83
 

Poznavanje nacrta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poznavanje nacrta

Citation preview

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    1/83

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    2/83

    2

    SADRAJ:

    1. OSNOVE TEHNIKOG CRTANJA................................................................................................ 31.1. Tehniko crtanje ........................................................................................................................ 31.2. Uloga poznavanja (itanja) nacrta za graditelja izvoaa u procesu pripreme za ..... 6izvoenja dijela ili cijele graevine ................................................................................................. 61.3. Vanost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvoaa .............................. 71.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (itanje) nacrta....................... 7

    2. OPREMA I PRIBOR ZA CRTANJE ............................................................................................... 92.1. Pribor za crtanje......................................................................................................................... 92.2. Tehniko pismo........................................................................................................................ 102.3. Formati papira .......................................................................................................................... 11

    3. OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE....................................................................... 133.1. Simetrala duine i kuta ........................................................................................................... 133.2. Crtanje kutova .......................................................................................................................... 143.3. Tangenta na krunicu ............................................................................................................. 163.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta .............................................................................. 17

    3.5. Lukovi i krivulje......................................................................................................................... 193.6. Konstrukcija elipse prema definiciji....................................................................................... 214. ORTOGONALNA PROJEKCIJA .................................................................................................. 22

    4.1. Projiciranje ................................................................................................................................ 224.2. Osnove ortogonalnog projiciranja ......................................................................................... 234.3. Prostorna projekcija ................................................................................................................ 30

    5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE .............. 335.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-graevinske projektne dokumentacije......................... 33

    6. Osnove crtanja i oznaavanja u arhitektonsko graevinskim nacrtima .............................. 366.1 Vrste i irina crta ....................................................................................................................... 366.2. Mjerilo ........................................................................................................................................ 37

    6.3. Kotiranje nacrta........................................................................................................................ 397. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA................................................................ 43

    7.1. Grafike oznake materijala .................................................................................................... 437.2. Grafike oznake opreme i namjetaja.................................................................................. 457.3. Simboli raznih instalacija ........................................................................................................ 487.4. Simboli plinskih instalacija ..................................................................................................... 497.5. Grafike oznake otvora........................................................................................................... 50

    8. SADRAJ NACRTA ....................................................................................................................... 528.1. Tlocrt.......................................................................................................................................... 528.2. Presjek ...................................................................................................................................... 548.3. Prevaljeni presjeci ................................................................................................................... 578.4. Proelja ..................................................................................................................................... 598.5. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 608.6. Planovi oplate........................................................................................................................... 638.7. Konstrukcijski nacrti ................................................................................................................ 65

    9. VRSTE PROJEKATA ..................................................................................................................... 679.1. Idejni projekt ............................................................................................................................. 679.2. Glavni projekt ........................................................................................................................... 689.3. Izvedbeni projekt ..................................................................................................................... 729.4. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 78

    10. Literatura

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    3/83

    3

    1. OSNOVE TEHNIKOG CRTANJA

    1.1. Tehniko crtanje

    POVIJEST I ZNAENJE TEHNIKOG CRTEA

    Crtei su u povijesti ljudskog roda vaan vid meusobne komunikacije jo prije nego se razvilopismo.

    Tehniki crte se razvija tokom renesanse kada se razvijaju tehnike znanosti i kasnijepostaje sve sloeniji I sloeniji.Tehniki nacrti danas su standardni nain prikazivanje proizvoda svihmoguih tehnikih disciplina a meu njima su i graditeljski nacrti.

    Graditeljski nacrti moraju se pridravati meunarodnih pravila za crtanje nacrta te moraju bitijasni, dobro oznaeni i pregledni. Takve nacrte su sposobni proitati svi strunjaci koji sudjeluju uprocesu projektiranja, izvoenja I odravanja objekta.

    Dijelovi nacrta I sam crte mora biti tako jasan da se njima znaju sluiti investitori, korisnicigraditeljskih objekata i svi zainteresirani graani. Poznavati I znati itati nacrte je kao da govorimo jojedan strni jezik jer ista pravila vrijede i u Kini i u Americi..

    PROBLEMI KOD GRAFIKOG PRIKAZIVANJA GRADITELJSKIH OBJEKATA

    Kod crtanja predmeta za graditeljske nacrte vrlo se brzo uoe dva problema.Prvi problem je kako sloen predmet poput zgrade prikazati tako da svima bude

    razumljiv.Jednostavan i mali predmet vrlo se lako dade opisati rijeima ili predoiti jednostavnomskicom.

    Problem nastaje kod opisivanja predmeta koji sloen od vie elemenata kao to je ovaj naslici. Dakle imamo problem kako predmet ili zgradu koja ima tri dimenzije ( duinu, irini i visinu)smjestiti na papir koji ima samo dvije dimenzije(duinu i irinu)

    Prvi problem se rjeava tako da se predmet crta na nain zovemo ortogonalno projiciranjepredmeta.Svaka projekcija predmeta crta se na svojoj ravnini, pa govorimo o ravnini I (ravnini tlocrta),ravnini II (ravnini nacrta) i ravnini III (ravnini bokocrta).

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    4/83

    4

    Na te ravnine projiciramo pod pravim kutom strane predmeta.Takve projekcije prikazuju se na jednoj ravnini kao tlocrt, nacrt i bokocrt takvog predmeta.

    Da bi takav crte bio potpuno razumljiv na kraju odreujemo dimenzije, kote (odnosnokotiramo stvarne veliine u centimetrima).

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    5/83

    5

    Drugi problem je kako velik graevinski objekt ija se veliina mjeri u desecima metarasmjestiti na list papira veliine nekoliko desetaka centimetara. Da bi prikazali takav objekt crtamo ga umjerilu.Crtati graevinu u mjerilu znai je smanjiti tako da je moemo prikazati na naem listu papira.Mjerilo na nacrtu oznaujemo s dva broja I znakom jednakosti izmeu dva broja.

    Na primjer: 1 : 100Prvi broj oznaava stvarnu dimenziju predmeta.

    Drugi broj oznaava za koliko smo smanjili dimenzije tog predmeta.Znai jedan metar u stvarnosti je u nacrtu sto puta manji to jest iznosi samo jedan centimetar.U slijedeim crteima je prikazan jedan te isti tlocrt prostorije u raznim mjerilima. Svaki crte je razneveliine ali kote tj zapisane dimenzije su iste.

    MJ 1:200 MJ 1:100 MJ 1:50

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    6/83

    6

    ULOGA POZNAVANJA (ITANJA) NACRTA ZA GRADITELJAIZVODITELJA U PROCESU IZGRADNJE DIJELA ILI CIJELE

    GRAEVINEPOSTUPAK JE ISTI BEZ OBZIRA DALI SE RADI O ZIDANJU

    JEDNOG ZIDA ILI UZVEDBI CIJELE ZGRADE

    ORGANIZACIJSKA PRIPREMA ZA IZVOENJE DIJELA ILICIJELE GRAEVINE

    ODABIRDJELATNIKA

    (RADNE SNAGE)KOJI EOBAVLJATIPREDVIENERADOVE

    ODABIR ALATA,STROJEVA,

    OPREME,MATERIJALA,ORGANIZACIJATRANSPORTA,ORGANIZACIJADIJELA ILICJELOKUPNOGGRADILITA

    POZNAVANJE(ITANJE)

    NACRTAODNOSNODOBRORAZUMIJEVANJEKOMPLETNEPROJEKTNEDOKUMENTACIJEUKLJUUJUITROKOVNIKEGRADITELJSKIHRADOVAOBRTNIKIH

    USPJENO IZVOENJE DIJELA ILI CIJELE GRAEVINE

    1.2. Uloga poznavanja (itanja) nacrta za graditelja izvoaa u procesu pripreme zaizvoenja dijela ili cijele graevine

    Da uspjeno izgradi dio ili cijelu graevinu graditelj-izvoa osim znanja o graevinskimkonstrukcijama i manualne vjetine mora imati jo jednu vanu sposobnost.

