326

poziv na zaruke

  • Upload
    ppparf

  • View
    326

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

adventure

Citation preview

TARA MOORE

POZIV NA ZARUKE

PrologTravanj 2008.New York

C

oppelia Morrison leala je ispruena na plahtama od satena. Njezina savrena koa bila je gotovo bronana naspram njihove

bjeline, a dugaka kosa, boje mokrog jesenskog lia, lepezasto se ra sula po jastuku. Oi u obliku badema sjajile su se na sunevoj zraci dok se protezala i zadovoljno mrmljala. Nehajno je svrnula pogled na usnulog mladia, divei se istom savrenstvu obrisa njegove donje eljusti, znaka snage na licu koje je sada u snu tako nevino i oputeno. Jo deset godina i Fintan Gran

ville bit e mukarac s kojim treba raunati, upravo kao Carrick, njegov stariji brat, i ostali iz klana Granvilleovih. Sad je imao de vetnaest godina i bio je plastelin u njezinim rukama, divna igraka koju je uzimala i s njom se igrala kad bi poeljela. Ironija u svemu tome bila je to to je Fin mislio da on vodi igru, da je ona tek njego va verzija Mrs. Robinson, savrena za proirenje njegova seksualnog repertoara. Nije ni slutio, kad joj ga je jedne veeri netko pokazao u nonom klubu, da je nju zanimalo ime >Granville< mnogo vie nego sjajno mladenako tijelo (iako je ono svakako bilo bonus). Kao sve drugo to bi joj zapelo za oko, bilo je samo pitanje vremena kad e i on doi na red da ga uzme. Priljubivi se uza nj, jezikom mu je liznula usnu koljku. M m , bilo je zabavno, mali moj. Rijei je izgovorila aptom, gotovo uzdi ui. Ali reci mi, kako to izgleda spavati s neprijateljem?

Mladi Fintan Granville nastavio je slatko spavati i nije uo ni rijei. Kad su se i njezini kapci poeli sklapati, Coppelia je prebacila ruku preko njegova vrstog mladog tijela i predala se ugodnim sno vima o osveti.

Kua Carrickross, grofovija Kerry, IrskaHonoria Granville sjedila je u prostranoj dnevnoj sobi i kroz veliki ostakljeni balkon promatrala divan prizor jezera i planine ispred sebe. Rajesh! viknula je steui bjelokosnu veprovu glavu koja je bila na vrku njezina najdraeg tapa i dvaput lupnula po blistavim podnim daskama da dozove slugu. Vie osjeajui nego ujui njegov tihi dolazak, nasmijeila se ukoeno sama sebi. Pamtila je doba kad je njezin sluh bio tako otar da je mogla uti kako se slukinje smiju u kuhinji, doba kad je mogla uti Henryja kako okree stranice knjige u knjinici dvije prostorije dalje i slabani kriomini zveket kristalne ae dok je nalijevao jo jedan viski te blago itanje dok je dodavao sodu. Pamtila je zatim doba kad je, u mrklini noi, mogla uti mekan um njegovih nogu to se oprezno vuku preko poda njegove spavae sobe i vrlo pomno okretanje kvake na vratima dok ga je pouda vodila u no i toplu dobrodolicu zagrljaja druge ene. Posebno jedne ene. Ruka joj je stisnula tap, koa na lancima rastegnula se tanko kao paus-papir. Tijekom svih tih godina to su slijedile, sjeanje na to stvaralo je gorak gr na njezinim ustima, koji je gotovo istodobno zamjenjivao izraz zadovoljstva. Henry je platio najviu cijenu zbog te ludosti. D o k je Rajesh zauzimao uobiajeno mjesto, s lijeve strane nje zine stolice ali malko iza nje, ona nije davala nikakav znak potvrde, znajui da e se on, kad bude potrebno, pomaknuti naprijed u nje zin vidokrug. Umjesto toga opustila se lagano uz naslon stolice od mahagonija gdje su tigrovi vrebali iz zamreno izrezbarene dungle.

Henry i prolost izblijedjee i njezin pogled, prodorniji nego ikada, ponovno se usredotoi na prizor koji se pruao pred prozorom dnevne sobe. Sunovrati su se dobro pokazali ove godine, razigravi se u ve lianstvenoj kraljevskoj raskoi, tamnozeleni travnjak, pruajui se izmeu kotskih borova i ivopisnih rododendrona sve dolje do vode, predstavljao je sjajnu pozadinu za uto zlato. S druge strane jezera, umovita planina Nead na Iolair Orlovo Gnijezdo uzdizala je zamiljenu glavu iznad krajolika. Naposljetku je Honoria progovorila, a glas joj je treperio od karakteristinog opora prizvuka. Trebali bismo upravo primiti po zivnice. Mogla je osjetiti njegov smijeak, koji se bez sumnje podudarao s njezinim po ukoenosti. Nakon stanke ponovno je progovorila, sa suhim smijuckanjem. to misli da e s njima uiniti, Rajesh? Pitanje nije zahtijevalo odgovor. Spustio je umirujuu ruku na rame njezine bogato izvezene indijske koulje od svile. Ah, da, ubacili smo maku medu golubove, ree ona zlura do i s iznenadnim dotokom snage ustade i zakorai naprijed izmeu zastora s tekim resama na veliki ostakljeni balkon. Dok je govorila inilo se da se obraa planini to se uzdizala iznad jezera. Doi, Coppelia! Doi i uini najgore to moe! D o k se okretala da mu pogleda u lice, sa srebrnastom kosom to je bogato skupljena na glavi i licem koje je oivjelo od razdra gane zlobe, godine su ieznule i Rajesh je u njoj opet vidio mladu gospodaricu u koju se davno nekada zaljubio i za koju bi i sada rado poloio ivot. Honoria. Njegova kraljica. Njegova rani. Preko njezina lica preletje sjena. Rajesh, upita naglo misli li da e ovo biti posljednja igra koju igramo zajedno, ti i ja? U to jako sumnjam, rani, odgovori on, a lukav smijeak iskrivi mu usne. Da dolinost nije drukije propisivala, moda bi je bio zagrlio.

A

shling Morrison baci brz pogled po studiju, objesi svoju omilje. nu kameru Nikon oko vrata, zgrabi ruicu kovega s kotai Je li dolo vrijeme? Odlazi? ree Moira, njezina pomonica,

ima marke Vuitton i zaklopara prema vratima. izvirivi glavom iz tamne komore gdje je razvijala snop fotografija za

Irish Creme, novi magazin za visoko drutvo. Odlazim, Bog mi pomogao. Pokazujui lagano uzbuenje u oima, Ashling ispali svoj uobiajeni plotun uputa u posljednji as. N e zaboravi, poalji mi e-mailom one probne snimke njezina gospodstva, smjesta. Njezino gospodstvo je bio toan nadimak za Tempest O'Leary, ocvalu manekenku iji su nerazumni zahtjevi bili legendarni. I ne zaboravi zakljuati kako treba. Ima moje brojeve u sluaju nude, ostavila sam Rossov broj i broj Carrickrossa, pribodeni su na ploi. Oh, i reci svakomu tko bude pitao da sam natrag na poslu kao i obino u ponedjeljak. Jo nisam u takvu poloaju da bih mogla odbiti neki posao. Moira nestrpljivo mahnu rukom. Ah, hoe li ve jednom izii, za ime Boje! Nisam potpuni idiot, zna. I, Ashling, doviknu prije nego to e se zatvoriti vrata zapamti, ti si sretna kuka! Ni ja ne bih odbila vonju u krntiji Ross Granvillea! Ashling se kiselo nasmijei, putajui da vrata tresnu iza nje. Drznica! Ali Moira je imala pravo. O n a je sretna, sretnija nego to

se ikada usuivala pomisliti. To je dokazivao krupni dijamant to je blistao na njezinoj lijevoj ruci, batina obitelji Granville. Pogleda na sat i osjeti uzbuenje pri pomisli na zarunika koji se upravo u taj as probija kroz gusti promet od zrane luke prema Dublinu gdje e se s njom sastati. Od te misli raslo joj je raspoloenje dok je s kovegom kloparala niz stubite iz studija U fokusu smjetena na vrhu stare etverokatnice u Ulici Exchequer. Iako je cijenila njezin klasini stil iz doba ure V., ovaj put bi bila dala krvi iz obraza za modernu udobnost dizala. Nekoliko krakova nejednakih kripavih stepenica sigurno nije bilo idealno, ali poloaj u sreditu grada nije se mogao ni s im drugim usporediti, pa se osjeala blaenom to ga je dobila usprkos previsokim najamninama kakve su bile u tom dijelu Dublina. Prola je pokraj firme ovlatenih raunovoa na treem katu, udakoga hipnoterapeuta na drugom i napokon sila u prizemlje koje je bilo iznajmljeno nekom poznatom trgovcu okoladom. Ali danas nije bilo vremena da se zaustavi i slini nad pralinama s kavom ili likerima od jagoda, pa je produila polutrkom, vukui koveg za sobom, skrenuvi desno na sjecitu Ulice Exchequer i Ulice Grafton i nastavivi raskonom pjeakom zonom prema Parku St. Stephen. Dogovorila se s Rossom da e se s njim sastati na daljem kraju gdje se mogao nadati da e nai mjesta za parkiranje. Odluno se pro bijala kroz gomilu kupaca i turista to su vrvjeli glasovitom starom ulicom s bogatstvom butika, knjiara i trgovina, pokraj Bewleyja, kafia svjetske slave iz kojega su dopirale najzavodljivije arome. Kad joj je vrijeme doputalo, nita joj nije bilo drae od dangubljenja, dok joj je fotografsko oko neprekidno procjenjivalo plimu naroda to je protjecala mimo nje, udei se demografskim promjenama koje su se zbile posljednjih nekoliko godina. Danas su se strana lica i glasovi jednako isticali kao irski. Poljaci, Rumunji, Somalci, Kinezi, svi u potrazi za Obeanom zemljom ironian obrat onih dana kada su Irci spremali torbe i otplovljavali u tua podneblja. Ne pristajui na matanje, Ashling se i dalje gurala, vjeto iz bjegavajui sudare, zaustavivi se tek kad ju je na to prisilio pjeaki prijelaz suelice Parku St. Stephen. Nije zapravo kasnila, ali Ross nije

bio poznat po strpljivosti i ona ga je zamiljala kako nestrpljivo lupka prstima po upravljau svoga srebrnastog Aston Martina. Kad su se promijenila svjetla na semaforu, pohitala je prijeko, prola ispod Luka Fusiliers na ulazu u park, nastavila pokraj baze na s patkama gdje se odigravao prilino armantan prizor: majka i dijete hranili su patke. U normalnim okolnostima ona bi posegnula za kamerom, ali sada je pojaala korak da bi napokon, otpuhujui i likujui, izbila na dalji kraj parka. Zastavi da doe do daha, pogledala je s uzbuenjem oko sebe i gle, protupravno parkiran na prometnoj traci i spreman armirati snanu prometnu slubenicu, stajao je Ross. Divan, seksi Ross Gra nville. Ostavivi koveg, pojurila je k njemu i smijui se stegnula ga rukama oko vrata. Hej, pazi malo! Zateturao je za alu pod njezinom teinom i namignuo prometnoj slubenici. To je divota koja prati odlazak na put: jami ti oduevljen doek kad se vrati. Moram ee puto vati! Nemoj to ni spominjati! Hinei ljutnju, Ashling se poku ala otrgnuti, ali on ju je vrsto stegnuo oko pasa, astei je svom snagom svoga najirega osmijeha. O n a se nasmijei i nasloni na nj. Tako sam odahnula kad si jutros telefonirao iz zrane luke. Bri nula sam se da bi neto moglo iskrsnuti i zadrati te u Tajlandu pa bih se na kraju sama drndala oko Carrickrossa. Oh, dragi, toliko si mi nedostajao! Vie si ti m e n i , spusti se Rossov priguen glas na njezino tjeme. O n a se opet nagnu natrag. Doista? Hej, pa to ti misli? On se napui kao nestaan djeak. N e mogu ti rei koliko je dosadno kad sam sam u velikom svijetu! O h da, Hua H i n je takvo usrano mjesto. Glas joj je bio aljiv ali malko zajedljiv. Sve ono divno sunce, more i senzualne tamne djevojke! Kokteli na plai, slikoviti zalasci sunca i ponono kupanje! Prava pokora, mogu zamisliti! Uporno je pokuavala ne

biti ljubomorna na Rossovu blistavu karijeru pilota kompanije ThaiOrient, ali, zaboga, ne bi bila ljudsko stvorenje kad ne bi katkada bila kivna na putovanja koja su ga znala tjednima drati daleko od nje. S vragolastim smijekom Ross podie njezin koveg i spremi ga u prtljanik kola. Doi, ljubavi mog ivota! Idemo na predsta vu koja se zove putovanje. Nadam se da u stii na autocestu prije nego to pone najgui promet. Tako bismo trebali biti u Kerryju mnogo prije nego to baka pusti pse. Ne osvrui se nimalo na vozae koji su ga strijeljali pogledima dok su mijenjali traku da bi zaobili Aston Martin, optrao je oko kola i otvorio joj suvozaeva vrata. Veera e biti tono u osam! Savreno je oponaao bakin izgovor koji je zvonio poput razbijena stakla, malko nazalan, plemi ki. Formalna odjea! Nema prdenja, podrigivanja ili hopa-cupa u sjeniku! Ross, nemoj! Ashling se smijuckala zbog takva nepotivanja. Zadravi neto od britanske vladavine nad Indijom, Honoria Gran ville ju je doista uspjela uplaiti, usprkos injenici da je zarukama dala puni svoj pristanak. D o k se Ross smjetao kraj nje, spustila je posjedniku ruku na njegovo bedro, osjeajui kako se gre miii dok je prebacivao auto u brzinu i kripio preko dviju prometnih crta, pokazujui kroz pro zor srednji prst kao pozdrav bijesnim vozaima. Ashling se vrsto pridrala i spremila za drmusanu vonju. Ali takav je bio Ross: sam svoj zakon. Poput svih Granvilleovih, pomisli Ashling, i dalje udei se kako se njezin ivot promijenio u nekoliko kratkih mjeseci, i sve to zahvaljujui potpuno neoekivanoj narudbi Honorije Granville da napravi nekoliko formalnih obiteljskih portreta na njihovu ve lianstvenom imanju u Kerryju. Uistinu, dogaaji su je prenerazili. Iako su je u posljednje vrijeme smatrali irskim odgovorom na njezi nu svevremenu junakinju, ameriku fotografkinju Annie Leibovitz, jer je postajala i m e u nemilosrdnom svijetu fotografa visokoga drutva, ona je mislila da je njezina metoda malko avangardna za takvu staru plemiku obitelj. Ali, ju-hu! Kakvim se to iskustvom pokazalo, kakva obitelj!

