Pozdrav iz ZagrebaJavna predavanja i radionicana temu vizualnog identiteta grada Zagreba kao turistiËke destinacije

16. - 18. svibnja 2007., Hotel International, Zagreb

Organizatori: TuristiËka zajednica grada Zagreba i Hrvatsko dizajnersko druπtvo

SRIJEDA, 16.5.�

09.0009.45�

�

10.4511.50�

12.15

13.1513.3513.55�

15.00

»ETVRTAK 17.5.

09.00�

09.30�10.10�

11.00�11.30�12.00�

13.00�13.30

15.00

PETAK 18.5.�

09.0009.30�10.00�

11.30-13.30

Fea VukiÊ:�Grad kao træiπna markaSilva KalËiÊ:�Oblikovanje identiteta grada (na primjeru suvremenihmetropolisa/megalopolisa, uloga arhitekture/umjetnosti u brandiranjugrada)�- pauza -

Vladimir Mattioni: Gradski turizamSaπa Poljanec BoriÊ:��Zagreb - atributi konkurentskog turistiËkogpozicioniranja gradaVesna JuriÊ BulatoviÊ:�Kultura u funkciji razvoja turizma grada Zagreba

- pauza -

Filip MiliËeviÊ:�Prikaz grada Edinburgha — kultura, ekonomija, turizamIvana Fabrio: Prezentacija koncepta 'I AMsterdam'Boris LjubiËiÊ:�ZAGREB ZAGREB

- pauza -

radionica

Marija TonkoviÊ:�Od cimera do izloga - sa starih fotografija iz zbirkeMuzeja za umjetnost i obrtFedor Kritovac:�Urbane slikovnice Zagreba�TonËi VladislaviÊ:�Lice mode / lice grada (modne minijaturne produkcijekao dio modne memorije / muzealizacija modne svakodnevice)

- pauza -

Vedrana Sunko:�Urbana kultura i gradske politikeSiniπa IliÊ:�Café kulturaVesna VukoviÊ:�UrbanFestival

- pauza -�

Boris Bakal:�Elementi stvaranja identiteta i oblici poistovjeÊivanja�Snjeπka KneæeviÊ: Javni prostori - identitet grada: dva zagrebaËka trgau transformaciji

- pauza -

radionica

�

Zlatko KapetanoviÊ:�Javni informativno-komunikacijski sustaviNeda Cilinger:�Predstavljanje projekta “Muzej Osjeta”, tunel GriË, ZagrebZeljko Zorica:�Predstavljanje projekta “VodiË kroz fantastiËni bestijarijZagreba”

- pauza -�

prezentacija�rezultata�radionice

SAÆETCI PREDAVANJA

Boris Bakal: Elementi stvaranja identiteta i oblici poistovjeÊivanja©to pojedine dogaaje, slike, pojmove veæe za odreenu geografsku lokaciju, odreeniprostorni oblik/format i kako se takva slika, oblik identiteta proizvodi stvara,akumulira? Koje su prepreke stvaranju prepoznatljivog i prodajno zanimljivog identitetagrada? Kako povijesni, kulturni i ekonomski kontinuitet ili diskontinuitet utjeËe nastvaranje prepoznatljivih obrazaca identiteta?Predstavljanje projekata (kulturnih proizvoda) “VitiÊ_pleπe” i “Biljeæenje grada/Biljeæenjevremena”

Neda Cilinger: Predstavljanje projekta “Muzej Osjeta”, tunel GriË, Zagreb1943. ispod Gornjeg grada izgraen je tunel GriË - skloniπte povrπine 2240 m2 kojespaja MesniËku i RadiÊevu ulicu te ima Ëetiri okomita kraka koji izlaze na iliËkadvoriπta.Realizacijom projekta “Muzej Osjeta” osposobljava se tunel kao poveznica dijelova grada,horizontalno i vertikalno, ureuju se zapuπteni vrtovi griËkih obronaka, gradi semultimedijska dvorana ispod Vraniczynyjeve poljane kao fleksibilan tlocrt sastavljenod kliznih platformi na razliËitim nivoima, spojenih mostova, rampi, stepenica i liftova.Cilj je ostvariti prostor koji nudi nove sadræaje i na novi naËin prezentira oneklasiËne.