    Ta sposobnost zove se poznavanje odnosno itanje nacrta.Znati proitati nacrte odnosno shvatiti sto je nacrtano to je kao da se zna jedan jezik. Tehniki nacrti

    se po istom sistemu crtaju u cijelom svijetu od Kine do Amerike.Kod pripreme za izvoenje dijele ili cijele graevine treba pripremiti:

    1. Izvoa treba dobro poznavati pravila itanja nacrta jer tek kad shvati nacrte odnosnoprotumai projekt odnosno projektnu dokumentaciju moe pristupiti slijedeoj fazi.

    2. Slijedea faza u realizaciji graenja je priprema materijala, alata i opreme potrebnog zaizvoenje dijela ili cijele konstrukcije. Za cijelu graevinu ponekad se taj proces zove pripremagradilita.

    3. U toj fazi izvoatakoer odluuje o odabiru ljudi s odgovarajuom manualnom vjetinomodnosno o potrebnoj radnoj snazi koji e takvu konstrukciju i izvoditi.

    Tek kad su svi ovi uvjeti ispunjeni moe se pristupiti izvoenju dijela ili cijele konstrukcije.Kad su svi ovi uvjeti ispunjeni moemo govoriti o uspjenom izvoenju dijela ili cijele

    graevine.Ovaj proces se odnosi na izvedbu dijela graevine na primjer kod zidanja jednog malog zida

    koji izvodi jedan ovjek. Takav isti proces dogaa se kod izvedbe cijele graevine npr. kod izvedbekompletne stambene zgrade.

    Samo onaj graditeljizvoa koji je u shvatio ulogu poznavanja odnosno itanja nacrta iuspjeno je povezao s ostalim aktivnostima prilikom izvoenja dijela ili cijele graevina moe bitidobar u svom zanimanju.

    U takvom sluaju govorimo o uspjenim graditeljima reproduktivnim umjetnicima (ako suprojektanti primarni umjetnici) koji su savladali sve tajne graditeljskog zanata.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    7/83

    7

    1.3. Vanost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvoaa

    Tehniki nacrti odnosno projektna dokumentacija je jedan nacrt ili skup nacrta koji su direktnauputa tj radni zadatak po kome izvoatreba da izvodi dio ili cijelu zgradu.

    Ako izvoa dobro razumije projekt i po takvom projektu izvodi zgradu onda govorimo ouspjenom izvoenju dijela ili cijele graevine.

    Problemi nastaju ako izvoa ne razumije projekt odnosno ne shvati to je nacrtano na

    papiru. Tada se prilikom pripreme i izvoenja dijele ili cijele graevine dogaaju neugodnosti,nepravilnosi i komplikacije. Kao rezultat nerazumijevanja nacrta i ostalih tehnikih uputa imamo itavniz problema za sve sudionike u procesu graenja a to najvie pogaa korisnike takvih zgrada.

    Da bi dobro razumio nacrt izvoa treba tokom kolovanja i kasnije u praksi da razvijeodreene sposobnosti odnosno znanja koje e mu pomoi da dobro shvati projekte.

    1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (itanje) nacrta

    Sposobnosti i znanja koje su potrebni za dobro razumijevanje nacrta su prostorni zor, pravilacrtanja nacrta i poznavanje graevinskih konstrukcija.

    A) Prostorni zor je sposobnost ljudskog mozga da na temelju nacrta na papiru crtanog na dvijedimenzije (duina i irina) predoi kako e taj predmet izgledati u prostoru u tri dimenzije( duinairina i visina). Isto takav proces se odvija i u suprotnom smjeru to jest stvari predmet (tri dimenzije)nacrtati na papiru u dvije dimenzije.

    To je vana ljudska sposobnost jer izvoai po nacrtima koji su projektanti crtali u dvijedimenzije mogu sebi predoiti kako e dio ili cijela konstrukcija izgledati na kraju radova.

    Ta sposobnost uvjebava se tokom kolovanja na modelima predmeta na kojima se crtajutlocrti, nacrti, bokocrti, presjeci i na temelju takvih nacrta dobivamo sliku predmeta. Kasnije se crtajutlocrti i ostale projekcije zgrada u odreenom mjerilu a sposobnost se dalje razvija tokom prakse.

    Prostorni zor pomae i kod boljeg snalaenja tokom izvedbe kompliciranijih objekta. Ponekadna jednom nacrtu (tlocrtu) zgrade nisu dati svi podaci pa je izvoa prisiljen traiti i na drugomprojekcijama ili ak konzultirati projektanta.

    Svaki put kad izvoadobije vie nacrta jedne zgrade (tlocrte, presjeke i pro

    elja) pomalo seautomatski ukljuuje ta sposobnost koja pomae da izvoa sebi predoi kako e izgledati budui

    objekt.Tako i izvoditelji postaju sudionici zamiljenog projekta i lake uspjeno izvode dio ili cijelu

    graevinu.

    B) Pravila crtanja nacrta su pravila koja se moraju pridravati svi sudionici u procesu izradeprojekta da bi mogli razumijevali ono to je nacrtano (simboli graditeljskih materijala, pokretne i fiksneopreme, simboli instalacija, pravila kotiranja pojedinih nacrta, mjesta odreivanja tlocrta i presjeka,razumijevanje mjerila itd,)

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    8/83

    8

    SPOSOBNOSTI ODNOSNO ZNANJA POTREBNA ZARAZUMIJEVANJE - POZNAVANJA (ITANJA) NACRTA ZA

    GRADITELJA - IZVODITELJA

    Prostorni zor -sposobnostljudskog mozga

    da na temeljunacrta na papiru(crtanog na dvijedimenzije) predoikako e tajpredmet izgledatiu prostoru( prikazan uprostoru u tridimenzije).

    Poznavanjegraevinskihkonstrukcija i

    dijelova graevineu stvarnosti

    Pravila crtranjanacrta su pravilakoja se moraju

    pridravati svisudionici uprocesu izradeprojekta da bimogli razumijevaliono to jenacrtano( simboligraditeljskihmaterijala,pokretne i fiksne opreme,simboliinstalacija, pravila

    USPJENO IZVOENJE DIJELA ILI CIJELE GRAEVINE

    C) Poznavanje graevinskih konstrukcija u stvarnosti - je vaan uvjet. Kad izvoa poznajestvarni izgled i dimenzije konstrukcije u stvarnosti u pravoj veliini onda moe shvatiti to je nacrtanou nacrtu.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    9/83

    9

    2. Oprema i pribor za crtanje

    2.1. Pribor za crtanje

    Za izradu dobrog tehnikog crtea potrebna je i odgovarajua oprema, pribor i papir.

    pribor za crtanje

    Tu se ubrajaju crtai stol, crtaa daska i crtaa ploa, te raunala s programima (CAD) zacrtanje i razliita crtala (ploteri) koji omoguuju bre i preciznije iscrtavanje nacrta.Crtai pribor potreban za izradu tehnikog crtea ine trokuti, T-ravnalo, razmjernik (mjerilo,trobridno ravnalo), estar, kutomjer, razliiti krivuljari i ablone. ablone mogu biti za tehnikopismo, ope s geometrijskim likovima ili namjenske za pojedine struke (za arhitekte,elektrotehniare, strojare)