Ne odbijajui nikada izazov, Ashling je nadmaila samu sebe i rezultat je bio zbirka dojmljivih i stilskih portreta. Portreti blizana ca, Indiga i Sapphire, bili su posebno izvanredni. Ali i osobe su bile prilino izvanredne na svoj nain: dva krasna bia, gotovo jezivo savreni, oboje plavi, plavih oiju, aneoski, ali s tragom neega to je irilo nemir iza njihovih osmijeha. Dva vana lana obitelji bila su odsutna na dan snimanja. Carrick Granville, Rossov stariji brat, bio je u Japanu poslovno, a nje gov stric Jaspar, prema svim izvjeima osebujan karakter, ivio je u Keniji. Ashling je pomislila kako je udno to je Honoria ugovorila fotografiranje u njihovoj odsutnosti. To ju je i razoaralo. Posebno se eljela upoznati s Carrkkom, kojega su jako hvalili u tisku zbog njegove inovativne arhitekture i debelih preporuka. Ali ovjek nije morao biti genij da bi shvatio kako Honoria Granville ide svo jim putem i moda se Ashling nije trebala previe iznenaditi kad je vidjela da je Rajesh, indijski sluga, u odsutnosti dvaju kljunih lanova obitelji ukljuen u obiteljsku fotografiju. to se tie Rossa, naravno, njega je smjesta zapazila. Jedan pogled u one duboko usaene tirkizne oi i ve se praktiki nala u donjem rublju. I bio je tako ljubazan i paljiv, brinui se da ima dovoljno kave i sendvia, da bi odravala snagu, kako je rekao. Kad ju je druge ve eri pozvao na veeru u sjajan riblji restoran - prve je veeri veerala en famille - nije ak ni glumila nekanje. Tako je bila oarana da je mogla jesti pilovinu koliko je malo obraala pozornost na hranu. I kad je on, za vrijeme kave, srameljivo priznao da ga zanima fotografija i upitao je bi li htjela baciti pogled na njegovu zbirku, pristala je bez okli jevanja, iako ju je obino oekivanje da gleda tue praznike snimke tjeralo da pobjegne u planine. Snimke su bile dobre, nisu bile briljan tne ali sigurno bolje od prosjeka, prizori s kopna i mora s uhvaenom egzotinom ljepotom Hua Hina gdje mu je bila baza. Bilo je takoer slika iz lokala, i ona je nehotice zapazila da se neka arobna mlada ena s kosom do pasa i smionih nasmijanih oiju pojavljuje nekoliko puta. Moda njegova cura? Iznenadila se osjetivi napadaj ljubomore. Ali nije se morala brinuti. Kad je dolo vrijeme njezina povra tka u Dublin, Ross je jasno pokazao da se njegovo zanimanje ne

tie samo fotografije nego jednog posebnog fotografa, nje, i ona se nala u vrtlogu romanse koja e joj promijeniti ivot. Dva mjeseca poslije bili su zarueni, i na njezino veliko iznenaenje stroga im je Honoria bez oklijevanja dala blagoslov. Sada su se nalazili na putu prema mjestu gdje je sve poelo da bi raspravljali o pripremama za Ivanjski ples na kojem je Honoria kanila formalno objaviti zaruke. Za svaku misao jedan cent! Ross podie naas ruku s mje njaa i lagano joj stisnu prste. Upravo sam razmiljala o skorom Ivanjskom plesu i planovima tvoje bake. Ashling dopusti sebi malu, dobroudnu grimasu. Raz govarale smo nekoliko puta telefonom i moe se rei da je dogovor s tobom i sa mnom samo nekakva formalnost. Sunce se ve poinjalo sputati, zrake su mu padale koso na vjetrobran, pa Ross izvue Ray-Banice iz depa i stavi ih na oi. O h draga, ona sama preuzima cijelu predstavu, je li tako? Bojim se da stare navike teko odumiru. To slobodno moe rei! ini se da je pokrila svaku stvar, od fontane sa ampanjcem do fontane sa okoladom; ova posljednja je dola na Sapphirein poticaj, ini mi se. Ali ne bih eljela zvuati kao da jadikujem jer, istini za volju, mislim da je odluila da se dogaaj svidi mladei. Oko toga izraza Ashling naini udicu od prstiju. Ross se nasmija od nevjerice. N o , neka me vrag nosi, ali o koladna fontana! Sada sam sve uo. Moe vjerovati da je roaka Sapphire dola s takvom idejom zejega mozga. Ipak, to Sapph eli to Sapph dobije. Baka joj oduvijek pokuava nadoknaditi zbog ovoga ili onoga. Nikada nisam tono znao zbog ega. Ross pokaza na pretinac. Mislim da mi treba cigareta. Hoe li se udostojati? Iako nije odobravala puenje, Ashling je morala priznati da je uivala promatrati Ross kako pui. Bilo je to nadasve seksi, prizivalo je slike Bogieja i Bacallove. Otvorila je pretinac i izvukla koom pre svuenu tabakeru na kojoj su bili ugravirani njegovi inicijali skupa sa znakom zrane kompanije. Kraj nje je leao pozlaeni Dunhill upa lja. Ross je imao skup ukus, ali napokon pripada obitelj Granville.

Ashling upali cigaretu, povue pokusni dim, i kad je bila sigurna da gori pruila ju je njemu, prikovavi oi za njegovo snano zapee s tragovima blijedoutih dlaica. I novi sat? Porsche, reklo bi se na prvi pogled. Nedavno ih je fotografirala za neki glamurozni asopis i znala je da ga je taj izvorni artikl stajao barem etiri tisue. On gladno uvue dim, isputajui ga trenutak poslije u plaviastom oblaiu. M a n a ! Pritisnuvi dugme na konzoli izmeu njih, spusti vozaevo staklo omoguujui da se razie dim. Slatki trnci budueg uivanja prostrujae niz Ashlinginu kra ljenicu. Jedva je mogla doekati da padne no i da se njegovo tijelo vrsto kao kamen pripije uz njezino. Sva sretna pomislila je na oskud no rublje marke Agent Provocateur koje se ugnijezdilo u njezinu kovegu. Jesi li onda rekla novost svojoj majci? to? Pitanje ju je trgnulo iz sanjarenja i trnci to su joj klizili niz kraljenicu ovaj put su bili vie drhtanje nego fantazija. Ovaj... jo ne. Jo je u Sjedinjenim Dravama. Bilo bi mi drae da joj to osobno kaem. To je poteno. N e stidi se zbog mene, nadam se? U njegovu glasu uo se prizvuk peckanja. Kao da se stidim! To je samo, to je samo, no... majka nije kao druge ene. S njom treba paljivo postupati. Ross je uo za Coppeliju Morrison. Morao si proivjeti pod kamenom poprilian broj posljednjih godina da ne bi uo. Njezine su fotografije neprekidno punile novine uz detalje pothvata i po sljednjih osvajanja u nizu, a sve se kupalo u bogatstvu i esto izgle dalo kao da je na rubu zakonitosti. Iznenadio se kad se njegova baka nije usprotivila njegovoj vezi s Ashling. Za Honoriju je Coppelia Morrison bila najgora vrsta ene, vulgarna, skorojevika, hodajua hrana za tabloide. Na pamet mu pade jedna od njezinih izreka: Tko lijee sa psom ustaje s buhama. Da, vrlo je udno to je Honoria ostala neuobiajeno nijema u tom pogledu. Morala je znati to je Ashling Coppeliji jo prije nego to ju je unajmila za fotografiranje. Svejedno, ree Ashling poprimivi izraz kao Scarlett O'Hara: Ne elim o tome sada razmiljati. 0 tome u razmiljati sutra.

U redu. Umjesto toga malo glazbe. Snow Patrol? Savreno! Ashling se ugnijezdi u raskonoj koi i trenutak poslije toga oboje je pjevuilo Chasing Cars.

Ashling se probudila kad su kola otro skrenula desno i poela se uspinjati pokrajnjom cestom to je vijugala ispod goleme nadsvoene katedrale ariovih stabala. Gotovo smo stigli. Ross joj lagano dodirnu bedro dok je ona treptala oima vraajui svijest i zurila u grimizni suton. Ashling se nehotice stresla. Bili su u blizini Carrickrossa i ona e ovaj put onamo ui gotovo kao lan obitelji. Ross primijeti taj pokret. Hladno? upita i poe namjetati regulator temperature na komandnoj ploi. Malko, slaga Ashling, ne elei mu rei koliko je uplaena; kao jedino dijete u roditelja bila je nervozna zbog toga to e postati dijelom tako velike obitelji, brinula se kako e je svi ostali prihvatiti, kako e se uklopiti i nai svoj vlastiti kutak. Neto od njezinih misli samo se od sebe prenijelo njemu, jer je pruio ruku i stisnuo joj prste da je ohrabri. O n a se smjesta opustila, kriom prouavajui snane crte njegova lica. Tu je s Rossom, Rossom Granvilleom, ovjekom iz njezinih snova, koji e joj uskoro postati muem. Sve e biti u redu. Telefonirao sam im prije da znaju da smo blizu, ree Ross. Govorio sam s Noreen, to je kuharica, sjea li se nje? Svakako. Noreen joj se svidjela, i ona i njezina kuhinja, tijekom posljednjeg posjeta, koliko god je bio kratak. D o k su kola klizila sputajui se niz posljednji brijeg, nali su se kraj starih kamenih zidova koji su okruivali prostrano imanje Carrickross. U tami koja se zgunjavala eljezna je kapija iskrsnula u monolitnom sjaju i razina Ashlingine tjeskobe jo jednom se po visila. Nije ju smirila iznenadna grmljavina sve bliih kopita. asak potom farovi su osvijetlili lik Seana McCarthyja koji je jahao veli anstvena arapskog drijepca. Sean je bio konjuar u Carrickrossu, isto tako priueni lugar, povremeni ofer, ovjek za sve najneobinije poslove na imanju.

Skoivi na tlo, brzo je privezao konja za oblinji stup, zatim irom otvorio kapiju buno kripei po ljunku. Pozdravivi ih oboje naklonom, pristupio je i nagnuo se na prozor koji je Ross otvorio. Vraki dobra jurilica, Ross! Koga si oderao? Ross se nasmijao, nimalo ga nije zbunila familijarnost. Njih se dvojica poznaju od djetinjstva. Volio bi znati, ha, staro mome! Pokaza rukom na konja koji je blago ispuhivao dah kroz nozdrve i nestrpljivo lupkao kopitima po zemlji. Kako je eik? Moram rei, izgleda da je u dobroj kondiciji! Bogami, straan je, dodade Sean. S njim nema problema. Carrick zna procijeniti konja. Bolje nego ja, u svakom sluaju, sloi se Ross, pokajniki podsjeajui na svoju dobro poznatu strast za kockanjem. Sean se kiselo nasmijei, preletjevi drskim pogledom preko Ashling. O h , nisam ba siguran, gospoica Ashling je sjajna drebica. Iako ne mogu shvatiti zato ti ne da nogu. Pravei se da je ljut, Ross dodade gas. Hoe li se maknuti, Sean, bezobraznie jedan. Odlazi i neto radi, za razliku! Ubacivi u brzinu, pojuri vijugavim putem izmeu niza stabala, ostavivi Seana da smijui se zakljua kapiju tijekom noi. Izaavi na istinu nakon posljednjeg biljnog pokrova, ispod gu stih kroanja kotskih borova, Ashling zadra dah ugledavi Carrickross u punom sjaju. U mraku, s vjeto namjetenim reflektorima koji su razlijevali svjetlo preko proelja s mnogo tornjeva i visokih dim njaka, kua se doista doimala kao da je iz bajke. Ross se zaustavi da joj omogui upijanje vidika. N o , Ash, je li onako dobra kako si je upamtila? upita je s prizvukom ponosa u glasu. udesno! Ashling je bila zapanjena. Nije upamtila da je kua tako... velianstvena. Uostalom, kad je prvi i jedini put bila tu dola je poslovno i premda joj se divila kao to se ovjek divi lijepu hotelu ili dravnoj zgradi, uglavnom se usredotoivala na poze, kuto ve i svjetlomjere, te najvie na ljude. Sada ju je promatrala na posve razliit nain. Sada je sve bilo osobno. Polako su njezine oi kruile

