste; razdvojiti dye ili vise vrsta tecnosti; precistiti(rafinisati) jednu tecnost. Destilisana alkoholna pica su jaka pica i sadrZe najmanje 18% alkohola .To su pica dobijena destilacijom prevrelih skrobnih ili vocnih komina ili mesanjem alkohola sa vodom. Destilacijom se mogu dobiti: prirodne rakije, vestaeke rakije, industriske rakije i Iikeri. Prirodne rakije su destilati prevrelih komina raznog voca ili vocnih sokova a prema sirovinama od kojih su dobijene dele se na: Vinjak, Konjak, Komovica, Sljivovica, Vocne rakije, Klekovaca, Travarica, Viski, DZin, Votka. Vestaeke rakije su dobijene mesanjem rafinisanog alkohola,mirisa ,vode,secera,vocnih esencija(brendi,domaci rum,vestaeki viski) Industriske rakije se dobijaju mesanjem prirodnih rakija sa vodom i alkoholom. Likeri se dobijaju mesanjem rafinisanog alkohola ili prirodnih rakija sa vodom, secerom, etericnim uljima, vocnim sokovima, cokoladom, vanilom jajima i dr. Etil-alkohol je sastojak prirodnih alkoholnih napitaka koji se stvara alkoholnim vrenjem secera iz voca ili skroba. Sirovi EtiI-alkohol sadrZi 80-90% cistog alkohola, vodu i necistoce. Rafinisani alkohol dobija se destilacijom iz sirovog etil alkohola-spiritusa, sadrZi 99.6% etil alkohola. Denaturisani alkohol dobija se od sirovog spiritusa kome su dodata sredstva neprijatnog mirisa da bi se naglasila neupotrebljivost ovog alkohola za pice i proizvodnju alkoholnih pica, Sirce se dobija sircetnom fermentacijom (secer anaerobno fermentise u alkohola alkohol aerobno fermentise u u sircetnu kiselinu). Vinsko sirce dobija se aerobnom fermentacijom vina kiselog ukusa,sadrZi oko 6% sircetne kiseline. Vocno sirce dobija se kiselim vrenjem od vocnih komina, sadrZi oko 4% sircetne kiseline. Alkoholno sirce dobija se vrenjem razblazenih rstvora alkohola, bezbojno je sadrZi oko 10% sircetne kiseline.

14. Mineralni proizvodi, cement (vrste, osobine i upotreba) Minerali su prirodne materije, stalnog hemiskog sastava, odredenih fizickih i hemiskih osobina i predstavljaju deo zemljine kore. Mogu biti u

- u kristalnom obliku(tacno odredena struktura) - u amorfnom

Osobine Minerala su boja, tvrdoca, specificna tezina, indeks preloma i dr. Najvazniji su: natrijum hlorid, grafit, pesak, kvarc, kaolin, kreda ... Cement je ree latinskog porekla CAEMENTUM-tucanik (zidarski kamen). Cementje silikantni, gradevinski materijal i spada u hidraulicna vezivna sredstva (ocvrscava podvodom i ostaje otporan prema vodi).Vrste cementa su: Portland cement-dobija se od najkvalitetije smese, visoke je otpornosti, brZe se vezuje i izdrZava vecu jacinu pritiska.Dobija se pecenjem prirodnog laporca ili smese gline i krecnjaka. Beli cement- je takode portland cement, samo je iz njega potpuno uklonjen oksid gvozda.

Page 22: Poznavanje Robe

Boksitni(aluminatni) cement-La farge-dobija se topljenjem boksita i krecnjaka, zbog cega se zovealuminantni cement.Predstavlja tamno sivi prah vezuje brZe od portland cementa manje je hidroskopan. Koristi se za izgradnju morskih pristanista jer je postojan prema morskoj vodi. Pucolanski cement je od zemlje vulkanskog porekla(pucolanska zemlja), Uz dodavanje klinkera sa dodatkom gipsa. Superfosfatni, Vatrostalni i Zubarski cement Klinker je proizvod dobijen pecenjem sirovina za proizvodnju cementa u rotacionim pe6ima.

