Poucavanje ucenika s autizmom

7/26/2019 Poucavanje ucenika s autizmom

1/149

1POUAVANJE UENIKA S AUTIZMOM KOLSKI PRIRUNIK


2/149

2 POUAVANJE UENIKA S AUTIZMOM KOLSKI PRIRUNIK


3/149


POUAVANJE UENIKA S AUTIZMOMkolski prirunik


4/149


POUAVANJE UENIKA S AUTIZMOMkolski prirunik

TEACHING STUDENTS WITH AUTISM A

RESOURCE GUIDE FOR SCHOOLS

Prirunik je preveden i objavljen uz doputenje Ministarstva obrazovanja Britanske Kolumbije KanadaSva prava pridrana

Translated and published with the permission of the Ministry of Education of British Columbia, CanadaAll rights reserved

Agencija za odgoj i obrazovanje zahvaljuje se:

Ministarstvu obrazovanja Britanske Kolumbije Kanada, na ustupanju prava za prijevod i tisak prirunika

Veleposlanstvu Kanade u Republici Hrvatskoj i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i portanafinancijskoj potpori za prijevod i tisak prirunika

Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ottawi,Kanada na tehnikoj pomoi u osiguranju prava na prijevod i

tisak prirunika

Education and Teacher Training Agency would like to thank:

The Ministry of Education of British Columbia, Canada for granting the rights of translation and printing ofthe manual

The Canadian Embassy in Croatia and the Ministry of Science, Education and Sport of the Republic ofCroatiafor financial support for translation and printing of the manual

The Embassy of the Republic of Croatia in Ottawa, Canada for technical support in the preparation of themanual

Prirunik POUAVANJE UENIKA S AUTIZMOM KOLSKI PRIRUNIKu originalnoj i prevedenoj verzijidostupan je na: www.azoo.hri http://www.bced.gov.bc.ca/specialed/docs/autism.pdf

The original and the translation of the TEACHING STUDENTS WITH AUTISM A RESOURCE GUIDE FOR

SCHOOLSis available on: www.azoo.hrand http://www.bced.gov.bc.ca/specialed/docs/autism.pdf


5/149



6/149



7/149


SADRAJ

Uvodna razmatranja 9

Prvo poglavlje to je autizam? 11

Drugo poglavlje Karakteristike povezane s autizmom 17

Tree poglavlje Planiranje pomoi za uenike s autizmom 29

etvrto poglavlje Pouavanje uenika s autizmom 35

Peto poglavlje Postupanje s problematinim ponaanjem 67

esto poglavlje Pouavanje uenika s Aspergerovim sindromom 83

Sedmo poglavlje Planiranje prijelaza 89

Osmo poglavlje Saimanje: Izrada individualnog odgojno-obrazovnog plana (IOOP-a) 97

Deveto poglavlje Prikaz sluajeva 98

DODATAK 125

IZVORI 135

PREPORUKE I DODATNI IZVORI 141


8/149



9/149


UVODNA RAZMATRANJA

Vlada Britanske Kolumbije 1999. godine razvila je podruni Autism Action Plan

(Plan djelovanja u pogledu autizma, op. prev.). Ministry of Education (Ministarstvoobrazovanja, op. prev.) kao dio tog plana preuzelo je obvezu da podrunimkolama osigura prirunik o uenicima s autizmom. Objavljivanjem prirunikaTeaching Students With Autism: A Resuorce Guide for Schools (Pouavanje uenika

s autizmom: kolski prirunik, op. prev.), Ministarstvo je ispunilo svoju obvezu.Prirunik se temelji na radu Saskatchewan Education - Teaching Students WithAutism:A Guide for Educators(Pouavanje uenika s autizmom: vodi za uitelje,op. prev.) i na doprinosima uitelja, savjetnika i roditelja B.C. (Britanske Kolumbije,op. prev.).Uitelji i ostalo odgojno-obrazovno osoblje u naim kolama suoava se sizazovom planiranja i provoenja djelotvornih obrazovnih programa za sveuenike, to ukljuuje i uenike s autizmom. Namjena je ovog prirunikada se u tom procesu uiteljima prui podrka. Postoji mnotvo suvremenihistraivanja i izvrsnih materijala namijenjenih uiteljima i ostalim slubamakoje djeci i mladima s autizmom te lanovima njihovih obitelji nude pomo.Budui da postoji obilje dostupnog materijala, ovim saetim prirunikom nijemogue obuhvatiti sve ideje koje se tiu pouavanja uenika s autizmom;no usprkos tome, ovim se prirunikom pokuavaju prikazati kljune ideje imetode pouavanja. Uitelji koji o autizmu ele saznati vie mogu koristitipreporuke navedene u tekstu, dok u poglavlju koje sadri izvore, mogu pronaisveobuhvatne informacije o istraivanju autizma i tehnikama pouavanja.

Pouavanje uenika s autizmom: kolski priruniksadri sljedea poglavlja:

to je autizam? narav poremeaja i nain dijagnosticiranja

Karakteristike povezane s autizmom posljedice autizma i njegoveope odgojno-obrazovne implikacije

Planiranje pomoi za uenike s autizmom uloga pojedinih osobaukljuenih u planiranje i prijedlozi za sastavne dijelove individualnihodgojno-obrazovnih planova (IOOP-a)

Pouavanje uenika s autizmom iscrpniji prijedlozi u svezi sobrazovnim pristupima i strategijama voenja razreda, razvijanjemkomunikacije i socijalnih vjetina

Postupanje s problematinim ponaanjem - prijedlozi za izradu planaponaanja i strategije poticanja promjene ponaanja

Pouavanje uenika s Aspergerovim sindromom obrazovneimplikacije i prijedlozi koji se tiu strategija pouavanja


10/149


Planiranje prijelaza prijedlozi u svezi s planiranjem prijelaza: u sistem

kolovanja; iz razreda u razred, u programe ili kole; izmeu aktivnosti;te u ivot odrasle osobe

Saetak model izrade plana za uenika s autizmom

Prikaz sluajeva primjeri trojice uenika s autizmom i njihovi IOOP-i(Individualni odgojno-obrazovni programi, op. prev.)

Posljednje poglavlje prirunika sadri popis korisnih izvora, ukljuujuisavjetodavne slube i slube podrke, organizacije, internetske stranice, tiskanematerijale i videosnimke. Osim toga, za one koji su zainteresirani za dodatneinformacije u svezi s autizmom, navedeni su dodatni izvori i preporuke koje sukoritene pri nastajanju ovog prirunika.

U VODNA RA ZM A T RA NJA


11/149


Autizam je cjeloivotna razvojna nesposobnost koja ometa osobe u razumijevanju

onoga to vide, uju ili uope osjeaju. To dovodi do ozbiljnih problema udrutvenim odnosima, komunikaciji i ponaanju.The Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders(Dijagnostiko-statistikiprirunik mentalnih oboljenja, op. prev.) DSM-IV American Psychiatric Association,1994. (Amerikog psihijatrijskog drutva, op. prev.) definira autizam kao razvojno-pervazivni poremeaj koji karakteriziraju:

oteenja u komunikaciji i socijalnoj interakciji

ogranieni, repetitivni i stereotipni modeli ponaanja, interesa iaktivnosti.

Radi se o sloenom neurolokom poremeaju koji utjee na funkcioniranje mozga.Simptomi autizma mogu biti prisutni u razliitim kombinacijama i popraeniostalim nesposobnostima. Neke osobe s autizmom imaju normalne razineinteligencije, dok veina njih ima odreen stupanj intelektualne nesposobnostikoji se protee od blagog do izrazitog zaostajanja. Taj stupanj zaostajanja esto seoznaava kao visokofunkcionirajui autizam do niskofunkcionirajueg autizma.

S obzirom na ekspresivni i receptivni govor, mogu je niz potekoa. Procjenjujese da do 50% osoba s autizmom nije u stanju razviti funkcionalan govor. Kodonih osoba s autizmom koje to mogu, govor moe biti neuobiajen s obzirom nakvalitetu govora, a moe imati i ograniene komunikativne funkcije.

Sve osobe s autizmom imaju potekoa u socijalnim interakcijama i ponaanju,pri emu stupanj i vrsta tekoe mogu varirati. Neki pojedinci mogu biti izrazitopovueni, dok drugi mogu biti pretjerano aktivni, pa ljudima pristupaju naneobine naine. Njihovi su problemi nepanja i otpornost prema promjeni. Nasenzorne podraaje esto reagiraju na atipian nain, pa mogu oitovati neobinaponaanja poput udaranja rukom, vrtnje ili ljuljanja. Osim toga, oni mogu iskazivatineuobiajene naine koritenja predmeta i neobinu sklonost prema predmetima.

Iako osobe s autizmom imaju neke odreene zajednike osobine, ne postoje dva

ista pojedinca. Povrh toga, njihovo sazrijevanje moe dovesti do promjene oblikai stupnja tekoa. Njihove zajednike karakteristike pomau nam u razumijevanjuopih potreba koje prate autizam, no izuzetno je vano da se te spoznajekombiniraju s poznavanjem specifinih interesa, sposobnosti i osobnosti svakogpojedinog uenika.

TO JE AUTIZAM? Prvo poglavlje

Bristol, M. M., i dr.,State of the sciencein autism: Reportto the NationalInstitutes of Health,Journal of Autismand DevelopmentalDisorders, 26, 1996.

Minshew, N. J., et.al.: Neurologicalaspects of autismu: Handbook ofAutism and PervasiveDevelopmentalDisorders (2nd ed.).1997.


