Dragi ∂aci! Ovim udžbenikom i drugim izdanji-ma serije Povijest usredoto∫ena na izvore kre≈emo novim putem kako bismo otkrili zanimljiv svijet pro-šlosti. Najve≈i dio našeg znanja stje∫emo iz izvora samostalnim radom ili u suradnji s našim kolegama. Ako prolistamo tu knjigu vidjet ≈emo koliko je šarolik svijet izvora: spadaju tu ne samo zanimljivi tekstovi, nego i slike, karte, pa i tabele te dijagrami s raznim podacima. Raditi s ovima je mnogo zanimljivije nego provoditi vrijeme u u∫enju fakti∫nih podataka. Ni na kraju srednjoškolskog obrazovanja, na maturalnom ispitu ne≈e se tražiti od nas prije svega poznavanje ∫injenica i podataka, nego ≈e se provjeravati koliko se možemo služiti znanjem koje smo stekli na satima povijesti. Možemo li izvesti adekvatan zaklju∫ak iz izvora, slika, karata, koje okolnosti uzimamo u obzir pri procjeni odre∂enog doga∂aja ili povjesne li∫nosti, možemo li ste≈i samostalno i utemeljeno mišljenje te možemo li obraniti naše mišljenje u raspravi. Naš udžbenik mnogostrano pomaže razvoj tih sposobno-sti. Priprema za maturu, podjednako na srednjoj i na višoj razini.

Upoznavanje povijesti na temelju izvora ima više uvjeta. Važna su neka osnovna znanja: bez njih po-vjesni izvori ne≈e nam se otvoriti. Potrebno je i mno-go vremena, mnogo vježbanja. Sve to nam osigurava naš udžbenik i po sadržaju i po novoj strukturi.

Udžbenik se sastoji od pet velikih poglavlja, a unu-tar njih od ∫etrdeset lekcija. Lekcije su podijeljene na tri dijela: nakon autorskog teksta u opsegu od jedne i pol stranice slijedi Arhiv koji sadrži izvore za obra-∂ivanje, slike i zanimljive karte, a poslije toga GLE-DIŠTA koja omogu≈uju „dubinska prodiranja“ u pro-šlost. Pregledajmo kako ti dijelovi pomažu u u∫enju!

Autorski tekst najviše podsje≈a na tradicionalne udžbenike. Ovdje se nalazi sve što - po zahtjevima nastavnog programa i maturalnog ispita – ustvari treba nau∫iti. Autorski tekst kratko i logi∫no izlaže ∫injenice i povezanosti koje su svakako potrebne za razumije-vanje predmetnog razdoblja ili teme, te analizu pri-padaju≈ih izvora. Opseg tekstova nigdje nije ve≈i od jedne i pol stranice, dapa∫e naj∫eš≈e je samo jedna stranica. U∫enje olakšava što smo masnim slovima istakli najvažnije povezanosti i leksi∫ko gradivo koji predstavljaju zahtjeve maturalnog ispita (datumi, poj-movi, topografija).

Mogu≈e je da ≈e neki misliti da autorski tekst sadr-

ži manje ∫injeni∫nog gradiva nego što bi se o∫ekiva-lo. Poru∫ujemo im da mogu biti mirni jer se u ovom udžbeniku u cijelosti nalazi gradivo koje zahtijeva maturalni ispit kako srednjeg tako i višeg stupnja. Me∂utim, bez smanjivanja opsega gradiva naš novi udžbenik ne bi imao smisla jer savladavanje mnogih novih ∫injeni∫nih informacija oduzimalo bi vremena od analize izvora. Iskustva dugogodišnjeg profesor-skog rada polako su uvjerila autora da je manje ∫esto više, ukoliko se isto stvarno pretvori u upotrebljivo znanje. Od ve≈e koli∫ine informacija teže je odvojiti bit, otkriti povezanosti. Valja spomenuti da ∂acima koji su ozbiljno zainteresirani za povijest stru∫ne knji-ge i internet nude velike mogu≈nosti za usavršavanje. (S obzirom da se gradivo na internetu brzo mijenja, smatrali smo da nema svrhe nabrajati pojedine lin-kove).

Najve≈i dio pojedinih lekcija je Arhiv. Na satima obra∂ujemo pisane izvore, slike i karte tog dijela. Na ovaj na∫in mogu se razvijati naše sposobnosti koje su važne radi boljeg upoznavanja i razumijevanja pro-šlosti, bitnim i zanimljivim detaljima se bogati naše znanje koje smo stekli iz autorskog teksta. I kao ∂aci trebamo vidjeti svrhu ovoga lijepoga ali složenog za-datka koji zahtijeva mnogo vremena. Nemojmo misli-ti da je uzaludno trošenje vremena napornim radom prona≈i u izvorima zna∫enje nekog pojma ili pravila neke pojave. √ini se da je mnogo lakše nau∫iti defi-niciju pojmova ili opis pojava, ali to je samo prividni dobitak! Jer, niti na maturalnom ispitu, niti u životu ne≈emo puno posti≈i ako samo ponavljamo tu∂e izja-ve. Samostalno razmišljanje je u∫inkovitije. Radi toga je prijeko potrebno da raspolažemo sposobnostima koje su potrebne za sakupljanje, obradu i shva≈anje informacija. Herodotova ∫esto citirana izjava da je povijest u∫iteljica života i u ovom pogledu je istini-ta. Onaj tko na satima povijesti nau∫i odgonetnuti bit nekog teksta koji je nastao prije više stolje≈a ili tisu≈-lje≈a, autorove namjere, taj ≈e nau∫iti više iš∫itati iz vijesti naše današnjice. Analiza starih zgrada i kipova nau∫it ≈e nas da prona∂emo poruku današnjih umje-tni∫kih djela.

Potrudili smo se da analiza izvora bude šarolika i zanimljiva. U udžbeniku ima raznih pisanih izvora, raznih karata, tabela razli∫itih tema i metoda, zani-mljivih slika. Gradiva Arhiva – za razliku od autor-skog teksta – na prvi pogled ∫ini se da je mnogo.

Uvod

6 / Uvod

Me∂utim, nemojmo zaboraviti da to nije gradivo za nau∫iti – služi tomu da uz njegovu pomo≈ steknemo to∫niju sliku obra∂enih tema, te da možemo obliko-vati vlastito mišljenje.

U obradi izvora uvijek pomažu pitanja, zadaci, koji kao i izvori predstavljaju samo ponudu. Najbolje je kad mi sami postavljamo pitanja, jer to zna∫i da nas zanima odre∂ena tema, te da joj kreativno pri-stupamo.

Pri orijetnaciji u Arhivu i u∫enju pomaže grupiranje izvora po poglavljima autorskog teksta i oznake bro-jeva po lekcijama. Boje rednih brojeva ozna∫avaju sadržaj izvora, a male sli∫ice (piktogrami) vezane uz pitanja i zadatke ozna∫avaju pojedina podru∫ja koja se prema zahtjevima maturalnog ispita trebaju pose-bno razvijati. (Objašnjenje znakova nalazi se na kra-ju uvoda). Slova navedena u uglatoj zagradi na kraju zadataka predstavljaju predložene metode obrade. Ti znakovi služe kao pomo≈, nije ih obavezno slijediti. Glavno pravilo analize izvora je baš u tome da izvo-rima trebamo pristupiti kreativno i sa zanimanjem. Tako rezultat ne≈e izostati.

Tre≈a jedinica lekcija su GLEDIŠTA. U ovom dijelu

kroz izvore se možemo upoznati sa zanimljivim pita-njima i problemima koji nisu sastavni dio nastavnog programa, a možda daju malo više. U Gledištima se mogu najviše usavršavati sposobnosti oblikovanja samostalnog i iznijansiranog mišljenja. U svakoj le-kciji možemo upoznati sporna pitanja (npr. dako-ru-munjska teorija), li∫nosti (Aleksandar Veliki) ili pojave (funkcioniranje demokracije) iz razli∫itih aspekata, s pitanjima koja nas motiviraju na diskusiju.

