Sadraj:Povijest upotrebe samostrijela2Dijelovi samostrijela7Samostrijel u hrvatskom srednjem vijeku10Vereton pronaen u Novigradu13Zakljuak15Literatura17

Povijest uporabe samostrijela:

Mnoge su teorije o postanku i poetku upotrebe samostrijela u Europi. Naj prihvaenija je teorija da se srednovjekovni samostrijel vjerojatno razvio od antikih grkih i rimskih ratnih sprava, i predstavljao je njihovu umanjenu, runu verziju. Po nekim teorijama, povijest samostrela poinje oko 600 god. pr. Kr. u staroj Kini. U Kini je dokumentirana upotreba samostrela u bitci kod May Linga 346 BC, a prvi pronaeni artefakt datira iz 228. BC[footnoteRef:1]. [1: . Ball Gary G, The Devills Enginne, Early Medieval Crossbows 1066-1400, 2000]

(Sl. 1) Prikaz straarnice iz vremena kineske dinastije Han, . (1-3 st. b.c.) vojnici upotrebljavaju samostrijele, Metropolitan Museum of Art in New York City Grci i Rimljani takoer su poznavali ovo oruje. Gastraphetes je grka verzija oruja vrlo slina samostrelu koje je opisao Heron Aleksandrijski u svom djelu Belopoeica. Heron Aleksandrijski je ivio u 1 stoljeu AD. A opisao je i skicirao radove poznatog izumitelja Csetibiusa 3 st.BC. Gastraphates se nije napinjao poput srednjovjekovnog samostrjela potezanjem tetive, vec guranjem kliznog mehanizma koji je zapinjao luk[footnoteRef:2] (Sl. 2) [2: Campbell, Duncan (2003), Greek and Roman Artillery 399 BC-AD 363, Oxford: Osprey Publishing, ISBN 1-84176-634-8]

Ammianus Marcellinus(325/330poslje 391) u svojim Res gestae navodi da samostrijel koriste Goti u 4. stoljeu nakon Krista. Zanimljivo je povezivanje samostrjela sa narodima koji ive ili potjeu sa prostora Skandinavije. Iako se u historiografiji smatra da padom Zapadnog Rimskog carstva pa do 10 stoljea samostrijel isezava iz Europe, izgleda da njegova upotreba u Skandinaviji nikad nije prestala. Skandinavski seljaci od pamtivjeka upotrebljavaju samostrjel za lov i rat(sl.3), te su primitivni primjerci pronaeni u gradiu Lillohus, Kristianstad, vedska. . Jomsvikingasaga iz 10 st. opisuje upotrebu samostrela, a franaki kroniar Richerus spominje ga u opsadama Senlisa AD 947 i Verduna AD 985[footnoteRef:3] Invazijom Normana u 11. St samostrijel se siri Engleskom[footnoteRef:4] Samostrel na veliku scenu stupa 1099. godine za prve opsase Jeruzalema. Ana Komnen, kerka bizantskog cara Alekseja 1 Komnena bila je zapanjena vjetinom Genovekih samostrjelaca, te je opisala nain borbe Genovesa, te razornu mo njihovog oruja. Nain na koji samostrel razara oklope Anu Komnen je nagnao da pomisli da to mora biti neki vraji stroj. [footnoteRef:5] [3: . Ball Gary G, The Devills Enginne, Early Medieval Crossbows 1066-1400, 2000] [4: , R. Payne-Gallwey, The Crossbow, London 1903] [5: . Ball Gary G, The Devills Enginne, Early Medieval Crossbows 1066-1400, 2000]