12/149


T O JE A U T I ZA M ?Prvo poglavlje

Uestalost autizmaOpenito je prihvaeno da je prevladavajua stopa autizma izmeu etvero ipetero djece na svakih 10.000 poroda. Ipak, neke nove procjene navode stopuod oko 10 djece s autizmom na 10.000 poroda ili kada se radi o irem spektrutekoa , o 0.1% djece ili vie. Postoji vea prisutnost autizma kod osoba mukogspola. Stopa varira i ovisi o definiciji autizma, no istraivanja pokazuju da je udiomukih odnosno enskih osoba izmeu 3:1 i 4:1.

Uzroci autizma

Uzrok ili kombinacija uzroka autizma nisu u potpunosti poznati. Postoji svevie dokaza da je autizam genetiko stanje te da vjerojatno ukljuuje nekolikorazliitih gena. Proizlazi da je nain genetike transmisije izrazito sloen, pa su seznanstvenici u svojem radu usredotoili na pronalaenje onih gena koji dovodedo autizma i na pronalaenje naina djelovanja tih gena. Do sada se pojavilanajmanje jedna znatna podskupina osoba s autizmom . Naime, postoji genetikapodlonost koja meusobno razlikuje obitelji (to jest u razliitim obiteljima zapojavu autizma vjerojatno su odgovorni razliiti geni).

Takoer je dokazano da kod djece s autizmom , ee nego kod djece kojanemaju autizam, prevladavaju problemi u ranoj trudnoi majke, pri porodu ili aknakon poroda. Zajedno s genetikom osjetljivou djeteta, znatan utjecaj moguimati dogaaji tijekom ranog djetinjstva i imbenici okoline.Nedavno su razliite vrste istraivanja, ukljuujui zorno prikazane studije,elektro-encefalografska prouavanja, prouavanja grae tkiva pri autopsiji teneurokemijske studije, pruile dodatne dokaze koji se tiu bioloke osnoveautizma. ini se da mozgovi pojedinaca s autizmom imaju odreene strukturalnei funkcionalne razlike od mozgova drugih ljudi. Pronaene su anomalije u trupumozga i kranijalnim ivcima. Vjerojatno e jednoga dana budua istraivanjajasno utvrditi tone gene i ostale okolnosti koji svojim zajednikim djelovanjemdovode do autizma .

Bristol, M. M., et al.:State of the science inautism: Report to theNational Institutesof Health, Juornal ofAutism and Devel-opmental Disorders,26, 1996.

Bryson, S. E. et.al.:Epidemiology of au-tism: Overview andissues outstanding,u:Handbook of Autismand Pervasive Devel-opmental Disorders(2nd ed.), 1997.

Szatmari, P. et. al.,1998., Rodier, P.,Genetics of autism:Overview and newdirections, Journal ofAutism and Devel-opmental Disorders,23, 1998.

Rodier, P.: The earlyorigins of autism,Scientific American,January, 2000.


13/149


T O JE A U T I ZA M ? Prvo poglavlje

Dijagnosticiranje autizma

Dijagnozu autizma postavlja lijenik ili kliniki psiholog koji se specijalizirao zapodruje autizma. U idealnom sluaju procjenjivanje i dijagnosticiranje trebaobi obavljati multidisciplinarni tim sastavljen od pedijatra ili psihijatra, psihologa ipatologa za govor i jezik. Psiholog svoje procjene najee donosi prikupljanjeminformacija o razvojnoj razini i ponaanju, patolog govora i jezika procjenjuje govor,jezik i ponaanja koja se tiu komuniciranja. Budui da su mnoge karakteristikeautizma isto tako prisutne i kod drugih poremeaja, medicinska procjena usmjerenaje na utvrivanje ostalih moguih uzroka postojeih simptoma. Medicinska irazvojna anamneza uzima se pomou razgovora s roditeljima. Dobivene informacijepovezuju su se s drugim procjenama kako bi se dobila cjelokupna slika i utvrdili ostali

kontributivni faktori.Roditelji koji ele dobiti dodatne informacije u svezi s procjenom i dijagnozom, moguse obratiti zdravstvenim strunjacima svoje opine.Strunjaci dijagnosticiraju autizam na osnovi prisutnosti ili odsutnosti odreenihponaanja, karakteristinih simptoma i razvojnih zaostajanja. Kriteriji autizma openitosu navedeni u DSM-IV i International Classification Diseases(Meunarodnoj klasifikaciji bolesti, op. prev.), koju je objavila World HealthOrganization 1993. godine (Meunarodna zdravstena organizacija, op. prev.).DSM-IV, koji se uglavnom koristi u Sjevernoj Americi, razvrstava autizam kaoporemeaj u okviru ire skupine razvojno-pervazivnih poremeaja (RPP) (u originaluPDD (engl.) Pervasive Developmental Disorder - u daljnjem tekstu RPP, op. prev.).

RPP zajedniki je izraz za poremeaje koji obuhvaaju oteenja u okviru recipronihvjetina socijalne interakcije, komunikacijskih vjetina te prisutnosti stereotipnihponaanja, interesa i aktivnosti. Stanja koja su razvrstana kao RPP u DSM-IV jesu:

autizam

dezintegrativni poremeaj djetinjstva (DPD)

Rettov poremeaj

Aspergerov poremeaj

Nespecini razvojno-pervazivni poremeaj (NRPP)

U literaturi i od strane praktiara neki od tih dijagnostikih izraza koriste se kaozamjenski. Ponekad se izraz spektar autistinih poremeaja koristi kako za autizam,tako i za druga stanja obuhvaena RPP klasifikacijom. RPP se ponekad upotrebljavaza oznaavanje svih stanja u okviru RPP kategorije, dok se ponekad upotrebljava zanespecifini razvojno-pervazivni poremeaj. Ova terminoloka zbrka moe biti problemkada osobe razliitih struka zajedniki djeluju, nastojei pomoi uenicima.


14/149


Kriteriji DSM-IV za autizam navedeni su u tekstu koji slijedi.

Kriteriji za autistini poremeaj u DSM-IV (299.00)

A. Ukupno najmanje est stavki iz (1), (2) i (3), uz barem dvije iz (1), i jedne iz (2) i (3):

(1) Kvalitativne tekoe u socijalnoj interakciji koje se oituju barem u dvije stavkeod sljedeih:

a) izrazite tekoe u primjeni viestrukih neverbalnih ponaanja kao to supogled oi u oi, izraz lica, poloaj tijela i geste radi prilagoavanjasocijalnoj interakciji

b) nesposobnost razvijanja vrnjakih odnosa primjerenih razvojnoj razini

c) izrazito smanjeno izraavanje zadovoljstva zbog sree drugih ljudi.

(2) Kvalitativne tekoe u komunikaciji koje se oituju barem u dvije stavke odsljedeih:

a) zastoj u razvoju govornoga jezika ili potpuno izostajanje razvojagovornoga jezika (bez prateih pokuaja kompenzacije govora pomoualternativnih naina komuniciranja kao to su geste ili mimika)

b) izrazite tekoe u pogledu sposobnosti iniciranja ili odravanjakonverzacije s drugim osobama kod pojedinaca iji je govor primjerenorazvijen

c) stereotipna ili repetitivna upotreba govora ili idiosinkratini govor

d) nedostatak razliitog spontanog djelovanja kojim se uspostavljapovjerenje ili socijalnog djelovanja pomou imitacije sukladno stupnjurazvoja.

(3) Ogranieni repetitivni i stereotipni oblici ponaanja, interesa i aktivnosti koji seoituju barem u jednom od sljedeeg:

a) preokupiranost jednom vrstom ili vie vrsta stereotipnih i ogranienihinteresa koji su neobini kako po svom intenzitetu, tako i po svojemsreditu

b) oita kompulzivna odanost prema specifinoj, nefunkcionalnoj rutini iliritualima



15/149


c) stereotipnim i repetitivnim motorikim manirizmima (npr. okretanje ili

vrtenje ruke ili prsta, ili sloeni pokreti cijelim tijelom)

d) uporna zaokupljenost dijelovima predmeta.

B. Zaostajanje ili neobino funkcioniranje koje se pojavilo prije tree godineivota barem u jednom od sljedeih podruja:

1) socijalnoj interakciji

2) govoru koji se koristi u socijalnoj komunikaciji

3) simbolinom ili domiljatom ponaanju.

C. Bez poboljanja u smislu Rettovog poremeaja ili dezintegrativnog djejegporemeaja.

Ostali razvojno-pervazivni poremeaji

Svi poremeaji u okviru RPP klasifikacije imaju neke zajednike znaajke, pa seu radu s djecom s tim poremeajima mogu koristiti sline obrazovne strategije.Ipak, na nekim podrujima postoje razlike kao to su broj simptoma, dob u kojojje dolo do poremeaja i razvojni oblici poremeaja.U Britanskoj Kolumbiji uenike koji imaju razvojne poremeaje, a da pritome nemaju dijagnozu autizma, mogue je u pogledu njihova specijalnogobrazovanja prepoznati u kategoriji koja najbolje odraava njihovo medicinskostanje te vrsti i intenzitetu potrebnih obrazovnih intervencija. U nekimsluajevima odgovarajua kategorija moe biti uenici s intelektualnimtekoama. U ostalim sluajevima to mogu biti ozbiljni poremeaji ponaanja,umjereni poremeaji ponaanja ili psihike tekoe/kronina oteenja zdravlja.S obzirom na ozbiljne tekoe u uenju, neki uenici mogu udovoljavati kriterijuministarstva.

Aspergerov sindrom

Apergerov sindrom dijeli veinu znaajki autizma. Osobe s Aspergerovimsindromom imaju tekoe na podruju socijalne interakcije i stereotipnihoblika ponaanja. Zbog toga esto poglavlje ovog prirunika sadri specifineinformacije o karakteristikama uenika s Aspergerovim sindromom i prijedlogekoji se tiu strategija rada u razredu.Osnovne su razlike izmeu uenika s autizmom i onih s Aspergerovimsindromom u tome da djeca s Aspergerovim sindromom nemaju kliniki znatnazaostajanja u ranom jezinom razvoju niti znatna zaostajanja u kognitivnom

Prepisano uzodobrenje izDijagnostiko--statistikog prirunikamentalnih oboljenja,1994., etvrtoizdanje, str. 70-71, uizdanju Amerikogpsihijatrijskog drutva,Washington, DC

Vie informacija ovrstama specijalnogobrazovanja uBritanskoj Kolumbijipotraite u dokumentuMinistarstvaobrazovanja: SpecialEducation Services:A Manual of Policies,Procedures andGuidelines, 1995.