Poglavlje GLEDIŠTA nam najviše pokazuje koliko može biti šarolik sud o pojedinim povjesnim pitanji-ma i problemima. Tko ne voli diskutirati, upoznati zanimljive opre∫ne stavove i oblikovati o njima svoje mišljenje? U raspravi možemo nau∫iti poštovati tu∂e mišljenje, jer isto nije bezuvjetno krivo samo se te-melji na stavovima i vrijednostima koji se razlikuju od naših. I ukoliko se u raspravi približavamo drugoj osobi sa strpljenjem i tolerancijom, možda ≈e otkriti više o sebi.

Želim svima dobro u∫enje i što više radosti tijekom otkrivanja povijesti!

Miklós Száray

povijest politike, doga∂aja, države, prava i ustanova;

povijest društva, na∫ina života, mentaliteta i umjetnosti;

povijest gospodarstva i tehnike, kultura okoliša;

povijest ideja i vjera.

1

1

1

1

Karakteristike izvora po sadržaju

uporaba i ocjena izvora;

uporaba stru∫nog jezika;

orijentacija u prostoru i vremenu;

otkrivanje ∫imbenika koji odre∂uju doga∂aje.

[ Z ] = rješavanje zadataka samostalno, u paru ili u grupi;

[ S ] = sakupljanje podataka samostalno ili u grupi;

[ U ] = usmena prezentacija (kratko predavanje, rasprava, razgovor);

[ P ] = pismeni rad (esej, projekt, doma≈i pismeni rad).

Kompetencije za razvijanje

Predloženi na∫ini obrade zadataka

Znakovi koji se koriste u udžbeniku

POTEŠKOÙE ISTRAŽIVANJA Današnji ∫ovjek – kao i druga živa bi≈a našega svijeta – nastao je kao rezultat dugog razvoja. Taj složeni proces sa mnogim stepeni-cama i slijepim ulicama je evolucija ∫ovjeka.

Po∫eci se gube u magli milijuna godina. Ta ne-shvatljiva vremenska udaljenost otežava otkrivanje prošlosti. Problem je u tome što su naši drevni preci ostavili iza sebe malo tragova, jer je njihov broj bio veoma mali. Ostaci malobrojnih pojedinaca prona∂-eni su slu∫ajno na dnu špilja, u mo∫varama ili tijekom radova u dubokim slojevima stijena i šljunka.

Nemojmo zato o∫ekivati dovršenu, neoborivu sliku prapovijesti ni od našeg udžbenika, ni od drugih znan-stvenih radova. Naša manjkava znanja temeljito može promijeniti jedan novi nalaz ili novo tuma∫enje nekog starog nalaza, kako se to bezbroj puta dogodilo u pro-šlim desetlje≈ima. Me∂utim, znanstveno istraživanje stiže sve bliže stvarnosti kroz poteško≈e i pogreške.

Prapovijest je mogu≈e otkriti samo uz pomo≈ broj-nih drugih znanosti. Arheologija na iskopavanjima iznosi na vidjelo razne nalaze, a geologija utvr∂uje starost slojeva u kojima su nalazi prona∂eni. Antropo-logija izu∫ava kosti, zube i utvr∂uje biološke promje-ne, pojedine etape razvoja i njihove karakteristike. Paleontologija prepoznavanjem kostiju drevnih živo-tinja otkriva što su jeli i što su lovili nekadašnji ljudi.

ISTICANJE √OVJEKA IZ ŽIVOTINJSKOG SVIJETA Istraživa∫i pretpostavljaju da su primati i ∫ovjek imali zajedni∫kog pretka. Istome su tijekom milijuna godina nastajale novije i novije varijante. Nastanak ∫ovjeka nije rezultat razvoja ravne linije: poneke vrste vodile su prema majmunima ili ∫ovjekolikim majmunima, a brojne vrste koje su izumrle bez potomaka predsta-vljaju slijepe ulice razvoja. Otprilike prije 2 milijuna godina pojavila se u isto∫noj Africi prva vrsta homi-nida kojeg znanost naziva spretnim ∫ovjekom (Homo habilis). Što je bio pokreta∫ tog procesa? Privikavanje živih bi≈a u borbi za opstanak na uvjete okoliša koji

se stalno mijenjao, na primjer na uvjete klime ili bilj-nog svijeta. Spretan ∫ovjek je raspolagao brojnim spo-sobnostima koje su ga istakle iz životinjskoga svijeta i njegovo privikavanje ∫inile uspješnim. U odnosu na veli∫inu njegovog tijela imao je velik obujam mozga (otprilike polovicu mozga današnjeg ∫ovjeka), hodao je na dvije noge, izra∂ivao je jednostavna oru∂a (npr. kamene izoštrene okresivanjem) i pretpostavlja se da je koristio vatru.

USPRAVAN √OVJEK Prije 1,5 milijun godina pojavila se na velikom dijelu podru∫ja Afrike i Eurazije nova vrsta hominida, koja je nestala prije 300 000 godina, a to je bio uspravan ∫ovjek (Homo erectus). Od brojnih važnih nalazišta njegovih ostataka možemo istaknuti ono prvo na Javi i u Pekingu. Za nas je najvažniji na-laz onaj doma≈i iz Vértesszôlôsa. (Neki znanstvenici taj nalaz smatraju ranim Homo sapiensom).

Njegov naziv proizlazi iz znanstvene zablude: pri-je se pretpostavljalo da je ovo prva vrsta uspravnog držanja. Bio je krupniji od svojih predaka i obujam njegovog mozga je bio ve≈i. Zasigurno se služio va-trom i više vrsta kamenog oru∂a. Živio je u ve≈im skupinama koje su brojale ∫ak i 50 osoba. Ubrzava-nju razvoja u ovo doba doprinosilo je i izra∂ivanje oru∂a, lov i prilago∂ivanje teškim uvjetima ledenog doba.

PRA√OVJEK Nalazi pra∫ovjeka ili neandertalca po-znati su od sredine XIX. stolje≈a, a tijekom razvoja znanosti tuma∫eni su na više na∫ina. Vrsta neander-talaca je nazvana po nalazu iz doline Neander gdje je prona∂ena lubanja o kojoj su u po∫etku mislili da pripada vojniku koji je poginuo u nekom prijašnjem ratu. Poslije su ga smatrali prijelazom izme∂u uspra-vnog i današnjeg ∫ovjeka. Trenutno znanost smatra da je neandertalac izumrla vrsta današnjeg ∫ovjeka. Odre∂ivanje njegove starosti i danas je sporno: po-javio se prije 100 000 (po nekim drugim mišljenjima

Prapovijest i stari IstokI.

POG

LAV

LJE

1. Evolucija ∫ovjeka i staro kameno doba

Naše znanje o prapovijesti stalno se mijenja jer zbog ogromne vremenske udaljenosti i slu∫ajno prona∂enih nalaza ne možemo o∫ekivati od znanosti gotova i dovršena znanja. Evolucija ∫ovjeka nije razvoj ravne linije, ali put unato∫ slijepim ulicama i upitnicima vodi od po∫etaka do današnjeg ∫ovjeka. Biološkim razvojem ∫ovjeka upravljalo je prilago∂ivanje okolišu što je bilo nužno zbog zajedni∫kog utjecaja brojnih ∫imbenika (npr. promjene klime, promjene životinjskog i biljnog svijeta).

8 / Prapovijest i stari Istok

prije 400 000) godina, a nestao je prije 50 000 godi-na. Vjerojatno je izumro ili se stopio s precima dana-šnjeg ∫ovjeka.

Glavni životni prostor neandertalca bile su Europa, zapadna Azija i sjeverna Afrika. Tragovi su mu prona-∂eni na više mjesta i u Ma∂arskoj (Tata, Érd, Subaly-uk). Njegova lubanja i konstrukcija tijela uvelike su se razlikovale od istih današnjeg ∫ovjeka. Njegove kara-kteristike su bile niska, ravna lubanja izbo∫ena straga u obliku „pun∂e“, nisko ∫elo nagnuto prema natrag, jake obrve, jaka ∫eljust s ravnom ∫eljusnom kosti. Obujam njegova mozga nadmašio je isti današnjeg ∫ovjeka. Bio je niskog rasta, s kratkim ali jakim udo-vima i debelim vratom. Njegove zajednice su živjele u hordama i sklanjale se u špiljama. Lovili su u skupi-ni, svoje žrtve su tjerali u zamke ili provalije. Koristili su koplje. Njihove sve složenije aktivnosti stvorile su raspored rada (muškarci su lovili a žene skupljale plo-dove). Pojava razgovijetnog govora predstavljala je velik korak naprijed. Svoje mrtve su ritualno pokapali i koristili su se ∫arolijom i magijom kako bi postigli svoje ciljeve.