Prvi kralj za kojeg se zna da je skonao od samostrela bio je Normansko-Engleski kralj Wiliam II Rufus, drugi sin Wiliama Osvajaa. Njega samostrjelom ubio neki seljak dok je bio u lovu. Upravo je u ovom bio najvei znaaj samostrela. Obian seljak s vrlo malo vjebe i relativno jeftinim naoruanjem postao je opasnost za oklopljenog viteza, plemia pa ak i kralja, koji je od svog djetinjstva uen ratnim vjetinama. Iz tih razloga Lateranski koncil 1139. u Rimu donosi proglass o zabrani te bogu odurne vjetine pod prijetnjom anateme. (Sl. 2)(Sl. 3)Rekonstrukcija Gasstraphates, Saalburgmuseum u Bad Homburg.( Sl.3 ) Detalj sa biblijeMaciejowski 1250.Samostrel u svom carstvu zabranjuje i rimsko-njemacko car Konard 3[footnoteRef:6], ali te zabrane su se jednostavno ignorirale. Do 12. Stoljea samostrel postaje omiljena igraka plemstva koje ga koristi za lov. Do kraja 12 stoljea samostrel se toliko proirio europom da ga koriste sve vojske, ukljuujui vojsku francuskog kralja Filipa Augustusa [footnoteRef:7]. Koristio ga je i Richard Lavljeg srca u svom iskrcavanju na Cipru, a po povratku iz kriarskog rata kako mu je ponestalo novca palio je i pljakao dvroce po Francuskoj. U oujku 1099 Richard je opsjedo dvorac Chalus-Chablor iz razloga to je nauo da su seljani koji su se tamo sklonili nali rimsko blago. Za etnje u podnoju dvorca, pogoen je iz samostrela, te je tako zavrio ivot jednog od najpoznatijih srednovjekovnih europskih vladara.[footnoteRef:8] Od 12. Stoljea na samostrele se ugrauju kompozitni lukovi od ronatih djelova, ivotinjskih tetiva, drva i raznih drugih aditiva koji su davali bolju kvalitetu i vrstou luka.(Sl. 4) Od 14. Stoljea upotrebljava se i elini luk. [6: R. Payne-Gallwey, The Crossbow, London 1903] [7: W. Boheim Handbuch der Waffenkunde, , Leipzig, 1890] [8: "King Richard I of England Versus King Philip II Augustus". Historynet.com. 23 August 2006. Retrieved 4 February 2012]

Sl. 4 Samostrel s kompozitnim lukomDo 13. stoljea samostrjel se runo zatezao preko tetive. U 14. stoljeu dobio je stremen i kuku. Pri zapinjanju samostrjelac bi nogom pritisnuo stremen i u sagnutom stavu zakaio tetivu za kuku privezanu o pojas, a zatim se ispravio i time zategnuo i zapeo tetivu. To je povealo snagu hica, ali je brzina gaanja ostala i dalje mala, oko 2 strijelice (veretona)u minuti. Od 15. stoljea usavrava se mehanizam za zapinjanje da bi se poveala brzina gaanja, pa se kao rezultata javljaju samostreli s polugom razliitog oblika (Sl.5),te samostreli na mlin. (Sl.6) (Sl. 5) poluga za napinjanje, Dorthmund Germany museum 14 st. Sl. 6 Bitka kod Cerciya,slika kasno 15.st., Genoveki samostrijelci upotrebljavaju Mali mlin za napinjanje. Leeds Royal Armouries Ipak, 13. kolovoza, 1346 u bitci kod Cercija (SL. 6) Genoveki samostrelci u slubi francuskog kralja su doivjeli teak poraz od strane egleskih strijelaca naoruanih dugim lukom. Izgleda da je krivac bila kia koja je namoila kompozitne lukove Genoveza, dok su Englezi skinuli tetive sa svojih dugih lukova, i neposreedno prije bitke ih ponovo stavili.[footnoteRef:9] Kad su vidili da njihovo oruje nema potrebnu snagu i domet usljed toga to su tetive bile natopljene vodom pokuali su se povui, meutim francuzi su im odsjekli odstupnicu jer su mislili da bjee radi kukaviluka. Velika veina je poginula. [9: , W. Rose Konig Johann der Blinde von Bohmen und der Schlacht bei Crezy, Dresden 1915-17]

Sl. 7. Samostrjelac zapinje tetivu kukom, dok drugi cilja. Nacionalna Knjinica eke republike, Velislavova biblija, 14. St..Od 16 stoljea samostrijel u europskim vojskama polako zamjenjuje vatreno oruje, Arkebuze te kasnije mukete. Vojnici naoruani s njima koriste istu taktiku kao samostrelci, poredani u taktikom rasporedu skupa sa kopljanicima rasporeenih po principu falage. Ipak samostrel se i dalje koristi za lov, a i danas ima iroku primjenu kao za lov, tako i u vojsci. Snaga dananjih samostrela premauje 150 ftlb to nadmauje snagu metka ispaljenog iz Magnuma