Siniπa IliÊ: Café kulturaPredavanje je posveÊeno istraæivanju fenomena café kulture na primjeru grada Zagrebaod osamdesetih godina do danas. Povijest, tipologije kafiÊa, strukture vlasnika, utjecajdizajna interijera, vrsta imitacije/autentiËnosti, vrsta opijata, vremena koriπtenja(dnevni/noÊni), strukture posjetitelja, znaËenja i pozicije u gradu, novi i stari oblicicafé kulture, kulturni utjecaji BeËa (Austro-Ugarska), Italije i Bosne, znaËenje imena,druπtvene funkcije, promjene u tendencijama ureenja i funkciji, utjecaj raslojavanjadruπtva, kafiÊ kao slobodan javni teritorij i mjesto komunikacije, intime, pokazivanja,...

Zlatko KapetanoviÊ: Javni informativno-komunikacijski sustaviPredstavljanje koncepta ITS-a, sustava za javno-interaktivno informiranje kojim seostvaruje niz novih usluga i servisa s dodanom vrijednoπÊu�te pozitivan socijalni,ekonomski, kulturoloπki i ekoloπki utjecaj: besplatan pristup informacijama najπirojskupini ljudi, razmjena informacija komercijalnog karaktera, pruæanje informativnihsadræaja o razliËitim kulturnim dogaanjima.

Snjeπka KneæeviÊ: Javni prostori - identitet grada: dva zagrebaËka trga u transformacijiMoæda javni spomenici i zgrade predstavljaju simbole grada, no njegov urbani i kulturniidentitet odreuju njegovi javni, socijalizirani i oblikovani prostori. To potvrujeopÊa recepcija veÊine europskih metropola. Izabrani trgovi primjer su, i gotovo simbol,recentne transformacije zagrebaËkog povijesnog srediπta: dok je Trg P. PreradoviÊaizloæen trajnim promjenama i umnoæavanju sadræaja i koliËina, Trg Francuske Republiketek oËekuje transformaciju. Golema povrπina osloboena ruπenjem sklopa vojarne “princaRudolfa” prije trideset godina sadræi nespoznat urbani potencijal i nudi jedinstveniizazov oblikovanja velikog novog parka u zapadnom, periferiziranom dijelu grada. UnatoËslojevima ideja i projekata, do danas nije uËinjeno niπta. Situacija dvaju trgovapredstavlja oficijelni odnos prema, ne samo, povijesnoj baπtini, nego i prema javnomprostoru uopÊe - kontradiktoran koliko i nekonzistentan. Izlaganje predstavlja genezudvaju trgova i prijedloge za njihovo harmoniËno ureenje.

Fedor Kritovac: Urbane slikovnice ZagrebaIzbor snimaka iz autorske kolekcije graditeljsko/urbanistiËko/arhitektonskih fenomena,“detalja” zgrada, ambijenata i javnih prostora (stare poπtanske uloænice, nekadaπnjagradska zvonca, stubiπni vitraji, ploËe arhitekata i graditelja na proËeljima, “branici”vrata i veæa) koji uglavnom izostaju iz interesnog fokusa, a predstavljaju uporiπtaza nekonvencionalni identitet i “brand” Grada.

Boris LjubiËiÊ: ZAGREB ZAGREBZAGREB je oËita dvojnost grada kroz povijest kojega treba spojiti (premostiti). Mostizmeu GriËa i Kaptola se slikovito zove KRVAVI MOST jer obiljeæava sukob, ali ispajanje, πirenje grada s brda na brdo. U drugoj polovici 20. stoljeÊa grad je preskoËiorijeku Savu koja dijeli grad na dva dijela koja je spojio SAVSKI MOST. U Zagrebu jespomenik Kralju Tomislavu jer je on prvi pregazio Savu i ujedinio jug i sjever Hrvatske.Zagreb je glavni grad Hrvatske, Zagreb spaja njezin SJEVER I JUG.ZAGREB je ZAGREB! Daleko i blizu, u povijesti i sadaπnjosti, mediteranski i srednjoeuropski,europski i svjetski. Na svakom njegovom ulazu i izlazu, na sjeveru i jugu, istoku izapadu stoji ploËa s natpisom ZAGREB ZAGREB.