    3D prikaz graevine u raunalnom programu

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    10/83

    10

    2.2. Tehniko pismo

    Za opise uz tehniki crte koristi se tehniko pismo. Razlikujemo koso i uspravno tehnikopismo, a oba mogu biti uska i srednje iroka po emu razlikujemo tipove A i B tehnikogpisma.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    11/83

    11

    Npr. za tip B uspravno srednje iroko tehniko pismo su iskazane mjere u tablici

    2.3. Formati papira

    Pri izradi tehnikih crtea koriste se razliiti formati papira. irine i duljine formata papiraodreene su meunarodnim normama npr. odnos stranica je 1: 2 = 1 :1,414 i omjerpovrina susjednih formata je 2 : 1 (A0 formatu je povrina 1m 2 , a formatu A1 je 0,5 m 2 , itd.)(sl. )

    odnos razliitih formata papira

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    12/83

    12

    Graevinski nacrti vei od formata A4 svode se na njegovu veliinu presavijanjem zboglakeg rukovanja i uvezivanja u projekt.

    primjer sastavnice

    Osnovni format obrezanog nacrta mora imati pravokutni oblik veliine 210/297 mm.Nacrti veeg formata moraju se previti tako, da potpuno sloeni nacrt ima veliinu osnovnogformata.

    Okvir se mora iscrtati punom linijom na svakom nacrtu. On je udaljen 5 mm odgornjeg, desnog i donjeg ruba, a 25 mm od lijevog ruba nacrta.

    Sastavnica se stavlja u desni donji kut nacrta i sadri sve potrebne podatke oinvestitoru, projektantu, vrsti graevine i mjestu gradnje, sadraju nacrta, mjerilu... Veliinasastavnice ovisi o veliini nacrta.

    Papir za tehnike crtee mog biti i razliitih vrsta: tvrdi crtai papir, paus papir, prozirni tankipapir za skiciranje, ozalit papir, transparent papirNa trite se isporuuju u rezanim arcima i u rolama.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    13/83

    13

    3. Osnovne geometrijske konstrukcije

    Razliite geometrijske konstrukcije potrebno je znati pri projektiranju i u izraditehnikih crtea, ali esto je potrebno i neke od njih izvesti na gradilitu. Te konstrukcije jejednostavnije izvesti pomou pribora za crtanje ili raunala, ali mogu se i esto morajuizvesti na gradilitu. Tada se koriste pomagala kojima tamo raspolaemo, a to su zidarska

    olovka, avli, uad, daske, letve, ablone i sl.

    3.1. Simetrala duine i kuta

    Simetrala je pravac koji dijeli neku geometrijsku tvorevinu na dva jednaka dijela, pa takoimamo prikaz konstrukcije simetrale duine i simetrale kuta.

    konstrukcija simetrale duine

    konstrukcija simetrale kuta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    14/83

    14

    podjela duine na jednake dijelove

    3.2. Crtanje kutova

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    15/83

    15

    odreivanje pravog kuta na gradilitu

    Podjela pravog kuta na tri jednaka dijela- konstruira se kut od 60koji se zatim simetralom raspolovi

    konstrukcija kutova razliitih veliina pomou dva trokuta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    16/83

    16

    Konstrukcija kuta proizvoljne veliine mogua je uzpretpostavke:

    kut punog kruga je 360.360cm

    O=2 r r=2O

    r=14,32

    360

    =57,3 cm

    3.3. Tangenta na krunicu

    Tangenta je pravac koji dodiruje krunicu u jednoj toki, koju zbog toga i nazivamo diralitem

    i tangenta je uvijek okomita na polumjer krunice u toj toki.

    konstrukcija tangente na krunicu u odreenoj toki na krunici

    konstrukcija tangente na krunicu iz odreene toke izvan krunice

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    17/83

    17

    3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta

    jednakostranian trokut kvadrat iz zadane stranice

    kvadrat iz zadane dijagonale

    konstrukcija esterokuta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    18/83

    18

    Konstrukcija dvanaesterokuta iz esterokuta

    odreivanje sredita opisane krunice pravilnog mnogokuta i njegove konstrukcija iz zadanestranice

    konstrukcija osmerokuta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    19/83

    19

    konstrukcija peterokuta iz zadanog polumjera opisane krunice

    3.5. Lukovi i krivulje

    Spoj dva pravca pravilnom krivuljom Soblika

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    20/83

    20

    spoj dvije krunice jednim lukom

    r, s, h s, hkonstrukcija krunog odsjeka iz razliitih zadanih elemenata

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    21/83

    21

    3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji

    Elipsa je skup toaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dvije vrste toke te ravninekonstantan i jednak velikoj osi elipse. Te vrste toke su fokusi ili arita elipse.Elipsa ima dvije osi simetrije, a to su ujedno njezina velika AB i mala os CDkoje se dijele navelike ai male bpoluosi.

    Stoga prema definiciji vrijedi: r1 + r2 = 2a za bilo koju toku elipse.

    konstrukcija elipse prema definiciji

    konstrukcija elipse iz koncentrinih krunica iji su promjeri jednaki osima elipse.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    22/83

    22

    4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA

    4.1. Projiciranje

    U graditeljstvu, a i u ostalim tehnikim strukama vano je znati prostorne oblikepredoiti na crteu u ravnini kao i iz crtea spoznati izgled predmeta, graevine ili njezinog

    dijela u prostoru.Da bismo dobili prikaz nekog predmeta u ravnini vrimo zamiljeni postupak

    projiciranja toga predmeta na ravninu pomou zraka projiciranja.Dva osnovna naina projiciranja koja se koriste u praksi su centralno i paralelno projiciranje.Kod centralne projekcije sve zrake projekcije prolaze jednom tokom ( centrom projiciranja),a kod paralelnog projiciranja zrake su meusobno paralelne i ovisno o poloaju premaravnini projekcije razlikujemo koso i ortogonalno (okomito) projiciranje.

    centralno projiciranje koso paralelno projiciranje

    ortogonalno paralelno projiciranje

    Ortogonalnim projiciranjem nastaju razliite projekcije ovisno o poloaju i broju ravninaprojekcije.To su:

    - Kotirana projekcija (na horizontalnu ravninu)- Mongeova projekcija (na dvije ili vie meusobno okomitih ravnina)- Ortogonalna aksonometrija

    U tehnikoj praksi najee se koristi ortogonalna projekcija na dvije (tlocrt i nacrt) ili tri

    me

    usobno okomite ravnine (tlocrt, nacrt, bokocrt ili stranocrt).Ortogonalnim projiciranjem na dvije ili tri meusobno okomite ravnine koristi se u graditeljstvuza prikaz tlocrta, presjeka i proelja graevine, pojedinih detalja

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    23/83

    23

    4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja

    Svi geometrijski oblici u prostoru sastoje se od toaka, stoga da bismo znali odrediti u ravninisliku (projekciju) tih oblika potrebno je znati odrediti projekciju toke.

    4.2.1. Ortogonalna projekcija toke

    Ravnine projekcije su dvije meusobno okomite ravnine oznaene velikim grkimslovima 1 i 2 i one

    Zraka projiciranja koja prolazi tokom A okomito na horizontalnu ravninu 1 odreuje tlocrt

    A'toke A, a ona okomita na ravninu 2 odreuje nacrt A" toke A.Tlocrtom i nacrtom potpuno je odreen poloaj toke u prostoru.Na slici a) dan je prostorni prikaz, a na sl. b) nakon prevaljivanja ravnine 1 u 2 prikazprojekcija tlocrta i nacrta toke A u ravnini slike (papira).

    U graditeljstvu projekcije tlocrta i nacrta (presjek) graevine najee se prikazuju odvojeno.