√OVJEK KOJI RAZMIŠLJA Od uspravnog ∫ovjeka se razvio neposredni predak današnjeg ∫ovjeka tzv. mu-dar ∫ovjek (Homo sapiens) prije oko 300 000 godina. Ovaj je izumro ali se prije 30 000 godina pojavio pre-

dak današnjeg ∫ovjeka (Homo sapiens sapiens) sa ∫ije je lubanje nestala „pun∂a“, pojavila se izbo∫ena ∫eljust, a obim njegovog mozga je iznosio prosje∫no 1500 cm3. √ovjekova se duga evolucija završila i po∫ela je povijest današnjeg ∫ovjeka.

√ovjek koji danas živi predstavlja jedinu vrstu. Me∂u-tim, tijekom napu∫ivanja Zemlje, prilago∂ivanje okolišu je dovelo do nastanka više vrsta ljudi, rasa, koje imaju razli∫itu boju kože, konstrukciju tijela ili uzrast. Danas razne ljudske rase žive miješano, ali je njihov nastanak vezan uz odre∂ene teritorije: europidi (Europa, zapadna Azija, sjeverna Afrika), mongolidi (isto∫na Azija, Ameri-ka), negridi (Afrika) i australoidi (Australija).

Današnji je ∫ovjek usavršavao oru∂a (harpun, motika od roga), izumio je luk i strijelu. To je naglo pove≈alo u∫inkovitost lova.

√ovjekove predodžbe o zagrobnom svijetu postale su složenije na što upu≈uju mrtvaci pokopani u stiještenom položaju tijela. √ovjek starijeg kamenog doba stvarao je ve≈ i umjetnine, iz kultnih razloga i za svoju radost. U mnogim špiljama su na stijenama otkriveni slike i crteži, koji prikazuju životinje i prizore iz lova. Te prekrasne sli-ke su mogle služiti u svrhu u∫inkovitosti lova, kako je to etnografija dokazala kod mnogih primitivnih plemena.Najljepša djela špiljskog slikarstva koja su i danas sa∫-uvana nalaze se u špiljama južne Francuske (Lascaux) i Španjolske (Altamira).

ARHIV

POTEŠKOĆE ISTRAŽIVANJA„Arheološki nalazi, oru∂a, oružja, razni

predmeti i sami odre∂uju kulturu i doba. Svako doba i svaka kultura ili populacija ima druk∫ije metode izrade oru∂a (...)

Oblik, veli∫ina, materijal, na∫in izrade i mnoge druge karakteristike oru∂a i drugih predmeta stalno se mijenjaju. To∫no znamo što je karakteristi∫no za pojedino razdoblje, kulturu ili za neku manju skupinu. Na temelju izu∫avanja više stotina nalazišta, ogromne koli∫ine nalaza znamo da su u to doba i u toj kulturi postojali samo ti tipovi. U drugo doba takve vrste oru∂a ili onaj na∫in izrade, ova tehnika nepoznata je, rijetka, nije karakteristi∫na...“ (Gáboriné Csánki Vera: Az ôsember Magyarországon)

Objasnite na temelju ∫ega odre∂uje arheologija pripadnost jednog nalaza

odre∂enoj kulturi! Kako je mogu≈e uz pomo≈ arheoloških nalaza odrediti starost? [ Z ]

„U naseobini su prona∂ene kosti trideset i ∫etiri vrste životinja. Od toga su lovili najmanje dvadeset i dvije vrste. Me∂u njima nalazimo vuka, lisicu, arkti∫ku lisicu, kunu bjelicu, kunu zlaticu, panteru, špiljskog lava, mamuta, divljeg konja iz ledenog doba, pramagarca, dlakavog nosoroga, irvasa, divlju svinju, golemog jelena, obi∫nog jelena, alpskog kozoroga, mošusno gove∫e,

Otkrivanje prapovijesnih nalaza

Koja se grana znanosti bavi otkrivanjem predmetnih nalaza? Uz pomo≈ slike nabrojite aspekte zbog kojih je stru∫ni arheološki rad

važan! [ U ]

1

2

3

Prapovijest i stari Istok / 9

Proces čovjekove evolucije

Pratimo pretpostavljeni put ∫ov-jekove evolucije do suvremenog

∫ovjeka! Usporedimo sliku s povije-snim atlasom i tekstom iz udžbenika! Usporedimo našu sliku sa sli∫nim sli-kama drugih znanstvenih djela! Gdje nalazimo razlike? Što je razlog tome? Osim razlika u sadržaju prou∫imo i razli∫ite metode prikazivanja! Koja metoda koje uvjete naglašava a koje zanemaruje? [ S ]

Ruka čimpanze, gorile i čovjeka

Na temelju slike navedite koje su sli∫nosti a koje su razlike! Što

odre∂uje konstrukciju ruke a u kojoj mjeri to utje∫e na razvoj? Povedimo raspravu o tome koji ∫imbenici razlikuju ∫ovjeka od životinja! [ Z ]

ISTICANJE ČOVJEKA IZ ŽIVOTINJSKOG SVIJETA – PRAČOVJEK

divokozu, mrkog medvjeda, prabizona, divlje govedo itd., ali 89% plijena ∫inio je špiljski medvjed (...).

Uo∫ljivo je da me∂u kostima na∂enima u toj naseobini ima vrlo malo mladun∫adi i ostarjelih životinja... Uvijek su lovili mladu ili punodobnu zvijer (...) Detaljna promatranja pokazuju da su medvjeda lovili samo u ranim, proljetnim mjesecima (...) Nasuprot tome, na temelju prou∫avanja linjanja rogova, poznato nam je da su razne vrste jelena lovili u ranim ljetnim mjesecima, a u isto doba su lovili i divlje konje i nosoroge.“ (Gáboriné Csánki Vera: Az ôsember Magyarorszá-gon. O nalazima iz Érda, starim 50 000 – 35 000 godina).

Na osnovi prona∂enih ko-stiju ustanovimo što su

jeli praljudi iz Érda! U kakvim su klimatskim uvjetima živjeli? Usporedimo životinjski svijet iz doba nalaza i naše današnjice! Na temelju teksta rekonstruiraj-mo lova∫ke obi∫aje praljudi iz Érda! [ U ]

Razvoj lubanje

Usporedite pojedine lubanje koje predstavljaju pojedine eta-

pe razvoja (smjer i brzina razvoja, srazmjer lica i mozga, zuba itd.)! [ Z ]

4

5

6

10 / Prapovijest i stari Istok

Neandertalska dolina Lascaux

Altamira Peking

Europidi

Mongolidi

Negridi

Australoidi

Poznata nalazišta

Kopno za vrijeme ledenog doba

Migracije čovječanstva

Olduvajski klanac

AFRIKA

JAVA

ARABIJA

Napučivanje Zemlje i širenje ljudskih rasa

Ustanovite gdje je, prema karti, bila ko-

lijevka ∫ovje∫anstva! Koje su okolnosti mogle prisiliti naše rane pretke na migra-cije? Koje su okolnosti išle u prilog migraciji? Kako je ovaj proces utjecao na naše pretke? Navedite uz pomo≈ zemljopisnog atla-sa gdje se danas nalaze razne ljudske rase! [ Z ]

Lov neandertalaca na špiljskoj slici i rekonstrukciji

Usporedite rekonstrukciju i špiljsku sliku! U kojoj mjeri je autor rekonstrukcije oslobodio svoju fantaziju? Ispri∫ajte prapovjesni lov kao da ste bili sudionik tog doga∂aja! [ U ]

Slika iz špilje Altamira

Poznata slika bizona iz špilje u Lascaux-u u trenutku otkrivanja (1940.)

