Click here to load reader

Povijest Velikih i Malih Zdenaca

  • View
    21

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Povijest Velikih i Malih Zdenaca

Text of Povijest Velikih i Malih Zdenaca

Povijest Velikih i Malih Zdenaca

urednici: Alivojvodi Stevo Maeruh Ankica Maeruh Zlatko Roek Alenka Veri Mirko

lektor:Adela Jelinek Bian

suradnici: Trbojevi Stevo Alivojvodi Davor fotografije:Ahac Ivica Palijan Michael

VELIKI I MALI ZDENCI

U svom djelu Limes u Donjoj Panoniji Joe Klemenc tvrdi da je dolinom Drave ve u pretpovijesno doba prolazio put, te da se u ovim krajevima odvijala i primitivna razmjena dobara. Sastavni dio razmjerno visoke europske kulturne zone bila su i podruja Bilogore, Kalnika i Moslavine.Neki nalazi iz neolita mlae kameno doba sa neto ireg naeg podruja govore tome u prilog. U unitenoj zbirci poznatog bjelovarskog kolekcionara Ivana Bereia nalazili su se i predmeti pronaeni u Oborovoj umi kod Grubinog Polja i u Velikoj Barni. U Oborovoj umi pronaen je jedan ovei boni fragment posude, tankih i posve crnih dobro uglaanih stjenki. Na poljima kod Velike Barne 1937.godine izorano je mnotvo keramike, sline onoj iz Oborove ume. Valja napomenuti da se prema istraivanjima ustanovilo da je u Bilogori neolitski ovjek ivio u zemunicama ovalnim jamama dubokim oko 150 do 200 cm, promjera 150 do 250 cm, a u pojedinim sluajevima i do 350 cm. U tim zemunicama pronaeni su predmeti za svakidanju upotrebu: raznovrsne posude, kremeni noii, kamene sjekirice, motiice manji i vei utezi za tkalaki stan i td.Neolit mlae kameno doba i mezolit srednje kameno doba donijelo je u ove krajeve velike promjene. To se u prvom redu odnosi na injenicu da su nai prethodnici definitivno postali zemljoradnici stoari.U naim krajevima to jest sjeverozapadnoj Hrvatskoj poetak bakrenog doba datira oko 2.000 godina prije nae ere, a bronanog oko 400 godina kasnije. U to se vrijeme poinju graditi prvi tvrdi gradovi, pojavljuju se konji i kola, a ljudi ive u sojenicama i kolibama. Uz ratare i stoare kao stale postoje i ratnici, a jednima i drugima prikljuuju se i obrtnici: vjete ruke obrauju ne samo zemlju i kamen nego bakar i broncu. Tada vie nisu izraivali samo orue za rad nego i nakit. U bronano doba oko 1.500 godina prije nove ere, zdenako podruje nalazi se na krajnjim zapadnim granicama tzv. Vatinske kulture karakteristine po keramici bronanog doba. Oko 1.200 godina prije nove ere ovo se podruje nalazi na sjevernim granicama druge tzv. Tumula kulture, koja je dobila naziv to su se u to vrijeme za mrtvace gradili vei i manji humci gomile od zemlje ili nasuta kamena, pod kojim se nalazio jedan ili vie grobova. Takovi humci postoje i na dananjem zdenakom podruju. Iz bronanog doba sauvani su na irem zdenakom podruju ostaci prvih ratnih utvrda.Za bronano doba vezano je i prvo poznato ime naroda koji se nastanio na kraju oko dananjih Zdenaca. Bili su to Iliri. Na potezu od Varadina do Daruvara ivjelo je Ilirsko keltsko pleme Iasi. Konfiguracija terena sa sigurnou moglo bi se rei vodila je ove narode preko zdenakog podruja gdje ih je moda zadrala rijeka Ilova. Podjarmivi mnoga ilirska plemena i pomijeavi se s njima, Kelti su ovdje stvorili novu kulturu pa i novu etniku situaciju. eljezno doba,posljednje razdoblje pretpovijesti,poinje tisuu godina prije nae ere i traje sve do poetka novog doba. Moe se pretpostaviti da je za ovo podruje iz tog vremena najvanija pojava pluga.Kad su Rimljani 53.godine prije nae ere osvojili Sisak, zapoeli su osvajati zemlje u savsko-dravskom podruju. Naili su na otpor starosjedilakih ilirsko-keltskih plemena koja su pokorili oko 27.godine prije nae ere. Potom su ove zemlje pripojene pokrajini Iliriji. Meutim, daljnjih 35 godina ovdje nije bilo mira. Tek kad su Rimljani u 9.godini nae ere uguili pobunu Batona ovo je podruje pripalo Rimu. Godinu dana kasnije Ilirija je podijeljena na Panoniju i Dalmaciju , podruje dananjih Zdenaca pripada Panoniji, koja e kasnije doivjeti nove administrativne podjele.