proeljem od blijedog vapnenca iz lokalnog kamenoloma koje su poveavali i mijenjali narataji Granvilleovih tijekom stotina godina. Pri dnevnoj svjetlosti, znala je, iskusno bi oko moglo vidjeti spojeve, rjeitu promjenu boje gdje je najprije dodano zapadno krilo i poslije, u posve drugom stoljeu, istono, taj par se pruao naprijed od glavne zgrade kao ruke, spremne zagrliti. Ross ponovno upali motor i kliznu prilaznim putem, zaustavivi se u podnoju stubinog krila koje je vodilo do glavnog ulaza. Ashling pogleda oko sebe, sjeajui se svega. Put je kruio oko ovalnog travnjaka koji je pametnim razmjetajem ivice u kutija ma oblikovan tako da je tvorio minijaturni labirint. Sunani sat, bakar pozelenio od starosti, leao je tono u sredini na granitnom postolju s grbom Granvilleovih. Svjetlo limunove boje dopiralo je u romboidalnim plohama iza mnogih prozora sa stupiima. Mra morno stubite koje je vodilo do ulaza obrubljivale su s obiju strana rezbarene balustrade, koje su na vrhovima glavnih stupova nosile velike ukrasne vaze iz kojih se slijevalo obilje brljana i lobelije u ruiastoj i modroj boji. Odjednom se velika vrata irom otvorie i neki lik dokaska niz stubite: Noreen McCarthy, kuharica i domaica, Seanova majka. Boe Svemogui, jadno stvorenje, sigurno si iscrpljena! Pusti prdjagu, naredit u da ti to netko uzme i donese gore. Uhvativi Ashling ispod ruke, Noreen joj je pomogla da izae iz kola i pogurala je uz stubite, ostavljajui Rossa da se brine sam o sebi. Zatim je preko ramena bacila pogled pun zgraanja na Aston Martin. Ta portska kola su jako dobra, u redu, ako mene pita, ali ako eli komfor, na krivo stablo laje. Doi sad unutra da se malo osvjei u enskoj kupaonici na kraju hodnika prije nego to vidi gospodaricu. O n a vas eka u Maloj Indiji. U Maloj Indiji? Ashling nije bila sigurna da je dobro ula. Noreen se nasmija. Da, da, u Maloj Indiji. Tako mi zovemo glavnu dnevnu sobu zbog toga to je pretrpana svim poganskim stva rima koje je gospodarica pokupila na putovanjima. Mala dnevna soba

u istonom krilu je Mala Kina; zar je nisi vidjela kad si zadnji put bila ovdje? Nastavila je brbljati ne ekajui odgovor dok je uvodila Ashling u predvorje. Sve samo kinesko lakirano pokustvo, svileni tepisi i veliki runi zmajski ukrasi za koje vam ja, osobno, ne bih rekla ni hvala. Ali opet, to zna? Onda, tu je Mala Afrika, tj. gdje Jaspar stanuje na prigodnim izletima iz Kenije doma. Zbog stvari divljeg izgleda koje su ondje imala bi none more. Velike rune maske i koplja i slino. ak i dvije-tri smanjene glave. Noreen je prostrijeli vragolastim pogledom. A pogodi kako nazivamo blizanaki stan? Mala Ludnica! Okrenula se i od srca nasmijala. Tvoj je Ross to izmislio. Je li tako, milo moje? Ross se nasmijeio kad ih je sustigao i spustio poljubac na njezin obraz. Nadam se da mojoj lijepoj zarunici ne puni ui priama strave i uasa, Noreen? Noreen se nasmija. Samo joj dajem raspored zemalja, to je sve. Spremna izazvati zmaja, draga? Ross povede Ashling prema dnevnoj sobi. Bolje je da to obavimo. Noreen otro pljesnu rukama. Z a ime Boje, hoe li jadnoj djevojci dati priliku da se osvjei, Ross? i pokaza oima na Ash ling. Mukarci! Nemaju pojma! Ashling se nasmija. Moete to i ponoviti! Naroito Ross. Domahnu mu rukom po zraku. T i samo poi. Ne u dugo. Dobro, na tvoju vlastitu odgovornost. Baka bi me do tada mogla pretvoriti u aku pepela! Ross napravi podrugljivu grimasu i krenu, koraajui kao da ide na vjeala. Ne saalijevajui ga, Ashling mu otpuhne poljubac. U to sumnjam. U svakom sluaju, zar zmajevi nisu izumrli? Ovaj nije. Ovaj je jako iv i pun vatre.

Honoria je diskretno stajala kraj prozora kad se Rossov auto zausta vio pred kuom. Usne su joj lagano zadrhtale, zatim se zadovoljno

stisnule. Kakva srea to se pokazalo da je Ashling tako ugodna vidjeti a Ross tako podatan! Njezin unuk, koliko god ga voljela, bio je nekako plitak, avka koju privlae svijede blistave stvari i neumoran u nastojanju da ih prisvoji. Rajesh ja sam lutkarica, objavi Honoria sveano, okreui se od prozora i sputajui se pomalo ukoeno u svoj najdrai naslo nja. Konci moda nisu uvijek vidljivi, ali oni su svejedno tu i sada je postavljen zastor da se podigne za najveu predstavu od svih. Doista, rani. Rajesh se nakloni iz pasa i prui joj au rubinskoga porta, a plohe kristala ulovie svjetlo i rairie se du zidova kao razbijeni dijamanti. Lijepa je Ashling, zar ne? Inteligentna i principijelna, ona vrsta djevojke kakvu bi svaka baka poeljela za svoga unuka. Drhtaj joj prostruji kroz ruku. aa se opasno zanjiha. Sve to i k tomu ki moga najveeg neprijatelja. Ne dopusti mi da budem slaba, Rajesh. Uvijek me podsjeaj na to. Bez milosti. Bez milosti, ponovi Rajesh tiho. Drite neprijatelja blizu, a neprijateljevu ki jo blie. Honoria se nasmijei. Tono tako. Uvijek si me tako dobro razumio. Nasloni se, otpi gudjaj i prieka kucanje na vratima koje e najaviti nazonost njezina unuka i njegove zarunice. Nije morala dugo ekati. Ross je provalio kroz vrata i, spustivi se na koljena kraj njezina naslonjaa, uzeo objema rukama njezinu ruku i poljubio je. Bio je to tipian Rossov ulazak naglavce, ali H o noria ga je prihvatila. Bako, kako je lijepo to te vidim! L u d i djeae! Pokaza mu kretnjom da ustane i pogleda preko ramena. A gdje je ljupka Ashling ? Samo je pola da se malo osvjei. Ne e dugo. Tako zamoran p u t , ree Honoria suutno. ovjek moe shvatiti zato Carrick ima helikopter. Svako spominjanje Carrickova bogatstva, toliko veega nego to je njegovo, uvijek je izazivalo Rossovu svadljivu stranu. Doli smo samo iz Dublina. Tek etiri sata vonje. Ionako Ashling nije

nikakvo mekuno zanovijetalo. Moda izgleda krhko, ali vrsta je kao stara cipela, zbilja. Jednako vrsta kao ti kad si plovila uz Gan ges ili penjala se na Himalaju ili predvodila Juri posljednje brigade u mladosti! Predvodila Juri posljednje brigade! Kakva besmislica! Zar misli da imam dvjesta godina? Osim toga, to je bilo na Krimu, ne znalice! Honoria glasno otpuhnu i usta joj se napuie, ali Ross je mogao vidjeti da joj je ugodna njegova lukava laska. Ah, evo nam krasne Ashling, upravo na vrijeme da me spasi od daljnjih besmi slica! Honoria se nasmijei i milostivo prui ruku dok se Ashling pribliavala. Dobro dola opet u Carrickross, draga. Molim te, oprosti mi to ne ustajem. Stare kosti, to emo. O h , nije previe bolno, nadam se? Ashling prihvati pruenu ruku i upita se bi li trebala poljubiti Honoriju. Dok je oklijevala, H o noria rijei problem povukavi je dolje da sjedne kraj nje u naslonja. Vina za djecu, molim, Rajesh! Usprkos tvojem prosvjedova nju, Ross, ja sam sigurna da barem Ashling mora biti umorna od duge vonje. Pa prodornim pogledom preleti preko nje od glave do pete. N o , dijete, kako ljupko izgleda veeras! Ross, vjerujem da zna koliko si sretan! Ashling se nasmijeila od zadovoljstva to je izabrala svoj omi ljeni kamirski sweater dress do koljena firme Orla Kiely. U njemu se uvijek osjeala samopouzdano i glamurozno, a njena boja lavande doista je pristajala uz njezin ten. Dodala je privjesak s dragim ka menjem od Christiana Lacroixa uz odgovarajue naunice. Bio je to bez sumnje statusni komad nakita, ali koja je veer mogla biti bolja za potvrdu statusa? Cipele su joj bile od Louboutina, s petama koje nisu sredstvo za ubijanje, ali su ipak dovoljno visoke da pokau njezine vitke noge u najboljem izdanju. Kosu je skupila u meka nu pundu, a minka joj je bila lagana. Kao to je njezina pomajka Coppelia znala rei, mladost je jedini pravi ukras koji je potreban djevojci. Zadovoljna svojim izgledom, Ashling je ipak uzela u obzir Noreenino miljenje kad je izila iz kupaonice. Izgleda li dobro? Noreen ju je s nevjericom odmjerila od glave do pete. Sto time hoe rei? Izgleda fantastino, kao jedna

od onih velikih filmskih zvijezda iz Hollywooda. Ne znam samo trebam li se pokloniti ili zatraiti autogram. Sad se Ashling smijeila dok joj je Rajesh pruao au s vinom, uprijevi neobino pozorne oi u njezino lice. Zbog iznenadna tre perenja ivaca aa joj se lagano potresla u ruci. Otpila je gutljaj, osjeajui se malko bolje dok joj je tekuina zagrijavala tijelo. Ross, naravno, nije imao takvih neprilika. Oslonivi se na H o norijin naslonja, nastavio je armirati baku i dosaivati joj na nain koji mu je bio prirodan kao disanje. O n d a , bako, ujem da se pod starost zabavlja dovodei u red sav taj posao oko zaruka? Ashling podie glavu, ne znajui je li joj po volji da se o nji hovim zarukama govori takvim nehajnim rijeima, ali Honoria se nije nimalo uznemirila. Zaruke zahtijevaju mnogo priprema, mladiu, ukorila ga je blago. Stvari se moraju obaviti dolino i netko mora nadzirati da se tako obave. Ljudi oekuju da Granvilleovi budu uzor u tim stvarima i ne smijemo tu stranu iznevjeriti. Ashling se trznu, sjetivi se pomajke koja je uzimala u obzir samo svoju stranu. Zamiljala je prizor kad se te dvije snane ene prvi put nadu licem u lice. Boj Titana? Trzaj se pretvarao u pravu drhtavicu, ali starica je na sreu dala znak Rajeshu da joj donese neto s njezina pisaeg stola s drugoga kraja prostorije pa nita nije primijetila. Hvala ti, Rajesh. Uzela je od njega tanku pergamentnu omotnicu i izvukla bogato ukraenu formalnu pozivnicu kojom je zamahnula njima ispred nosa. Pozivnice, dragi moji! Znam da ne ete zamjeriti to sam bila slobodna da ih dadem tiskati, znajui koliko si ti zaposlen, Ross, letei oko svijeta, i ti, Ashling, slijedei svoju nesumnjivo uspjenu karijeru. Meutim, to moe zasmetati nekim vanim stvarima. Posljednju je reenicu izgovorila bacivi strog pogled na Ashling. Honoria lupnu po pozivnicama na dlanu. U svakom sluaju, bit e vam drago uti da su se one, kako mi kaemo, razletjele po cijelom svijetu. Toliko je vano poslati obavi jest na vrijeme, posebno onima koji su se sklonili u inozemstvo. iS

Ross uze jednu pozivnicu, proita je na brzinu, zatim je prui zarunici. O h , bako, kako je to ljupko i ljubazno od tebe, ree oporo. Ali mislim da bismo Ashling i ja radije... Honorina ruka rasijee zrak. Kojeta! Te je stvari bolje pre pustiti iskusnim rukama. U svakom sluaju, doista sam i tebi, Ross, poslala primjerak u Tajland, a dobila ga je i Ashling, ali nijedno od vas nije odgovorilo pa sam vau utnju shvatila kao odobravanje. Ispriavam se ako mislite da sam uzela previe slobode. Oi su joj iznenada bljesnule i ruka lagano zadrhtala od oevidne nelagode. Ashling hitro pohita da je razuvjeri. O h , ne, u redu je. Ui stinu! To nam je utedjelo trud, a nimalo me ne iznenauje pota. Moja se pisma cijelo vrijeme gube. Molim vas, nemojte se uzrujavati. Oboje smo vrlo zahvalni, zar ne Ross? Ross? O n a ga pogleda kad nije odgovorio, samo je sjedio nenadano blijed s laganim tragom munine. Zatim se lagano trznuo i odjednom pribrao. Sto? O h , da. Da, naravno, zahvalni smo, bako. Samo elim... Honoria ga je kameno gledala. to, Ross? to eli? Njegov se pogled nije sreo s njezinim i Ashling je bila svjesna neke udne ponornice koja je tekla izmeu njih dvoje. O h , nita. Ba nita. Ross se neuvjerljivo nasmijei. Drago mi je to to ujem! Honoria se okrenu prema Ashling. Naravno, nisam zaboravila tvoju pomajku, Ashling, i sigurna sam da e ti biti drago to je i njoj poslana pozivnica na njezin apartman u hotelu Hilton u New Yorku. Sada je Ashling problijedjela i pokazala trag lagane munine, dok su joj oi Morseovim znakovima slale Rossu poruku nelagode. A Honoria, poto je zadala taj coup de grace, ustade ukoeno iz na slonjaa. Sada, ako mi doputate vas dvoje mladih, ja u vas ostaviti da veerate sami. Ve je kasno i vidim da sam umornija nego to sam oekivala da u biti. Starost je, na alost, uvijek ovjekova gospoda rica. Meutim, Noreen e se za vas sjajno pobrinuti. Mislim da vas eka pastrva, ulovljena u naoj rijeci.