    Toke su zadane koordinatama koje predstavljaju udaljenost toke od po volji odabranetoke ishodita u smjeru koordinatnih osi A(Ax, Ay, Az).

    Moemo prouit poloaj toaka u prostoru na primjeru zadanih toaka A(2,4,4), B(6,-6,8),C(10,-8,-8), D(8,8,-6), E(4,6,0), F(12,0,6)

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    24/83

    24

    Ponekad, za potpuno jasnu predodbu predmeta nisu dovoljne dvije projekcije i tada seuvodi i trea ravnina projekcije 3 postavljena okomito na ravnine 1 i 2 kroz ishodite

    koordinatnog sustava i naziva se bokocrtnom ravninom.

    4.2.2. Ortogonalna projekcija duine

    Duina je ravna crta omeena dvjema tokama i njima je potpuno odreena. Ortogonalnaprojekcija duine je duina, pa su projekcijama krajnih toaka odreene i projekcije duine.

    Promatrajui projekcije duina na slici i pravokutnog trokuta PA moe se uoiti da jeortogonalna projekcija duine na ravninu slike openito kraa od prave duljine te duine.Ako je duina paralelna s ravninom projekcije npr. CD II 1 tada se u tlocrtnoj ravnini

    projicira u pravoj veliini, a u nacrtu se vidi da su sve njezine toke jednako udaljene od1

    tako to su sve toke nacrta jednako udaljene od osi x, tj. nacrt duine je paralelan s osix.Ako je duina okomita na ravninu projekcije npr.EF 1 u tlocrtu njezina projekcija e biti

    toka E=F , A u nacrtu e se projicirati u pravoj veliini jer je paralelna s 2 .

    Kada u projekciji ne vidimo pravu veliinu duine potrebno ju je odrediti, a odreuje sepostupkom prevaljivanja oko projekcije u ravninu projekcije, npr. oko tlocrta Bu ravninu

    1 , na slici je dan prostorni prikaz postupka prevaljivanja (a) i prikaz u tlocrtu i nacrtu (b).

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    25/83

    25

    4.2.3. Ortogonalna projekcija pravca

    Duina je dio pravca, pa kada imamo odreenu duinu imamo odreen i pravac na kojem seona nalazi. Pravac moe biti u paralelnom poloaju prema ravnini, u njoj ili je probadati. Akoprobada ravninu s njom ima jednu zajedniku toku koja se naziva proboditem.

    Na sl. se vidi probodite pravca p (pravac se oznaava malim slovima abecede) s ravninom

    1 i ono se naziva prvim proboditem i oznaava s indeksom jedan uz slovo 1 , te

    probodite pravca s ravninom 2 , drugo probodite 2 . Ako neka toka pripada pravcu, utlocrtu i nacrtu mora biti na projekcijama pravca i mora se nalaziti na istoj ordinali.

    Dva pravca u prostoru mogu biti:a) paralelnib) ukrtenic) mimosmjerni

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    26/83

    26

    Paralelni pravci se projiciraju u paralelne pravce.Ukrteni se sijeku u jednoj toki i ta toka pripada i jednom i drugom pravcu, pa se i uprojekcijama mora nalaziti u sjecitu pravaca i mora se nalaziti na istoj ordinati.Mimosmjerni pravci nisu ni paralelni ni ukrteni i nemaju niti jednu zajedniku toku.

    Do sada je dan prikaz projekcija osnovnih geometrijskih elemenata, a oni su sastavni diosvakog lika i tijela.

    4.2.4. Ortogonalna projekcija tijela

    Ako nainimo ortogonalnu projekciju tijela na tri ravnine projekcije dobiti emo njegov tlocrt,nacrt i bokocrt. Bokocrt moe biti desni i lijevi ovisno s koje strane gledamo.

    Ortogonalna projekcija tijela (piramida) na tri ravnine

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    27/83

    27

    Prikaz tijela u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu

    Razvijeni plat piramide kojoj prave veliine bridova i stranica saznajemo iz tlocrta i nacrta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    28/83

    28

    prikaz krova u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu, s odreivanjem prave duljine grebena

    Cilj je znati i moi prostorni oblik prikazati u tlocrtu nacrtu i bokocrtu, kao i iz njegovog tlocrta inacrta znati predoiti i nacrtati prostorni prikaz. Isto tako moi odrediti pravu veliinuprikazanih elemenata.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    29/83

    29

    primjeri za vjebu odreivanja tlocrta, nacrta i bokocrta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    30/83

    30

    4.3. Prostorna projekcija

    Iz tlocrta i nacrta i (ili) bokocrta moemo odrediti izgled predmeta u prostoru koji namprua jasnije objanjenje graevine.U tu svrhu se koristimo metodama kosog projiciranja na ravninu slike gdje su predmetivezani uz prostorni koordinatni sustav tako da su glavni bridovi i osnovne plohe paralelne sravninama projekcija, a onda ga zajedno s koordinatnim sustavom projiciramo koso na jednu

    ravninu. U tu svrhu najee se koristi aksonometrijski (gr: akson = os i metron = mjera)prikaz koji nam omoguuje mjerenje, tj. kotiranje graevine.Kako bismo dobili to zorniju sliku predmeta, predmet u uspravnom poloaju oszodabiremo vertikalno, a osi x i y zatvaraju s njom kutove 90+i 90+. Kutovi i odabiru tako da slika bude to manje izobliena, pa je uobiajena vrijednost1530i 3060. Najee se odabiru kutovi od 30i 60, jer se na taj nainzadri pravi kut.Ako nema prikrata u smjeru koordinatnih osi govorimo o izometriji, ili ako prikrate postojeonda se radi o dimetriji ili trimetriji

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    31/83

    31

    crtanje aksonometrijske slike predmeta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    32/83

    32

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    33/83

    33

    5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNEDOKUMENTACIJE

    SUDIONICI U PROCESU PROJEKTIRANJA ODNOSNO IZRADE ARHITEKTONSKOGRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

    Arhitektonskograevinska projektna dokumentacija je skup nacrta i pratee dokumentacijekoje naruuju investitori i po kojoj izvoai izvode graevinu.

    Osobe koje sudjeluju u izgradnji zovu se sudionici u izgradnjiInvestitori su pravne ili fizike osobe koje naruuju arhitektonsko graevinsku projektnu

    dokumentaciju i financiraju gradnju.Projektanti su diplomirani ing. graevine ili arhitekture koji po uputama investitora izrauju

    arhitektonsko-graevinsku projektnu dokumentaciju.Revidentisu pojedine ovlatene osobe ili tvrtke koje kontroliraju projektnu dokumentaciju za

    zgrade vee od 500 m2.Izvoditelji ili izvoaisu obrtnici pojedinci iili tvrtke koje po projektnoj dokumentaciji izvode

    dio ili cijelu graevinu.Nadzorni inenjeriobavljaju nadzor nad kvalitetom radova i brinu da se graevina izvodi po

    projektu.

    TO JE TO PROJEKTIRANJEProjektiranje je sloeni postupak u kojem se poinje od izrade jednostavnih skica koje crtaprojektant a zavrava se sa izradom detaljnih nacrta po kojima svaki sudionik izvoa odnosnoobrtnik u izgradnji moe pripremiti i izvesti svoj dio radova na graevini. Zavrne dijelove projektnedokumentacije za sloene objekta crtaju itavi timovi arhitekata, graevinskih i strojarskihdiplomiranih ininjera.

    Ponekad je za izradu arhitektonsko graevinske dokumentacije potrebno dva ili tri tjedna zamale objekta a za velike graevine to je proces koji moe trajati mjesecima, pa i godinu dvije zaizuzetno sloene objekte.