Navedite u koju svrhu su mogle služiti špilj-ske slike! (Navedite više svrha!) Opišite sliku

iz umjetni∫kog aspekta! Dokažite da je na∫in pri-kazivanja u skladu s ciljevima stvaratelja! [ Z ]

7

8

9

10

11

Prapovijest i stari Istok / 11

ČOVJEK KOJI RAZMIŠLJA„Godine 1950. za vo∂enje moje ekspedicije uzeo sam u službu tri Pigmeja i jednu Pigmejku. Kad su naše zalihe

hrane skoro nestale, zamolio sam ih da za ve∫eru ulove jednu antilopu. Znao sam da su izvrsni lovci. No moja ih je molba zbunila, i s velikim uzbu∂enjem su se po-∫eli prepirati. Kona∫no su rekli da mojoj molbi na taj dan više ne mogu udovoljiti jer nisu obavili nikakve pripreme, ali su obe≈ali da ≈e sljede≈i dan zasigurno pri-baviti plijen. Uve∫er je njihovo ponašanje naglašavalo da su zaokupljeni veoma važnim poslom. Odlu∫io sam ih potajno promatrati. Još prije zore oprezno i tiho popeo sam se na vrh brežuljka i sakrio se iza jednog grma. Uskoro su se pojavila tri muškarca i žena. Sve∫ano su se uspinjali, jedan za drugim. Kad su stigli na vrh, sagnuli su se na zemlju i dio površine o∫istili od svakog bilja. Zatim su poravnali tlo. Na kraju je jedan od njih - dok su ostali monotono mrmljali nerazumljive rije∫i – nešto crtao u pijesku. Zatim su se digli i, bez ikakvog pokreta ili glasa, lica su okrenuli prema istoku. Kada su se pojavile prve sun∫ane zrake, jedan se od mu-škaraca okrenuo i svoj zategnuti luk okrenuo prema o∫iš≈enom dijelu tla. Nakon nekoliko minuta – dok su zrake svojom svjetloš≈u ve≈ obasjale malu gru-pu i crtež u pijesku – naglo su se svi pomakli. Žena je ispružila svoje ruke prema Suncu, kao da bi prigrlila tu zažarenu kuglu, i uzvikivala je glasne, nerazumlji-ve rije∫i. U istom trenutku je lovac odapeo svoju strijelu. Žena je uzvikivala još glasnije, još strastvenije, na što su muškarci sa svojim oružjima sko∫ili u grmlje. Žena je još malo vremena provela pokraj crteža, pa je polako, gotovo neodlu∫no slijedila lovce. Tada sam izišao iz svoga skrovišta i na brižljivo pripremljenom mjestu našao sam u pijesku nacrtanu antilopu duga∫ku dobrih pola metra. U vratu joj je bila odapeta strijela...“ (Iz memoara njema∫kog znanstvenika s po∫etka XX. stolje≈a)

GLED

IŠTA√ovjekova evolucija i prapovijest je nesigurna zbog brojnih okolnosti. Zato u stru∫noj literaturi, ∫asopisima i

televizijskim emisijama ∫esto susre≈emo opre∫na tuma∫enja i zaklju∫ke. Na temelju izvora sjetimo se najvažnijih pitanja za raspravu!

„Ako me pitate koga bih birao od ∫ovjekovih predaka, an∂ela ili majmuna, moj odgovor je ovo: ja sam na strani an∂ela.“ (Primjedba Darwinovog suvremenika, engleskog premijera Disraelija)

Na ∫ijoj je strani bio u sporu premijer? Na kakvo shva≈anje ukazuje njegova primjedba? Koliko je moglo biti prošireno ovo shva≈anje u to doba? Prou∫imo

koja su nova i zaprepaš≈uju≈a znanstvena otkri≈a naše današnjice, koja izazivaju oštre sporove! [ U ]

Darwin i majmun (onodobna karikatura).Charles Darwin (1809.-1882.), engleski prirodoslovac, sredinom XIX. stoljeća proputovao je svijet. Pod utjecajem svojih iskustava stvorio je svoju teoriju. Bit je njegove teorije da vrste živih bića nisu stalne nego se prilagođavaju okolišu i zato se stalno mijenjaju (evolucija). Slabi i oni koji se ne mogu prilagoditi izumiru, dok se ostali razvijaju dalje.

Koliko je moglo pomo≈i Darwinu putovanje po svijetu u stvaranju njegove teorije?

Koristimo - kako je to radio i Darwin – teoriju evolucije u procesu ∫ovjekova nastanka! Koje je shva≈anje vladalo o porijeklu vrsta živih bi≈a i ∫ovjeka prije Darwina? U kojim podru∫jima su Darwinove misli vrije∂ale vladaju≈e nazore? Koje pitanje postavlja karikatura koja prikazuje Darwina s majmunom? Kako razmišlja o tom pitanju autor karikature? Kojim se sredstvima služi kako bi postigao svoj cilj? [ Z ]

Oruđa od oblutaka. Prelomili su riječni oblutak i koristili se njegovom oštricom. O gornja dva nalaza, koji su pro-nađeni u Africi, prije su mislili da su radovi ljudske ruke, a danas smatraju da su ih stvorile prirodne sile.

Usporedite nalaze! Koji su detalji doveli znanstvenike u zabludu, a

koji su promijenili njihovo mišljenje? Zašto je težak rad praarheologa? Na-brojite takve radove koji se mogu izve-sti tim oru∂ima od oblutaka! [ Z ]

Ispri∫ajmo usmeno ono što smo pro∫itali! Povedimo

raspravu o tome kakvu je ulogu u lovu imao zanimljiv obred! Tražimo što više zadataka u oba-vljanju obreda! Tražimo sli∫ne metode u naše, moderno doba! Ustanovimo koja znanost skuplja opise sli∫ne ovom izvoru! [ U ]

12

13

15

14

12 / Prapovijest i stari Istok

RAZVOJ ORUÎA Dugo razdoblje od ∫ovjekove evo-lucije do kultura koje su poznavale pismo – zbog kamena kao osnovnog materijala sa∫uvanih oru∂a – nazivamo kameno doba. U staro kameno doba (pa-leolit) kamena oru∂a su ljudi izra∂ivali udaranjem, lomljenjem, tj. metodom okresivanja (negla∫ano ka-meno doba ili razdoblje okresivanog kamena). U mla-∂e kameno doba (neolit) su alate izra∂ivali ve≈ gla-∫anjem (gla∫ano kameno doba). Metodom klesanja kamena moglo se neprecizno izra∂ivati samo grube površine. Nova metoda, gla∫anje je omogu≈ilo pre-cizniju izradbu. Oru∂a i oružja (šiljci kopalja, sjekire) napravljena na ovaj na∫in bila su daleko kvalitetnija od prijašnjih.

Promjene su krenule sa Bliskog istoka koji je imao povoljne prirodne uvjete. Na ve≈em dijelu Zemaljske kugle su se i dalje – na nekim mjestima sve do po∫e-tka XX. stolje≈a – sa∫uvale primitivne metode.

RATARSTVO I STO√ARSTVO Po∫etkom mla∂eg kamenog doba – i zbog razvoja oru∂a i zbog dru-gih okolnosti – došlo je do promjene koja je bila od golemog zna∫aja. Prije se ∫ovjek služio „samo“ hra-nom koju je nalazio u prirodi, tj. lovio je životinje i skupljao sjemenje i plodove. Me∂utim, od mla∂eg kamenog doba nastojao je i sam proizvoditi ono što je pojeo: uzgajao je životinje i biljke. Uzgoj životinja i biljaka prvi put se pojavio na Bliskom istoku (7. tisu-≈lje≈e prije Krista), jer su uvjeti ovdje bili najpovoljniji (npr. divlje žitarice i životinje koje su se mogle udo-ma≈iti). U sljede≈im tisu≈lje≈ima odavde se postepe-no raširilo, zajedno s neolitskom kulturom. (Me∂utim, ima krajeva – npr. Kina, Amerika – u kojima se nešto kasnije, na bazi drugih biljaka i životinja, samostalno razvila proizvodnja).