Dijelovi samostrijela:Osnovni dijelovi samostrijela su luk, tetiva, tijelo, i dijelovi mehanizma okidaa. Osim toga tu spadaju i naprave za naatezanje tetive poput raznih kuka, i Malog mlina.Luk: Prvotno se izraivao od drva, esto hrastovine. Meutim u razvijenom srednjem vijeku izrauje se od kompozitnih materijala radi postizanja vee snage i izdrljivosti. Kompozitni lukovi prave se po uzoru na lukove nomadskih plemena. Upotrebljavaju se ronate ploice, koje se spajaju s brezovom korom i teetivama ivotinja, te se sve skupa lijepi i oblae koom ili brezovom korom. (vidi sl. 4) Vanjski dio je uglavnom bojan raznim motivima, ponekad i heraldikim simbolima.[footnoteRef:10] [10: T. Aralica, Inventar oruja u ibenskom katelu i kulama iz 1441. Godine,Verbum croaticum, Gradski muzej Drni, 2008]

Tetiva: U izvorima se naziva corda raena je od taga odnosno konopca koji se pleo u debelu tetivu. U , Inventar oruja u ibenskom katelu i kulama iz 1441 spominju se Madasse de spago de balestra, hrpa paga za samostrel, a u ibenskom katelu se nalazio i eljezni kolac za izradu tetiva[footnoteRef:11] [11: Isto]

Tijelo: Tijelo ili kundak je bio obraeni komad drva, esto grabovine na koji su se uvrivali ostali dijelovi samostrijela.Mehanizam okidaa se sastijao od : Oraha (Nux), javlja se od 12 stoljea a predstavlja disk najee od kosti koji ima dvije rupe. U jednu ide tetiva a u drugu vereton. Nakon okidanja disk se okrene oko svoje osi i otpusti tetivu koja izbaci vereton.Osim toga mehanizam se sastojao od vodilice u koju se umetao projektil, vereton. Te od okidaa.Sl. 8 Orah, Danski nacionalni muzej u Kopenhagenu. Sl 9, Okida. Danski nacionalni muzej u Kopenhagenu.Postoje odreene razlike u izradi samostrjela ovisno o dijelu europe u kojem je izraen, meutim u Hrvatskoj se upotrebljavaju dva glavna tipa tog oruja. To su Balestra da pe ili noni samostrel koji se napinjao na nain da vojnik stavi nogu u stremen na vrhu samostrela te napinje tetivu. A drugi tip je Balestra da molinello ili samostrel na Mali mlin. Ovo je bio veliki opsadni samostrel kod kojeg se za napinjanje koristio ureaj nalik na vin. Sl, 10 Muzej oruja u Beu, samostrel na Mali mlin, 16.stVeretoni: Veretoni su kratke strijelice tekog vrhaa etvrtastog ili oblog presjeka. Lako su probijale eljezni oklop. Razlikuju se po teini i veliini ovisno o namjeni i veliini samostrijela kojem su namjenjene.Sl. 11, Veretoni iz 15 stoljea pronaeni u Pragu, Muzej oruja u Beu.