    ODGOVORNOST PROJEKTANTAIzrada arhitektonsko graevinske projektne dokumentacije je izrazito zahtjevan,odgovoran i

    vaan posao u sklopu velike aktivnosti i napora kod izvedbe graevinskog objekta. Greke uprojektiranju i izradi kompletne tehnike dokumentacije vide se odmah prilikom izdavanja graevinskedozvole, tokom izvoenja zgrade, preuzimanja zgrade od strane investitora na tehnikom pregledu anaroito tokom godina prilikom koritenja graevine. Ukoliko ima greaka kod projektiranja ondagovorimo o tekom odravanju zgrade kad su se stanari i korisnici uselili u zgradu.

    5.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-graevinske projektne dokumentacije

    Proces projektiranja poinje izradom planova za urbanistika rjeenja u mjerilu 1:5000. Utom mjerilu se odreuju zone izgradnje, zone poljoprivrednog zemljita, poloaj prometnica i velikihgraevinskih zahvata kao to su tvornice, brane za hidrocentrale itd.

    Slijedea faza je izrada situacije u mjerilu 1: 1000 ili 1:500 u kojem se definira osnovnanamjena, veliina i poloaj objekta u prostoru s obzirom na situaciju prilaznih prometnica.

    Zatim se crta idejni projekt u mjerilu 1:200 za velike objekte ili u mjerilu 1:100 za male zgrade.Tu se vedaju osnovna funkcionalna, oblikovna i konstrukcijska rjeenja cijele graevine.Crtaju setlocrti, presjeci i proelja budue graevine. Na temelju tog nacrta dobiva se lokacijska dozvola.

    Nakon toga se izrauje glavni projekt u mjerilu 1:100 (stotka) potreban za dobivanjegraevinske dozvole. U tim nacrtima moraju biti definirana funkcija, izgled i konstrukcija buduezgrade.Crtaju se tlocrti, presjeci i proelja budue graevine. Uz tu dokumentaciju ide i prateadokumentacija koja je potrebna za dobivanje graevinske dozvole(tehniki opis,osnovni trokovnik,sve isprave i potvrde za organ dravne uprave koji e izdati graevinsku dozvolu)

    Uz te nacrte izrauju se i instalacijski nacrti u mjerilu 1:100 u kojima su nacrtana rjeenje zasve instalacije.

    Slijedei nacrt koji se izrauje je onaj koji je najinteresantniji izvoditeljima na gradilitu i pokojem se graevina izvodi. To je izvedbeni ili palirski nacrt u mjerilu 1:50 (pedesetka). Crtaju se vrlodetaljno tlocrti, presjeci i proelja budue graevine sa svim detaljima i tehnikim specifinostima zasvaki dio zgrade.U tlocrte se ucrtava plan oplate ploa po kojem se izvode svi tesarski radovi na

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    34/83

    34

    zgradi. Izrauju se detaljni trokovnici po kojima se ugovaraju i prati dinamika radova. Ako jepotrebno crtaju se i izvedbeni nacrti instalacija. Paralelno sa izvedbenim projektom izrauje sekonstrukcijski projekt.

    On sadri statiki raun, i vrlo vane tlocrte s pozicijama armature u mjerilu 1:50. Definirana jesvaka pozicija armature sa brojem, veliinom i poloajem svake ipke u konstruktivnom elementu. Natemelju takvog nacrta vri se narudba armature, transport i ugradnja armature na gradilitu.

    Detaljni nacrti koji se crtaju u mjerilu 1:50 za sheme stolarije ii 1:25, 1;10 , 1:5 i 1: 1 za ostaledetalje su vrlo vaan dio projektne dokumentacije. Oni definiraju pojedine detalje na graevini i takodobivamo razraene upute za koordinaciju graevinskih i preciznu izvedbu obrtnikih radova.

    Tokom izvedbe na jednom primjerku izvedbenog nacrta u mjerilu 1:50 izvoditelj prati radove itaj nacrt se zove obraunski nacrt. On slui za mjeseni i na kraju za zavrni obraun izmeuinvestitora i izvoditelja.

    Uz te osnovne nacrte mogu se u arhitektonsko graevinskoj projektnoj dokumentacije pojavitiitav niz raznih projekata kao to su geomehaniki projekti, projekti specijalnih konstrukcija ilitehnologija koji su sastavni dio takve dokumentacije. To ovisi naravno o sloenosti graevine itehnolokim zahtjevima svakog pojedinog projekta.

    U naim razmatranjima najvie emo se baviti onim nacrtima koji su graditeljima izvoditeljimanajinteresantniji a to su glavni nacrti u mjerilu 1:100 i izvedbeni nacrti u mjerilu 1:50.

    REDOSLIJED IZRADE, OSNOVNI SADRAJ, NAMJENA I MJERILO PROJEKTNO GRAEVINSKEDOKUMENTACIJE

    B NAZIV I SADRAJ PROJEKTA NAMJENA PROJEKTA MJERILO1 IDEJNA SKICA Rad na osnovnom urbanistikom

    rjeenju1:50001:1000

    2 SITUACIJSKI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILOTlocrt objekta sa definiranimpoloajem objekta i prilaznim cestama

    Slui za dobivanje lokacijske dozvole 1:10001:500

    3 IDEJNI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILOTlocrti svih etaa, presjeci , proeljaobjekta

    Daje osnovna (okvirna) funkcionalna,konstrukcijska i oblikovna rjeenja

    1:200(velike zgrade)1:100(male zgrade)

    4 GLAVNI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILOTlocrti svih etaa, presjeci,proelja objekta.Ostala pratea dokumentacija

    Daje konana funkcionalna,konstrukcijska i oblikovna rijeenja.Slui za dobivanje graevinske dozvole.

    1:100 (stotka)

    5 INSTALACIJSKI NACRTI NAMJENA PROJEKTA MJERILOTlocrti svih etaa sa ucrtaniminstalacijama

    Daje konana funkcionalna rjeenja svihinstalacija

    1:100 (stotka)

    6 IZVEDBENI (PALIRSKI) NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILOTlocrti svih etaa sa prevaljenimpresjecima ucrtanim na tim tlocrtima,presjeci , proelja objekta

    Slui svim izvoaima (graevincima iobrtnicima) za izvedbu cijele zgrade.

    1.50 (pedesetka)

    7 KONSTRUKCIJSKI (ARMIRAKI)NACRT

    NAMJENA PROJEKTA MJERILO

    Tlocrti svih etaa sa definiranimpozicijama armature

    Slui izvoaima- armiraima za izvedbusvakog konstrukcijskog elementa.

    1.50 (pedesetka)

    8 DETALJNI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILODetalji svih graevinskih obrtnikih izavrnih radova

    Slui izvoaima za koordinacijugraevinskih s obrtnikim radovima iobrtnicima za izvedbu dijelova zgrade.

    1:50 1:201.10 1.51.1

    9 OBRAUNSKI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILOTlocrti svih etaa, presjeci, proeljaOstala pratea dokumentacijaIzmjena gra. dokumentacije tokomizvedbe graevine

    Slui za konani obraun izmeuizvoditelja i investitora

    1:50

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    35/83

    35

    IVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

    Vesmo rekli da je za projektiranje potrebno od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci rada.U fazi izvoenja zgrade koja je obino godinu do dvije godine projektna dokumentacija je jako

    vana za izvoditelje. Onog trenutka kad je graevina zavrena vanost dokumentacije ne zavrava.Dokumentacija jo mora posluiti za itav niz poslova koji se odvijaju iako je fiziki proces

    izrade gotov. Tako dokumentacija slui kod etairanja prostora (odreivanja vlasnika), kododreivanja komunalne nadoknade, kod ponude za kabelsku televiziju, kod adaptacije i rekonstrukcijepojedinih dijelova ili cijele graevine, za odravanje graevinskog dijela i za odravanje svih

    instalacija.Za to je potrebno takvu dokumentaciju arhivirati pa tako se danas pohranjuju u dravne,gradske arhive i u arhive tvrtki koje su projektirale i izvele zgradu i koje odravaju zgradu na raunstanara. To vremensko razdoblje mjeri se stotinama godina a esto kad graevine nema uslijed rataili katastrofe po projektnoj dokumentaciji moe se napraviti rekonstrukcija zgrade. Sigurno je da enetko za sto godina traiti nacrte zgrada koje upravo izvodimo kao to mi danas traimo poarhivama nacrte zgrada koje su izgraene prije trideset ili vie godina.