Krajnje zapanjena, Ashling je promatrala kako starica izlazi iz sobe, naslanjajui se teko na veprovu glavu svoga tapa, dok ju je Rajesh pratio. Brzo je spustila au na stol, ali aa je pala na pod i razbila se na komadie. Isuse Boe! K vragu sve, Ross! Moja pomajka! Rekli su joj za moju pomajku. Isuse, ona e eksplodirati! To sam joj sama htjela rei. Spustila se na koljena i poela skupljati staklo, ne obazirui se kad joj je otra krhotina porezala palac. O h , znam da si se naljutio to nam je ukrala glavno oruje, ali barem nitko ne e traiti tvoju krv. Ali moja pomajka nikad ne e razumjeti. Ni za itavu vjenost. Njezin glas zadobi prizvuk histerije. Dobro me pogledaj i zapamti kakva sam sada, Ross, jer od trenutka kad Coppelia Morrison dobije tu pozivnicu, ja sam slubeno mrtva ena koja jo hoda.

Honoria je sjedila za toaletnim stolom mozgajui o uspjehu te ve eri. Smijuckala se dok je prizivala izraz na unukovu licu kad se borio da svlada paniku. Njezino lice otvrdnu. Nita i nitko ne smije poremetiti njezin plan, pa ako njegov uspjeh ovisi o malo manipula cija ovdje ili malo zaobilaenja istine ondje, neka tako bude. to se tie Ashling, Honoria joj uope nije poslala pozivnicu. Nije mogla riskirati da djevojka telefonira Rossu to misli, pa ga tako nesvjesno uzbuni i dovede u poloaj da ostane u Tajlandu i ondje doeka po zivnicu. To nije bilo Honoriji na umu. Nipoto.

Ashling je zurila u svoju sliku na zrcalu u kupaonici Rossova apar tmana, iako su joj dali raskone sobe suelice njegovim, jer je H o noria bez sumnje pripadala generaciji koja se voljela pretvarati da pristojne djevojke to ne ine. Ili je moda doista bila toliko naivna. Podignula je nervozne prste da izravna boru na elu i opusti napetost oko usana. Ross ju je ekao u spavaoj sobi, u raskonom krevetu s etiri stupa, ali sva prijanja ugoda iekivanja sad se rasprila i mogla je razmiljati samo o onoj smrtonosnoj pozivnici koja leti prema New Yorku kao mala tempirana bomba. Oevidno jo nije stigla. Ona bi ula eksploziju da je dosegnula cilj.

Pretrpjela je dubok ok i sad je strana mjeavina nervozne napetosti, srdbe i iste panike strujala kroz njezine ile. Zato joj je za ime Boje promaknulo da joj prije spomene svoju pomajku? Bilo je razloga, naravno, dobri racionalni tipovi vole rei licem u lice, radije nego preko telefona, ali svi razlozi na svijetu bili su poput perja kad se odvagnu naprama katastrofi koja prijeti. Osim toga, pravi je razlog bio instinktivan, osjeala je da e njezina pomajka sigurno zasuti prijekorima taj divni romantini vrtlog, te zaruke iz bajke. Ali zato bi je to toliko plailo? Je li osjeala da je njezina otkrivena srea tako krhka te bi je jedan prijeki Coppelijin pogled mogao unititi? Ashling odluno odmahnu glavom da rastjera te misli. Uze et ku i poe snano eljati crnu kosu. Zato se uvijek mora osjeati tako nesigurnom? Poela je razmiljati o svom ivotu kao o slagalici gdje mnogi komadi nedostaju ili se sasvim ne uklapaju. Okrugle figurice i etvrtaste rupice. Bila je svjesna toga jo u ranom djetinjstvu kad ju je majina nepristupanost neodreeno zbunjivala. Na koncu je shvatila da je rije pomajka onaj komad koji upotpunjava slagaljku. Ujutro na njezin trinaesti roendan ekao ju je jo jedan ko mad slagaljke, skupa sa zlatnom narukvicom od Tiffanyja i origi nalnom crno-bijelom studijom od Annie Leibovitz. Bio je priloen i previe velikoduan ek koji joj je, kako je upamtila, lebdio bez oslonca iznad srebrenih tanjura, dok su je oeve zabrinute oi gle dale iz pozadine. Cesto se pitala to je mogao biti taj ek? Utjena nagrada, otpremnina, mito? Kakva god mu je bila svrha, spoznaja koja je uz to dola bila je teak teret za onako mlada plea. Ashlingin otac, Edward, zadao joj je udarac, i to s nespretnom i neugodnom njenou. Oito je bio uvjebao rijei, obloio ih me dom, ali one su ipak rezale kao no. Ona je posebna. Ona je odabrana. Ona je... posvojena. Posvojena! Rije je zazvonila, treperei u zraku izmeu njih. Zapamtila je snaan um u uima i oev glas, poput jeke, kao da je dolazio iz daljine. Ashling su bili posvojili on i njegova prva ena, Margery, prije njezine nagle bolesti i prerane smrti. Poslije dvije godine, uvjeren da je maloj Ashling potrebna majka, oenio se Coppelijom. inilo se da je time bio pomalo zbunjen i nesretan, kao da nije mogao posve dokuiti kako se to zapravo dogodilo. Bili su se

dogovorili da injenice o njezinu posvojenju ostanu tajnom dok ne bude dovoljno stara da shvati. Je li Coppelia uprizorila cijelo roendansko otkrivenje? Ashling se sada i nehotice zaudila zahvaljujui pogledu unatrag. Coppelia je uvijek bila muko u tom odnosu. Sigurno su bili nevjerojatan par. Njezin pooim je bio miran knjiki ovjek, povuen, srdaan i osta rio prije vremena, Coppelia, njegova suprotnost, drutveni i egzotini leptir. Ashling odjenu smaragdnosvileni kombine Agent Provocateur, uivajui dok joj je raskoni materijal milovao kou. Navue odgo varajue gaice i odmaknu se da vidi svoj odraz u zrcalima koja su prekrivala cijeli zid. Seksi, nedvojbeno seksi! Poprska se parfemom Eau d'Hadrien i nemilosrdno odgurnu u stranu sve stare uspomene i budue strahove. Prolost je prolost. Njezin otac, drag ovjek, mrtav je i sad je vie nego vjerojatno da e se, naroito poslije Honorijine male granate, ona i pomajka rastati, ivei svaka svojim ivotom. Mora nauiti ivjeti sada i ovdje, a sada je bio krajnji as da se nae u zagrljaju Rossa Granvillea. Ali kad se pojavila iz kupaonice, Ross je ve spavao; prsni mu se ko pravilno dizao i sputao, zrak je lagano itao izmeu njegovih usana. Osjeajui se pomalo smijeno, ona vidje svoju sliku u zrcalu na toaletnom stolu, bila je blijeda kao mramor u oskudnom smaragdnozelenom rublju. Sva se svukla, a nema kamo poi! Razoarana ugasi svjetlo, zavue se u krevet i poloi ruku preko Rossova struka. D o k su joj se oi sklapale, nije bila svjesna da su njegove otvo rene i slijepo uperene u suprotni zid.

Ujutro je Ross ustao i obukao se prije nego to se ona probudila. Trepui snenim oima promatrala ga je kako brzo provlai ealj kroz kosu, uspravlja ovratnik koulje i rukama nanosi na lice malko kolonjske vode Bulgari. Ross? ree pridignuvi se na lakat. K a m o ide? On se brzo okrenu, zatim zakorai k njoj i utisnu joj poljubac na usne.

O h , ti si budna. ao mi je to sam te probudio, draga. I jo mi je vie ao to ti moram rei da u te napustiti. Moram se vratiti U Tajland ranije nego to sam mislio. Malo prije su me zvali. Izgle da da je netko preuredio raspored i od mene se zapravo oekuje da upravljam letom u Australiju za etrdeset osam sati, ako moe to povjerovati. Nesposobni kreteni! O h ne, Ross! Ne misli ozbiljno. Sranje, tek smo stigli ovamo. A to je sa mnom, Ross? I s tvojom bakom? Sa svim pripremama o kojima je eljela raspravljati. Bit e izvan sebe. Ja sam izvan sebe. Ross sjedne na rub kreveta, uzme je za ruku i poljubi joj dlan, oklijevajui. Njoj se od toga ledila kraljenica. N e vie nego ja. Ali to mogu uiniti? Nalazim se izmeu ekia i nakovnja. Nema naina da iznevjerim kompaniju. To mi je kruh, uostalom. Ti to zna, draga. Bojim se da to ide uz posao. Ali je u redu iznevjeriti m e n e ? Bojei se da ne zaplae, Ashling se ugrize za usnu. To nije poteno! Nemam izbora, Ashling. Zna da ne postoji mjesto gdje bih radije bio nego s tobom. Molim te, nemoj oteavati stvari vie nego to je potrebno. Vratit u se im budem mogao, obe avam. Samo u obaviti taj let i natjerati ih da promijene raspored. Samo hrabro! Ne e imati vremena ni da me se zaeli. Ashling se hrabro pokua nasmijeiti. N o dobro, recimo da nemam izbora. Volim te, volim tvoj posao. Rossovo se lice razvedri. To je moja djevojka. U svakom slu aju, moram se pakirati. Onda, eli li ostati ovdje u Carrickrossu ili bi ti drae bili da se prebaci natrag u Dublin? Vozit u se s tobom natrag. Ashling je osjetila lupanje srca na pomisao da bi bila u Carrickrossu bez njega. Ionako ima posla koji moram nadoknaditi u studiju. Tono! Ti se obuci dok ja odem javiti lou vijest baki, iako bi mi drae bilo zabosti iglu u o k o ! Ross izae trenutak poslije, izgledajui smijeno prestraen. I tako, malo vie od dvanaest sati nakon dolaska, vrlo razoa rana Ashling nala se na putu natrag prema Dublinu i normalnom

ivotu. Doista stvari uope nisu ispale kako je oekivala. Nadala se da to nije lo predznak. Ross je kraj nje bio potpuno miran, pjevuei neku pjesmicu ispod glasa. Nije bila sigurna treba li se diviti tomu iskazivanju zre losti ili aliti zbog injenice da on jednostavno nije bio zabrinut kao ona. D o k ju je ostavljao u gradu, uzrokujui uobiajenu guvu na ulici, obuhvatio joj je lice rukama i vrsto je poljubio. Upamti, vratit u se prije nego to misli. N a d a m se da je tako, Ross! Nasmijeila mu se pomalo tuno, zatim mu se ovjesila o vratu. Doista se nadam da je tako. Stajala je gledajui ga kako se ukljuuje u promet. Ross je u autu urno aktivirao mobitel. Hej, draga, gugutao je grabei aparat iza sebe. Posjetio sam baku, kako sam ti rekao. Sad polazim, letim danas popodne. Bit u s tobom prije nego to misli.