Ratarstvo se vjerojatno razvilo iz skupljanja sjeme-na i plodova. Ljudi su shvatili da pobacane sjemenke urode plodom. U po∫etku su samo pobirali ljetinu, pa su kasnije došli do spoznaje da pripremanjem tla mogu dobiti ve≈i urod. Stvorili su alate potrebne za poljodjelstvo, kao prvo štap za kopanje (zemljoradnja štapom za kopanje). Od ovoga je na kraju mla∂eg ka-menog doba nastao nov alat koji je bio od velike va-žnosti, a to je drveni plug (zemljoradnja plugom).

Preduvjet sto∫arstva bilo je pripitomljivanje. Mno-gi smatraju da je pas bio prva životinja koja se pridru-žila ∫ovjeku. Po∫etkom mla∂eg kamenog doba prve doma≈e životinje u pravom smislu bile su koza i ovca (služile su kao hrana i vu∫na snaga). Njih su slijedili

govedo i svinja. Konja i devu su pripitomili mnogo kasnije. Konjani∫ki narodi su se pojavili tek u želje-zno doba. U po∫etku su doma≈e životinje držali zbog mesa. Kasnije su se po∫eli služiti njihovim mlijekom, kožom i krznom. Kao vu∫nu snagu po∫eli su ih kori-stiti tek na kraju mla∂eg kamenog doba.

POJAVLJIVANJE ZANATA √ovjek je ve≈ u staro ka-meno doba otkrio tajnu proizvodnje glinenih posuda. Proizvodnjom hrane pojavio se višak, pa se tako po-javila i potreba za ∫uvanjem zaliha, te je izrada po-suda za ∫uvanje zaliha žitarica i pi≈a postala poseban zanat. Pojavilo se lon∫arstvo. Otkrivanje lon∫arskog kola bio je golemi izum. Uz pomo≈ nožnog lon∫ar-skog kola mogli su izra∂ivati glinene posude pravil-nog oblika, a uporabom nogu rad je postao puno brži, mogli su napraviti više posuda. Na po∫etku su posude sušili na suncu, a kasnije su ih ispekli na vatri, zbog ∫ega je njihova kvaliteta postala mnogo bolja.

Pojavljivanje tekstila je tako∂er ste∫evina mla∂eg kamenog doba. Materijal vlakna je ve≈ tada bila ku-djelja i ov∫je krzno, vuna. Velik je korak naprijed bilo otkri≈e tkala∫kog stana jer su ovako od vlakna mogli napraviti tkaninu. Na uspravnim tkala∫kim stanovima uzdužne su niti pri∫vrstili na tkala∫ki okvir a popre∫ne su niti uvukli izme∂u njih vodoravno.

Višak hrane i potražnja za proizvodima raznih za-nata i materijalima koji su se nalazili isklju∫ivo na ne-kim odre∂enim podru∫jima (kamen, drvo, sol) stvorili su razmjenu i trgovinu. Novac još nije postojao, zato se odvijala neposredna razmjena dobara.

Vodenim putovima je ve≈ u to doba ∫amcem, a poslije brodom, bilo mogu≈e prevoziti veliku koli∫inu robe. U kopnenom prijevozu pojava kota∫a (u obliku valjka, pun kota∫ ili sa žbicama) a s time u vezi i otkri-≈e kola predstavljaju kvalitativnu promjenu. Me∂utim u kopnenom prijevozu i uz pomo≈ životinjske vu∫ne snage bilo je mogu≈e prevoziti samo malu koli∫inu robe. Stoga su glavni trgovinski putevi uvijek bili vo-deni putevi.

DEMOGRAFSKA EKSPLOZIJA U povijesti ∫ovje∫an-stva je dugo naj∫eš≈i razlog visokog mortaliteta bila glad. Organizam slabo hranjenih ljudi, a pogotovo male djece, nije bio otporan na bolesti. U mla∂e ka-meno doba s pove≈anjem koli∫ine hrane porasla je i šansa za opstanak. Tako se smanjio mortalitet, a na-talitet je i dalje ostao visok. Stoga su se razlika izme∂u dvije vrijednosti i porast pu∫anstva pove≈ali, došlo je

2. Revolucija mla∂eg kamenog doba

U 7. tisu≈lje≈u prije Krista na Bliskom istoku pojavilo se gla∫anje kamenih oru∂a, ratarstvo i sto∫arstvo.Promjene u mla∂e kameno doba rezultirale su pojavljivanjem zanata.Ratarstvo je zahtijevalo sjedila∫ki na∫in života, nastala su sela i gradovi. Procvatom proizvodnje hrane dogodila se prva demografska eksplozija.U središtu vjere bila je plodnost koja je najviše utjecala na život ∫ovjeka u mla∂e kameno doba.

Prapovijest i stari Istok / 13

do naglog porasta broja pu∫anstva (demografska ek-splozija).

Uslijed porasta pu∫anstva s teritorija plodnog polu-mjeseca krenule su zajednice na osvajanje novih teri-torija. Seoba je potaknula širenje neolitske kulture.

S pojavom poljodjelstva ∫ovjek je prešao na sjedi-la∫ki na∫in života jer njegove oranice i zalihe žitarica nisu ∫inile mogu≈om seobu. Pojavila su se stalna na-selja, sela.

Ku≈e neolitskih naselja bile su izgra∂ene od šiba, trske, eventualno ≈erpi∫a, zidovi su im ∫esto bili na-pola spušteni u zemlju, a krovovi natkriveni trskom ili slamom. U trgova∫kim središtima Bliskog istoka,

koji je bio najrazvijenije podru∫je, nastala su velika naselja, gradovi. VJERA Promjene koje su se dogodile u novo kameno doba preoblikovale su vjeru. Dok su prije pokušavali pove≈ati u∫inkovitost lova, sad su dozrijevanje uroda i priraštaj životinja postali glavno pitanje. U sredini vjere bila je plodnost, vremenski „preporod“ životi-nja i biljaka (kult plodnosti).

Promjene su se ogledale i u umjetni∫kim prikazi-ma. Umjesto lova∫kih prizora pojavile su se ženske figurice s naglašenim oznakama plodnosti, u oblikumalih kipi≈a i reljefa. Te umjetnine zbog rimske boži-ce ljubavi, Venere znanost naziva venerama.

ARHIV

RAZVOJ ORUĐA

RATARSTVO I STOČARSTVO

Jezgraško oruđe izrađeno od klesanog kamena i glačani kameni alati. Kamen su najčešće glačali mokrim pijeskom na glatko.

Usporedite oru∂a iz starog kamenog doba s onima iz

mla∂eg kamenog doba! Koje su osnovne razlike? Koje su predno-sti izrade oru∂a gla∫anjem? ∫emu su služili alati na slici? [ Z ]

Objasnite kako su koristili plug! Zašto je mnogo djelo-tvorniji od motike? Na temelju slike objasnite kako se

izra∂ivao srp i kako su ga koristili! [ Z ]

Počeci uzgajanja biljaka

Koje su biljke bile najvažnije u životu prvih ratarskih zajednica? Koje je nove potrebe stvorilo ratarstvo? Navedite radove i alate koji su prikazani na slici! [ U ]

Rekonstrukcija drvenog pluga u manjkavom stanju i primitivan srp sa šiljkom od kreme-na.

1

2

3

14 / Prapovijest i stari Istok

Središte neolita: Bliski istok, područje plodnog polumjeseca

Uz pomo≈ nacrta i zemljo-pisnog atlasa obrazložite

zašto je baš na Bliskom istoku nastalo ratarstvo i sto∫arstvo! Na-brojite koji su uvjeti odre∂ivali smjerove širenja neolitske kultu-re! [ U ]

POJAVLJIVANJE ZANATA

Model kola izrađen od gline s kraja neolitskog razdoblja (3. tisućljeće pr. Kr.). Prava kola su bila od drveta, ova su vjerojatno služila kao dječja igračka.