    Nekad je sva dokumentacija bila na papiru pa je za to trebao veliki prostor.Danas je dokumentacija u elektronskom obliku pa ju je lake arhivirati ali s obzirom na golemuizgradnju i za takvu dokumentaciju je potrebno osigurati prostor i odreene uvijete pohrane podataka.

    Moemo dakle rei da ivot graevine poinje , odrava se i zavrava sprojektnom dokumentacijom.

    IVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

    PROJEKTIRANJE AGPDOKUMENTACIJE

    NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE VRIJEME IZRADE AGPDOKUMENTACIJE I

    situacija mj 1:500glavni nacrt mj 1:200. 1:100

    rjeavanje zahtjeva investitora,dobivanje lokacijske, gra. dozvole

    3-4tjedna ili mjeseca

    IZVOENJE PO AGPDOKUMENTACIJE

    NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE VRIJEME KORITENJA AGPDOKUMENTACIJE

    izvedbeni (palirski) nacrt mj 1:50

    konstrukcijski nacrt mj 1:50detaljni nacrti 1:50, 1:25, 1:10, 1:5,1:2, 1:1

    izvoenje svih graevinskih,

    obrtnikih i instalaterskih nacrta

    1-2 godine

    POHRANA (ARHIVIRANJE) AGPDOKUMENTACIJE

    NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE VRIJEME KORITENJA AGPDOKUMENTACIJE

    Svi nacrti u papirnatom ilielektronskom obliku

    Za etairanje, komunalnu nadoknadu,adaptaciju, odravanje zgrade

    100-300 godina odnosno doktraje graevina pa i dulje

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    36/83

    36

    6. Osnove crtanja i oznaavanja u arhitektonsko graevinskim nacrtima

    Arhitektonsko graevinskim nacrtima svrha je da poslue kao uputa za izgradnjugraevine. Prikaz graevine dan je odreenim nacrtima i tonim izmjerama (kotama) u imnacrtima. Stoga sve mora biti prikazano prema odreenim pravilima: odreene su vrste iirine crta, mjerila, naini oznaavanja i opisivanja konstrukcija i pojedinih njihovih dijelova.

    6.1 Vrste i irina crta

    Preglednost i jasnoa arhitektonsko graevinskih nacrta postie se razliitim vrstama iirinama crta koje moraju biti pravilno primijenjene. Slijedi prikaz crta koje se koriste pri izraditehnikih crtea i njihovim debljinama, te najeom primjenom.

    Primjeri primjene nekih vrsta crta

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    37/83

    37

    6.2. Mjerilo

    Mjerilo predstavlja odnos veliina predmeta u stvarnosti i na crteu, a moe bituveano (M 5:1), u stvarnoj veliini (M 1:1) ili umanjeno (M 1:100). Graevine se prikazuju uumanjenom mjerilu, a samo ponekad neki detalji i u stvarnoj veliini. Bez obzira na mjerilo ukojem je nacrt u njega se uvijek unose stvarne mjere (o mjerilu ovisi duljina crta na crteu, ane veliina objekta u stvarnosti)Mjerilo se predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1: 50) od kojih je jedan uvijek broj 1.Izmeu tih brojeva je znak dijeljenja, pa je prvi broj djeljenik (predstavlja stvarnu veliinu), adrugi djelitelj (umanjenje te veliine na crteu).

    Npr. ako duljina nekog zida iznosi 350 cm u mjerilu M 1:50 on e biti nacrtan kao duinaduljine 350:50=7cm, ali e na kotnoj crti biti oznaena njezina stvarna duljina od 350cm.

    Prikazi dijela konstrukcije u tlocrtu ili presjeku u mjerilu idejnog, glavnog i izvedbenog nacrta.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    38/83

    38

    Prikaz presjeka stubita

    prikaz tlocrta zidova

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    39/83

    39

    Prikaz prozora u razliitim mjerilima

    6.3. Kotiranje nacrta

    Kotiranje je unoenje mjera u tehniki nacrt, koje moraju biti tone, jasne, itljive,postavljene na odreenom mjestu i upisane tako da se svaka dimenzija moe oitati bezpreraunavanja.Mjere su u graevinskim nacrtima dane u centimetrima(osim apsolutnih visinskih kota kojesu dane u metrima nadmorske visine). Povrine prostorija izraavaju se u etvornim metrimam 2 . Ako se unose u nekim drugim mjernim jedinicama to mora biti istaknuto posebnomnapomenom (npr. sve mjere su u mm).Sve veliine osim u detaljnim nacrtima kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrneobrade (buka, obloge i sl).Kotni brojevi u detaljnim nacrtima stolarskih, bravarskih, metalnih konstrukcija iskazuju se umilimetrima.

    Kotne crte moraju biti paralelne s dijelom koji se kotira, a pomone kotne crte okomitena njih i dio koji se kotira. Crtaju se punim tankim crtama.Na mjestu njihovog sjecita postavljaju se kotna ogranienja koja se mogu crtati na vienaina. Najei u graditeljstvu je kratka, deblja, kosa crtica pod kutom od 45na kotnu crtu.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    40/83

    40

    naini ograniavanja kotnih crta i upisivanja kotnih brojeva

    kotiranje u tlocrtu

    Kotne crte postavljaju se sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Kod viestrukogkotiranja uz nacrt na kotnim crtama (ne vie od pet crta) bliim nacrtu kotiraju se manjidijelovi, a na udaljenijima vei i cjelokupna veliina. Meusobna udaljenost kotnih crta iudaljenost od crtea ovise o mjerilu i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako dapoveu to vie elemenata i da idu kroz cijelu graevinu.Kotni brojevi moraju biti itki, upisuju se iznad kotne crte i to kao na sl.6.3.1. zbog lakegoitavanja s nacrta, koje gledamo prema gore i s desna na lijevo.

    Veliine pravokutnih presjeka (drvena graa, dimnjaci) otvora (prozori, vrata) i usponistubinih krakova oznaavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, anazivnik visina elementa.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    41/83

    41

    Okrugli presjeci oznauju se oznakom i mjerom promjera

    visinske kote u tlocrtu i presjeku

    Visinske kote u tlocrtu oznaavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnimtrokutima, proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte, sl.. Uz njih se upisuju iznad crtevisinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje povrine nosive konstrukcije.

    Visinske se kote daju u odnosu na visinsku kotu 0,00 koja predstavlja kotu gotovog podastubinog prostora prizemlja i unose se u metrima.Visinske kote u presjeku oznaavaju se dvama pravokutnim trokutiima (jedan u drugomupisan) lijevo ispod crte. Manji, zatamnjeni vrhom odreuje kotu gotovog poda, a vei kotugornje povrine nosive konstrukcije.Takoer se visinske kote odreuju i samo jednim zatamnjenim pravokutnim trokutiem kojemvrh dodiruje ravninu ija visinska kota se upisuje uz njega.

    oznake visinskih kota

    Razliiti raunalni programi imaju razliite simbole za oznaavanje visinskih kota npr.

    tlocrt presjek

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    42/83

    42

    U presjeku je potrebno iskotirati razliite visine zbog jasnoe prikaza u nacrtima i radi tojednostavnijeg praenja uputa iz nacrta pri gradnji.