15. Azbest i Liskun (osobine i upotreba) Azbest je smesa razlicitih minerala, vlaknaste strukture.AZBESTOS-nesagoriv. Predstavlja zajednicki naziv za vlaknaste strukture silikantnih minerala(Ca,Mg,Fe). Ova smesa je veoma otporna na visoke temperature. Po hemiskom stanju je hidratisani megnezijum silikat. U prirodi se pojavljuje u dva oblika: 1. Serpentinski azbest-je kvalitetan,predstavlja naslaage magnezijum silikata u vidu vlakana dugih do nekoliko cm,debelih oko 0,5 mikronaVlakna su paralelna,sive Himrke boje,otporna na hemikalije,visoke temperature i pokazuju znatnu dielektricnu otpornost. Koristi se za izradu vatrostalne odece i obuce kao i elektro-toplotnu izolaciju. 2. Amfibolski azbest ima kraca i krta vlakna,belo sive je boje, vise je hemiski i toplotno postojan.Na trZistu se pojavljuje u vidu praha,koristi se za izradu hemiskih filtera,kao punilac u proizvodnji boja i guma. Liskun je mineral slozenog sastava sastoji se od silikata,kalijuma,magnezijuma.Kristalise se u vidu ploca debelih i do 4 cm koje se mogu cepati na vrlo tanke listi6e,sjajne i prozracne,razlicitih boja u zavisnosti od sastava.Los je provodnik toplote i struje, koristi se kao izolator(za okna na pecima,zastitne naocare). Javlja se u cetiri oblika: sirovi liskun, listovi od liskuna, cepke od liskuna i u prahu.

16. Cvrsta mineralna goriva (podela prema poreklu i upotrebi) Goriva su zapaljive materije cijim se sagorevanjem oslobada toplota, koja se iskoriscava u razlicite svrhe.da bi materija bila gorivo treba da ima:kaloricnu vrednost i da bude ekonomski isplativa. Vrednost goriva se odreduje njegoviom toplotnom moci, koja predstavlja kolicinu toplote (Q) izrazenu u kalorijama, koja se oslobada pri potpunom sagorevanju jednog kilograma goriva. Prema ~gregatnom stanju goriva delimo na: cvrsta, tecna i gasovita. Cvrsto mineralno gorivo - UGALJ, nastalo je postepenim raspadanjem organskih materija bez prisustva kiseonika u zemljinoj kori i njihovim ugljenisanjem do cistog ugljenika Vrste uglja su: prirodni i vestacki Prirodni ugalj- kameni, mrki, lignit, treset

- Kameni ugalj je najstarija vrsta uglja. Prema sadrZaju isparljivih materija, nacinu sagorevanja i kaloricnosti poznati su:

- Antracit - kameni ugalj koji sadrZi do 14% isparljivih materija - Bitumenozni kameni ugalj koji sadrZi vise od 14% isparljivih materija - Kameni ugalj za proizvodnju koksa sadrZi 19-40% isparljivih materija

- Mrki ugalj na prelomu je skoljkast. Kuvanjem u vodenom rastvoru kalijum hidroksida, rastvor se oboji, dok kameni ugalj ne oboji isti rastvor. - Lignit je najmalada vrsta mrkog uglja kod koga jos nije doslo do potpunog ugljenisanja organskih materija, golim okom se mogu videti ostaci delova biljaka u tragovima. - Treset-najmalada vrsta uglja.Nastaje delimicnim ugljenisanjem, sadrZi veliku kolicinu vode, vlaknaste je strukture. Pre upotrebe voda mora da se odstarni odnosno mora se osusitLKoristi se kao slabo gorvo u domacinstvima,rede u industriji

Vestacki ugalj: - Koks nastaje suvom destilacijom kamenog uglja u vakumu, veoma je tvrd, ne raspada se pri sagorevanju,ima visoku kaloricnu moc.Koristi se u industriji(visoke peci).Suvom destilacijom izdvaja se ugljenik koji se nalazio u isparljivim organskim jedinjenjima a ostaje ugljenik u cvrstom stanju. - Polukos-nastaje zagrevanjem kamenog uglja,pri suvoj destilaciji na nesto nizim temperaturama.Koristi se u industriji i domaCinstvu,slabijeg je kvaliteta od koksa.