U ∫emu je zna∫aj pojavljivanja kola? Zahvaljuju≈i kojim tehni∫kim novostima su mogla nastati kola? S obzirom na

tehni∫ke mogu≈nosti koju je ulogu mogao igrati prijevoz po vo-denim putevima u ovo doba? Kod kojih proizvoda je mogao biti bitan prijevoz po vodenim putevima? [ U ]

Razvoj izrade posuda

Opišite dva na∫ina izrade posuda! Koji je efikasniji i zašto? Koji zahtijevaviše sredstava? Koji rezultira boljom kvalitetom? Kako nazivamo zanatlije

koji izra∂uju posude? Zašto je baš ovo jedan od najstarijih zanata? [ Z ]

4

5

6

Prapovijest i stari Istok / 15

DEMOGRAFSKA EKSPLOZIJA

VJERA

Prikaz demografske eksplozije grafikonom.Broj poroda sve do reguliranja rođenja bio je vrlo visok. Žene su tijekom svog života rađale 8-10 puta. Tako je na broj porasta pučanstva u prvom redu utjecao mortalitet.

Uslijed kojih okolnosti se smanjio mortalitet u mla∂e kameno doba? U kojoj životnoj dobi je mortalitet mogao biti najve≈i? Ustanovite

na temelju grafikona pojedine etape demografskog procesa! Ukratko ihopišite! Nazna∫ite na grafikonu vrijeme demografske eksplozije! Dovršitegrafikon! Ostaje li porast pu∫anstva konstantno tako visok? [ U ]

Jedan od najpoznatijih kipova sačuvanih iz neolita jest Venera iz Willendorfa (lijevo). Znanost - zbog rimske božice ljubavi – ove male kipove malih dimenzija s naglašenim znakovima plodnosti naziva venerama. Kipić koji je pored nje, potječe iz kasnog neolita, a pronađen je na otočju Egejskog mora.

Otkrijmo zašto su ljudi u mla∂e kameno doba radili takve kipove? Usporedimo Veneru iz Willendorfa sa špiljskim

slikama starijeg kamenog doba! Koje razlike u prikazu može-mo uo∫iti? (Zanemarimo razliku u tematici!) Što je razlog tome? Usporedimo Willendorfsku Veneru s drugim kipi≈em! Što kara-kterizira taj kipi≈? [ Z ]

PUČANSTVO ZEMLJE(PO DEEVEY-VOJ PROCJENI)

Vrijeme Broj pu∫anstvaoko 300 000 godina pr. Kr. oko 1 000 000oko 25 000 godina pr. Kr. oko 3 300 000oko 10 000 godina pr. Kr oko 5 300 000oko 6 000 godina pr. Kr. oko 86 500 000

Objasnite podatke iz tabele! Koju tendenciju ima broj pu-

∫anstva? √ime se mogu obrazložiti velike promjene? [ Z ]

Ustanovite koja je najvjero-jatnija od mogu≈ih promjena

navedenih u grafikonu! Služite setabelom! [ Z ]

Čarobnjak na špiljskoj slici iz Francuske i crtež koji je napravljen na temelju te slike

Na temelju odje≈e i pokreta ustanovite cilj magijskog obreda! [ U ]

8

7

9

10

11

16 / Prapovijest i stari Istok

Upoznavši ∫ovjekovu evoluciju i povijest neolita, vidjeli smo da su ljudi živjeli u zajednicama. Naš udžbenik prvi put spominje horde kod ∫ovjeka iz doline Neander. Poslije spominje da su se u neolitu ve≈ pojavili sela i gradovi. Naravno, ve≈ prije pra∫ovjeka mogle su postojati zajednice hominida. Isto kao mnoge životinje, tako i ∫ovjekoliki majmuni (npr. gorske gorile i ∫impanze) žive u ∫oporima. Kakva je mogla biti konstrukcija ljudskih zajednica u prapovijesti, društvo, i kako se to promijenilo pod utjecajem razvoja u mla∂e kameno doba? Koje ∫imbenike, aspekte bismo istaknuli za opis ljudskog suživota?

Prou∫avajmo nekoliko opisa o društvenim uvjetima tog doba! Provjerimo koje okolnosti isti∫u ti tekstovi za opis društva! [ Z ]

„Prvi ∫ovjek kojem je ogradivši komadi≈ zemlje palo na pamet da kaže: ovo je moje, a koji je našao dovoljno ograni∫ene ljude da mu to vjeruju bio je pravi utemeljitelj gra∂anskog društva. Od koliko grijeha, ratova, ubojstava i bijeda je mogao spasiti ∫ovje∫anstvo onaj tko bi tada izvukao kolce, zatrpao jarke i viknuo ostalima: Nemojte slušati ovu varalicu! Propast ≈ete ako zaboravite da su plodovi zemlje sva∫iji, a zemlja ni∫ija!“ (Rousseau, mislilac prosvjetiteljstva u XVIII. sto-lje≈u)

Kakvu sliku opisuje Rousseau o prapovijesnom društvu? √ime obrazlaže raspad ovoga društva? [ Z ]

„Zajednice su [u staro kameno doba] brojale 20-25 osoba. U najve≈em dijelu toga razdoblja je temelj opstanka ∫inilo skupljanje plodova što su radile žene, zato se govori o matrijarhalnom društvu. Lova∫ki i selidbeni na∫in života nije omogu≈avao gomilanje dobara, zato razlike me∂u ljudima (npr. imovina) nisu bile velike.“ (Tekst iz udžbenika, 1992.)

„Rodovska zajednica je imala dva oblika: matrijarhat i patrijarhat. Matrijarhat je stariji, u njemu se srodstvo vodilo po maj∫inoj liniji. Matrijarhat po∫iva na vode≈oj ekonomskoj i društvenoj ulozi žena. Koncem neolita se pojavio patri-jarhat u kojem se srodstvo vodilo po muškoj liniji, i predstavljao je pove≈anu važnost muškaraca. Ovdje se potomstvo više nije vodilo po ženskoj liniji.“ (Tekst iz udžbenika, 2002.)

Kako se me∂usobno odnose dva gornja odlomka iz udžbenika? Što je po našem mišljenju ∫inilo temelj društvenih slojeva prapovijesnog društva? Zašto danas

znanost sumnja da je uop≈e postojalo društveno ure∂enje koje je opisano u tekstovi-ma? Potražimo koja su GLEDIŠTA još mogla ∫initi temelj društvenih razlika! [ U ]

GLED

IŠTA

Čimpanze

Koje su prednosti života u zajednici, a koji su nedostaci za životinje? Koje su razlike mogu≈e me∂u raznim vrstama majmuna koje žive u zajednici? Koji je

temelj tih razlika? Imaju li majmuni imovinu? Usporedimo zajednice majmuna i ranih hominida, te razmisli o prapovjesnom društvu! [ U ]

12

14

16Čimbenici koji određuju društvenu poziciju pojedinca

Potražimo važne ∫imbeni-ke, koji su izostali iz crte-

ža! Povedimo raspravu koliko je opravdano karakterizirati društvo toga doba isti∫u≈i jedan ∫imbe-nik! [ U ]

pojedinac

živo

tna

dob

spol

fizič

kasn

aga

men

taln

e sp

osob

nost

i

zdra

vlje

mjesto u društvu

aktivnost

13

15

Prapovijest i stari Istok / 17

POJAVLJIVANJE METALA Pojavom proizvodnje za-po∫eo je sve brži razvitak. Usavršavali su oru∂a i postupno su po∫eli upotrebljavati metale (kovine). Izrada metala se prvi put pojavila na Bliskom istoku i, sli∫no neolitskoj kulturi, odande se raširila.

Prvo su koristili bakar za izradu alata (bakreno doba, 4. tisu≈lje≈e pr. Krista), jer se bakar javlja i u pri-rodnom obliku, a zbog meko≈e lako se mogao obra-∂ivati. Ali baš je ovo svojstvo ograni∫avalo njegovu uporabu. S razvojem obra∂ivanja metala, taljenjem je nastala bronca, legura bakra i kositra (bron∫ano doba, 3. tisu≈lje≈e pr. Krista).

Od bronce su se mogli izra∂ivati trajniji alati i oru-žja, ali je bila skupa, jer su poznavali malo nalazišta bakra i kositra. Zato je predstavljalo ogromno dosti-gnu≈e širenje uporabe željeza od sredine 2. tisu≈lje≈a pr. Krista. Željezo se nalazilo na mnogim mjestima i u velikoj koli∫ini, stoga je bilo jeftinije i moglo ga se koristiti u širem krugu.