    Pri prikazivanju i kotiranju otvora (stolarije) u nacrtima je potrebno znati i razliitemjere kojima se oznaavaju prozori i vrata. Modularna mjera je osnovna i prema njoj seodreuju ostale dvije. Zidarska je u odnosu na modularnu vea 10mm, a proizvodna je10mm manja od modularne mjere. (u graditeljstvu se kao jedinica duine koristi osnovnimodul, obiljeava se slovom M, a to su duinski pomaci od 100mm=10cm ; 1M = 100mm)

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    43/83

    43

    7. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA

    7.1. Grafike oznake materijala

    U glavnim i izvedbenim arhitektonskim projektima obavezno se oznaavaju vrste materijala.To se moe izvesti iscrtavanjem (rafiranjem) na odreeni nain ili bojanjem odreenom(njemu prirodnom) bojom prema pravilima.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    44/83

    44

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    45/83

    45

    7.2. Grafike oznake opreme i namjetaja

    Najee dimenzije pojedinih dijelova opreme

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    46/83

    46

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    47/83

    47

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    48/83

    48

    7.3. Simboli raznih instalacija

    Simboli elemenata razliitih instalacija i njihove sheme ucrtavaju se u postojee nacrte i kaosamostalne sheme.Ti simboli ucrtavaju se u tlocrtima graevine i uz nacrt daje se legenda oznaka.

    Primjer s projektima rasvjete i utinica

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    49/83

    49

    7.4. Simboli plinskih instalacija

    primjer prikaza plinskih instalacija sa shemom plinskih instalacija

    aksonometrijski prikazplinskih instalacija

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    50/83

    50

    7.5. Grafike oznake otvora

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    51/83

    51

    u nacrtima se koriste i razliite oznake za dimnjake i ventilacijske kanale

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    52/83

    52

    8. SADRAJ NACRTA

    Osnovni nacrti sadrani u projektima su tlocrti, presjeci i proelja.

    8.1. Tlocrt

    Tlocrt nastaje tako da graevinu presijeemo horizontalnom ravninom na priblino 1m od

    poda i crtamo ono to vidimo odozgo. Visina presijecanja graevine je tako odreena takoda bi se vidio poloaj i veliina prozora i vrata.

    presjek kroz graevinu horizontalnom ravninom - tlocrt

    Ukoliko se tlocrt prikazuje na nekoj drugoj visini to treba biti oznaeno na vertikalnompresjeku

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    53/83

    53

    Primjeri prikaza tlocrta graevine u razliitim projektima ( idejni, glavni)

    legenda: 1- ulazni prostor 5,8m2

    ; 2- ulazni prostor i stubite 6,5m2

    3- dnevni boravak iblagovanje 32,1m 2

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    54/83

    54

    8.2. Presjek

    Presjek prikazuje projekciju presjeka graevine vertikalnom ravninom kroz karakteristinamjesta graevine, a obavezno kroz stubite i ulaz u zgradu.

    presjek kroz graevinu vertikalnom ravninom - presjekPrimjeri prikaza presjeka graevine u razliitim projektima: idejnom, glavnom, izvedbenom

    presjek u idejnom nacrtu

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    55/83

    55

    Presjek u glavnom nacrtu

    presjek u izvedbenom nacrtu

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    56/83

    56

    Mjesto presjeka mora biti oznaeno u tlocrtu irokom crta-toka crtom. Ako je presjek upravcu oznaava se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je crta presjeka lomljenaonda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma. Uvijek u tlocrtu mora bit naznae i smjer gledanjapresjeka (poloajem slova ili strelicama)

    U presjecima i tlocrtima se svipresjeeni konstruktivni dijelovigraevine crtaju punim irokimcrtama, svi nepresjeeni vidljividijelovi crtaju se punim uskim crtama,a zaklonjeni i nevidljivi dijelovi,potrebni za tono itanje nacrta, crtajuse uskim crtkanim crtama.

    prikaz poloaja presjeka u tlocrtu

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    57/83

    57

    8.3. Prevaljeni presjeci

    Da bi projektiranu konstrukciju bilo lake izvesti i da bi nacrt bio to jasniji u tlocrtimaizvedbenih nacrta se prikazuju dijelovi presjeka konstrukcije sa svim visinskim kotama.Takvi presjeci se nazivaju prevaljenim presjecima, a nastaju tako da presjek prevalimo uravninu tlocrta.

    Prikaz prevaljenih presjeka temelja

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    58/83

    58

    prikaz prevaljenih presjeka meukatne konstrukcije s nadvojem i kutijom za rolete

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    59/83

    59

    8.4. Proelja

    Proelje prikazuje projekciju vanjskog izgleda graevine na ravninu paralelnu sa stranomgraevine koju promatramo. Kod prikaza proelja crtaju se svi vidljivi dijelovi graevine bezobzira u kojoj ravnini se nalaze (prozori, vrata, podnoje (sokl), dimnjaci, balkoni, ograde).Crtaju se sva proelja neke zgrade, a oznaavaju se poloajem prema stranama svijeta.

    prikaz proelja zgrada u nizu

    JUNO PROELJE

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    60/83

    60

    8.5. Detaljni nacrti

    Detaljni se nacrti rade kao nadopuna i razrada izvedbenih nacrta, te za izvedbu obrtnikihgraevinskih radova.Izbor mjerila ovisi o vrsti radova, a uobiajena su 1:20, 1:10, 1:5, 1:2, 1:1. Sadre tlocrte,karakteristine presjeke i poglede, te prema potrebi i aksonometrijske prikaze. Detaljni nacrticrtaju se sa svim dijelovima konstrukcije: obloge, buke, naini ugradnje, sidrenja

    Detalj dilatacije na ravnom krovu

    M 1:5

    detaljni nacrt stolarskih radova

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    61/83

    61

    Detalj stolarije

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    62/83

    62

    M 1:20

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    63/83

    63

    8.6. Planovi oplate

    Planovi oplate predstavljaju nacrt nosive AB konstrukcije i dio su izvedbenih nacrta crtanih umjerilu 1:50.Tlocrt se crta kao horizontalni presjek na oko 1m od stropa s pogledom prema gore. Za svakielement oznaavaju se glavni smjerovi armature i broj pozicije iz statikog prorauna. Prekotlocrta ucrtavaju se svi karakteristini presjeci u prevaljenom poloaju ( otvori u stropnoj ploi,

    nadvoji, poeci i zavreci stubinih krakova)

    Primjeri planova oplate

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    64/83

    64

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    65/83

    65

    8.7. Konstrukcijski nacrti

    Konstrukcijski nacrti su dio projektne dokumentacije potrebne za izvoenje pojedinih radova.To su radioniki nacrti elinih i drvenih konstrukcija i planovi savijanja armature koji se radeprema glavnom projektu i planovima oplate.