Page 23: Poznavanje Robe

_ Retortni ( gasni ) ugalj- nastaje pri suvoj destilaciji kamenog uglja, talozi se na zidovimaretorte ili u visokoj pe6i u vidu guste i tvrde mase. y

Katran se dobija kao cvrst ostatak prilikom suve destilacije kamenog uglja ipo sastavu Je smes a ugljovodinka. Katran je viskozna tecnost erne boje, sjajna i jakog mirisa.

17. Nafta (sirova, rafinisana, destilisana, proizvodi od nafte) Nafta je prirodno tecno mineralno gorivo.Rec nafta potice od reci nafada-znoj zemlje. Po hemlsklJ sastavu je smesa razlicitih ugljovodonika (alifaticnih, aciklicnih i aromaticnih) .Ostatak su organska jedinjenja kiseonika sumpora i azota. Nafta se nalazi u zemljinoj kori sakupljena medu nepropustljivim slojevima sedimentnih stena, pra6ena je slanom vodom, peskom i gasom. Sirova nafta je mrko zelena tecnost, karakteristicnog mirisa.Sirova nafta se preraduje destilaeijom u dye faze: atmosferskom destilacijom i vakum destilacijom. Destilacija se zasniva na tome da se slozena smesa ugljovodonika odvaja u vise frakeija, prema razlicitim tackama kljucanja. Atmosferskom destilacijom se dobijaju: Glavne frakeije koje se dobijaju destilaeijom nafte:

-Benzin i ostala laka ulja - smatraju se najvaznijim proizvodima destilaeije nafte, destilise se od 30-220C. Postoje razne vrste benzina u zavisnosti, od dalje prerade ili dorade frakeije, koje mogu da se koriste kako za sagorevanje u motorima, tako i za drugu industrisku primenu. Tako se dobijaju motorni, avio benzin, gorivo za mlazne avione, motore benziskog tipa, ekstarkeioni benzin(uproizvodnji ulja), speeijalni benzin, vajt spirit (kao rastvaraci u industriji boja i lakova ), primarni benzin je sirovina za hemisku i petrohemisku industriju. - Kerozin i ostala srednja ulja-destilisu od 150-300C. Kerozin (petrolej) koristi se za motore sa unutrasnim sagorevanem, za mlazne motore i osvetljenje(ne moze da sadrZi lako zapaljive ugljovodonike) u pocetku se kerozin koristio samo za osvetljenje a kasnije razvojem avio industrije i njegova uloga se prosirila. - Gasna ulja i srednje teska ulja destilisu od 200-400C

- Dizel gorivo(gasno ulje), za pogon motora sa unutrasnjim sagorevanjem - Brodska i ostala goriva - Ekstra lako i lako specijalno ulje za lozenje(za eentralna grejanja manjeg

kapaciteta) Vakum destilacijom se dobijaju: Loziva ulja-nisko sumporna za metalurgiju sa sadrZajem sumpora do 1% dele se na

Lako nisko sumporno za metalurgiju Srednje nisko sumporno za metalurgiju i, Tesko nisko sumporno za metalurgiju

Ostala nisko sumporna koja se koriste u metalurgiji i ostala loziva ulja koja nisu nisko sumporna (sa veCim sadrZajem sumpora od 3,5%), dele se na laka, srednje teska i ekstra teska. Nakon atmosferske destilacije nafte, posle odvajanja frakeija,ostaje ostatak koji se destilise u vakum, tj vrsi se vakum destilaeija ostatka. Iz ostataka se dobijaju razlicita bazna ulja, od kojih se podesavanjem viskoziteta i dodavanjem aditiva dobijaju ulja za podmazivanje i ostala teska ulja(smanjuju trenjena dodirnim povrsinama aparata). 18. Gasovita goriva (vrste prema poreklu i upotrebi)Prema poreklu dele se na: Prirodna (iz zemljine kore), i vestacka (kao nus proizvod u industriji)Prirodna gasovita goriva:Prirodni gas je smesa gasova koja se dobija kao kaptazni gas nanalazistima nafte ili prirodnim izvorima.SadrZi najvise metana 90%, a sadrZi i etan, butan i propan.Gas koji sadrZi najvise metana i etana, kakav se dobija na prirodnim izvorima, naziva se Suvi gas, koristi se kao gorivo u doma6instvima ili kao sirovina u organskoj industriji. Gas sa naftnih polja sadrZi i pentan i heksan naziva se Vlazni gas. Vestacka i gasovita goriva:

- Gas za osvetljenje dobija se suvom destilacijom kamenog il i mrkog uglja.Koristi se u industriji i domaCinstvima kao gorivo za grejanje i osvetljenje. - Koksni gas dobija se kao sporedni proizvod pri suvoj destilaciji kamenog uglja, u vakumu, pri dobijanju koksa. Trosi se obicno samo u koksari. - Vodeni gas.dobija se prevodenjem vodene pare preko uzarenog koksa, na visokoj temperaturi. Dolazi do razlaganja vode na kiseonik i vodonik, kiseonik se vezuje za ugljenik i

Page 24: Poznavanje Robe

dobija se ugljen monoksidVodeni gas je smesa ugljen monoksida i vodonika, koristi se u industriji kao gorivo. _Gas visokih peci dobija se pri dobijanju sirovog Fe u visokim pecima kao sporedm prolzvod. Dobre je kaloricne moci i koristi se u zelezari posle preciscavanja. _Generatorski gas dobija se nepotpunim sagorevanjem uglja ili drveta u gasnim .gene~at?nma ili podzemnom gasifikacijom uglja(u zemlju se ubacuje zagrejan vazduh,sagorevaJu sloJevl zemlje i na njenoj povrsini se izdvaja gas). Male je kaloricne moci, koristi se u industriji keramlke i stakla.

19. Neorganske kiseline (najcesce vrste i osobine) Neorganske kiseline su hemiska jedinjenja ciji se molekul sastoji iz dva dela:atoma vodomka I kiselinskog ostatka(koji moze biti jedan element ili grupa elemenata).Prema broju vodonikovih atoma, koji se mogu zameniti atomima metala, dele se na: Jedno-,dvo-,tri-, i visebazne kiseline Najvaznije kiseline su:

- Hlorovodonicna kiselina jaka kiselina, gradi soli hlorida.Ostrog je mirisa, bezbojna je ako je cista, u suprotnom je zu6kasta, na vlaznom vazduhu gradi bee dim, otrovna je i korozivna. Dobija se apsorbcijom gasovitih hlorovodonika u vodi uz oslobadanje velike kolicine toplote. - Sumporna kiselina potpuno je cista bistra bezbojna, kao ulje gusta tecnost bez mirisa, dva puta je teza od vode, vrlo je higroskopna, rastvara metale izuzev zlata i platine. Gradi soli sulfate. Danas se dobija nitroznim i kontaktnim postupcima. Koristi se za dobijanje vestacke magle i vestackih boja). - Azotna kiselina u cvrstom stanju je bezbojna tecnost izlozena svetlosti postaje smeda zbog otpustana azot-dioksida. Koristi se u industiji boja, lakova, plasticnih masa, dubriva, vestackih vlakana.

Carska Voda je smesa jednog dela koncetrovane azotne kiseline i dva dela koncetrovane hlorovodonicne kiseline rastvara zlato.