Vladimir Mattioni: Gradski turizamU svojim novim urbanim strategijama gradske politike vide gradski turizam kao pokretaËkusnagu mnogobrojnih i raznolikih razvojnih programa. Nove strategije gradskog turizmane zasnivaju se na tradicionalnim turistiËkim motivima, kao πto su prirodna i kulturnabaπtina, niti na tradicionalnoj turistiËkoj infrastrukturi, veÊ na suvremenim oblicimakomunikacija oko kojih se koncentrira velika masa potencijalnih konzumenata turistiËkeponude. Tako se kao novi gradski programi s velikim turistiËkim potencijalom javljajuposlovna i trgovaËka srediπta, veliki prometni terminali, velika sportska i zabavnainfrastruktura i sl. U dnevnom ciklusu aktivnosti ovih makro programa uvijek se javljadio slobodnog vremena koje popunjavaju programi gradskog turizma. Interes za koriπtenjenove ponude nije viπe u tradicionalnim vrijednostima prirodnih atrakcija i vrijednostimonumenata veÊ u vrhunsko organiziranim programima i vrhunskoj kvaliteti performativnostii usluga. OpÊenito, strategiju zagrebaËkog gradskog turizma treba razvijati u pravcuformiranja novog identiteta Zagreba kao poslovnog srediπta na putu izmeu zapadne ijugoistoËne Europe. Zagreb treba izgraditi takvu poslovnu, kulturnu, sportsku i zabavnuinfrastrukturu koja Êe biti podlogom za velika meunarodna dogaanja, velike meunarodneintegracije i suvremene oblike globalnih komunikacija.

Filip MiliËeviÊ: Prikaz grada Edinburgha - kultura, ekonomija, turizamEdinburgh ima populaciju od, otprilike, pola milijuna stanovnika. Od svih gradova VelikeBritanije ima najveÊi broj zgrada na popisu UNESCO-ove liste svjetske kulturne baπtine.Ova je Ëinjenica imala veliki utjecaj na privlaËnost Edinburgha kao turistiËkog odrediπtakoje godiπnje posjeti viπe od 3,5 milijuna turista (2005.) koji potroπe viπe od milijardufunti. Cijelu Hrvatsku je iste godine posjetilo 9 milijuna gostiju, a Zagreb samo polamilijuna. Zagreb u mnogim karakteristikama zaostaje za Edinburghom, no bitno je prepoznatinjegove potencijale i razvijati ih po uzoru na druge gradove, primjerice Edinburgh.

Saπa Poljanec BoriÊ: Zagreb - atributi konkurentskog turistiËkog pozicioniranja grada�Ideja Zagreba kao turistiËkog grada mora imati tri uporiπta: a) prostornu dispozicijui tipologiju gradskih atrakcija i turistiËkih proizvoda b) prostornu dispoziciju itipologiju jednodnevnih izleta iz Zagreba c) konkurentsko mjerilo gradskih i izletniËkihproizvoda u odabranom okruæenju. Preduvjet za turistiËku afirmaciju gore navedenihelemenata je dobro odræavanje gradskih atrakcija, lagana dostupnost izletniËkih lokacijai praÊenje razvoja konkurencije. Zbog toga turistiËka ponuda ne moæe postojati bezdobre suradnje s gradskim komunalnim sluæbama, lokalnim zajednicama u okruæenju igradskom upravom kao Ëimbenikom strateπkog razvoja grada. Problem Zagreba su deficitiu sve tri dimenzije konstituiranja proizvoda jer temeljne atrakcije nisu u dobromkomunalnom stanju, nema jakih razvojnih veza s okolicom i nema strateπkog konkurentskogpozicioniranja grada niti u odnosu na krug novostvorenih europskih metoropola, niti uodnosu na krug funkcionalno nodalno sliËnih gradova u Alpe-Adria okruæenju. Dinamikai intenzitet uspjeπne turistiËke afirmacije grada Zagreba ovisi o dinamici i intenziteturjeπavanja gore navedenih deficita u konstituiranju temeljnih turistiËkih proizvodagrada.