Samostrijel u hrvatskom srednjem vijeku Iako se vjerojatno koristi i ranije, dokaze o upotrebi samostrjela u hrvatskoj imamo u vrijeme njegovog vrhunca od 13 do 15 stoljea kad se spominje u izvorima tog vremena, a on ulazi u naaoruanje dalmatinskih komuna. Korulanski, ibenski, Trogirski i Splitski statut navode ga kao naoruanje graana i posebnih jedinica pod nazivom balistarii[footnoteRef:12]Zadraski statut navodi svo oruje kojim su naoruani brodovi, te svi imaju samostrijele, a sredinom kolovoza se odravaju i natjecanja samostrjelaca. Najpoznatiji samostrijelci su trogirski balstrarii. Godine 1381, naze se u pratnji Elizabete Kotromani, a 15 godina poslje ratuju za Sigmunda Luksemburkog protiv Hrvoja Vukia Hrvatinia.[footnoteRef:13] Trogirani su moda preuzeli samostrijel i vjetinu rukovanja s njim od Genovljana koji su u Mletako Genovekom ratu 1378-1381 za bazu svoje flote izabrali Trogir[footnoteRef:14] Trogirani alju svoje vojnike i knezu Nelipiu, te je na tvravama Nelipia na Cetini avini kod Trilja i utvrdi Travnik blizu Sinja pronaen velik broj veretona. Veretoni su pronaeni i u Podumcu kod Uneia, utvrdi Sokol na Plivi, na Bribiru. [footnoteRef:15] U kontinentalnoj Hrvatskoj na lokalitetima Gudovec,Kupinovac i Svibovac u blizini Bjelovara [12: I. Alduk Prilog poznavanju samostrijela u srednovjekovnoj Dalmaciji Starohrvatska prosvijeta, vol III, No.34, 2007] [13: Ovaj podatak se moda moe dovesti u vezu s pronalaskom veretona u Novigradu. Elizabeta Kotromani skupa s keri Marijon 1387 bila je zatoena u Novigradu, kojeg opsjedaju Sigismund Luksemburki i Kotromanii s kopnene strane, a Mleani s mora. Kako se trogirani spominju u njihovoj slubi, nije nemogue da pronaeni vereton potjee upravo od njih.] [14: I. Alduk Prilog poznavanju samostrijela u srednovjekovnoj Dalmaciji Starohrvatska prosvijeta, vol III, No.34, 2007] [15: . Krnevi, Strelice iz Podumca kod Uneia, Opvscula archaeologica, 233-24, 487-501, 1999/2000.]

Vrlo vrijedan izvor koji je bitan za razumjevanje znaaja samostrela u srednovjekovnim hrvatskim gradovima su nedavno objavljeni spisi iz kancelarije ibenskog kneza i kapetana Fantina de Cha de Pesara iz 1441. gdje on izmeu ostalog pie o ustroju vojne posade, oruju i vojnoj opremi grada i utvrda ibenika. Te izmeu ostalog oruja donosi i podatke vezane uz samostrijel. U etiri ibenske utvrde bilo je ukupno 154 samostrjela. Oni se djele na Balestra da pe ili noni samostrjel, i Balestra a molinelo ili samostrjel na mlin. Ovaj drugi je moniji i bilo ga je 97 komada. Vereton ispaljen iz ovog samostrjela je bio smrtonosan i na nekoliko stotina metara. Napinjao se pomou malog vina, tzv. Mlina koji se postavljao naa kraj kundaka a sustav uadi sa 4 kuke su napinjale tetivu kako se vin okretao. Na taj nain se mogla akumulirati velika sila. Za ove samostrjele su postojali i rezervni djelovi, te napola izraeni samostrjeli koji su se mogli u sluaju potrebe i ratnog stanja brzo osposobiti. To nas navodi na zakljuak da su u ibeniku postojali i majstori koji su izraivali samostrijele, a u Zadru se oni i spominju u izvorima.[footnoteRef:16] [16: T. Aralica, Inventar oruja u ibenskom katelu i kulama iz 1441. Godine,Verbum croaticum, Gradski muzej Drni, 2008]

Sl. 12 Detalj s portala palae igori u ibeniku, 15, st. Vojnik zapinje samostrel.

ibenski samostrjeli su izbacivali veretone, ija je veliina ovisila o tipu samostrela a mogli su biti oblog ili etvrtastog presjeka. Njih se u utvrdama nalazio velik broj a uvali su se u za to predvienim sanducima. Sl 13,Ilustracija Flamanskog ilustratora Jehan de Grise 1338-44 Proizvodnja strijelaOsim utvrda samostrijelima su se naoruavale i brodice.U svim izvorima tog doba te kasnije za samostrel se navodi naziv Balitra Baletra ili Baletar, dok naziv samostrel predstavlja slavensku inaicu naziva koja se uvodi u uporabu u 20 stoljeu. Danas nije sauvan ni jedan primjer kompletnog samostrjela u Hrvatskoj, meutim, postoji zbirka od 13 primjeraka u Beogradskom vojnom muzeju. Veina primjeraka srednovjekovnog oruja iz tog muzeja sakupljena je u Hrvatskoj i Sloveniji, pa je vjerojatno da je to sluaj i s ovim samostrelima,[footnoteRef:17] kao to je sluaj i sa topovima na Kalemegdanu koji imaju obiljeja Dubrovake republike, i a mnotvo ih potjee i iz drugih dalmatinskih komuna. [17: T. Aralica, Inventar oruja u ibenskom katelu i kulama iz 1441. Godine,Verbum croaticum, Gradski muzej Drni, 2008]