Slube specijalnogobrazovanja: priruniko politici, postupcima ismjernicama, op. prev.

T O JE A U T I ZA M ? Prvo poglavlje


16/149


razvoju. to se tie razvoja primjerenih vjetina samopomoi primjerenih

ivotnoj dobi, prilagodljivom ponaanju i iskazivanju interesa za okolinu tijekomdjetinjstva, ova djeca nemaju isti stupanj tekoa kao djeca s autizmom.

U DSM-IV koristi se izraz Aspergerov poremeaj. U ovom priruniku koristi seizraz Aspergerov sindrom, to je u skladu sa suvremenom literaturom na tompodruju. Vie informacija potraite u estom poglavlju: Pouavanje djece sAspergerovim sindromom.



17/149


Iako je svaka osoba s autizmom jedinstvena, ipak se u dijagnosticiranju autizma

neke karakteristike smatraju osobito vanima. Te su karakteristike podijeljene uetiri osnovne kategorije:

karakteristike komuniciranja

karakteristike socijalne interakcije

karakteristike neobinog ponaanja

karakteristike uenja.

Ostale karakteristike ponaanja i uenja uenika s autizmom mogu se

kategorizirati kao:

neobini oblici panje

neobine reakcije na senzorni podraaj

anksioznost.

U ovom poglavlju obraena je svaka od tih sedam kategorija, uz openit prikaznjihovih obrazovnih implikacija. Poglavlja koja slijede sadre iscrpnije prijedloge usvezi s pouavanjem uenika s autizmom.

Komunikacija

Usprkos tome to izmeu pojedinaca postoje znatne razlike u njihovojsposobnosti govora, kod svih osoba s autizmom prisutne su govorne tekoe itekoe u komunikaciji. Neki se pojedinci ne izraavaju rijeima, dok drugi moguimati bogat rjenik s nedostacima na podruju pragmatike (socijalna upotrebagovora). Osobe s autizmom mogu izgledati kao osobe koje su uhvaene u svomvlastitom svijetu u kojem je komunikacija sasvim nebitna. Pri tome se ne radi onamjernom ponaanju, ve o nesposobnosti komuniciranja.Postojee tekoe govora mogu obuhvatiti:

tekoe u neverbalnoj komunikaciji:

neprimjereni izrazi lica

neuobiajena upotreba gesta

izostanak uspostavljanja kontakta oima

neobini poloaji tijela pomanjkanje uzajamnog ili zajednikog fokusiranja panje

KARAKTERISTIKEPOVEZANE S AUTIZMOM Drugo poglavlje

Indiana ResourceCentre for Autism,Autism TrainingSourcebook, 1997.

Koegel, R. L., et

al.: Emerginginterventionsfor children withautism, u:TeachingChildren WithAutism: Strategiesfor Initiating PositiveInteractions andImproving LearningOpportunities , 1995.

Lindblad, T.: Languageand communication

programming andintervention for childrenwith autism and otherrelated pervasivedevelopmentaldisorders, 1996.


18/149


zaostajanje u vjetini ekspresivnoga govora ili pomanjkanje te vjetine

znatne razlike u usmenom govoru kod onih iji je govor razvijen:

neobian izriaj ili intonacija

bri ili sporiji tempo od normalnog

neobian ritam ili naglasak

monotona ili pjevna kvaliteta glasa

repetitivni i idiosinkratini oblici govora

eholalian govor, neposredno ili naknadno doslovno ponavljanje govora

drugih:

izgleda kao besmislen, no moe ukazivati na pokuaj uspostavljanjakomunikacije

ukazuje na sposobnost govorenja i oponaanja

moe posluiti za komunikativne ili kognitivne potrebe uenika

ogranieni rjenik:

prevladavaju imenice

esto ogranien rjenik u odnosu na zahtjeve ili nedostatan u smisluprilagodbe neke fizike okoline

ogranien u socijalnim funkcijama

sklonost ponavljanja teme, to jest neprekidno raspravljanje o jednojtemi, uz postojanje potekoa pri promjeni tema

tekoe koje se tiu sistematinosti razgovora:

problemi iniciranja komunikacije

tekoe u primjeni nepisanih pravila

nesposobnost odravanja konverzacije o odreenoj temi

neprimjereno upadanje u rije

neeksibilnost u odnosu na stil razgovora, stereotipan nain govorenja.

K A R A K T E R I S T I K E P O V E Z A N E S A U T I Z MO MDrugo poglavlje

Uenik se moesluiti eholalinimizraavanjem kako bi

ponovio ono to je uo,umjesto procesuiranjainformacije, ili mueholalino izraavanje

slui kao strategijasamokontrole.

B. Prizant & J. Duchan: The

functions of immediate echolalia

in autistic children,Journal of

Speech and Hearing Disorders,

46, 1981.

Quill, K. A.: Visuallycued instructionfor children withautism and pervasivedevelopmentaldisorders, Focus onAutistic Behaviour,110 (3), 1995.


19/149


Osobe s autizmom esto imaju tekoa u svezi s razumijevanjem usmenih

informacija, praenja dugakih usmenih uputa, te pamenja slijeda uputa.S obzirom na kontekst, razumijevanje govora moe biti specifino. Stupanjtekoa razliit je kod pojedinaca, ali ak i oni ija je inteligencija prosjena,obino oznaeni kao visoko funkcionirajui, mogu imati tekoa u razumijevanjuusmenih uputa.

Obrazovne implikacije

Djelotvorni programi za uenike s autizmom i ostalim razvojno-pervazivnimporemeajima obuhvaaju procjenu razumijevanja komunikacije i intervenciju.Navedeno u pravilu ukljuuje procjenu patologa govora i jezika i neformalnu

razrednu opservaciju i evaluaciju. Procjena slui kao osnova za utvrivanjeciljeva, zadataka i strategija pomou kojih se razvijaju receptivni govor i vjetineizraavanja, osobito one pragmatine. Obrazovanje mora naglaavati obraanjepanje, oponaanje, razumijevanje i upotrebu govora pri djelovanju i u socijalnojinterakciji. Ciljevi komunikacije trebali bi isticati funkcionalnu upotrebu govora ikomunikacije u razliitim okvirima djelovanja.

Vie informacija u svezi s poduavanjem vjetina komuniciranja vidi u etvrtompoglavlju pod nazivom Strategije razvijanja komuniciranja.

Socijalna interakcijaUenici s autizmom oituju kvalitativne razlike u socijalnoj interakciji te estoimaju tekoe pri uspostavljanju odnosa. Njihove socijalne interakcije mogu bitiograniene ili rigidne u odnosu na nain interakcije s drugim osobama. Prisutnetekoe u svezi sa socijalnim komuniciranjem ne bi trebalo smatrati nedostatkominteresa ili otporom prema interakciji s drugima; taj nedostatak djelotvornekomunikacije moe biti posljedica njihovih nesposobnosti obraivanja socijalnihinformacija od socijalne interakcije i upotrebe primjerenih vjetina komuniciranjaradi reakcije.

Razumijevanje socijalnih situacija u pravilu zahtijeva procesuiranje govora ineverbalnu komunikaciju, a to su kod osoba s autizmom esto deficitarnapodruja. Oni ne primjeuju vane socijalne znakove, pa mogu proputati vaneinformacije. Pri prilagoavanju socijalnoj interakciji osobe s autizmom gotovou pravilu koriste neprimjerena neverbalna ponaanja i geste, pa mogu imatitekoa u iitavanju neverbalnih ponaanja drugih osoba.

Osobe s autizmom imaju znatne tekoe u gotovo svakoj interakciji koja zahtijevapoznavanje drugih osoba i poznavanje onoga to te osobe misle ili znaju.

Drugo poglavljeK A R A K T E R I S T I K E P O V E Z A N E S A U T I Z MO M

Varijablu potekoau socijalniminterakcijamatrebalo bi odvojiti od

varijable emocija.Osobe s autizmom

ele emocionalnokontaktirati s drugimljudima, ali ih u tomeometa sloenostsocijalne interakcije .

Temple Grandin: Thinking in Pic-

tures and Other Reports From My

Life With Autism, 1945, str. 44.

Vie informacija opoduci socijalne ko-munikacije potraiteu: Quill, K. A.: TeachingChildren with Autism:Strategies to EnhanceCommunication andSocialization,1995.


20/149


Postavljene su teorije prema kojima osobe s autizmom imaju na tom podruju

socijalni kognitivni deficit. Baron-Cohen to opisuje kao teoriju uma.Osobe s autizmom nisu sposobne razumjeti gledita drugih, pa ak niti uvidjetida drugi ljudi mogu imati gledita koja su razliita od njihovih. Isto tako, moguimati tekoa u razumijevanju svojih vlastitih, a posebno u razumijevanju tuih vjerovanja, tenji, namjera, spoznaja i opaanja. Uenici s autizmom estoimaju problema s razumijevanjem veze izmeu mentalnih stanja i ponaanja. Naprimjer, djeca s autizmom mogu biti nesposobna uoiti tugu drugog djeteta, akni onda kada ono plae, budui da se oni sami ne osjeaju tuno.