ZEMLJA MEZOPOTAMIJE Podru∫je izme∂u rijeka Eufrata i Tigrisa je Mezopotamija. Velik dio joj je pu-stinja ili polupustinja, na koju u uskom pojasu rijeke nanose plodan mulj, a na jugu je mo∫varna ravnica. Sa isto∫ne i sjeverne strane je okružena brdima. Ri-jeke su omogu≈ile ratarstvo i na podru∫jima gdje je bilo malo oborina. Prvi put u povijesti ovdašnje je pu-∫anstvo po∫elo ∫initi zemlju plodnom irigacijom tj. natapanjem, putem gra∂enja kanala i nasipa.

Na natopljenim zemljištima su uzgajali žitarice, vo≈e i povr≈e, te goveda i ovce. Priroda im je još pružala trsku na mo∫varnim podru∫jima i glinu na ravnici. Ostale sirovine, drvo, kamen i metali, su ne-dostajale. Iste su trebali pribaviti iz okolnog gorja, a ponekad ∫ak iz još daljih krajeva, putem razmjene, što je potaknulo proizvodnju.

SUMERSKI GRADOVI-DRŽAVE Sumerani su se doseli-li u južne krajeve Mezopotamije sredinom 4. tisu≈lje≈a pr. Krista. U ovom podru∫ju je zbog potrebe za irigaci-jom zapo∫eo brzi razvoj. Obrana zajednice, izgradnja sustava za navodnjavanje i upravljanje gospodarstvom bili su uspješni samo u organiziranim okvirima. U 3. tisu≈lje≈u pr. Kr. nastali su gradovi-države (Ur, Uruk).

S obzirom na važnu ulogu religije u organizaciji zajednice, na ∫elu gradova stajali su vladari-sve≈enici (ensi). Pored uskog vode≈eg sloja ratnika i sve≈enika veliku ve≈inu društva ∫inili su obi∫ni slobodni ljudi ni-

žeg reda koji su se bavili proizvodnjom i živjeli u op≈oj podre∂enosti. Ropstvo je bilo u po∫etnoj fazi, robovi su obavljali samo pomo≈ne poslove (ku≈no ropstvo).

Jaka centralizacija vlasti postupno je dovela do de-spotizma: osoba (ili uski zbor) koja je bila na ∫elu dr-žave imala je skoro neograni∫enu vlast, on je donosio zakone a mogao ih je bilo kad promijeniti, o njemu je ovisilo i poštivanje zakona.

Despotska država je u potpunosti kontrolirala go-spodarstvo. Centar je bio hram, iz njega su upravljali skladištenjem, podjelom i trgovinom dobara. Zbog centralne podjele je tržište jedva imalo ulogu. Organi-ziranje su obavljali državni ∫inovnici, a proizvodnju obi∫ni slobodni ljudi nižeg reda. Ovaj model naziva-mo hramskim gospodarstvom.

Na povijest Mezopotamije je uveliko utjecalo to što su u tom kraju vremenske prilike postupno posta-jale sve suše, zemlja se pretvarala u pustinju. Okolni pastirski narodi (nomadi) primorani su bili nastaniti se u blizini dviju rijeka. Obranu od njihovih napada ote-žavalo je da su sumerski gradovi i me∂usobno ∫esto ratovali za plodne zemlje.

ZEMLJA UZASTOPNIH NARODA Kontinuirano na-tapanje s vremenom je upropastilo zemlju Sumera-na. Vapno, koje je sadržavala voda za navodnjavanje, se zbog jakog isparivanja nagomilalo u tlu (slatinasto tlo), te su njive i oranice postale neplodne. Težište go-spodarstva polako se pomjeralo prema sjeveru, pre-ma plodnim zemljama koje su se još mogle obra∂ivati navodnjavanjem, a na kojima su živjeli novopridošli narodi.

U drugoj polovici 3. tisu≈lje≈a pr. Kr. Aka∂ani, na-rod nastanjen sjeverno od Sumera, utemeljili su grad Agade (Akad). Njihov kralj (Šarukin) ujedinio je ve≈i dio Mezopotamije. Me∂utim, napadi drugih nomad-skih naroda, koji su bježali pred sušom, uništili su nje-govu državu.

KULTURA MEZOPOTAMIJE Osvajanje sumerskih gradova nije zna∫ilo propast njihove kulture. Aka∂-ani, pa i drugi narodi koji su ih slijedili, preuzeli su osnovne karakteristike njihove civilizacije. Tako je su-merska kultura postala na temelju kulture Mezopota-mije, koju su kasnije pristigli narodi usavršavali.

Zbog državnih poslova (upravljanje, vo∂enje evi-dencije o urodu i porezima itd.) javila se potreba za pismom. Istaknuto je dostignu≈e Sumerana i kasnijih

3. Prve civilizacije: Mezopotamija

U južnom dijelu Mezopotamije prirodne prilike su omogu≈ile razvoj poljoprivrede temeljene na irigacijskom sustavu.Upravljanje gospodarstvom i radom, te obrana zajednice zahtijevali su nastanak nove organizacije, države. To je dovelo i do nastanka pisma.Na ∫elu sumerskih gradova-država bili su vrhovni sve≈enici, koji su uz pomo≈ sloja sve≈enstva i ∫inovništva upravljali radom slobodnih ljudi nižeg reda. Nedostatak jedinstva, napadi nomadskih naroda i pogoršavanje prirodnih okolnosti doveli su do sloma Sumera, ali njihovu kulturu (klinasto pismo, vjera, graditeljstvo) preuzeli su narodi koji su ih slijedili.

18 / Prapovijest i stari Istok

naroda Mezopotamije klinasto pismo koje se rabilo još i u doba Perzijanaca. Sumerani su ve≈ krajem 4. tisu≈-lje≈a poznavali vještinu pisma. U po∫etku su znakovi prikazivali konkretne stvari (predmete, živa bi≈a itd.) u pojednostavljenom obliku (slikovno pismo). Tijekom ra-zvoja zna∫enje znakova se sve više udaljavalo od crte-ža. Znakove jednosložnih rije∫i po∫eli su upotrebljavati u drugim pojmovima prema glasovnom obliku (npr. oko – oko-liš). Taj je tijek doveo do slogovnog pisma.

U Mezopotamiji su, zbog nedostatka drugih mate-rijala, pisali na glinu, a važnije tekstove su ∫ak i „ispe-kli“. To je omogu≈ilo da se u velikom broju sa∫uvaju pisani izvori iz Mezopotamije. (U tome su svoju ulogu odigrali i požari te paljevine neprijatelja).

Despotska država je trebala mnogo pismenih ljudi. Radi toga su ustrojavali škole koje su nazivali „ku≈a-ma plo∫e“ (edubba). Za vježbanje u∫enici su trebali prepisivati duga∫ke tekstove (npr. Ep o Gilgamešu), pa se tako na temelju sa∫uvanih odlomaka može re-konstruirati sumerska umjetnost pisanja.

VJERA Kako na drugim podru∫jima kulture, tako i u pogledu vjere, uloga Sumerana je važna. Njihova okrutna vjera, koja je brojala stotine bogova, živjela je i dalje. Svoje bogove su prikazivali nepredvidljivim i nemilosrdnim. Tipi∫na karakteristika mezopotamij-ske vjere je proricanje. Budu≈nost su pokušavali ot-kriti prou∫avanjem prirodnih pojava. Na taj se na∫in prikupilo mnogo znanja i iskustava, što je potaklo znanosti (astronomija, matematika).

Sumerani su se služili seksagezimalnim brojevnim sustavom, ∫iji su dokazi i dan danas sa∫uvani u po-djeli kruga na 360 stupnjeva ili jedinicama mjerenja vremena (sat, minuta, sekunda). Množili su, dijelili, koristili kalendar od 12 mjeseci, u kojem je svakih šest godina jedan dodatni mjesec izjedna∫io razliku izme∂u Mjese∫eve (lunarne) i Sun∫eve godine.