    Plan armature

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    66/83

    66

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    67/83

    67

    9. VRSTE PROJEKATA

    Projektnu dokumentaciju za graenje ine:- idejni projekt,- glavni projekt,- izvedbeni projekt

    9.1. Idejni projekt

    Idejni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:1. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim

    graevinama, a za graevine koje se grade na veem podruju situacija graevinemoe se prikazati na osnovnoj dravnoj karti, odnosno na geodetskoj podloziodgovarajuega mjerila,

    2. arhitektonsko-graevinsko projektna dokumentacija u mj. 1:200 za vee objekte i1:100 za manje objekte

    3. tehniki opis,

    Sadraj projekta Mjerilo zavee objekte

    Mjerilo zamanje objekte

    Namjena projekta

    Izvadak iz katastarskog plana-situacija objektaTlocrti svih etaaKarakteristini presjekProelja objekta

    Mj 1:1000

    Mj 1:200MJ 1:200Mj 1:200

    Mj 1:1000

    Mj 1:100Mj 1:100Mj 1:100

    Projekt daje osnovnofunkcionalno,konstrukcijsko ioblikovno rjeenje.Slui kao podloga zaglavni projekt.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    68/83

    68

    9.2. Glavni projekt

    Sadraj projekta Mjerilo zamanje objekte

    Namjena projekta

    Izvadak iz katastarskog plana-situacija objektaTlocrti svih etaa

    Karakteristini presjeciProelja objektaOkvirni trokovnik

    Mj 1:1000

    Mj 1:100

    Mj 1:100Mj 1:100

    Projekt daje konano funkcionalno,konstrukcijsko i oblikovnorjeenje.

    Slui za izdavanje graevinskedozvole i kao podloga za izvedbeniprojekt.

    Ovisno o tehnikoj strukturi graevine, glavni projekt moe sadravati vie vrsta projekata:- arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje sunavedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara,Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),- graevni projekt,- projekt konstrukcije (statika),- projekt vodovoda i kanalizacije- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva i ako se trai prisilna ventilacija ili klimatizacija,- projekt zatite na radu,- projekt instalacija,- projekt ugradnje opreme,- druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnoloki projekt, projekt krajobraznog ureenja

    Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogui zamjena sastavnih dijelova.Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehniki opis, prorauni, svaki list nacrta i dr.) moraju imatinaznaenu:- osobu koja ih je izradila,- naziv graevine,- ime ili naziv investitora,

    - oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izrade i ime i potpis te peat projektanta,odnosno glavnoga projektanta.

    Glavni odnosno idejni projekt, koji je prilog i sastavni dio graevne dozvole, odnosno lokacijskedozvole, zajedno s dozvolom trajno uva nadleno dravno tijelo koje je izdalo graevnu, odnosnolokacijsku dozvolu.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    69/83

    69

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    70/83

    70

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    71/83

    71

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    72/83

    72

    9.3. Izvedbeni projekt

    Sadraj projekta Mjerilo zamanje objekte

    Namjena projekta

    Tlocrti svih etaaKarakteristini presjeci

    Proelja objektaTrokovnik svih graevinskih

    radova

    Mj 1:50Mj 1:50

    Mj 1:50

    Projekt slui za izvedbu svihgraevinskih radova.

    Projekt slui za usuglaavanje svihgraevinskih i obrtnikih radova.

    Izvedbeni nacrti dalja su razrada glavnih nacrta i slue na gradilitu za izvedbu graevinskihradova i usklaivanje grubih graevinskih radova sa zavrnim zanatskim radovima.

    Oni mogu ujedno sluiti i za obraun grubih i zavrnih radova.

    Izvedbeni nacrti sadravaju :- tlocrte katova, podruma, temelja, krovita i terasa- karakteristine presjeke

    - sve poglede (fasade).

    Izvedbeni nacrti crtaju se u mjerilu 1 : 50. U tlocrtima i presjecima oznauju se kod svihkonstruktivnih elemenata vrste materijala i po potrebi njegova marka u kojoj se elementizvodi, kao i vrste podova. Ovi podaci mogu biti uneseni i u tabelama uz nacrt s numeracijomprostorija.Mjere, koje se unose u tlocrte i presjeke, zidarske su mjere elemenata bez zavrne obrade, aslue za izvoenje objekta.Visinske kote podova, odnosno stropova u tlocrtima i presjecima upisuju se ukarakteristinim prostorijama u vidu razlomka, tako da brojnik predstavlja kotu gotovog poda,a nazivnik kotu gornje povrine gotove konstrukcije.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    73/83

    73

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    74/83

    74

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    75/83

    75

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    76/83

    76

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    77/83

    77

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    78/83

    78

    9.4. Detaljni nacrti

    Detaljni nacrti slue za nadopunu i dalju razradu izvedbenih nacrta, za jasnijeprikazivanje stanovitih konstrukcija i za izradu zanatskih graevinskih radova.

    Detaljni nacrti crtaju se prvenstveno u mjerilima 1 : 20, 1 : 10, 1 : 5, 1 : 2, 1 : 1, a popotrebi i u drugim mjerilima. lzbor mjerila ovisi o vrsti konstrukcija ili radova koji se prikazuju.

    Detaljni nacrti crtaju se i kotiraju kao i palirski nacrti, s nadopunom da se moraju

    prikazati i svi dijelovi koji se inae u izvedbenim nacrtima ne crtaju, kao npr. buke, obloge,usidrenja, ugraivanja itd.

    Detaljni nacrti elinih konstrukcija, kao i detalji graevinske stolarije mogu se kotirati umm. Detaljni nacrti u mjerilu 1 : 1 ne moraju se kotirati.

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    79/83

    79

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    80/83

    80

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    81/83

    81

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    82/83

    82

    10. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

    Bez obzira na vrstu projekata, u dananje vrijeme brzo i kvalitetno projektiranje se ne moe zamislitibez informatike tehnologije.Projektanti u izradi projekata koriste programe (najpoznatiji programi za crtanje: CAD), koji osim toolakavaju crtanje omoguuju pregled projekata u 3D, te brzo i lako izraunavanje dokaznice mjera,kao to su povrine zidova, podova, oploenja, kao i potrebnih koliina materijala po vrstama radova i

    ostalo.

    Projektna dokumentacija izraena na raunalu se moe korisniku poslati preko interneta uelektronskom obliku ili isprintati (iscrtati) uz pomo odgovarajue informatike opreme (printer,plotter).

  • 5/21/2018 Poznavanje nacrta

    83/83

    83

    LITERATURA:

    1. Zvonimir Vrkljan: Oprema graevinskih nacrta, GI Fakultet graevinskih znanosti,Zagreb, 1980.2. Ivo Kordi: Izvedbeni nacrti, GI Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb, 1980.3. Lana Lipoinovi: Nacrtna geometrijaza graditeljske tehnike kole, Element, Zagreb 1998.4. Vlasta Szirovicza i Ana Sliepevi: Nacrtna geometrija I dio, Element, HDKGIKG, Zagreb, 1995.

    5. Vlasta Szirovicza i Ana Sliepevi: Nacrtna geometrija II dio, Element, HDKGIKG, Zagreb,1996.6. Vilko Nie: Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb,1992.7. Heinrich Brauner i Walter Kickinger: Geometrija u graditeljstvu, (Paula Kurilj i Boica Hajsig,

    prijevod s njemakog) kolska knjiga, Zagreb,1980.8. uro Peuli: Konstruktivni elementi zgrade I i II, Tehnika knjiga, Zagreb, 1976.9. Tatjana Neidhardt: Graevne konstrukcije, Omega al d.o.o. Zagreb,2003.10. Martin Mitag: Graevinske konstrukcije, Graevinska Knjiga, Beograd,2000.11. Nikola Klem, eljko Koki i Irena Otkovic: Tehniko crtanje i CAD, Graevinski fakultet u

    Osijeku, Osijek, 2006.12. Bert Bielefeld i Isabella Skiba: Technical Drawing, Birkhuser Publishers for Architecture

    BaselBostonBerlin

    13. Katalozi: Rotring, Stadler,14. Ariana tulhofer: Crtanje arhitektonskih nacrta15. Arhitektonsko graevinska dokumentacija tvrtke Tehnika