20. Vitamini, hormoni, serumi, vakcine i lekovi (vrste, oblici i upotreba) Vitamini su grupa organskih jedinjenja slozenog i razlicitog sastava, biokatalizatori katalitisu biohemiske reakcije u organizmu i razmenu materija,biljke i zivotinje imaju sposobnost da ih sintetisu. Dele se na: Liposolubilni-rastvaraju se u mastima-A, D, K, E, F Hidrosolubilni-rastvaraju se u vodi B kompleks, C, PP, H Oblika: u vidu kristala ili praha; uljni, u vidu viskoznih ulja; vitaminski preparati. Provitamini su slozena hemiska jedinjenja, nemaju vitaminsku aktivnost u osnovnom stanju, u Ijudskom organizmu se pretvaraju u vitamine, provitamin A ili beta;karoten, provitamin D ili ergosterol. Hormoni su organska jedinjenja slozenog sastava, luce ih zlezde sa unutrasnjim lucenjem, prenose se krvotokom uticu na fizioloske funkcije Klasifikacija prema delovanju i prema organu koji ih stvara

- Hormoni stitne zlezde- tri-jodo-tiranin,kalcetonin,nedostatak poreme6aj rasta,funkcija koze imozga,anemija, preterano lucenje-povisena temperatura,poreme6aj srcanog rada- Hormoni nadbubrezne zlezde- dye vrste hormona 1.sri-adrenalin(krvni pritisak,razmenaugljenih hidrata); 2.Kora-kartikosteron(promet materija,rad srca).- Hormoni hipofize (samotropin,kortikotropin,oksitocin,vazopresin),rast funkcija polnih inadbubreznih zlezda. - Hormoni pankreasa-(insulin) nedovoljno lucenje -secerna bolest - Estrogen, progesteron-imaju hormonsko dejstvo,Po strukturi steroidi

Serumi i vakcine su imunoloski proizvodi Serumi-antitoksini, dobijaju se iz zivotinjske krvi, spontanom koagulacijom belancevina i odstranjivanjem ostatka koji je ostao posle zgrusavanja.Dobijaju se od konja,goveda,ovaca i pitomih zeceva. Dele se na Nativni serum(izdvajaju se iz zivotinjske krvi); 2) PreCisceni serum(dalje precis6en);3) Suseni

Page 25: Poznavanje Robe

Vakcine su imunoloski preparati(izazivaju imunizaciju organizma prema odredenoj bolesti, U organizmu aktiviraju antitela).Pripremaju se od oslabljenog izazivaca bolesti(od bakterija i virusa).Uzimaju se oralno ili putem injekcija,cuvaju se u posebnij sterilnoj ambalazi na niskim temperatu. .,Lekovi su farmaceutski proizvodi,sadr:ze aktivnu materiju i imaju terapeutsko deJstvo.PoJavlJuJuse u vidu pilula,drazeja,tableta, supozitorija, pasta,lekovitih masti ikrema.

21. Hemijske supstance na posebnom reiimu uvoza iIi izvoza Opojne droge, psihotropne supstance, prekursori iostale supstance ( iz Priliga br. 2) za koju dozvolu, odnosno odobrenje za izvoz, uvoz, odnosno tranzit izdaje Ministarstvo zdravlja, koja je oznacena sa 01 (kada je u pitanju dozvola) i1iLB1 (kada je u pitanju saglasnost). Oroga je prirodna ili sinteticka hemijska supstanca koja utice na promene u fizioloskim i psihickim (intelektualnim, emocionalnim i motivacionim) funkcijama, bitno menja ponasanje. Prema zavisnosti delimo droge na teske (opijum, morfijum, kodein, heroin, kokain, amfetamin ...) i lake (marihuana, hasis, psilocibin, meskalin, LSD ...). Psihoaktivne droge ili psihotropne supstance, koji se cesto nazivaju i narkotici, su hemijske materije, izrazitog fizioloskog ucinka, koje menjaju mozdanu funkciju, st~ kao rezultat daje privremenu promenu percepcije, raspolozenja, svesti iIi ponasanja. Dele se na : Oepresante, Stimulanse, Halucinogene i Antipsihotike. Prekursor je supstanca utvrdena Spiskom prekursora, kao i smesa supstanci ili prirodni proizvod koji sadr:zi prekursor, a koji se koriste za nedozvoljenu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih supstanci. Prekursori se klasifikuju u prvu, drugu i tre6u kategoriju. Otrovima se smatraju supstance prirodnog ili sintetickog porekla i preparati proizvedeni od tih supstanci, koji mogu ugroziti zivot i zdravlje Ijudi, odnosno zivotnu sredinu. Dele se na : Slabo toksicne materije, Umereno toksicne materije, Veoma toksicne materije, Ekstremno toksicne materije. Do slabljenja ozonskog omotaca i stvaranja rupa dolazi zbog emitovanja stetnih gasova iz aparata za hladjenje i prilikom proizvodnje i upotrebe proizvoda u vidu spreja. Tre6u grupu hemijskih supstanci koje su obuhva6ene Odlukom, pretstavljaju supstance koje su pod okriljem konvencije 0 zabrani razvoja, proizvodnje, skladistenja i upotrebe hemijskog oruzja i njegovom unistavanju.