Uitelji mogu bolje razumjeti miljenje i ponaanje svojih uenika s autizmomako nedvojbeno uvide da su ti uenici nesposobni shvatiti injenicu kako drugi

ljudi imaju svoja vlastita opaanja i stavove. Ove tekoe uenici s autizmomoituju na razliite vidljive naine. Neki mogu teiti igri s igrakama i predmetimana neobine i stereotipne naine. Neki se mogu upustiti u pretjerano ilineprimjereno smijanje ili cerekanje. U njihovoj igri esto nedostaje karakteristinadomiljatost drutvene igre. Neka se djeca s autizmom mogu igrati u bliziniostale djece, no ona i ne sudjeluju i ne ekaju na svoj red, dok se neka djeca sautizmom mogu u potpunosti povui iz socijalne situacije.

Kvaliteta i kvantiteta socijalne situacije javlja se na kontinuumu. Socijalna seinterakcija moe podijeliti na tri podvrste:

izdvojeni oni koji ne iskazuju nikakav vidljiv interes ili vanost premainterakciji s drugim osobama, izuzevi one osobe koje su im potrebneradi zadovoljavanja njihovih osnovnih potreba; mogu se uzrujati kadasu u neposrednoj blizini drugih osoba, pa mogu odbijati neeljeni fizikiili socijalni kontakt

pasivni oni koji ne iniciraju socijalna pristupanja, ali prihvaaju inici-jative drugih osoba

aktivni, no ekscentrini oni koji e pristupiti socijalnoj interakciji, ali eto uiniti na neobian, te esto neprimjeren nain .

Potrebno je istaknuti da se osobe s autizmom ne moraju obvezno podudarati snekim odreenim tipom koji se navodi na kontinuumu.


Razvijanje socijalnih vjetina izuzetno je vano kada se radi o uenicima sautizmom, pa stoga pri izradi planova postupanja s problematinim oblicimaponaanja razvijanje socijalnih vjetina predstavlja njihovu vanu sastavnu

Sigman, M. et al.:Cognition andemotion in childrenand adolescents withautism,u: Handbook of

Autism and PervasiveDevelopmentalDisorders(2nd ed.),1997.

Howlin, P. et al.:Teaching Children withautism to Mind Read: APractical Guide, 1999.

Wing, L. and Gould,J.: Severe impairmentsof social interactionand associatedabnormalities inchildren: Epidemiologyand classification,Journal of Autismand DevelopmentalDisorders, 9, 1979.



21/149


komponentu. Uenici s autizmom socijalne vjetine ne usvajaju na uobiajen

nain, tj. putem zapaanja i sudjelovanja. Openito je nuno da se odreenavjetina usvoji na temelju jasne upute i pruanja pomoi s obzirom na primjenuvjetina u socijalnim situacijama.

Dodatne informacije navedene su u etvrtom poglavlju ovog prirunika podnazivom Strategije treninga socijalnih vjetina.

Neobino ponaanje

Osobe s autizmom esto oituju neobina i karakteristina ponaanja kojaukljuuju:

ogranieno podruje interesa i zaokupljenost nekom specinomzanimljivou ili predmetom

neeksibilan slijed nefunkcionalne rutine

stereotipne i repetitivne motorike manirizme, poput udaranja rukom,kvrckanja prstom, ljuljanja, okretanja, hodanja na nonim prstima,lupanja po predmetima

zaokupljenost dijelovima predmeta

oduevljenja pokretom, kao to su okretanje vijka ili okretanje kotaa naigrakama

inzistiranje na postojanosti i otpor prema promjeni

neobine reakcije na senzorni podraaj.


Veina ekscentrinih i stereotipnih ponaanja povezanih s autizmom moe bitiuzrokovana ostalim imbenicima kao to su hipersenzitivnost ili hiposenzitivnostna senzorno podraavanje, tekoe u razumijevanju socijalnih situacija, tekoe

u svezi s promjenom rutine i anksioznosti. Obrazovni plan bi trebao obuhvatitistrategije irenja interesa uenika, razvijanje vjetina, razumijevanje reakcijauenika na senzorni podraaj te pripremu uenika za planirane promjene.

Pri planiranju obrazovanja uitelj treba uzeti u obzir problematino ponaanjei funkciju tog ponaanja za odreenog uenika na primjer, stjecanje panje ilipokuaj da se neto izbjegne. Moda nee biti mogue ukloniti sva repetitivnaponaanja. Djelotvorne strategije pouavanja koje pomau uenicima sautizmom esto su usredotoene na unoenje promjena u okruenje kako bi



22/149


se smanjilo neprimjereno ponaanje, i/ili kako bi se pomoglo ueniku u uenju

drugog, primjerenijeg ponaanja koje e posluiti istoj svrsi.Dodatne informacije navedene su u petom poglavlju pod naslovom Postupanje sproblematinim ponaanjem.

Uenje

Psiholoko-obrazovni profil osoba s autizmom razliit je od odgojno-obrazovnogprofila pojedinaca iji razvoj tee normalno. Istraivanja pokazuju da su moguinedostaci u veini kognitivnih funkcija, a da pri tome ipak nisu oteene svefunkcije. Povrh toga, mogua su oteenja u okvirima kompleksnih sposobnosti, a

da ipak jednostavnije sposobnosti u istom podruju ostanu intaktne. Suvremenimistraivanjima utvrena su sljedea kognitivna obiljeja povezana s autizmom:

nedostatno obraanje panje na relevantne upute i informacije ipraenje viestrukih uputa

tekoe u receptivnom i ekspresivnom govoru, naroito u odnosu naupotrebu govora koji se tie izraavanja apstraktnih pojmova

tekoe pri formiranju miljenja i apstraktnom zakljuivanju

tekoe u socijalnoj spoznaji, ukljuujui oteenja u sposobnostiusmjeravanja panje na druge osobe i na njihove emocije, te u razumije-vanju osjeaja drugih

nesposobnost planiranja, organiziranja i rjeavanja problema.

Neki uenici s autizmom imaju izraenije sposobnosti na podrujima mehanikememorije i vizualno-spacijalnih zadataka od sposobnosti na ostalim podrujima.Oni se zapravo mogu isticati u vizualno-spacijalnim zadacima kao to je slaganjepuzzli, te isto tako ispravno rjeavati spacijalno perceptivne zadatke i zadatke kojizahtijevaju sklapanje. Neki su sposobni prisjetiti se jednostavnih uputa, ali mogu

imati tekoa kada se prisjeaju sloenijih informacija.

U osobnim izvjeima pojedinaca s autizmom opisuju se vizualno-spacijalnevjetine kao njihova jaka strana. Temple Grandin navodi da neke osobe s autizmommogu lake uiti i zapamivati informacije koje su prikazane u vizualnom oblikute da mogu imati problema pri uenju o predmetima koje nije mogue slikovitozamiljati. Ona objanjava da takve osobe imaju vizualnu predodbu za sve to ujui itaju te da razmiljaju u slikama.

Minshew, N. J.:Autism as a SelectiveDisorder of ComplexInformation

Processing, 1998.

Kada sam bila dijete itinejder, mislila samda svi razmiljajuu slikama. Nisamni pomiljala da jemoj proces miljenja

drugaiji.Temple Grandin: Thinking in

Pictures and Other Reports From

my Life With Autism, 1995., str. 20.



23/149


Uenici s autizmom mogu imati potekoa u svezi s preradom usmenih i pisanih

informacija na primjer, u praenju uputa ili razumijevanju onoga to itaju. Ipakneki visokofunkcionirajui pojedinci mogu biti relativno sposobni prepoznatirijei, primijeniti fonetika znanja i prepoznati znaenja rijei.

Jake strane nekih uenika mogu biti u okvirima odreenih aspekata govora ijezika, kao to su produciranje zvuka (fonologija), rjenik i jednostavne gramatikestrukture (sintaksa), a da ipak imaju znatnu tekou u razgovaranju i upotrebigovora za socijalne i interaktivne potrebe (pragmatika).Visokofunkcionirajui uenik moe relativno lako obaviti numeriko raunanje, ada je nesposoban rijeiti matematike probleme.


Navedene kognitivne razlike dovode do jakih strana ili slabosti u akademskimpostignuima uenika, socijalnim inetrakcijama i ponaanju uenika. Razvojkognitivnih sposobnosti obino je nejednolik. Zbog toga planiranje programaobrazovanja uenika mora se temeljiti na jedinstvenoj kombinaciji jakih strana ipotreba odreenog pojedinca.

Struna literatura o autizmu dokazima potkrepljuje postojanje tekoa u svezis panjom i razvojem govora, problemima u formiranju pojma i tekoe uzapamivanju sloenih informacija. Te karakteristike, razmatrane u kombinacijis osobnim izvjeima prema kojima su pojedinci s autizmom usmjereni vievizualno, navode na to da bi u pouavanje pojedinaca s autizmom trebaloukljuiti vizualni materijal.

Prijedlozi u svezi sa strategijama pouavanja navedeni su u etvrtom poglavljupod nazivom Pouavanje uenika s autizmom.

Neobini oblici panje

Osobe s autizmom esto oituju neobine oblike panje. Uenici mogu imati nizpotekoa na tom podruju. Te potekoe imaju znatnije implikacije u pogledudjelotvornog komuniciranja, socijalnog razvoja i postignua koja se tiu stjecanjaakademskih znanja.Uenici s autizmom esto imaju tekoe pri usmjeravanju panje na relevantneupute ili informacije u njihovoj okolini, te da bi izluili ono to je bitno, panjumogu usredotoiti samo na ogranieni dio okoline. Na primjer, uenik moepogledati loptu, ali ne i osobu kojoj tu loptu treba baciti. Ili, dijete moe primijetitibeznaajne detalje poput spajalice u kutu papira, ali ne i informaciju o papiru.