P

ridignui se na lakat, Coppelia Morrison se sanjivo nasmijei prema otvorenim vratima kupaonice. Hej, duo! zovnu, dok su pomijeani mirisi vrue sapunaste

vode i parfema Missoni dopirali u oblaku pare. Vrati se u krevet! glas joj je bio poput toplog sirupa to se izlijeva preko laga. N e m o g u ! Odgovor promumljan kroz runik sadravao je more aljenja. Zna da moram biti u tom zrakoplovu. Kasnim ve itav tjedan. Baka e me razapeti na kri! Od mene se oekuje da uim za ispite! Tako? Zar ne moe uhvatiti kasniji let? Podignui polaga no nogu, savila je stopalo enpoint, kao baletna plesaica. Njegovana, preplanula, dugaka i miiava noga mogla je pripadati eni koja je mnogo mlaa od pedeset godina koliko se moglo izraunati iz njezine putovnice. Gologuz, s upavim bijelim runikom u ruci, Fin Granville dotra u sobu. Tamnoplave oi gledale su je dok je suio modrocrnu kosu. Prestani se duriti, Pelia! Ti zna da mi nita nije drae od loga, ali moram ii. vrsto se opasa runikom oko vitka mladog stasa, kao da se sprema na prepirku. Odmjeravala ga je smaragdnim oima gore-dolje, dok je doko no rotirala gleanj prvo na jednu zatim na drugu stranu. O h , daj, ugodi sebi... ili ugodi meni... Ovaj put pogled koji mu je dobacila

bio je posvema lascivan i sa zadovoljstvom je vidjela da mi poinje udarati bilo na obrazu. Kad bi Coppelia Morrison neto naumila, nije bilo mukarca na svijetu koji bi joj odolio, a sada je to naumila, prelazei rukama preko grudi tako da su joj nabrekle bradavice, zatim polagano dolje preko ravna trbuha do trokuta koji je bujnim dlaicama pokazivao gdje se nalazi skriveno blago. I kako se djeak mogao oduprijeti igri gusara? Coppelia, rekao je hrapavo molim te, nemoj mi to ini ti! Uzbuen usprkos svojim najboljima namjerama, prikovanim oima je pratio klienje dugakih senzualnih prstiju. Oh, kako se pomamio! ekaj samo dok sve ispria rulji u koli! To jest, nekoli cini njih koji znaju uvati tajnu. Poludjet e od zavisti. initi, to? upita ona promuklo, namjerno klizei rukom sve nie, dok su joj oi, napola skrivene iza koprene tekih trepavica, blijetile od izazova. T o ! Finov je glas bivao sve hrapaviji dok je gutao pljuvaku. N e mora gledati ako ne e. D o k joj se glas prelijevao od elje, Coppelia podigne savreno svijene obrve. Uostalom, zar nije bilo rijei o zrakoplovu? K vragu i zrakoplov! Trenutak poslije, izgubivi potpuno kontrolu, Fin baci runik u stranu i praktiki skoi na nju. Zadovoljna to je ispalo kako je htjela, sad mu je senzualnim prstom slijedila kraljenicu. Nebesa, koliko e mi nedostajati kad se vrati u kolu! Ali ti e doi da me posjeti, zar ne? I praviti se da si mi >tetapodmuklo< teko bi mogla opi sati formalnu najavu Ivanjskog plesa u Carrickrossu! K vragu, veina bi ljudi dala odrezati desnu ruku za takvu prigodu! Veina ljudi je glupa, prosikta Coppelia. Ali tebe, do sada, nisam medu njih ubrajala. Izvadi iz torbice tabakeru stila Faberge i ponudi Ashling, ne obzirui se na zabranu puenja na javnim mjestima. Neka joj se samo usprotive ako imaju muda. Nitko se nije usuivao. Cigaretu? I dalje uzbuena zbog optube, Ashling o d m a h n u glavom. Ne, hvala. Puenje kodi zdravlju. I njoj se samoj uinilo da joj je glas ukoen i jadan. T i se ali! Nehajno slegnuvi ramenima, Coppelia gurnu cigaretu u bjelokosni dra. N o , ako te ne ulovi jedno, ulovit e te neto drugo. Ili netko drugi! Molim te, majko. Znam da si bijesna, ali potedi me zagonetaka. Ashling zakoluta oima.

Sasvim poteno. Mislim na zarunika iz pakla, tvoga zaru nika. Zarunik iz pakla? Ross? To je malo prejako, zar ne, uzimajui u obzir da ga nisi ni upoznala? N i Hitlera nisam nikada upoznala, ali ipak znam da je bio zlo. Coppelia otpi gudjaj vina, promatrajui netremice ki preko ruba ae. Ashling se nije mogla obuzdati. Nasmijala se. Hitler! Isuse Boe, sada zbilja govori u zagonetkama! O n a lupi aom o stol. Reci mi, je li ti zbilja dobro, majko? Ne uje li u posljednje vrijeme neke udne tihe glasove? Lijenik ti nije dao nikakve sitne tablete? Coppelia prijee preko uvrede, a oi joj se prikovae za zaru niki prsten koji je Ashling uzbueno vrtjela oko prsta. Ashling, zato mi nita nisi rekla o tim svojim zarukama? H o u rei, osobno? Znam da moda nisam bila najbolja majka na svi jetu, ali vjerujem da sam zasluila bolji odnos. Oi joj se napunie suzama dok je izgledala iskreno ganuta. Ti nema pojma kako sam se osjeala kad je dola ona pozivnica kao grom iz vedra neba. Kakav je to ok bio! Kako sam se osjetila ponienom! Kako malom! O Boe, uistinu mi je ao. Osjeajui krivnju, Ashling prui ruku preko stola i nakratko stisnu Coppelijine prste. Bilo je to rijetko javno iskazivanje njenosti, jer se njezina majka obino mrtila na takve geste. Iskreno sam ti eljela sama to rei, ali onda je Honoria, Rossova baka, na svoju ruku poslala pozivnice, blesava stara krava. Jako sam se naljutila. Ali nita joj nisam mogla kazati. Bilo je ionako prekasno, mlijeko je proliveno, pa nije bilo vrijedno uznemirivati staricu. Velika je pogrjeka, Ashling, opisivati postupke Honorije Granville kao muice >blesave stare krave< i jednostavno se poko ravati njezinim eljama. Coppelia prinese oima ipkasti rupi. Granvilleovi nisu kao drugi ljudi s ovoga svijeta. O n i zahtijevaju posvemanje podanitvo i poslunost. Daj im pedalj zemlje i oni e na njemu parkirati auto. Nainila si opasan presedan, djevojko, i odsada e oni gaziti preko tebe. Ni vlastitu duu ne e moi nazvati svojom.

Podanitvo? Kakva starinska besmislica! Ti ih ne zna, majko. Ti... Odjednom joj se oi rairie. Usta joj se osuie. Majko...? Coppelia nije odmah odgovorila. Udahnula je duboko dim ciga rete i zatim, nemajui pepeljare, otresla centimetar pepela na tepih. D a , Ashling, znam ja njih. ak i pri mutnom barskom osvjetljenju Ashling je mogla vidjeti kako se oi njezine pomajke pre tvaraju u dva tvrda komada zelenog kremena. I zato to ih znam, takoer znam da se to vjenanje ne smije obaviti. I klimanjem glave potvrdi izjavu. O d ovog trenutka, to vjenanje otpada! to? Jesi li poludjela? Jesi li potpuno skrenula? Preneraena Ashling napola se nasmijala, napola zastenjala. Je li ovo neka bole sna ala? Nisam poludjela niti se alim, uvjeravam te. Coppelia je govorila vrlo sporo, naglaavajui svaku rije. itaj mi s usana, Ash ling. To vjenanje nije stvarno. O n o se ne e dogoditi. Ne! Ne! Ne! I to ranije to prihvati, to bolje za nas obadvije. Djevojci se zavrtjela u glavi. Krv joj je jurnula u lice i odjed nom ju je zahvatio val takva gnjeva, takve grozne uvrede, da joj se ruka doista trznula od jedva savladane elje da pljusne majku. Slika Coppelijina savreno naminkana obraza s rumenim otiscima prstiju zavodljivo je bljesnula kroz oko njezina duha. Zatim je srdba spla snula, ostavljajui suze iza sebe. Boe dragi s nebesa, reci mi da ovo ne ujem. Reci mi da je ovo samo nona mora i da u se svake sekunde probuditi i nasmijati svojoj ludosti! Glas joj se popeo u visoke oktave, izazvavi nekoliko glava da se okrenu u njihovu pravcu. Tako ti svega, majko, zato? Zato mi to ini? Zato mi eli unititi ivot i pokvariti sreu? To ne moe biti jednostavno zbog toga to nisi prva doznala. U to ne elim povjerovati. Previe je sitniavo, ak i za tebe! Ruka joj naglo presijee zrak. N e prekidaj me! Ja sam te pristojno sluala, sad je red na tebi da zavee. Samo zapamti, imam vie od dvadeset jedne godine, majko. Zapravo mi ne treba tvoje doputenje ni za to, ni da se udam za Rossa, ni da ivim svoj ivot. Sama donosim svoje odluke. K vragu, brinem se sama za sebe od djetinjstva jer, suoimo se s tim, ti si bila previe zauzeta punjenjem novinskih stupaca i

letovima oko svijeta. O n a duboko udahnu i pojaa glas, bolno svjesna da joj je prenapet svaki ivac, svaka tetiva u tijelu. Uvijek si morala biti numero uno, sredite pozornosti. Ni jadni tata ni ja nikada nismo bili priputeni u tvoj svijet, osim u prigodama kad je tebi odgovaralo da nas izvede, kad bi uprljala sliku u tisku, moda, i eljela opet stei potovanje glumei sretnu obitelj. N o , nipoto, Jose! Ovaj put nije rije o tebi. Rije je o meni! O meni i Rossu, o naem vjenanju i budunosti. Oh, jo si na popisu gostiju, majko, i nadam se da e biti na Ivanjskom plesu. Zbilja se nadam. Ali ako ne bude, preivjet u. Odjednom je izdade snaga i ona, zaslijepljena suzama, teturavo ustade. Coppelia munjevito prui ruku i stisnu je oko zapea. Sjedi, Ashling! prosikta. Jo nismo zavrile. Zelene Coppelijine oi rigale su vatru dok je prisiljavala pokerku da ponovno sjedne. Njezin stisak ostavi rumen trag na Ashlinginoj koi. Drhtavim prstima podie au s vinom i popi dobar gutljaj. U redu, nadala sam se da ne u morati ovako nastupiti, ali nisi mi ostavila drugog izbora. Koliko god ti teko bilo povjerovati, istina je da te zapravo pokuavam zatititi. To pokazuje na smijean nain. Ashling napadno protrlja zapee. Slaem se. Coppelia uzdahnu. Zna, doista sam runo po stupila i ao mi je zbog toga. Moje jedino opravdanje je strah. Strah za tebe! Jezik mi se zaletio, izgubila sam takt. Ponovnu uzdahnu. Ipak, ne u ti lagati. Ja sam strano protiv tog vjenanja. Ne zbog prkosa. Ne zbog temperamenta. Ne zbog to sam opsjednuta vlada njem ili zbog bilo kojeg od stotinu trivijalnih razloga kojih se moe sjetiti, Ashling. Na alost, imam vrlo vrste razloge. vrste razloge? Ashling osjeti kako joj izbija znoj ispod pa zuha. O Boe, na to li njezina pomajka cilja? Srce joj poe nelagodno tui o stijenke prsnoga koa. vrste poput hridi. Dajem ti svoju rije. Na nesreu, u ovom ti trenutku ne mogu pruiti pojedinosti, mogu samo rei da su Granvilleovi, ta hvalevrijedna obitelj kojoj toliko arko eli prodati

duu, jednom zamalo unitili moj ivot. O h , to je bilo davno pri je, ali posljedice me i sada progone svakog dana. Coppelia prui ruku preko stola, pomilova rumene tragove na kerinu zapeu koji su polagano blijedjeli. U glasu joj se osjeala urba. Da bi spasila kerino srce morala ga je najprije slomiti. Posluaj me, Ashling. Granvilleovi su opaka eljad. Zmijsko gnijezdo. Imati posla s ne kim od njih znai igrati se s vatrom. D a h joj je s mukom izlazio iz plua. Tako mi Bog pomogao, muno mi je i kad se sjetim, a kamoli kad govorim o tom vremenu. A to je najgore, ne smijem ti otkriti pojedinosti i molim te da sve ovo prihvati s povjerenjem. O Ashling, barem ponovno razmisli! Razmisli na miru. Ako te Ross Granville voli, ako te iskreno voli, on e te ekati. D o k je Coppelia oklijevajui zavravala, Ashling poe lagano pljeskati. Bravo, majko! Promaila si poziv. Nikada nisam shvatila koliko si dobra glumica. Takva melodrama. Takva umjetnost. Takva hrpa triarija! Istina je to da si mi ispriala sranje. Ti me uistinu uop e ne poznaje, ako vjeruje da u se zbog takva naklapanja odrei ovjeka kojeg volim! Dohvati au i ispi je naiskap. I, znaj, ak da je ita od toga istina, makar mrvica, to nema nikakve veze sa mnom i Rossom. Tvoja prolost nije naa budunost. Mi nismo mafijai, ne produujemo krvnu osvetu. O v o je istina, Ashling. Kunem ti se. Svaka rije. Sranje! Ashling viknu, zaboravivi potpuno na druge go ste u Mandarinu. Ja volim Rossa Granvillea i Ross Granville voli mene. Pokaza svoj zaruniki prsten, ovaj put namjerno, izazovno. Zarueni smo i vjenat emo se. Volimo se i to nitko ne e promi jeniti. Nikada! Coppelijine se usne trznue, oi postadoe neosjetljive. Bu dalasta djevojko! Moli Boga da ti se te rijei ne vrate i ugrizu te za dupe. Ti ne eli vidjeti svoga plavookog zarunika kao hulju kako ga ja poznajem, zar ne? Ah, nemoj se praviti da si toliko okirana. Na ravno, malo sam se raspitala i, tko bi rekao, nije mi trebalo dugo... To ne elim sluati! Ashling jo jedanput skoi na noge. Zna, gadi mi se, majko. Doista si duboko zabrazdila ako misli da u mirno sluati kako bali moga budueg supruga. Ako je tako,

ti me uope ne poznaje. Ali neka ti ovo bude utjeha. S mojih oiju su pale ljuske i mogu te jasno vidjeti kakva jesi: tata, zajedljiva, plitka i uvrnuta. S tim rijeima zgrabi torbicu i otide krupnim koracima. Coppelia je ostala sjediti sama za stolom, izgledajui starija nego prije dolaska, ovjeena lica, zamiljena, dok je palila cigaretu za ciga retom i nastavljala prazniti bocu vina.