Vedrana Sunko: Urbana kultura i gradske politikeImidæ i identitet grada najveÊim dijelom odreuje politika gradskog poglavarstva, aevidentna su nastojanja gradske uprave i utjecajnih graana da se tzv. ”identitet BeËa”preslika na Zagreb. U skladu s tom idejom velike koliËine novaca se troπe na hladnepogone kazaliπta, muzeja i sliËnih tradicionalnih kulturnih institucija, a izdvajanjaza kulturu mladih, kulturne centre, festivale i sliËne kulturne prakse su minimalna.Udruge civilnoga druπtva, zbog nedostatka vlastitih prostora, svoje aktivnosti odræavajuna javnim gradskim povrπinama stvarajuÊi novu sliku grada pa postaju neodvojiv diourbane kulture. Aktualne gradske politike je potrebno uskladiti s vrlo æivom subkulturnomscenom koja je i u meunarodnim razmjerima prepoznata kao simbol grada.

Marija TonkoviÊ: Od cimera do izloga - sa starih fotografija iz zbirke Muzeja zaumjetnost i obrtNaËini uliËnog oglaπavanja i uresa izloga u Zagrebu u rasponu od kraja 19.stoljeÊa,odnosno 90-ih godina pa do II. svjetskog rata na primjerima s fotografija i razglednicaiz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt i presnimkama iz Ëasopisa “Kulisa” i “Svijet”.

Fea VukiÊ: Grad kao træiπna markaMogu li u uvjetima globalne razmjene kapitala, tehnologija i rada gradovi funkcioniratikao træiπne marke, kao sustav simboliËkih vrijednosti koje se planski uspostavljaju irazvijaju, na tragu zamisli o kulturnoj industriji i, posebno, kreativnoj industrijikao semantiËkim nositeljima “postfordistiËke ekonomije”? Predavanje polazi od te hipotezei preispituje tu moguÊnost na temelju nekih suvremenih zamisli o gradu, “brandingumjesta”, pojedinaËnom i kolektivnom identitetu te nekim drugim teorijskim pozicijamaiz podruËja druπtvenih znanosti.ZakljuËak predavanja: stavljanje naglaska na potrebu za provoenjem sustavnih znanstvenihistraæivanja problema identiteta u zajednici kao nadomjestku za improvizirane koncepcijekomunikacije i kao metodoloπkoj osnovi za uspostavljanje dugoroËno uËinkovitih sustavakomunikacije gradova - “citybrand”.

Vesna VukoviÊ: UrbanFestivalUrbanFestival, meunarodni festival suvremene umjetnosti, u svojih se πest izdanja od2001. bavi pitanjima javnosti, a posebno javnoga prostora. Program se redovito realizirau javnim gradskim prostorima s idejom πirenja podruËja djelovanja izvan zaπtiÊenihzidova galerija i kazaliπta te animacije javnog prostora. UrbanFestival je zamiπljenkao platforma, mjesto eksperimenta, struktura koja je spremna reagirati na lokalnepotrebe i intervenirati u neposredni kontekst.

Æeljko Zorica: Predstavljanje projekta “VodiË kroz fantastiËni bestijarij Zagreba”VodiË kroz fantastiËni bestijarij Zagreba je kulturoloπki projekt usmjeren na podizanjekulturnog standarda viπe generacija kroz prezentaciju povijesnih Ëinjenica i vizualnogmaterijala vezanog uz ornamente faune i flore na proËeljima graevina. S obzirom nakulturoloπki znaËaj arhitektonske ornamentike u svim povijesno-stilskim epohama vaænoje razumjeti da Êe ovaj projekt doprinijeti osvjeπtavanju vaænih veza i odnosa povijesnihstilova, naroda i kultura, prvenstveno europskih. Posebice je to znaËajno za kulturuZagreba Ëija je arhitektonska tradicija veoma znaËajan dio europskog nasljea pa birealizacija ovakvog projekta doprinijela boljem odnosu prema tom segmentu kulturnepovijesti ali i pozicionirala Zagreb kao vaænu turistiËku destinaciju.