Vereton pronaen u Novigradu:Prilikom zatitnih istraivanja koja su se provodila 2005 godine pokraj crkve sv. Kate u Novigradu, radi postavljanja nove drenae napravljena je i jedna sonda sa JZ strane crkve. Na tom mjestu se najvjerojatnije nalazila cisterna za vodu nekadanjeg samostana, koja je zatrpana zemljom. Na dubini od oko 130 cm pronaen je vereton samostrela. Vereton je oteen, te je napravljena konzervacija da bi se sprjeilo daljnje propadanje. Vereton je sauvan u duini neto preko 6 cm, dok mu je teina danas neto ispod 30 grama. Ovaj tip veretona vjerojatno se odapinjao iz velikog samostrela koji se napinjao na Mali mlin.Izgled veretona prije restauracije

Slika: Izgled veretona nakon restauracije.

Zakljuak:Samostrijel je predstavlja jedno od najubojitijih srednovjekovnih oruja Veina historiara smatra da se razvio od antikih opsadnih sprava, meutim njegova upotreba je dokumentirana i u Kini u starom vijeku, a postoje jake indicije da se koristio i na podruju Skandinavije.Najvei znaaj samostrijela je u tome da je obian seljak bez vojne naobrazbe i s relativno jeftinim naoruanjem postao opasnost za oklopljenog viteza, jer je samostrjel probijao oklop o emu najbolje svjedoi pogibija dva Engleska vladara Wiliama 2 Rufusa te Richarda Lavljeg Srca. Lateranski koncil 1139 donosu uredbu o zabrani ovog oruja, ali samostrel je tada ve preplavio Europu te ova zabrana nije imala vei znaaj u njegovoj primjeni. Doba njegove najvee primjene je od 13 do 16 stoljea, kad ga polako potiskuje vatreno oruje, ali ipak prvo vatreno naoruanje nije doraslo samostrelu po svojoj ubojitosti, te on zadrava svoju primjenu u vojskama do danas.U Hrvatskoj razvoj samostrijela moemo pratiti od 13 stoljea kad ulazi u sastav naoruanja svih dalmatinskih komuna. Koriste ga i hrvatski plemii iz unutranjosti dalmacije poput knezova Nelipia. Na posebnom glasu su Trogirani koji su pratnja regentice Elizabete Kotromani, te Sigismunda Luksemburkog. S ovim podatkom mogue je dovesti u vezu i nalaz veretona u Novigradu, koji je mogao biti upotrijebljen prilikom opsade Novigrada od postrojbi Sigismunda Luksemburkog.

Idejni crte ibenskog samostrjelca, asopis Hrvatski vojnik.Literatura:I. Alduk Prilog poznavanju samostrijela u srednovjekovnoj Dalmaciji Starohrvatska prosvijeta, vol III, No.34, 2007T. Aralica, Inventar oruja u ibenskom katelu i kulama iz 1441. Godine,Verbum croaticum, Gradski muzej Drni, 2008Ball Gary G, The Devills Enginne, Early Medieval Crossbows 1066-1400, 2000W. Boheim Handbuch der Waffenkunde, , Leipzig, 1890Campbell, Duncan (2003), Greek and Roman Artillery 399 BC-AD 363, Oxford: Osprey Publishing, ISBN 1-84176-634-8. Krnevi, Strelice iz Podumca kod Uneia, Opvscula archaeologica, 233-24, 487-501, 1999/2000R. Payne-Gallwey, The Crossbow, London 1903, W. Rose Konig Johann der Blinde von Bohmen und der Schlacht bei Crezy, Dresden 1915-171

2