H

amburger je bio kao potplat, krika sira kao plastika, a koka-kola bljutava i mlaka. Ali Maggie O'Keefe je bila gladna kao

vuk i zato je sve to pohlepno gutala dok se vozila. S obzirom na to da je svibanj, vrijeme je bilo grozno, vlano, mokro i jadno. I promet je bio grozan. Teoretski, putovanje od nje zina stana u Fairviewu do sredita grada moralo je proi u trenu. U stvarnosti, zahvaljujui zakrenom dublinskom prometu, nju je ekalo dobrih etrdeset pet minuta. I to je s tom kiom koja pot puno zaustavlja promet? Ovo je Irska, zaboga. Ovdje pada kia. Kao iz kabla! Zar ne mislite da bi Svevinje sile morale to ve jednom srediti? Meutim, ona se veseli zasluenom odmoru, i nita ne moe danas pokvariti njezino raspoloenje, ni kino vrijeme, ni promet, ni smrad rijeke Liffey. Dok se zaustavljala prije prijelaza preko mosta Matt Talbot, bacila je pogled na suvozaevo sjedalo gdje su vritali naslovi s prve stranice Independenta. Kakvo iznenaenje! Loe vijesti sa svih strana. Irak. Afganistan. Stanje u irskim bolnicama. Proka zan jo jedan pokvareni politiar. Odluno vrati pozornost natrag na vjetrobran, trgnuvi se kad se iza nje zaula kakofonija trubljenja. Promet se opet pokrenuo a njezina je nepanja stajala dublinske put nike na posao pune tri sekunde. Uasno! Bogu hvala, uskoro e biti daleko od svega toga, sklonjena u kra snu kolibu njezine roakinje Deirdre Butler na obali Kerryja. Prepusti

se sanjarenju o dugim etnjama du plaa o koje udaraju atlantski valovi, o veerima u lokalnom pubu gdje e sluati ivu ceili glazbu i neobavezno brbljati s mjetanima. Zatim, na kraju svake veeri, sretno iscrpljena, skutrit e se u Deirdrinu krevetu od perja s dobrim krimi em. No, moda ne bude krevet od perja, ali koga je briga! Kad je roakinja spomenula da odlazi za praznike u Kaliforniju i da joj treba netko tko e se brinuti za maku, Maggie je gotovo odgrizla vlastitu ruku od uzbuenja. Kao roakinje po majkama, ona i Deirdre roene su i odrasle u Kraljevstvu, kako domai ljudi nazivaju grofoviju Kerry. Ali, dok se Maggie eljno preselila u prijestolnicu im je mogla, Dublin nikada nije privlaio Deirdre i ona je razborito ostala gdje je bila, sretno radei u mjesnoj osnovnoj koli. Ali poslije su i za Maggie poele blijedjeti radosti Velikog D i m a te je sve vie i vie osjeala kako je opsjeda enja da se vrati u Kerry. Premda je voljela svoj posao u istraivakom novinarstvu i bila jako dobra u tome, katkada je to moglo biti vrlo naporno. Posao ju je vodio u utrobu Dublina koja je bila izvan turistikih karata. Upravo jutros otpratila je maloljetnu skitnicu u siromanu gradsku etvrt, do kue dilera droge na malo. To nije bilo ugodno. Vie je sliilo na Danteov sedmi krug pakla. U mislima joj se vrtio grozan scenarij koji je zatekla kue u krajnjoj bijedi, kolica s pr ljavom pothranjenom djecom, rabljeni prezervativi i igle po blatnim ulicama. Potresla je glavom s uvojcima boje epa iz boce crnog vina. Lijepi grad Dublin. Lijep u smislu da je doista krasan, s parko vima i crkvama i zapanjujuom arhitekturom s kraja devetnaestog stoljea. Doista lijep, ako se ubrajate medu povlatene i bogate sko rojevie. Ali pakao, isti pakao, ako vam je jedini izvor prihoda ek iz ureda za nezaposlene. Meutim, ipak je postojala i svijetla strana njezina zvanja. Do kraja dana diler e se nai iza reetaka, a djevojica e dobiti nekakvu nadu da ivi pristojnim, normalnim ivotom. To je bila nagrada. To ju je dralo da ne baci runik u ring i ne ode da postane tajnica ili bolniarka ili tko zna to. To, i odlunost da opravda vjeru koju je u nju polagao njezin pokojni, voljeni otac. Cijelog joj je ivota An drew O'Keefe bio junak i uzor, snaan, principijelan ovjek koji je

prihvaao ivot sa svim njegovim neugodnostima. Upravo kao to je postupio kad je postao tehnolokim vikom na mjestu uitelja gdje jc proveo vie od trideset godina ivota. Mogao se umiroviti, prove sti preostale godine okruen knjigama i vrtom koji je voilo. Ali to ne bi ilo uz njegov ivahan duh, pa se umjesto toga pribrao, otresao prainu i pretvorio se u istraivakog novinara. Maggie je upravo bila zavrila koled i, potaknuta njegovim zanosom, pridruila mu se pa su sa zadovoljstvom radili skupa tijekom napornih pet godina, sve dok joj teak srani udar nije oteo oca. Strano joj je nedostajao. On joj je bio sve otac, prijatelj, kolega. Rad s njim bio je teak ali zabavan. Sada, esto je samo teak. Nema vremena za jelo, za pie, za san. Ili za seks. Naprijed, Kerry! Naprijed s nekim svojim ljupkim, slatkim mla diem koji e, nadajmo se, biti pustolovniji i snaniji od metroseksualne verzije irske muevnosti koja napuuje Dublin. O n a zguva vreicu od sendvia pomiui auto jo jedan metar dalje, zamilja jui crnokosa mladia kako se smijei i lei na kamenu u Blarneyu: Istraivako novinarstvo? Krasno stvorenje kao ti u potjeri za veli kim kriminalcima i dilerima? Sad mi je sve jasno! I zatim e joj platiti kriglu-dvije piva i s malko sree, prije nego se snae, on e joj otkrivati o sebi vie nego to mogu tiskati ijedne novine. Brisai su se micali tamo-amo. O p e t semafor, novo ekanje. Maggie od dosade okrenu sljedeu stranicu novina i pogled joj se prikova uz nenasmijeeno lice koje je u nju zurilo. Kakve izvanredne oi, bila joj je prva pomisao. Kakav komad, bila je druga. Trea je misao precrtana. Uokvireno crnom kosom, lice je bilo p u n o zato mljene estine. Tamne obrve, senzitivna usta. Carrick Granville ovjek od kamena i eljeza, pisalo je na potpisu ispod slike. Oh, da, arhitekt, njegova obitelj posjeduje veliko imanje u Kerryju. Uini joj se da je upamtila kako je on vlasnik privatnog otoka u oblinjem jezeru kamo se sklanja kad god ne leti po svijetu podiui fantastine graevine. Blago njemu! Zurila je u umetnutu fotografiju njegova posljednjeg pothvata u arhitekturi, u duguljastu kutiju od betona i elika stisnutu izmeu dva uredska blo ka u nekoj tokijskoj ulici. Koliko god se trudila, Maggie nije mogla

vidjeti jasne veze izmeu klinikih postmodernih linija graevine i primitivne estine ovjeka-lovca na licu njezina graditelja. U mislima joj se opet odvrti scenarij s mukarcem iz Kerryja, ovaj put s Carrickom Granvilleom u glavnoj ulozi. Oh da, to ide, to fantastino ide! Iznenada prestade kia i varljivo sunce proviri kroz pukotinu u oblacima. Maggie odlui to prihvatiti kao dobar predznak.

H

onoria sklopi oi i dopusti da joj knjiga i naoale za itanje spuznu na besprijekorni krevetni prekriva. Kratko e zakla

njati, to je sve, a zatim e ustati i obui se za veeru mamutski onaj tko se usuuje prekoraiti udijeljenih sedamdeset godina, ali

zadatak ovih dana, a neko je to bio uitak. To je kazna koju plaa barem joj je mozak otriji nego ikada, podgrijan novom energijom dok gleda kako napreduje njezina velika spletka. Mogla je jesti u svojim sobama, ali indolencija se ne smije ohra brivati. Sada, vie nego ikada, mora zadrati kontrolu. I tako, sve dok se bude mogla odijevati, sve dok bude mogla hodati, zauzimat e svoje mjesto na elu stola, a odstupit e tek kad bude uvjerena da Carrickross ostaje u rukama mladog, vrijednog i energinog na sljednika. Uzdahnu i dopusti duhu da odluta natrag... natrag... u doba kad je i ona bila mlada i energina, stojei na palubi Bombay Stara, promatrajui kako se pribliava obala Indije. Raznobojni traci zore jo su se pruali nebom, a zrak je ve bio neugodno vru i ljepljiv, proet udnom mjeavinom nepoznatih zaina, otvorene kanalizacije i parafinskog ulja. Lak povjetarac lijepio je bijeli muselin njezine ljetne haljine uz tijelo, istiui grudi, uzak struk i dugake noge, dok se dugaki pramen rie kose odvojio od punde i zaigrano lupkao po njezinim usnama. Nasmijala se i zadjenula ga za uho, ipak svjesna za divljenih pogleda koje su joj dobacivali drugi preteno muki putnici.

Osjetila je gr od uzbuenja u dnu eludca kad je brod pram cem uao u dok. Ondje je vrvjela gomila ljudi poput muha mukarci golih prsiju, s jasno ocrtanim miiima na tamnom tijelu koje se prelijevalo od znoja; ene s dugakim kosama, poredane u dugama sarija, golih trbuha, sa zlatnim nakitom u uima, oko zapea i gle njeva. Buka je bila prilino zagluna, pravi zid od lupanja, zveketa i zvukova sitara, popunjen umom tisue stranih jezika. Na keju je jedan visok, jako pocrnio Europljanin u kaki odjei podignuo ruku i mahnuo nekom na brodskoj palubi. Tim! Tim! Kraj nje je roakinja Laura poela uzbueno od mahivati. To je Timothy. Timothy Villiers, najbolji prijatelj moga mua. Rekao je da e njega poslati pred nas ako ga zadri posao i ne bude mogao sam doi. O n a letimice pogleda Honoriju sa strane. Takav savren dentlmen, Honoria, i prilino nevezan, to ne znai da na njega ne bacaju oko mnoge mlade dame i njihove ambiciozne majke! Honoria se nasmijala. O h , ne, nemoj, Laura. tedi svoju provodadijsku vjetinu. Ovdje sam radi tebe, sjea li se? Da ti pomo gnem oko djece. A ne da naem mua za sebe. Njezina se roakinja napuila dok su se spremale sii niz mosti. Moe i gore proi, draga roakinjo. On je prilino potkoen, zna, i, u oku joj bijesnu zloest sjaj, nije najboljeg zdravlja. Ali udaja je u tom asu bila najdalja misao u Honorijinoj glavi, s obiljem Indije to se prostirala pred njom kao najraskonija gozba koja eka da se u njoj uiva. Ipak, nitko nije bio jako iznenaen kad je Timothy Villiers poeo uporno udvarati, najmanje od svih Honoria. Ali nju je izne nadila elja da uzvrati na izraze njegove privrenosti, iako njezino srce, istinu govorei, nije bilo stvarno dirnuto. Ali Timothy je bio ugodne vanjtine i zadovoljavajue zgodan, a ivot u kuanstvu nje zine roakinje ubrzo se pokazao dosadnim i predvidljivim. Zapravo, imala je vrlo malo posla, budui da se za obiteljske potrebe brinula cijela povorka dadilja i slugu, a Laura, zbog obiteljskih obveza i slaba zdravlja, jedva je naputala kuu, jo manje izlazila u drutva. Sve vie i vie mlada Honoria je eznula za promjenom okolia, elei

postati dijelom iseljene zajednice s beskrajnim plesovima i ajan kama i izletima o kojima je esto sluala. Jo vie ju je iznenadilo kako se brzo zaljubila u Indiju, u njezin narod, u prelijepe krajolike, i kako je malo osjeala sklonost prema povratku u Irsku, gdje su je ekali voljeni otac i Carrickross. Manje od etiri mjeseca poslije dolaska u Indiju, udala se za Timothyja Villiersa, odrekavi se s velikom tugom djevojakog prezi mena Granville. Kad joj umre otac, ne e vie biti nikoga da produi prezime, osim roaka Henryja, pomalo neodgovorna iako armantna ovjeka. A uvijek je bilo Granvilleovih u Carrickrossu. Uvijek. Honoria se i sada jasno sjeala svoje prve brane noi, pokazala se kao golemo razoaranje. A sutradan, gotovo odmah poslije doru ka, Timothy je pao u postelju zbog jednoga od sve eih napadaja hepatitisa kojemu je naginjao. Honoria je bespomono stajala i gle dala kako u sobu ulaze sluge, naroito jedan, Rajesh, napadno lijep Indijac kneevskoga dranja, koji se brinuo i vjerno ga njegovao do ozdravljenja. Ali ni kad mu je opet bilo dobro, Timothy nije ni po kuavao konzumirati brak, samo se ponizno smjekao kad god mu se ona nastojala pribliiti, gurajui je njeno u stranu uz poljubac u elo, kao to bi se poljubilo dijete, ili mrmljajui o tome kako jo nije sasvim u snazi, molei je da bude strpljiva i traei jo vremena. Naposljetku je sve to postalo nepodnoljivo i njezin duh je potonuo pod stranom teinom razoaranja. A onda jednoga dana, dok je plakala u podnoju banyan smo kve u dnu vrta, doao je Rajesh da je tjei. Poslije toga nikada vie nije zaplakala. Rani! Neka ruka je prodrma. O n a irom otvori oi. O k o nje su bili vrsti zidovi Carrickrossa. Ali Indija je jo bila tu, gorei pred njom u Rajeshovim sjajnim oima. Idemo, rani, napustite zasada svoje snove, rekao je blago. Vrijeme je da se spremite za veeru. O n a se nasmijei i pomiluje ga po licu, zatim nastavi s uitkom gledati ga kako se kree po sobi, otmjeno i tono, vadei odjeu koju e ona nositi.