24/149


Ovo se oznaava kaopodraaj iznad selektivnosti. Druga je osobina autizma

oteenje sposobnosti obraanja panje na dvije stvari ili osobe, to se oznaavakaozdruena panja.Uenici takoer mogu imati potekou u oslobaanju i prebacivanju panjes jednog podraaja na drugi, to moe pridonijeti karakteristinoj rigidnosti iotpornosti prema promjeni. Isto tako mogu oitovati kratkotrajno zadravanjepanje.


Tekoe s obraanjem panje uenika mogu znatno utjecati na njegovusposobnost razvijanja djelotvornog socijalnog ponaanja i govora. Na primjer,

uenici s autizmom mogu reagirati na beznaajne socijalne znakove koji suzaokupili njihovu panju, ili mogu pratiti ograniene dijelove razgovora bezrazumijevanja njegove koncepcije. Oni ne mogu pratiti viestruke znakove urazgovoru i govoru pa im tako promiu vani detalji poruke.

Informacije koje se predouju uenicima s autizmom i obrazovne aktivnostikoje se za njih planiraju moraju biti pripremljene u razumljivu obliku, obliku kojizaokuplja njihovu panju i koji istie najrelevantnije informacije. Pojedinanestrategije koje se tiu zadravanja panje uenika mogu se utvrditi kao sastavnidio obrazovnog plana. (Vidi etvrto poglavlje, Pouavanje uenika s autizmom,pod prijedlozi.) Od roditelja se mogu dobiti korisne informacije uvijek kadanjihove metode pomaganja djeci pridonose koncentriranju njihove panje nastvari koje moraju nauiti. Idealno, plan e pridonijeti tome da konano samuenik upravlja tim strategijama.

Neobine reakcije na senzorni podraaj

Uenici s autizmom obino se razlikuju od ostalih uenika po svojim senzornimiskustvima. Reakcije na senzorni podraaj mogu se protezati od hiposenzitivnostido hipersenzitivnosti. U nekim je sluajevima jedno ili vie osjetila osobe ili ispodosjetljivosti (hiporeaktivno) ili iznad osjetljivosti (hiperreaktivno). Nekim osobama

s autizmom podraaji iz okoline mogu biti ometajui ili ak bolni. To se moeprimijeniti na svaki ili sve vrste senzornih inputa. To je naglaeno u osobnimizvjeima o autizmu.

Ostale karakteristike povezane s autizmom mogu biti djelomino uzrokovaneporemeajem senzornog procesuiranja. Jo nije utvren stupanj do kojegsenzorni problemi mogu pridonijeti ostalim karakteristikama autizma. Ipak,postoje dostatne informacije koje upozoravaju na to da je potrebno razmatratikako vrstu i koliinu senzornog podraavanja u okolini, tako i reakciju pojedincana podraaj.

Rosenblatt, J. etal.: Overselective

responding: Description,implications, andinterventionu:TeachingChildren With Autism:Strategies for InitiatingPositive Interactionsand Improving LearningOpportunities, 1995.

Znanje o razliitostisenzornih iskustava

predstavlja temeljnumisao koja se tierazumijevanja

ponaanja i planiranjaprograma rada zauenike s autizmom.



25/149


Taktilni sustav

Taktilni sustav obuhvaa kou i mozak. Informacija se moe dobiti putem koe,dodirom, temperaturom i pritiskom. Tu informaciju osobe tumae kao bol,neutralnu informaciju ili ugodu. Taktilni sustav nam omoguuje da primjerenoopaamo i reagiramo u naem okruenju te da imamo primjerene reakcije kojese tiu naeg opstanka. Povlaimo se kada je neto prevrue i moe nas ozlijediti.Reagiramo ugodom na toplinu i zagrljaj.

Kada su uenici s autizmom pod utjecajem taktilnog sustava, oni se mogu povuinakon dodira. To se naziva taktilnom zatitom.Oni mogu pretjerano reagirati nasastav predmeta, odjee ili hrane. Neprimjerena reakcija posljedica je taktilno

pogrene percepcije osobe koja moe dovesti do problema u ponaanju,razdraljivosti ili povlaenje i izolaciju. Iako neki izvori podraaja mogu uzrokovatiizbjegavanje, druge vrste i/ili koliina podraaja mogu imati umjereniji uinak.

Auditivni sustav

Uenici s autizmom mogu biti hiposenzitivni ili hipersenzitivni na zvukove.Roditelji i uitelji izvjeuju da kod neke djece s autizmom prividno bezazlenizvukovi mogu uzrokovati vrlo estoke reakcije. To moe biti posebnoproblematino u kolskom ambijentu koji obino ukljuuje izuzetno mnogorazliitih zvukova. Struganje stolice, zvono izmeu nastavnih sati, sustavoglaavanja te zvukovi kolskog ustrojstva ispunjavaju obian kolski dan. Osobes autizmom izvjeuju da su njima takvi zvukovi izuzetno intenzivni.

Vizualni i olaktorni sustavi

Razliite reakcije na senzorni podraaj mogu isto tako biti vidljive u reakcijiuenika na vizualnu informaciju i mirise. Neki uenici mogu reagirati na mirisepoput parfema ili dezodoransa. Drugi mogu koristiti njuh kako bi potrailiinformaciju o okruenju na nain koji obino ne bismo oekivali.

Neki uenici s autizmom pokrivaju oi ne bi li tako izbjegli djelovanje odreenogsvjetla, ili reagirajui na reeksiju ili sjajne predmete, dok drugi trae sjajnepredmete i gledaju ih due razdoblje.

Vestibularni i proprioceptivni sustavi

Unutranje uho sadri strukture koje otkrivaju pokret i promjene u poloaju. Na tajnain ljudi mogu tvrditi da su njihove glave uspravne, ak i kada imaju zatvoreneoi. U tom sustavu orijentacije uenici s autizmom mogu imati odstupanja tako


Indiana ResourceCenter for Autism,Autism TrainingSourcebook, 1997.

etao sam ulicom iznao sam po mirisimakoji su dolazili iz kuada ljudi ruaju.

etrnaestogodinji djeak s

Aspergerovim sindromom


26/149


da se plae kretanja i imaju tekoe u orijentaciji na stubama ili kosinama. Mogu

izgledati neobino plaljivi ili nespretni. Takoer je mogua suprotnost. Uenicimogu aktivno teiti intenzivnom kretanju koje je poremeeno vestikularnimsustavom, poput okretanja, vrtnje ili drugih pokreta koje ostali ne mogu tolerirati.

Na osnovi informacija koje potjeu iz miia i drugih dijelova tijela ljudi nesvjesnoznaju na koji se nain trebaju pokrenuti ili djelotvorno namjestiti poloaj ikretanje. Uenici iji je problem integriranje tjelesnih informacija imaju udnodranje i mogu izgledati nezgrapno ili nemarno.


Ova neugodna ili runa osjetilna iskustva mogu pridonijeti oitovanju nekihneprimjerenih oblika ponaanja pojedinaca s autizmom. Na primjer, osobe sozbiljnim problemima senzornog procesuiranja mogu se u potpunosti zatvoritine bi li tako izbjegle ruan podraaj ili prekomjerno podraavanje. Ljutnjamoe biti povezana s tenjom da se izbjegnu one situacije koje su previepodraavajue. Pronalaenjem samokontrolirajueg, repetitivnog podraajasamopodraavajua ponaanja mogu pomoi pojedincu da se smiri kada jepodraaj postao prejak.

Vanu ulogu u razumijevanju ponaanja uenika s autizmom i planiranju njihovihprograma rada ima znanje o razliitim doivljajima senzornog podraavanjauenika s autizmom i njihova integriranja. Uitelji i lanovi obitelji moguzajedniki raditi na procjeni senzorne reakcije i primjeni strategija pojaavanjapodraaja kada je uenik hiporeaktivan ili njegova smirivanja kada je uenikhiperreaktivan.

Anksioznost

Anksioznost nije prepoznata u kriterijima DSM-IV. Ipak, veina osoba s autizmom,a isto tako njihovi roditelji i uitelji, prepoznaju anksioznost kao karakteristikupovezanu s autizmom.Ta se anksioznost moe odnositi na razliite izvore,

ukljuujui:

nesposobnost osobe da samu sebe izrazi

tekoe s procesuiranjem senzornih informacija

strah od nekih izvora senzornog podraavanja

izraenu potrebu za predvidljivou, te tekoe u svezi s promjenom

Vie informacija osenzornoj integraciji,potraite u: Yack, E.,et al.: Building BridgesThrough SensoryIntegration, 1998.



27/149


tekou razumijevanja socijalnih oekivanja.

stanja strahovanja zato to ih se ne razumije


Programi za uenike s autizmom moraju esto obuhvatiti anksioznost i ono to,po svemu sudei, do nje dovodi. Kako bi se anksiozno-provokativne situacijesmanjile, mogue je unijeti promjene i prilagodbe unutar okruenja, a mogue jekoristiti razliite strategije kako bi se pojedincu pomoglo kontrolirati anksioznost irjeavati teke situacije.

U svezi s prijedlozima vidi etvrto, peto i esto poglavlje.


Vie informacija oautizmu i anksioznostipotraite u:Harrington, K.:Autism: For parentsand professionals,1988.


28/149



29/149


PLANIRANJE POMOI ZAUENIKE S AUTIZMOM Tree poglavlje

Izrada individualnog plana odgoja i obrazovanja

Planiranje odgojno-obrazovnog rada za uenike s autizmom sloeno je jerse ti uenici znatno razlikuju od veine ostalih uenika po nainu uenja,komuniciranju i razvoju socijalnih vjetina te po tome to je njihovo ponaanjeesto problematino. Postoje znatne individualne razlike u nainu utjecaja tihkarakteristika na pojedinu osobu.

Programi moraju biti individualizirani i zasnovani na jedinstvenim potrebamai sposobnostima svakog pojedinog uenika. Za planiranje je izuzetno vanoprepoznati nain na koji autizam utjee na sposobnost procesuiranja informacijai komunikaciju uenika.