S religijom su bile povezane i najzna∫ajnije gra∂-evine tog kraja, hramovi u obliku tornjeva (zigurat), koji su bili izgra∂eni od opeka.

ARHIV

POJAVLJIVANJE METALA

Željezna, kamena i bakrena sjekira. Kamena sjekira pronađena u Francuskoj izrađena je oko 3000. pr. Kr., bakrena sjekira iz Grčke izrađena je sredinom 3. tisu-ćljeća pr. Kr., a vikinška željezna sjekira je iz X. stoljeća poslije Krista.

Uo∫ite sli∫nosti izme∂u tri alata od razli∫itih materijala! Otku-

da potje∫u? Zašto predstavlja razvoj zamjena materijala tih alata (kamen – bakar, bronca – željezo)? Koje su okolnosti mogle ubrzati, a koje usporiti prijelaz na nove materijale? [ U ]

Širenje metala

Objasnite zašto prou∫avamo širenje baš ova tri metala! Pratite na karti vremensko i prostorno širenje pojedinih metala! Uo∫ite sli∫nosti i navedite njihove razloge!

Usporedite tijek širenja metala i neolitske kulture! [ Z ]

1

2

Prapovijest i stari Istok / 19

ZEMLJA MEZOPOTAMIJE

Mezopotamija

Navedite koji su ∫imbeni-ci omogu≈ili poljoprivredu

irigacijom u Sumeru! Zašto je natapano tlo postalo slatinasto? Usporedite linije trgova∫kih puteva s prirodnim uvjetima! Navedite koji su proizvodi bili najvažniji! Objasnite na temelju karte koji su razlozi doveli do opadanja Sumera! Koji su proce-si natjerali narode koji su živjeli u blizini Mezopotamije da stalno iznova napadaju podru∫je me-∂urje∫ja? [ Z ]

Navedite sumerske metode pripreme zemljišta! Nabroji-

te iz teksta razne alate i metode! Informirajte se pa ih usporedite s alatima i metodama današnjice! Kome je ovaj tekst namijenjen? Izaberite neku drugu „ciljanu gru-pu“ i prepišite tekst prema tome! [ Z ]

Struktura hramskog gospodarstva

Koje je zadatke obavljalo hramsko gospodarstvo? Zašto je ja∫ao vlast države ovaj sustav? Pratite mogu≈e puteve vre≈e pšenice koju

je proizvodio slobodan ∫ovjek nižeg reda! [ Z ]

„Ja sam Šarukin, jaki kralj, kralj Akada. Enitum je moja majka, oca nisam poznavao.Bra≈a moga oca vole brda. Moj grad je Azupiranu, koji leži na obali Puratua. Za∫ela me je moja majka Enitum, rodila me u

potaji,Stavila me je u košaru od trske, smolom zatvorila

poklopac košare,Bacila me u rijeku, koja me nije preplavila,Rijeka me je ponijela, nosila me do Akkija,

vodocrpioca, Akki, vodocrpilac, me je posinio, othranio me,Akki, vodocrpilac, me je dakako u∫inio svojim

vrtlarom,dok sam bio vrtlar, Ištar [mezopotamijska boginja] uistinu se zaljubila u mene.“ (Legenda o Šarukinu)

Odakle potje∫e Šarukin? Koji dio teksta odgovara na to? Usporedimo ovu pripovjetku s biblijskom

pri∫om o Mojsiju, te s rimskim mitom o Romulu i Remu! [ U ]

SUMERSKI GRADOVI-DRŽAVE„Kad se uhvatiš obra∂ivanja svoje zemlje, otvorenih o∫iju pazi na jarke za navodnjavanje, kanale i nasipe:

kada pustiš vodu na zemlju, pazi da razina vode ne bude previsoka, a kada spustiš vodu, pazi da tlo ostane dovoljno smo∫eno. Neka ti ju izgaze volovi umotanih kopita, a kada su ve≈ korov istrijebili a grudastu površinu poravnali, poravnaj ju još i ti uskom motikom da bude savršena (...) Zatim motikom rastresi tragove kopita i poravnaj ih (...) Plug je održavatelj života! Zato zemlju obra∂uj plugom za razbijanje gruda, pa ju opet obra∂uj plugom koji plitko ore. Nakon što su zemlju podrljali, tri puta zaredom pograbljali, a grude drvenom kija∫om razbili na sitne mrve: Neka ti pomogne drška remena. Ne podnosi lijenost, za vrijeme rada stoji pokraj radnika, ne daj im stanku...“ (Sumerska glinena plo∫a)

3

5

6

4

20 / Prapovijest i stari Istok

KULTURA MEZOPOTAMIJE„Sin ku≈e plo∫e: do∂i ovamo k meni, da ti kažem ono što je i meni kazao moj u∫itelj! I ja sam nekad

bio niži brat, takav kao i ti, i pored mene su postavili višeg brata. Moj u∫itelj mi je odredio posao odraslog muškarca – tresao sam se kao trska, ali sam marljivo radio, nisam bio ravnodušan prema rije∫ima mog u∫itelja, nisam išao za svojom glavom, viši brat je bio zadovoljan mojim rezultatom; radovao se jer sam ga slušao, i tako sam zborio s njim da mi je to išlo u prilog. Što god mi je zadao, ja sam izvršio, sve sam pravilno radio, njegove naloge sam poslušno slijedio. Moju je ruku on vodio po glini, on me je u∫io kako da se ponašam; on mi je otvo-rio usta da progovore; davao mi je dobre savjete; on mi je otvorio o∫i za pravila koja vode savršenog ∫ovjeka. Tajna savršenosti je marljivost, gubljenje vremena je grijeh, ako u∫enik luta i vrijeme svojih zadataka uzaludno gubi, on ga ukori – jer kad bi hvalio njegovo znanje ∫udili bi se drugi.“ (Sumerska glinena plo∫a)

Naslovite današnjim rije∫ima ku≈u plo∫e! Kakve su metode primjenjivali radi po-stizanja boljih rezultata? Usporedite sumerske prohtjeve s današnjim principima

i metodama prosvjete! [ S ]

Ruševine hrama (zigurata) u Uru.

Koje je funkcije imao zigurat? Na temelju slika i karte

ustanovite od kojeg materijala i kako su gradili zigurate! [ S ]

Glinena ploča s tekstom klinastog pisma. Gli-nene ploče su bile male, a znakove su upisivali u mekanu glinu trokutnim štapićem. Ploče su osušili na suncu, a važnije tekstove su ispekli.

Odredite u kojem smjeru su pisali klinasto pismo (s

desna na lijevo ili s lijeva na de-sno)! Zašto su glinene plo∫e bile male? Koju povezanost možete otkriti izme∂u broja sa∫uvanih nalaza i njihova materijala? [ Z ]

Kako se radilo klinasto pi-smo? [ Z ]

„No di≈i tada potop bilo je bogovima drago (...)Vatrenooki bog Ea vije≈ao je sa svojim sinom, održavši vije≈e,odlu∫ili su. Ea je viknuo u kolibu od trske:»Šuripakov muškar∫e, ti pobožni! Mudri sine Ubar-tutua! Sruši ki≈enu ku≈u, u kojoj si doživio toliko radosti i briga, sruši ku≈u cijelu, izgradi umjesto nje snažan brod;Gradi brod i prezri odsad - jer ≈eš ionako napustiti – prezri mo≈ posjeda, što te veže uz tvoja dobra,prezri ku≈u, vrt, zemlju, ovo prolazno bogatstvoi traži život umjesto njega – život ≈eš spasiti tim brodom!Skupi po jedan par živih bi≈a, da ne bi oni ostali bez sjemena!«√im je izašlo svjetlo jutra, po∫eo sam djelovati po Ejinoj naredbi.Radnicima na skelama nisam žalio ni hrane ni pi≈a:svoju že∂ gasili su sokom od grož∂a, pivom i moštom,da bi otjerali glad okretali su cijelu ovcu na ražnju,

VJERA

Povorka sumerskih ratnika sredinom 3. tisućljeća pr. Kr.

Opišite opremu sumerske vojske! Opišite karakteristike sumerskog prikazivanja ljudi! [ Z ]

7

8

9

10

11