Rajesh. Ah, Rajesh! Njegovo ime je znailo kralj, gospodar, vla dar, i mladoj eni slomljena srca, koja je u podnoju velike banyan smokve oplakivala gubitak svoga indijskog sna, on je bio kraljevi medu ljudima. Svih minulih godina on se tiho nalazio u njezinoj blizini, nje gova je sjena padala preko njezina lica pod sjenovitom koprenom. Obrisavi suze nadlanicom ruke, podignula je pogled prema paru najsjajnijih oiju to ih je ikada vidjela. Ne ekajui poziva, unuo je ispred nje sa lijepim tamnim licem, promatrajui je ozbiljno. Draga memsahib... draga gospodo, zato plaete? I nekako se Honoria, koja je uvijek bila povuena, sasvim otvo rila i cijela tuna pria je izala na javu: njezina nesrea i razoaranje s brakom i injenica da osjea kako je sada vie zatoena u konvenci jama iseljenike zajednice nego to se ikada tako osjeala kao neudana ena u Irskoj pod oevim krovom. Dopustio joj je da govori i govori, ne dodajui komentara ni suda, jednostavno sluajui, dok su mu sveane oi duboko prodi rale u njezinu duu. Kad je napokon, iscrpljena, teturavo stigla do kraja, inilo se kako je najprirodnija stvar na svijetu da za njom posegne. Rajesh, kralj, gospodar, vladar. Te noi postala je njegova rani, njegova kraljica. U asu kad je vijugavom stazom koraala natrag kui, njezine su suze bile daleka uspomena, mjesec je bio srebrni srp i svaki pa lac njezine koe podrhtavao je i gorio od zapamenih poljubaca i milovanja. Nije se tuirala te noi, nije htjela sprati njegov miris sa svoga tijela. Leala je gola na krevetu, hlaena bijelom utavom postelji nom odozdo i okruena mreom protiv komaraca poput mladenke, pratei vlastitim prstima trag kuda su prije proli njegovi prsti, tvrdi, hladni, poudni, uporni, klizei kao leptiri preko njezinih punih grudi, dolje du ravna trbuha i bedara. Od strasti su bili poludjeli. Zakleli su se da e idui put biti oprezniji. Kad je osvanulo jutro, dopraeno suncem koje je blistalo kao netom iskovani novi, Honoria je bila potpuno i neopozivo zalju-

bijena. Rajesh! Iskuala je kako njegovo ime pristaje njezinim usnama. Savreno je pristajalo. I jo pristaje. Rani? Rani, ljubavi moja?

Rajesh joj njeno pomilova kosu. O p e t ste sanjali, ini mi se, rekao je blago. Snove najavi, Rajesh, nasmijei se ona. O Indiji? O Indiji. O n a uzdahnu. Moda alicu aja, da se razbu dim? On se nasmijei i pokaza na srebreni ajnik koji se podgrijavao na grijalici. Po obiaju, unaprijed je znao to ona eli. H o e li me ikada ostaviti na miru? Indija? upita ona suho, dok se trudila sjesti a on namjetao jastuke iza nje. Nikada, dok budete imali daha! Indija je vama sada u dui i srcu, upravo kao i m e n i Upravo kao to ste vi, rani, u mojoj dui i srcu. Nali joj aja u alicu od kineskog porculana, dodade komadi limuna i prui joj alicu. O n a umuknu, zurei u lelujavu kriku ploda to je plutala na utosmeoj tekuini. I to ju je podsjealo na prostrani kontinent koji je oblikovao njezin ivot. Rajesh, da nisam bila udana za Timothyja... bismo li mi, ti i ja...? On je uutka prijekornim pogledom. Rani, nije nam bilo sueno. Vi to znate. O n a puhnu u vrelu tekuinu. Moda, ali katkada se svejedno pitam to se moglo dogoditi da smo bili dovoljno hrabri i razbili okove konvencija, bacili prainu u oi cijelom svijetu i slijedili svoja srca. O h , Rajesh, kako su razliiti mogli ispasti nai ivoti! Koliko se boli moglo izbjei! On odmahnu glavom. Ne, rani. Vaa obitelj bi bila posra mljena, i naa bi se ljubav jednog dana ukiselila i pokvarila zbog vae tuge. Srce bi vam otvrdnulo prema meni. On ukloni njezinu

ispranjenu alicu. Sada, rani, dosta o prolosti. Moramo se baviti sadanjou. Osim toga, imam vijesti od Carricka. Dolazi d o m a , zastade radi efekta sutra. Sutra! Zadobivi iznenada snagu, Honoria zbaci pokrivae i oi joj zasjae. Dolazi doma i dolazi k pameti, nadam se! Rajesh kleknu i nataknu papue na njezine tanke noge. Radi vas, rani, elio bih da bude tako, ree. Glava mu je bila pognuta pa tako ona nije vidjela skeptian izraz to je preletio preko njegova lica.

Z

ora je svitala iznad tornjia i dimnjaka na starinskom domu Granvilleovih kad mu se Carrick pribliio. Nosio je samo laptop

i putnu torbu, ostavivi prtljagu na kolodvoru. Taksi ga je dovezao do Bilo mu je drae tako, pribliiti se kui polagano, ulazei po stupno u njezino ozraje. Daleko s desne strane bljeskalo je jezero kroz maglu to je klizila. Zloinaki bezobziran prema mokasinama od mekane koe i nogavicama hlaa elinosive boje, preskoio je preko ograde i udario preacem preko panjaka pod rosom. Prvorazredna goveda pasmine Black Kerry lijeno su podigla glavu i ne obazirui se na njega nastavila pasti. Ubrzo je stigao do travnate staze koja se s njegovim pravcem sjekla p o d pravim kutom. S neznatnim tek oklijevanjem on krenu tom stazom i nastavi prema rubu panjaka gdje je uma pod brljan o m skrivala ruevine male franjevake opatije. Zaobie ruevine,

kapije istonoga krila.

primijetivi drevne grobove pod uruenim zidovima i uspori hod kad se na vidiku pojavila obiteljska kapela Granvilleovih, malena graevina, puna matovitih ukrasa. Bila je malo vea od sobice za molitvu i upotrebljavala se samo u najrjeim prigodama: za obitelj ska krtenja, mise zadunice, pogrebe. Krtenja nije bilo poslije Finova roenja. Ali pogreba... ah, da, pogreba je bilo.

S*

Dva crna mramorna kamena bila su jednostavno dovoljna, krutost tragedije odzvanjala je u toj jednostavnosti. Honorijina tuga bila je tolika da je taj put iznimno zanemarila svoju sklonost prema kienom stilu. Nema nadvitih anela, nema sentimentalnih stihova na nadglavnom kamenju. Ne, svi su ondje mogli vidjeti pusto koja je zavladala meu Granvilleovima, izbliza, bez prikrivanja. Carrick je zurio, utei isti ledeni osjeaj izgubljenosti koji je outio na dan kad su pokapali njegove roditelje, Williama i Ellu, skupa sa stricem Davidom i strinom Agnetom, u to spuvasto tlo. Isti uas kao pred slikom etiriju likova, svezanih skupa, dok se s ruba litice strmoglavljuju kroz maglu dolje u mrano jezero. Uvijek se osjeao kao djeak od jedanaest godina kad bi se suoio s tom tragedijom. N e m a cmizdrenja, djeco, zapovjedila je Honoria pepeljasta lica dok su pred njom stajala djeca u njezinoj knjinici onoga ua snog jutra. Sjetite se da ste Granvilleovi. Nemojte sramotiti rodi telje slinjenjem kraj njihovih grobova. Plaite svakako, ali to inite u samoi a ne pred vulgarnim znatieljnicima. Carrick je zapamtio kako je u tom asu, unato njezinu upo zorenju, Ross ispustio glasan krik i kako ga je baka otro ukorila. Ross! Saberi se! Oh, kako mu je bilo ao mlaeg brata, kojemu je lice bilo umr ljano i ocijeeno suzama ispod pomno poeljane kose, kojemu su usta podrhtavala, oi bile crvene, nos pun sline. Instinktivno mu se bio primaknuo blie, neoprezno privukavi bakin pogled. Ah, Carrick, dragi Carrick, kakva je sad odgovornost na tvo jim nejakim pleima. Nisam to eljela, ali... Privukla ga je k sebi. Sad mora preuzeti teret teka blagoslova to postaje nasljednikom Carrickrossa. Od sada unaprijed svi ostali se moraju ravnati prema tebi. Ti e postavljati primjer i uvijek imati na umu da dunost mora biti ispred osobnog zadovoljstva. Moda e se od tebe zahtijevati da podnese velike rtve. Bilo je neega u njezinu glasu, dalekosean pogled je bio u njezinu oku. Ali u velikom sustavu stvari, samo je Carrickross vaan. Mi preuzimamo brigu o njemu, ti i ja.

Tada nije stvarno razumio doseg njezinih rijei. Ali tada je izreeno to obeanje, prije toliko godina, obeanje da e on, Carrick Granville, batiniti Carrickross. Ali sada e on pripasti Rossu. Carrick je jo malo zamiljen stajao kraj grobova, toliko miran da je sitan crvenda sletio i spustio se na jedan nadgrobni kamen, gledajui ga znatieljnim sjajnim oima, prije nego to e opaziti neto zanimljivije u travi i odleprati da to istrai. udnovato je kako zvuk putuje ak iz prolosti, kako i nakon svega toga vremena jo moe uti one kristalno jasne glasove u glavi, ukljuujui i vlastiti, mlad i zbunjen glas. Ali, bako, to je sa stricem Jasparom? On je sad tvoj jedini sin... zar ne bi on trebao biti nasljednik? O n a ga je tada ukorila. Carrick, molim te da mi ne pokua va rei to trebam initi. Jaspar, zbog razloga koji su daleko izvan tvoga poimanja, nikada ne e batiniti Carrickross. On je sebian i neodgovoran, pouzdan samo u tome to dosljedno dokazuje da sam se u njemu razoarala. Gdje je danas kad se njegova braa i njihove ene predaju zemlji? U Africi, eto gdje. Bogu hvala da se umijeao Indigo, pokazujui malo borbeno lice i odlunost koja je izbijala iz zapanjujue plavih oiju. Sapphire se po obiaju pripijala uz njega. Bako, mogu li ja na pogrebu drati Sapphire za ruku? O n a je tako malena i uplaena djevojica. Honoria se lagano ispravila, smijeei se blijedo dvama malim plavim stvorenjima, replikama svoje vedske majke Agnete. Doista moe, Indigo. Kako je ljupko vidjeti da pokazuje osjeaj odgovor nosti. Od sada bit e tvoja dunost da se brine za sestru. Pazi na nju dobro. Sam dan je bio prohladan, suh i jesenski. Zapamtio je odsjaj suneva svjetla na prozorima etiriju koija koje su vukle ostatke njegovih roditelja, te strica i strine, sjeao se crnih perjanica to su se njeno vijorile nad konjskim glavama i oblaka njihova daha u lede nom zraku dok su frktali i lupkali kopitima po ljunku izvan glavne kapije Carrickrossa.

I na kraju kratkog klackavog putovanja, jo je s uasom pam tio dva svjee iskopana groba koja su ih ekala, po dva lijesa kraj svakoga od njih, pokrivena obiteljskim grbom. Budui da je kapela bila premalena da bi primila brojne alobnike, obred se obavio va ni nad grobovima, i kratko je trajao zbog djece. Prijatelji obitelji, dostojanstvenici, osoblje i seljaci povukli su se u stranu da bi mala tuna povorka mogla zauzeti poasno mjesto, dok su mnoge ene meka srca brisale suze. Sveenikov glas je bio tanak i suh, neusklaen s pozadinom od prirodnih zvukova to su je stvarali voda, zrak, ptice, kukci. Ondje se naao i jedan jelen. Pojavio se iz ume, zurio jedan as udei se, zatim nestao u tren oka. Pokuavao je ne gledati ljesove, bojei se da bi mogao zamiljati unakaena trupla u njima. Zato je pozornost usredotoio na rub u me gdje je nestao jelen, zamiljajui da ondje vidi roditelje kako stoje drei se za ruku: svoga snanog i nasmijeenog crnokosog oca, svoju neustraivu majku, njezinu kosu poput itnoga polja... mahnuli su mu i nestali izmeu drvea. Kad se, usprkos najveim naporima da se svlada, Ross ipak slomio, Carrick mu je prebacio ruku preko slabanih plea, nadaju i se da e ga barem malo proeti vlastitom snagom, elei da ita njegove misli. Daj, Ross. Daj! I dalje emo plivati u jezeru i bacati tapove psima. I dalje emo jahati i pecati i loviti zeeve i fazane i ska kati preko brzaca izmeu jezera... Radit emo sve ono to smo radili s tatom. Imamo jedan drugoga i nejakog Fina. Moemo ga nauiti sve to je nas nauio tata. Ima mene, Ross, i dalje ima mene! Suelice, kraj otvorenog drijela roditeljskih grobova, stajali su blizanci drei se za ruke, kao dva mala plava anela smrti u identi nim crnim kaputiima. Nepokretni, beutni, smrznuti, s identinim plavim oima iz kojih je izbijao uas. Bilo je neeg uznemirujueg u njihovoj mirnoi, potpuna odsutnost suza. Zar mala djeca koja su upravo izgubila majku i oca ne bi trebala plakati, iako se plae bakina pogleda. I Honoria je ostala pribrana, barem izvana, njezino uspravno dranje nije odavalo nikakve slabosti.