22. Boje i pigmenti (pode/a prema poreklu, izgledu i upotrebi) Boje su prirodne i1ivestacke materije koje sluze za bojenje drugih materija u masi, da bi se postigao zeljeni izdvojeni utisak boje. Uslov je da materija mora dobro da prijanja za podlogu koju bo ji. Dele se na Organske (prirodne i sinteticke); Neorganske(prirodne i sinteticke). Organske prirodne boje su materije biljnog (brocevina(crvena), kurkumin (zuta), indigo(plava), lakmus(plava). Iz raznih biljnih delova izdvajaju se ekstrakcijom sa vodom, vodenom parom ili organskim rastvaracima. Iz zivotinjskog sveta poznate su (kosenila-crvena); purpur-iz morskih puzeva; sepia -sipa) Organske sinteticke boje dobijaju se od proizvoda destilacije katrana kamenog uglja-katranske ili aneminske boje. Koriste se za bojenje tekstila, plastike. Mogu biti kisele, redukcione i direktne(rastvorljive u vodi). Neorganske boje su nerastvorljive cestice, pigmenti, raznih boja. Prema nacinu dobijanja dele se na prirodno obojene cestice i mineralne boje. Boje se dele prema nameni:

-Boje za specijalne svrhe(antikorozivne, boje za zastitu brodskih korita, forescentne, luminescentne i dr.)

-Vodene boje jesu najjednostavnije boje(smese pigmenata i vezivnog sredstav). -Boje za umetnicko slikanje.

Po svom heMijskom sastavu, neorganski pigmenti su razni oksidi soli koji su relativno inertni prema hemijskim uticajima. Oni zadr:zavaju svoj kristalni oblik tokom Citavog postupka bojenja. Najznacajniji su: beli pigmenti, zuti pigmenti, plavi pigmenti, crni pigment.

23. Fotografski i kinematografski materijal Izraz "fotografski" se odnosi na postupak koji omogu6ava stvaranje vidljive slike, direktnim iliindirektnim delovanjem svetla ili drugih oblika zracenja na osetljivu povrsinuNegativ foto materijal:

Page 26: Poznavanje Robe

Filmovi u trakama ( izradeni od plastiene rnase, na kojoj je negativna foto emulzija). Koriste se ~a fotoaparate i kinoaparate. Fotografska ploca- podloga je od stakla, na koju je naneta fotoemulzlJa, namenjena za profesionalna snimanja u studiu. Plan filmovi- slieni ploeama, ali su na podlozi od plastienih masa (folija), pa su lakse za rad. Konste se za portrete. Rendgen fimovi i ploce- za specijalna snimanja pomocu rendgenskih zraka. Na podlozi su od plastiene mase. Ploce za fotografsko graviranje - u grafiekoj industriji. Specijalne ploce za mikrofotografiju. Pozitiv foto materijal: Pozitiv se dobija, kada se kroz negativ propusti odredena kolieina svetlosti, koja pad a na POZltlV podlogu. Podloga se proizvodi od razlieitih materijala: papir, karton, metal, tkanina, porcelan, plastika, staklo. Rendgen papir je specijalni pozitiv papir, na koji se nanosi foto emulzija i mora se zastiti od svetlosti. Kino pozitiv film- na providnoj podlozi, za izradu slika i ton filmova snimljenih filmskom kamerom. Dijapozitiv film proizvodi se u crno-beloj ili obojenoj tehnici. Mikrofilm- prekriven finom emulzijom sa velikom ostrinom, obraduje se specijanim razvijaeima, koristi se za euvanje dokumentacije retkih materijala iz arhiva. Polariod - film za brzu trenutnu fotografiju, sastoji se od lista papira sa negativnom foto emulzijom i lista papira sa pozitivnom foto emulzijom i razvijaeima.