Odgojno-obrazovni program rada uenika moe ukljuivati kombinacijuodgojno-obrazovnih aktivnosti redovitog plana i programa i aktivnosti koje setemelje na specifinim ciljevima i zadacima za svakog odreenog pojedinca, akoji su navedeni u Individualnom odgojno-obrazovnom planu (IOOP-u).

IOOP se izrauje suradnjom lanova tima koji ine osobe izravno ukljuene u rads uenikom, kao to su razredni uitelj, roditelji, ako je to mogue i sam uenik tespecijalni uitelj edukator. U nekim su sluajevima u planiranje ukljuene i drugeosobe, kao to su asistent uitelja, patolog govora i jezika, savjetnici za ponaanjete kolski psiholozi. kolsko osoblje mora voditi rauna o tome da je svrhaintervencija pruanje pomoi ueniku, tako da kolski program, koliko god je tomogue, bude u skladu s tim programom rada ili terapijom. Budui da su tekoeuenika s autizmom vezane uz promjene, vano je nastojati planirati tako da sepodupire njihova meusobna komplementarnost.

Potrebe nekih uenika s autizmom i pomo koja je potrebna kako bi se tepotrebe zadovoljile ponekad izlaze iz okvira propisanog sustava kolovanja.Radi krajnje djelotvornosti i postizanja najboljih rezultata uenika, tijekom svihdjelovanja poeljan je suradniki pristup da bi se uenicima pruila podrka.Kako bi se planom uenicima i njihovim obiteljima osigurala podrka, neki kolskiokruzi preporuuju da se, suraujui s lokalnim agencijama, izrade protokolizajednikog djelovanja. Takvi protokoli bave se podrujima kao to su razmjenainformacija, naini komuniciranja, mjesta sastajanja i podruja odgovornosti.Uvijek kad postoji protokol, takve se agencije, kao vanjski nosioci usluga, naprvorazredan nain bave uenikom u koli. Radi vie informacija o integriranjuplaniranja, vidi odlomak koji slijedi:Integriranje sluaja.

Korisne izvoreo razvijanjudjelotvornogprocesa planiranjaukljuivanjem obiteljiu timski rad potraiteu: Giangreco, M. et al.:Choosing Outcomesand Accommodationsfor Children (COACH):Aguide to EducationalPlanning for Students

with Disabilities, 1997.


30/149


Sadraj individualnog odgojno-obrazovnog plana (IOOP-a)

Svrha je napisanog IOOP-a usmjeravanje djelovanja edukatora i pruanjeinformacija o oblicima promjena, prilagodbama, strategijama i pomoi koja e seprimijeniti u funkciji podupiranja uenika. Djelotvorni IOOP ukljuuje:

1. osobne podatke i podatke o obrazovanju, ukljuujui procjene

2. informacije o jakim stranama i potrebama uenika3. dugorone ciljeve te kratkorone ciljeve i zadatke Dugoroni ciljevi ukljuuju buduu viziju uenika kao odrasle osobe.

Kratkoroni ciljevi i zadaci mogu se odnositi na redoviti plan i program

obrazovanja ili se mogu utvrditi kao individualizirani ciljevi organizirani urazvojna podruja poput sljedeih:

komunikacija, ukljuujui razvoj vjetina izraavanja kroz govor i/iliaugmentativne sustave, razvoj receptivnog govora i pragmatikihvjetina

socijalizacija, razvoj socijalnih vjetina

oblici ponaanja, primjereni razliitim kontekstima i situacijama

funkcionalne vjetine koje se tiu samostalnosti

razina uenika

4. Prijelazni ciljevi i zadaci, ukljuujui strune vjetine

5. Pomona sredstva i strategije koje e pridonijeti ostvarivanju ciljeva i zadataka

6. Nain procjene i vrednovanja napretka uenika

7. Utvrivanje obveza koje se tiu provoenja specifinih dijelova plana, srazinom podrke i izvriteljem obveze

8. Proces revizije i evaluacije plana, najmanje jednom godinje

IOOP je opsean plan, a njegova svrha nije prikazivanje dnevnih obrazovnihaktivnosti uenika. Budui da uenik i uitelji razvijaju meusobno prisnijiodnos, te da dolazi do promjena, razumno je oekivati da e tijekom godine bitipotrebno izvriti reviziju IOOP-a radi pronalaenja uinkovitijeg programa radauenika. Fleksibilnost pri provoenju IOOP-a tijekom kolske godine nuna jeradi prilagoavanja promjenama u ponaanju uenika ili promjenama u svezis njegovim potrebama. Primjer naina na koji se provedbeni ciljevi IOOP-aintegriraju s redovitim razrednim aktivnostima potraite u Dodatku.

P L A N I R A N J E P O M O I Z A U E N I K E S A U T I Z M O MTree poglavlje

Vie informacija oIOOP-u potraiteu prirunikuMinistarstvaobrazovanja BritanskeKolumbije: IndividualEducation Planning forStudents with SpecialNeeds: Resource Guideto Support Teachers,1955. (Individualno

planiranje odgoja iobrazovanja uenika sposebnim potrebama:vodi za uitelje, op.prev.)


31/149


Pri izradi IOOP-a vano je planirati prilagodbe radi obrazovanja, razrednog

okruenja i upravljanja razredom kako bi se udovoljilo potrebama uenika,te kako bi se uenika ili uenicu osposobilo za njegovo/njezino optimalnofunkcioniranje u razredu. Kljuna su podruja razvoja uenika s autizmomkomunikacija i socijalne vjetine te kao takve moraju biti navedene u planu.Sistem izrade IOOP-a za uenike s autizmom potraite u osmom poglavlju,pod naslovom Saimanje.

Uloge i obveze

Vano je djelotvorno planiranje u svezi s podupiranjem uenika s autizmomi njihovih obitelji . Potrebe koje je kod uenika potrebno podupirati mogu

nadilaziti ovlasti kolskog sustava. Pri planiranju bit e vane sljedee uloge:

Ravnatelji kola Dunosti ravnatelja ukljuuju provoenje obrazovnih programaza sve uenike kole, odreivanje osoblja, raspodjelu sredstava unutar kolete brigu za to da uitelji raspolau informacijama koje su im potrebne za rad suenicima odreenog razreda ili programa. Pri podupiranju uenika s posebnimpotrebama, ravnatelji mogu olakavati suradnju kolskih timova.

Razredni uitelji Uitelji su odgovorni za odgojno-obrazovne programesvih uenika u njihovim razredima. Kada je ueniku s autizmom potrebnospecijalizirano programiranje i obrazovanje, uitelji trebaju suraivati sdostupnim strunjakom kako bi utvrdili postojanje temeljito razraenog plana ikoordiniranog pristupa.

Struni uitelji Razrednim uiteljima podrku pruaju uitelji koji su posebnoeducirani za rad s uenicima ije su posebne potrebe sloene. Struni uiteljiraspolau posebnim strunim znanjima u svezi s ponaanjem i razvojemsocijalnih vjetina. U nekim sluajevima struni uitelj moe biti pomoni uiteljs posebnim obrazovanjem na podruju ponaanja ili komunikacije. Nekimuenicima s autizmom pomoni uitelj moe pruati neposrednu poduku, doku ostalim sluajevima savjetodavnu potporu razrednom uitelju, koji u svomredovnom razredu ima uenika s autizmom, pruaju struni uitelji.

Patolozi govora i jezika (PGJ) Patolozi govora i jezika raspolau strunim znanjimakoja su potrebna za procjenjivanje komunikativnih potreba i izradu programarada radi poboljanja kumunikacije. Imajui u vidu da su komunikativne tekoespecifian problem uenika koji imaju autizam, patolozi govora i jezika imajuizuzetno vanu ulogu u zajednikom nastojanju da se utvrde primjereni ciljevi istrategije zadovoljavanja potreba svakog pojedinog uenika.

Tree poglavljeP L A N I R A N J E P O M O I Z A U E N I K E S A U T I Z M O M


32/149


Roditelji Obitelji uenika raspolau znanjem i iskustvom koje je dragocjeno

pri izradi djelotvornog programa rada u koli. To je znanje od kljune vanostis obzirom na osnovno pitanje: Koje vjetine treba nuno razvijati kod mojegdjeteta kako bi se poboljao njegov sadanji i budui ivot? Roditelji pronalazenaine komuniciranja i kontroliranja uenika kod kue, a ti se naini moguiskoristiti u okviru kole. Uenik uiva pogodnosti jedinstvenog djelovanja uvijekkada lanovi obitelji i kole zajedniki djeluju, nastojei pri tome program radauenika uiniti kompatibilnim kod kue i u koli.

Asistenti uitelja U nekim su sluajevima za rad s uenicima s autizmom urazredima predvieni asistenti uitelja. U Britanskoj Kolumbiji ova se skupinaobrazovnih djelatnika predstavlja brojnim titulama koje ukljuuju: asistente

uitelja, paraprofesionalne djelatnike, asistente uenika, ake asistente, iliasistenta - specijalnog edukatora. Od uitelja se oekuje kreiranje programa radaza uenike s posebnim potrebama. Meutim, kljunu ulogu u veini programarada za uenike s autizmom imaju asistenti uitelja koji obavljaju raznolikefunkcije od osobne skrbi o ueniku do pruanja pomoi u svezi s programomobrazovanja. Djelujui uz superviziju uitelja ili ravnatelja, asistenti uitelja estosu ukljueni u oblikovanje primjerenih oblika ponaanja, razvijanje ivotnihvjetina koje se tiu postizanja samostalnosti, omoguavanje interakcija s drugimljudima ili poticanje komuniciranja.