Poslije, kad je pala no i dugo nakon odlaska svih alobnika, Carrick je uo jezovit zvuk neijeg plaa, zbog kojega je skoio iz kreveta dok mu je srce estoko lupalo. Isprva je pomislio da je sa njao, pa je pogledao Rossa koji je tvrdo spavao u drugom krevetu, is crpljen od dnevnih nevolja, dok mu je koa oko oiju jo bila crvena i natekla. Zatim je zvuk ponovno stigao, ovaj put prigueniji, pa je bosih nogu da ne uznemiri Rossa otiao do djeje sobe da provjeri Fina. I on je vedro spavao, njegove djeje snove nije uznemirila tra gedija dogaaja toga dana. Iz susjedne sobe dopiralo je blagotvorno tiho hrkanje njegove dadilje. Carrick je pomno povukao jorgan sa slikom medvjedia do djejeg podbratka i produio do blizanake sobe. Kao dva graka u mahuni, vrsto su spavali, spleteni u zagrlja ju, Sapphirina duga plava kosa rasula se po Indyjevu licu, a njegov ju je dah vrlo lagano irio kao lepezu. Pruio je ruku da makne u stranu blistave vlasi, zatim zastao, Indyju ne bi bilo drago to se mijea. Mogao bi se ak i naljutiti, kao to se naljutio kad se Noreen, kuhariina ki, ponudila da doe i spava s blizancima u sluaju da Sapphiri bude potrebna utjeha po noi. Ja se mogu brinuti o svo joj sestri, odbrusio je. O n a je moja. Baka ju je dala meni. Ja se moram za nju brinuti, zauvijek! I premda jo nije bio navrio pet godina, a Noreeni je bilo dvadeset pet, ona je ustuknula bez rijei. Ali tada, upravo kad se uvjerio da je sve u redu, krici su po novno poeli, strano glasni i jezivi. D o k mu je srce snano tuklo, slijedio je zvuk du hodnika do hrastova stubita koje je vodilo do bakinih vrata koja su bila malo odkrinuta. Zurei kroz otvor, vi dio je Honoriju kako koraa gore-dolje po sobi, upajui kosu kao luakinja, dok su joj iz oiju tekle suze. To je bila ona, Rajesh! Agneta! Kakvo bi drugo mogue objanjenje bilo? O n a je skoila, ja ti kaem. Vjetica je skoila i po vukla ih sve sa sobom, onako povezane, u smrt! Je li me Bog kaznio za sve moje grijehe kad mi je dosudio takvu snahu? Jedva diui, Carrick se sklanjao s pogleda, ne razumijevajui njezine teke rijei, ali ustravljen od prizora bakine tuge i gnjeva. Njegova baka nikada nije plakala. Nije plakala dok su ljudi pretra ivali planinu i vukli mree po ledenjakom jezeru. Nije plakala

ni kad su donijeli trupla kui, ak ni kad ih je vidjela u ljesovima. Ne, cijelo vrijeme je ostala snana, dajui im primjer, doputajui svima da se napajaju njezinom snagom. Ali sada se inilo da nije vie njihov oslonac. Rajesh se pojavio u vidnom polju, stiui je za lakat. N e , ne, rani, smirite se! Vi to ne znate, a oni koji to znaju ne mogu vie govoriti. Zato se muite s takvim neobuzdanim umiljajima? Honoria ga je odgurnula, plaui. Kaem ti da je skoila, Rajesh! eljela je umrijeti i povukla ih je za sobom! Boe moj, to je vie nego to moe podnijeti tijelo od krvi i mesa! Moji sinovi! Moji mili sinovi! William i David su poznavali planinu, Rajesh! Znali su svaki kamen, svaku liticu, svaku vlat trave to je ondje rasla. Mogli su nai put dolje zavezanih oiju, bila magla ili ne bila magla! Oh, Rajesh! Zajecala je i pala u njegov spreman zagrljaj. Rani, rani, to je bio nesretan sluaj. Rajeshov glas ju je tje io dok ju je milovao po kosi. Govorio je polako, promiljeno, kao djetetu. Spustile su se magle... to je bila njihova karma! Nije to bio nesretan sluaj! Agneta je naginjala samouboj stvu! Honoria kriknu, udarajui lagano akama po njegovim prsima dok ju je on njeno pokuavao obuzdati. Neuravnoteena! Svake godine, svake zime kad bi se magle spustile na Carrickross, njezin se duh raspadao. Svezali su se skupa radi sigurnosti, a ona je namjerno skoila! Oh, zato? Boe dragi, zato ih je morala povesti sa sobom? Zar ve nisam bila podnijela dovoljno gubitaka i tuge u ivotu? Pst, rani, molim vas! Smirite se! Razboljet ete se! Otrgnula se od njega i opet poela uzbueno koraati. David, luckasti romantini djeak! zacviljela je. Kako je lako njime manipulirala sa svojom plavom kosom i plavim oima i lukavim ponaanjem! Vidi kamo ga je to sada odvelo! Da s planine zaroni u vrletne dubine ledenjakog jezera. Carrick nije do tada uo te pojedinosti, pa je tiho zaplakao. Moda je Rajesh neto uo, jer mu se glas naglo promijenio, postao otar poput bia. Rani, rani, djeca! Pazite, inae ete ih probuditi!

Carrick se udio to se Rajesh usuuje govoriti baki na taj na in. Zar se ona ne e na njega naljutiti? Ali njegova se baka samo prepustila napadaju promukla jecanja od kojega se kida utroba, potonuvi u Rajeshov zagrljaj. Tada se Carrick oduljao, dok mu se duh tresao od uasa. A te noi i mnogih iduih noi muna privienja etiriju svezanih likova, ispruenih ruku, kroei naslijepo kroz maglu, opsjedala su njegove snove. Ali mnogo straniji od toga, svaki put kad bi se prenuo te prve noi, bili su daleki zvui bakine boli i gnjeva.

Uz dubok uzdah od kojeg je zadrhtao, Carrick odagna uspomene koje su ga opsjedale i okrenu se prema obraenijem nadgrobnom kamenu svoga djeda, bio je potpun, imao je i lebdee anele. Na izuzetno ureenu natpisu pisalo je: Blagoj uspomeni ljubljenoga supruga, Henryja Oranvillea iz Carrickrossa, usnulog 1S. kolovoza 1981.* *

oca i djeda,

roenog S.

oujka 1923.,*

Dok ne svane dan i ne pobjegnu sjene I s jutrom se ne nasmijee aneoska lica Koja smo dugo voljeli i nakratko izgubili Je li doista tako, bako? pomisli Carrick sa sumornim smije kom, zamiljajui, i to nije bilo prvi put, taj sastanak. I to e ti Henry tada rei, Honoria? to e, zapravo, ti tada rei Henryju? I hoe li ondje biti i Rajesh? Ne, Rajesh e se reinkarnirati, naravno, i dalje vrsto na kotau postojanja dok Honoria bude ila da se sama susretne sa svojim Tvorcem. Nastrano razmiljajui u kojoj e se vrsti ivotinje Rajesh rein karnirati, Carrick otro zakoraa prema starom putu za koije koji je povezivao kapelu s kuom.

Napokon, stojei vrsto na zemlji, suoio se s njom. Volio je kuu svoga djetinjstva, a ipak ga je uvijek obuzimao osjeaj izazova kad bi se s njom susreo. Bitka koju je vodio za vlastiti identitet kao da nikada nije prola, kao da ga je kua uvijek nastojala ponovno dovabiti. Oi mu preletjee preko travnjaka uz jezero; pregledae vi soke kotske borove i divovske sekvoje koje je donio i posadio neki pustolovni predak; zadrae se na blistavim konjima koji su znatielj no okretali glave na polju to je graniilo s glavnim prilazom kui s june strane, ugledae i preplaene rogate glave jelenova u umi sa sjeverne strane. Vrane su graktale, rododendroni i bugenvilije isputali mirise, borovi sve obavijali svojim vonjem. Ljudski stanovnici Carrickrossa jo se nisu micali. To bolje. Stupi naprijed dok mu je ljunak kripio pod nogama, pa uz mramorne stube do ulaza. N a d njim se nagnuo obiteljski znak, ve prova glava iznad tita. Zatim je otvorio velika drvena vrata, rijetko kad zakljuana, u skladu s tipiziranim dranjem itelja kue, izmeu aristokratske arogancije i drevne tradicije otvorenog gostoljublja. Proavi kroz kamenom poploeno predvorje sa stalcima za kiobrane i strugalima za cipele, njeno je otvorio unutarnja vrata s kristalnim staklenim plohama i stupio u drukije doba. Sjale su se polirane podne daske, a stalci za tapove, bieve i cipele nizali su se du zidova, dok su ga nesretne rtve davnih lovova stakleno gledale iz svih pravaca: jeleni, lisice, orlovi, pastrve. U glavnoj dvorani poslije toga, velianstveni stakleni svijenja ci Waterford bacali su njeno svjetlo na jo jedan niz odavno mrtvih jelenjih glava, pomijeanih s jo drevnijim trofejima: prekrienim maevima, bodeima, muketama. Tiho je zakoraao debelim gri miznim sagom prema stubitu. Prije nego to je mogao spustiti nogu na prvu stepenicu, otvorie se vrata koja su vodila u kuhinje i ostave u podrumu, u kutu hodnika s lijeve strane. Carrick!

Izgledajui sasvim poput jednoga od njegovih barunastih med vjedia iz djetinjstva, stajala je Noreen McCarthy u kunoj haljini s rudlastom smeom kosom koja je strila na sve strane, drei velik lonac koji se puio. Jedan trenutak nedoumice njezin je lonac lebdio iznad poliranog mahagonija ormara za posude uza zid hodnika, za tim ga je spustila na starinsku pe koja je grijala pie za goste tijekom davno minulih dana kad su doekivani s kuhanim vinom i biranim jelima. Blistajui od iznenaenja i uitka, pourila se da pozdravi Carricka, rairivi ruke. Noreen! Kako si? Carrick je zagrli s iskrenom toplinom, odignuvi je od poda. Ah, sigurno, nemamo se to aliti! D o b r o doao doma, Carrick! Dobro doao doma! Sad me spusti, vrae jedan. Udarala ga je akama po ramenima. Ostala sam bez daha! Nasmijavi se tiho, pazei na usnulo kuanstvo, a posebno na usnulu ili moda budnu Honoriju, Carrick je spusti na do i ljupko je pogladi po kosi. Hinei ljutitost, ona zamahnu prema njemu. Ah, pusti me na miru, uje li? Svu si me raskutrao! Carrick nije mogao zamisliti Carrickross bez Noreen. Njezina majka je bila doivotna kuharica kad je bio dijete, a Noreen su od malih nogu pripremali da je naslijedi. Mnoga je zimska popodneva proveo u toploj, gostoljubivoj kuhinji, sjedei na kraju velikog dr venog stola sa kolskim knjigama, sluajui enski smijeh, dok je glumio dragovoljnog kuaa kolaa i peciva koji su izlazili iz velikih penica. Najdrae mu je bilo tvrdo pecivo na maslacu za zainima i suhim groem, ali tu je bio i spuvasti zlatni kola koji se uvijao pod prstima, mljackava vona torta, palainke to su se rastapale u ustima. Kuhinja mu je uvijek bila utoite utjehe, a ene u njoj na domjestak za majku ak i prije nego to mu je prava majka poginula. Sigurno si umoran, Bog te pogledao, od tolikog putovanja, govorila je Noreen bacajui na nj istraiteljski pogled i gladan isto tako, nema sumnje. A pogledaj svoje cipele i nogavice krasnih hlaa! Sve je mokro! Jesi li opet hodao po vlanoj travi? Zar nikada ne e

nauiti? O n a ga pogura ispred sebe. Doi, smjestit u te u knji nicu, vatra sigurno jo gori. Naravno, baka ti je ondje sino sjedila do kasnih sati. N o , kad doe u njezine godine, ne treba ti toliko sna, ali, ona spusti glas do aptanja i nastavi urotniki t o me dira, s ovim zarukama i svim ostalim, jadna ena ima briga preko glave. Ulazi unutra, a ja u ti spraviti doruak dok trepne okom. Sean e ti poslije donijeti gore torbu, kad se smiluje ustati, lijeni tvor! Carricku bi doista bilo drae dorukovati u svojoj sobi, nasamu, vraajui se na svoj miran nain u svoj prostor, tako da mu noge vrsto stanu na domae tlo prije neizbjenog sueljavanja s bakom. Svaki njegov sastanak s Honorijom mogao se opisati kao sueljava nje, ali sada, s Rossovim zarukama na vidiku, uistinu e se zacrtati borbene linije. Evo nas ovdje! Doprativi ga u knjinicu, Noreen pogleda vatru, zgaslu do pepela, kao da joj se osobno zamjerila. Ah, pogle daj ti nju! Hladna kao dvomjeseno truplo. Radijatori su ukljueni, ali trebat e ti topline; bolje da upalim elektrinu grijalicu. Sve je u redu, dobro mi je, Noreen... Carrick poe prosvje dovati, ali prestade, znajui otprije koliko je Noreen tvrdoglava. I doista, nimalo se nije osvrtala na njega, samo je ukljuila gri jalicu i privukla je blie. Tako je, sada sjedi na sofu i olakaj noge. Carrick sjede kako mu je zapovjeeno. Daj mi te mokre cipele... n o ! Mogu se suiti dok ja spremam doruak. Pravi irski doruak, slanina s jajima. Zna to, donijet u ti alicu aja i malo dvopeka dok eka,