24. Parfimerijski, kozmeticki i toa/etni preparati; Sapuni i sinteticka sretstva za pranje Etericna ulja su lako isparljiva mirisljava ulja, koja se razlikuju od aromatienih sastojaka kao st~ su aldehidi, etri, estri, fenoli, terpeni, koji se nalaze u nekom delu biljke. Iz biljaka se izdvajaju ekstrakcijom. Koriste se u kozmetici, prehrambenoj industriji idr. Najpoznatija su: lavandino, ruzino ulje, ulje kore cimeta, mentol ulje. Kozmeticki preparati dele se na sredstva za negu dece i odraslih, kao i prema naeinu delovanja.To su parfemi, kolonjske vode, kremovi, puderi, paste za zube itd. Sapuni su alkalne soli visih masnih kiselina. Osnovna sirovina su organske i neorganske materije. Sirovine organskog porekla su masti i ulja biljnog i zivotinjskog porekla. Sirovine neorganskog porekla su natrijum hidroksid i kalijum karbonat, rastvaraju se u vodi i obilato pene. Prema agregatnom stanju dele se na tvrde, meke, teene. Prema nameni dele se na: obicne sapune, toaletne, plivaju6e i glicerinske, sapune za brijanje, za dezinfekciju, abrazivne, medicinske i industrijske. Osnovni sastojak svakog preparata za pranje i cis6enje je organska povrSinski aktivna materija, koja ima povrsinski napon izmedu dve faze, koje se ne mesaju, eiji molekul ima hidrofilnu i hidrofobnu grupu. Prema ponasanju u vodenom rastvoru dele se na: Anjonske, Katjonske, Nejonogene, Amfoliticke. Deterdzenti su preparati za pranje i Cis6enje. Svaki deterdzent ima svoje razlieite dodatke, mogu se dodavati graditelji pene, belila, mirisi, boje, enzimi itd ..

25. Premazi (Iakovi i boje), rastvaraci i razredivaci Lakovi i boje su premazni materijali odnosno rastvori neisparljivih materija u organskim rastvaracima definisanih svojstava razlivanja, otvrdnjavanja i otpornosti na klimatske, hemijske i mehanieke uticaje. Polazni materijali prema funkciji dele se u 4 glavne grupe: Filmogeni, Pigmenti i punioci, Aditivi(pomocna sredstva), Rastva·raci. Premazi se sastoje od isparljivih i neisparljivih komponenti. Isparljive komponente su: rastvaraci; produkti izdvajanja; Neisparljive komponente su: veziva; sredstva za bojenje; pom06ni materijali. Vrste premaza su: Premazi na bazi celuloze; alkidni ; poliestarski; poliuretanski; kiselo-ocvrs6avaju6i; premazi na bazi termoplasta; epoksidni; akrilni; vodeni premazi. Alkidni premazi su premazi na bazi alkidne smole. Alkidne smole podrazumevaju poliestarske smole modifikovane masnim kiselinama. Premazi,na bazi alkidnih smola imaju koliCinu suve materije 50%. Poliuretanski premazi(poliuretani)-su polimeri koje karakterise uretanska grupa u osnovnom nizu. Kiseloocvrscavajuci premazi mogu biti jednokomponentni (kombinacije amino veziva sa nitroceluloznim i alkidnim vezivom), i dvokomponentni(kisela komponenta se dodaje neposredno pred upotrebu). Poliestarski premazi dobijaju se polikondenzacijom visebaznih kiselina sa visevalentnim alkoholima. Premazi na bazi termoplasta-na bazi polivinil hlorida, polivinil acetata, polistirola,