Pokrajinski izvanredni program za autizam i srodne poremeaje - Ovaj pokrajinski

izvor programa prua kolskim okruzima procjenu potpore i kolovanje osobljakoje radi s uenicima s autizmom. Izvanredno osoblje procjenjuje komunikativnei obrazovne potrebe te potrebe koje se tiu ponaanja svakog pojedinog uenikas autizmom, pa kolskom osoblju moe pomoi pri kreiranju IOOP-a s planovimapodupiranja primjerenog ponaanja radi zadovoljavanja potreba svakogpojedinog uenika. Izvanredno osoblje moe, isto tako, omoguiti strunokolovanje prosvjetnih djelatnika koji s uenicima rade u njihovim kunimuionicama.

B.C. Ministry for Children and Fanilies and its agencies (Ministarstvo za djecu iobitelj, te njegove agencije u Britanskoj Kolumbiji, op. prev.) Ministarstvo moe

pomou svojih upanijskih agencija ponuditi raznovrsnu podrku obiteljimakoje imaju djecu s autizmom. Meu tim su uslugama savjetovanja u svezi sponaanjem i slube za pruanje pomoi obiteljima. Radi pristupa tim slubama,roditelji se trebaju obratiti Ministarstvu za djecu i obitelj. Kako bi se maksimalnopoveala uinkovitost obrazovne komponente programa rada uenika, poeljnoje ozbiljno razmotriti meuagencijsko planiranje kroz integrirano voenje sluaja.

Vie informacijao ulozi roditeljapri izradi IOOP-aza njihovu djecupotraite u: ParentsGuide to IndividualEducation Planning,koji su razvili SchoolSuperintendentsAssociation B.C.i Ministry ofEducation, B.C., 1996. Individualiziranoplaniranje odgoja iobrazovanja: vodiza roditelje. Udrugakolskog nadziranjai Ministarstvoobrazovanja, op. prev.

P L A N I R A N J E P O M O I Z A U E N I K E S A U T I Z M O MTree poglavlje


33/149


Integrirano voenje sluaja

Integrirano voenje sluaja prua mogunost koordiniranog planiranja iraspodjelu sredstava radi pomaganja djeci i njihovim obiteljima. Ono potiesuradniki pristup u odnosu na kreiranje i nadziranje plana radi pruanja podrkeueniku. Jedna od vanih prednosti takvog pristupa jest ta da se proces moenastaviti usprkos mogunosti da se tijekom vremena lanovi tima promijene, jersu djetetu i obitelji uvijek poznati neki od njegovih lanova. Integrirano voenjesluaja mogue je osmisliti tako da se jasno istakne osobita namjera da se upronalaenje rjeenja ukljuuju uenik i lanovi njegove obitelji.

Planiranje i nadziranje integriranog voenja sluaja mogue je organizirati tako

da se usmjerava na glavna podruja ivota uenika. Sredinja su podruja kojapredlae Ministarstvo za djecu i obitelj Britanske Kolumbije u svojem dokumentuIntegrated Case Management: A Users Guide, (Integrirano voenje sluaja: vodiza korisnike, op. prev.):

Zdravlje stil ivota, nutricionizam ili druge zdrastvene potrebe uenika

Obrazovanje akademsko funkcioniranje na temelju procjene

Osobnost jezik, kultura i duhovni aspekti ivota mlade osobe

Obitelj i drutveni odnosi odnosi s lanovima obitelji, ukljuujui iru

obitelj i prijatelje

Vjetine skrbi za samoga sebe funkcionalne vjetine i vjetinesamostalnosti

Ostale vjetine (strune naroito za starije uenike, mogunostizapoljavanja i karijere te mogunosti prijelaza)

Vie informacijao integriranomplaniranju potraiteu: B.C. Ministry forChildren and Familiesguide for serviceproviders, IntegratedCase Management:A Users Guide/Integrirano voenjesluaja: vodi zakorisnike, op. prev.

Tree poglavljeP L A N I R A N J E P O M O I Z A U E N I K E S A U T I Z M O M


34/149



35/149


POUAVANJE UENIKA SAUTIZMOM etvrto poglavlje

Ni jedna od metoda pouavanja uenika s autizmom nije djelotvorna kod svih

uenika. Isto tako, tijekom vremena mijenjaju se potrebe uenika, to nunodovodi do toga da uitelji moraju iskuavati ostale pristupe. Ovo poglavlje sadriinformacije o vanim podrujima obrazovanja i obrazovnim pristupima koji su seu radu uitelja s uenicima pokazali djelotvornima, ukljuujui prijedloge u svezis literaturom o autizmu. Poglavlje je podijeljeno u pet odlomaka:

Obrazovni pristupi

Strategije upravljanja razredom

Strategije razvijanja komuniciranja

Strategije pouavanja socijalnim vjetinama

Pouavanje funkcionalnim vjetinama

Obrazovni pristupi

Vizualni pristupi

U svezi s pouavanjem uenika s autizmom najee se preporuuje pristupprimjene vizualnih pomagala. Uenici esto oituju relativno jake strane ukonkretnom miljenju, mehanikom zapamivanju te razumijevanju vizualno-

spacijalnih odnosa, a tekoe u apstraktnom miljenju, socijalnoj spoznaji,komunikaciji i panji. Uenju, komuniciranju i razvijanju samokontrole uenikamogu vie puta pridonijeti piktografske i pisane upute.

Jedna je od prednosti koritenja vizualnih pomagala u tome to se njima uenicimogu sluiti tako dugo koliko im je to potrebno radi procesuiranja informacija.Nasuprot tome, usmena je informacija prolazna: kada se jednom izgovori,poruka vie nije dostupna. Uenicima s tekoama procesuiranja govora i onimakoji trae dodatno vrijeme, usmene informacije mogu biti zbunjujue. Osimtoga, ueniku s autizmom potekou moe predstavljati praenje relevantneinformacije i blokiranje prateeg podraaja. Primjena vizualnog potkrepljivanja

olakava pojedincu da se usredotoi na poruku.

Vizualna se pomagala i simboli prema sloenosti niu od jednostavnih ikonkretnih do apstraktnih. Njihov slijed pomie se od stvarnog predmeta ilisituacije do snimke, fotografije u boji, slike u boji, crne i bijele slike, crtanjalinije, te konano do grafikog simbola i pisanog govora. Predmeti su veinomjednostavni, a pomagala imaju konkretan oblik. Premda su po svojoj sloenostii apstraktnosti grafiki simboli znatno iznad kontinuuma, ipak se u radu suenicima s autizmom pokazuju kao najdjelotvorniji. Dostupni su paketi

SVEPOTRI


36/149


NAARAZREDNA

PRAVILA

Pouionicisekreemo

polako.

Koristimosamo

svojpribor.

Govorimotihimglasom.

Rukedrimouztijelo.

raunalnih programa koji osiguravaju brz pristup grafikim simbolima, uz

mogunosti kreiranja uobiajenih simbola.

U uionici se vizualni poticaji mogu primijeniti na razliite naine. Ipak, kako binjihova primjena bila djelotvorna, potrebno ih je prilagoditi razini sposobnostishvaanja uenika tako da se, s obzirom na kontinuum sloenosti, nalaze naprimjerenoj toki tog kontinuuma. Primjena crtanja linije radi poticanja uenjaonda kada su ueniku, da bi shvatio, potrebne fotografije u boji, moe kodsvakoga uenika dovesti samo do frustriranosti.Imajui u vidu ovo upozorenje, vizualni su poticaji vrlo korisni pa ih je mogueprimijeniti :

za organiziranje aktivnosti uenika dnevni rasporedi, mini rasporedi,liste provjere aktivnosti, planeri i ploe s izborom aktivnosti

za osiguravanje pravila ili uputa za uenika vizualno isticanje razrednihdunosti, registar kartica s pravilima u svezi sa specifinim zadacima iaktivnosti, piktografi i pisane upute za uenje novih informacija

za pomaganja ueniku oko razumijevanja organizacije okruenja oznaavanje predmeta, posuda, natpisa, popisa, tablica i poruka

za poticanje primjerenog ponaanja objavljivanje pravila i njihovoslikovito prikazivanje radi priopavanja pojedinih faza postupanja

za pouavanje socijalnim vjetinama slikovito prikazivanje drutvenihpria

za slikovito prikazivanje socijalne situacije sa socijalnim uputama iprimjerenim reakcijama , koja se posebno kreira u svezi s odreenomsituacijom pojedinog uenika (vie informacija o drutvenim priamapotraite u odlomku)

za pouavanje samokontroli piktogra koji oznaavaju oekivaneoblike ponaanja

Osnovno pitanje koje je potrebno postaviti pri planiranju aktivnosti ili davanjuupute jest kako tu informaciju prikazati u jednostavnom vizualnom obliku.Odaberite vizualna pomagala na osnovi sposobnosti shvaanja uenika injegovih ili njezinih sposobnosti reagiranja.

POU A VA NJE U E N I KA S A U T I ZM OMetvrto poglavlje

Quill, K. A.: Visuallycued instructionsfor children withautism and pervasivedevelopmentaldisorders, Focus onAutistic Behaviour, 10

(3), 1995.

Hogdon, L. A.:Visual Strategiesfor ImprovingCommunication,Volume 1: PracticalSupports for Schooland Home, 1995.


37/149


Ostali pristupi

Predvianje precizne, konkretne pohvale tijekom uenja

Uenicima priopite preciznu informaciju o tome to rade ispravno ili dobro,na primjer krasno obojeno ili dobro si dovrio/la ovaj matematiki problem.Openita pohvala moe dovesti do nenamjernog uenja, to se teko ispravlja.Uenici s autizmom neto mogu nauiti na temelju samo jednog pokuaja, pa jestoga izuzetno vano upuivati pohvalu za sasvim odreeno ponaanje: Sal, ideti jako dobro mnoenje ovih brojeva. Ako uenik ono to radi pogreno povee spohvalom, tada moe doi do praznovjernog uenja. Ako kaete: Sal, ide ti jakodobro, a da pri tome Sal tijekom rjeavanja matematikog zadatka istodobno

njie nogama, tada Sal njihanje nogama moe povezati s tom openitompohvalom.