Ve u I stoljeu nae ere Rimljani na osvojenom podruju provode mjere za rast gospodarstva. Podizali su naselja i gradili ceste. Ceste su u prvo vrijeme sluile za prebacivanje vojnih jedinica u podunavske krajeve, kamo su nadirale rimske snage, ali kasnije, kad se mrea tih cesta proirila one omoguuju bri razvoj trgovine. Iako su veinu cesta gradili vojnici, nikada nisu bile samo vojne, ve prije svega gospodarske i trgovake. Izmeu Save i Drave bile su izgraene dvije veoma vane antike ceste. Jedna se protezala dolinom Drave i spajala je Ptuj s Osijekom, a druga Sisak s Osijekom. Kasnije je izmeu ovih cesta izgraeno vie sporednih cesta. Jedna od takvih sporednih cesta vodila je od Virovitice preko Raenice i Velikih Zdenaca u Banovu Jarugu, a odatle u Sisak. Drugi krak ceste odvajao se poslije ume prema Velikom brdu te prolazei moda upravo ispod dananje ceste prema Grubinom Polju, odnosno preko Malih Zdenaca i Orlovca prema Virovitici. Vrijedno je napomenuti da su i na Velikom brdu pronaene rimske iskopine a mnoge rimske opeke naene na Velikom brdu ugraene su u zidove starijih kua u Velikim Zdencima. Pretpostavlja se da je ta cesta prolazila pored predjela Zidine u Malim Zdencima gdje se nalazi mnotvo srednjovjekovne keramike. Tu su pronaeni i venecijanski zlatnici koji potjeu iz 17. stoljea. Na tom bi mjestu valjalo traiti i grad Zdenceh superior. Kako od vremena Rimljana pa do 13. odnosno 14. stoljea nitko nije gradio ceste od ljunka ili kamena, oito je da se radi jedino i iskljuivo o Rimskim cestama. U popisu mea posjeda Zdenci Zdenceh ili Izdench izriito se spominje cesta koja vodi na podruje Zdenaca, odnosno Ilove. To je ona cesta koja se preko Zdenaca kretala prema Hercegovcu gdje je na Velikom i Malom sipu 1965.godine otkriveno Rimsko naselje. Budui da se spomenuti nasip prostire pravocrtno kroz 70 metara, na okolnom tlu vide se tragovi i ostalih triju naselja koji s ovim ine etverokut karakteristian za rimske utvrde. Vjerojatno je ovdje bila straarnica koja je uvala odvojak ceste prema Daruvaru i most na rijeci Ilovi. Rimska vlast u naim krajevima bila je dobro organizirana. Car Trajan podijelio je izmeu 105. i 107. godine Panoniju na Gornju i Donju. Kod slijedee administrativne podjele,koju 297. godine provodi Dioklecijan,Gornja Panonija je podijeljena na Savsku Panoniju i Prvu Panoniju. Podruje Zdenaca spada pod Savsku Panoniju sa sreditem u Sisku. Kod diobe Rimskog carstva za vrijeme cara Teodozija,oko 387 godine na zapadno i istono, Savska Panonija a time i podruje Zdenaca spadaju pod Zapadno Rimsko Carstvo gdje ostaju sve do njegove propasti 476.godine. Za vrijeme Rimskog Carstva sjeverozapadna Hrvatska doivljava nagli gospodarski preobraaj. S rimskim napretkom dolazi i kranska vjera. Rimska straarnica iz II stoljea nepobitno dokazuje da su Zdenci zbog svog zemljopisnog poloaja jako rano postali vano krianje putova, a vjerojatno i naselja.Dolazak Gota i Huna krajem treeg i poetkom etvrtog stoljea navijestio je propast Zapadnog Rimskog Carstva, a Atila,voa Huna,likvidirao je u ovim krajevima u drugoj polovini petog stoljea rimsku vlast. Meutim vlast Barbara u Panoniji nije bila vrsta pa su se kao vlastodrci smjenjivali Huni i Bizantinci. Izmeu 536. i 576. godine ovi su krajevi osjetili i nalete Langobarda I Gepida. Godine 576. podruje Zdenaca nalo se pod vlau Avara.Hrvati su se iz svoje pradomovine ,zajedno s vojnim prodiranjem i napredovanjem Avara u drugoj polovici 6. i prvoj polovici 7. stoljea,selili na jug. Iako su Hrvati bili brojniji Avari su vojniki jai te su stoga i stvarni gospodari na osvojenom podruju,pa tako i u ovom dijelu dananje sjeverozapadne Hrvatske kamo su Hrvati doli izmeu 570. i 610. godine. Tek kada je 626. godine bizantski car Heraklije pozvao u pomo Hrvate da se zajedno s Bizantom dignu na Avare,Hrvati postaju slobodan narod koji u 6. i 7. stoljeu na ovim prostorima ivi bez gospodara.Oko 750. godine Hrvati tu podiu svoja stalna naselja i relativno se brzo stapaju sa starosjediocima a najvjerojatnije u drugoj polovini 7. stoljea,kada u ovim krajevima zavrava doseljavanje stanovnitva,prihvaaju i kranstvo.Zdenci poslije 799. godine postaju sastavni dio velikog i monog Franakog carstva.Hrvati su ovdje ivjeli kao i u staroj domovini. Osnovna drutvena jedinica bila je porodica. Vie porodica inilo je zadrugu,a vie zadruga istog porijekla bilo je rod ili bratstvo. Vie rodova inilo je pleme.Podruje koje je zauzimalo pleme zvalo se upa,a vie upa inilo je upaniju.Meutim situacija se relativno brzo mijenja pa tako podruje na kom se nalaze dananji Zdenci pripada u Hrvatsku,odnosno nakon krunjenja Tomislava za kralja,u Kraljevinu Hrvatsku,a neto kasnije tj. oko 1069. godine,za vladavine Petra Kreimira 4. u jedinstveno Kraljevstvo Dalmaciju i Hrvatsku.Poslije 1091.godine maarski kralj Ladislav prodro je u Slavoniju a njegov nasljednik Koloman ve je 1107. godine stvarni i zakoniti vladar u Hrvatskoj i Dalmaciji. Maarski kraljevi uvode feudalnu vladavinu prema kojoj vladar ili neki drugi monik moe pokloniti zemljite plemstvu ili crkvi uz odreene obveze prema darivatelju.Dolazak maarskih vladara ne donosi ovim krajevima trajan mir.Mnoge vojske i horde prolaze ovim krajevima a 1241. i 1242. godine ovim dijelom dananje Hrvatske,dakle i zdenakim podrujem,harae Mongoli (Tatari). Nakon odlaska Mongola poinje pisana povijest mnogih gradova i utvrda pa tako i Zdenaca.Zdenci postaju zemljopisni pojam koji se spominje u raznim kraljevskim,plemikim i crkvenim dokumentima i poveljama.Sam castrum-grad Zdenci,potjee iz 13.tog stoljea a podignut je na umjetnom humku,okruen sa tri reda koncentrinih nasipa krunog oblika. Prostor izmeu nasipa bio je ispunjen vodom,koja je kanalom pristizala iz rijeke Ilove. Takav nain gradnje tipian je za starohrvatske i staroslavenske upe i plemike gradove.Humak na kojem je podignut grad Zdenci danas je dug oko 50 metara.U sreditu je vjerojatno stajala glavna kula,a oko nje stambene zgrade zagospodare,skladita hrane i sl. Sve je to bilo opasano bedemom,ali se danas ne moe pouzdano utvrditi da li je bedem bio kruni ili pr

Search related