Primjena smislenog potkrepljenja

Potkrepljenje moe biti sve, od pohvale do odreenih predmeta kojima seosnauje ponaanje koje uenik ui. Uenike s autizmom nije mogue motiviratiuobiajenim potkrepljenjima koja su djelotvorna kod drugih uenika. Moe im sesviati da odreeno vrijeme budu sami, da neko vrijeme razgovaraju s omiljenimlanom osoblja, da odu u restoran sa samoposluivanjem, obavljaju svakodnevneaktivnosti (kao to je odlazak u etnju), da vrijeme provedu igrajui se omiljenimpredmetom, sluajui glazbu, igrajui se u vodi, da se domognu obavljanjaomiljenog posla, pojedinog dijela programa koji prua senzorno podraavanje, ilida sjede na prozoru.

Kod svakoga pojedinog djeteta vano je prepoznati to kod njega djeluje kaopotkrepljenje. Posluiti moe profil sklonosti pomou kojeg se otkrivaju aktivnostiili ostala potkrepljenja kojima uenik daje prednost. Taj popis voli i ne volimogue je izraditi uz pomo obitelji, a potom se taj popis moe podijeliti svimpribavljaima podrke. Tablicu u svezi s voli i ne voli, koja moe posluiti zaupisivanje sklonosti uenika, potraite u Dodatku.

Planiranje zadataka primjerene teine

Uenici s autizmom mogu biti posebno ranjivi u smislu anksioznosti inetolerancije osjeaja frustriranosti ako ne mogu izvriti postavljene zadatke.Smanjivanju frustriranosti uenika pridonijet e postupno poveavanje teinezadatka i dostino ili poticajno uenje (osobito pomou vizualnih informacijaumjesto iskljuivo usmenih objanjenja).

etvrto poglavljePOU A VA NJE U E N I KA S A U T I ZM OM


38/149


Primjena gradiva sukladno dobi uenika

Vano je potivati dostojanstvo uenika s autizmom kroz izbor nastavnog gradiva.ak i kada je nuno da se poduka znatno modificira, gradivo koje se ui mora bitiprimjereno dobi uenika.

Pruanje mogunosti izbora

Budui da uenici s autizmom mogu biti uestalo frustrirani svojomnesposobnou da sami sebe razumiju, potrebna im je uputa i vjeba za odabirvaljanih izbora. Mnogi dijelovi njihova ivota moraju biti ponajvie nunostrukturirani i kontrolirani od strane odraslih. Ponekad uenici nastavljaju biratijednu aktivnost ili predmet zato to ne znaju nain na koji bi izabrali neto

drugo.

Prihvatljive metode koje omoguuju izbor za uenike ija je sposobnostkomuniciranja ograniena treba razvijati na osnovi individualnosti. Posluitimoe neposredno pouavanje biranja. Izbor treba ograniiti na jednu ili dvijeomiljene aktivnosti sve dok uenik ne shvati koncepciju izbora. Izbori koji suoito-svreni nee unaprijediti vjetinu uenika u svezi s biranjem, ve gajedino mogu frustrirati.

Ralanjivanje usmenih uputa na male korake

Pri navoenju uputa za uenike s autizmom uitelji trebaju izbjegavati dugakonizanje usmenih informacija. Sukladno prethodnom razmatranju, razumijevanjuuenika pridonosi podupiranje usmene upute vizualnim znacima i prikazima.

Obraanje panje na procesuiranje i tempiranje ispitivanja

Uenicima s autizmom potrebno je vie vremena za odgovor nego ostalimuenicima. To moe biti povezano s kognitivnim i/ili motorokim tekoama.Uenici s autizmom mogu zahtijevati procesuiranje svakog zasebnog dijelaporuke ili zahtijeva, pa im je stoga potrebno dodatno vrijeme za odgovor/reakciju. Radi pruanja podrke ueniku s autizmom vana su dva postupka. Prvi

je da im se openito osigura dovoljno vremena, a drugi je da se vodi rauna odovoljnoj koliini vremena izmeu davanja upute i reakcije/odgovora uenika.

IZBORSLOBOD

NIHAKTIVNOS

TI

CRTANJE



39/149


Primjena konkretnih primjera i aktivnosti iz prve ruke

Apstraktne pojmove i pojmovno miljenje pouavajte primjenjujui specifineprimjere koje je potrebno mijenjati tako da se koncepcija ne usvaja sluajnoprimjenom samo jednoga naina.

Primjena ralanjivanja zadataka

Moda e biti potrebno da uitelji i roditelji sloene zadatke ralane napodzadatke i osnae ih malim koracima koje je mogue usvojiti. Uenik moraimati vjetine koje su potrebne za svaki taj pojedinani korak. Te subvjetinemogu traiti pouavanje i osnaivanje u nizu. Na primjer, pri poduavanjuvjetine samopomoi kao to je pranje zuba zadatak moe traiti ralanjivanje na

subvjetine: uzimanje etkice i paste za zube, okretanje slavine, vlaenje etkice,odvrtanje poklopca na pasti za zube, stavljanje paste za zube na etkicu itd.ivotne vjetine, socijalne vjetine i obrazovne vjetine mogue je ralanjivati, anjihovu usvajanju moe se pristupati kao zadacima ili podzadacima pouavanjemsvakog pojedinanog koraka i njegovim povezivanjem sa sljedeim korakom toglanca. Primjer planiranja pouavanja primjenom ralanjivanja zadataka potraiteu Dodatku.

Primjena metoda promiljenih pokuaja

Vaan je element obrazovanja nekih uenika s autizmom primjena poticaja radi

potpomaganja uenja. Poticaji mogu biti fiziki, gestualni ili verbalni. S obziromna to da uenici mogu postati ovisni o poticajima, potrebno ih je primjenjivatitoliko dugo koliko je to potrebno. Pri primjeni strategije promiljenih pokuajapouavatelj prikazuje poticaj koji se tie eljenog ponaanja (daje smjerniceili upute), te potie uenika; uenik reagira, potom pouavatelj primjenjujeposljedice koje se temelje na bihevioralnim principima. Poticaj je esto kreiranu skladu s modelom poeljnog ponaanja ili pomae ueniku da to ponaanjeoituje.

Seip, J.: Teachingthe Autistic andDevelopmentallyDelayed: A Guide forStaff Training andDevelopment, 1996.



40/149


Slijedi primjer obrasca za promiljeni pokuaj.

Cilj ponaanja: prepoznavanje brojeva, davanje usmene upute. Nakon pokazivanja karata s brojevima 1, 2, 3,

4 i 5, Ivan e dotaknuti kartu koja prikazuje traeni broj.

PODRAAJ POTICAJ UITELJA ODGOVOR UENIKA POSLJEDICA

Uitelj kae: Dodirni Uitelj lagano udara Uenik dodiruje kartu s Uitelj se smijei i kae:

kartu s brojem 5! kartu s brojem 5. brojem 5. Jako dobro, Jackie.

Uitelj kae: Dodirni Uitelj pokazuje kartu Uenik dodiruje kartu s Uitelj okree glavom i

kartu s brojem 5! s brojem 5. brojem 3. uti.

Uitelj kae:Dodirni Uitelj lagano udara Uenik udara rukama. Uitelj okree glavom i

kartu s brojem 5! kartu s brojem 5. uti.

Uitelj kae: Dodirni Uitelj pokazuje kartu Uenik dodiruje kartu s Uitelj se smijei i

kartu s brojem 5! s brojem 5. brojem 5. Jako dobro, Jackie.

Upoznavanje uenika s nepoznatim zadacima u poznatom okruenjuuvijek kada je to mogue

Kada ne postoji mogunost uvoenja novih zadataka u poznatom okruenju,pripremite pojedinca za novi zadatak i okruenje primjenjujui pomagala poputslika, videozapisa i/ili drutvenih pria.

Gradivo i situacije organizirajte istiui ono to je bitno

Koristite sustav pomagala i vizualne potpore kako biste:

pomogli ueniku/uenici u praenju relevantnih informacija

pouili ga/njunovim zadacima.

Na primjer, premjestite nebitno gradivo s pisaega stola ili ploe prije poetkapouavanja. Ili, umjesto cijele knjige, pokaite samo onaj tekst koji elite proitati.Istaknite osnovne rijei, kao to su imena likova u tekstu, tako da budu uoljive.



41/149


Potiite samostalan trud i uvedite proaktivne mjere kako biste smanjili

vjerojatnost ovisnosti o poticajima

Uvijek kada su uenici s autizmom uestalo podravani, postoji mogunost danikada ne razviju sposobnost samostalnog djelovanja. S obzirom na to da sekod svih uenika eli postii njihova samostalnost, pouavanje treba sadravatistrategije pomou kojih se smanjuje potreba njihova poticanja. Strategijeukljuuju:

upotrebu vizualnih pomagala radi smanjivanja oslanjanja na zike iverbalne poticaje roditelja, uitelja ili asistenta uitelja

planiranje mogunosti slabljenja poticaja

pobrinite se za to da odrasla osoba ne bude stalno u blizini uenika,te da nisu uvijek prisutne iste odrasle osobe; smanjivanju poticajamoe pridonijeti udaljavanje odrasle osobe od uenika imijenjanje asistenta uitelja

osigurajte vizualno-organizacijska pomagala poput rasporeda,kratkog pregleda zadatka, kontrolnih popisa i tablica te, ako je toizvedivo, ukljuujte uenika u njihovu izradu i upotrebu

osigurajte poduku kako biste osnaili znanje uenika o

uputama u okruenju

pouavanje u okruenjima koja sadre upute i osnaivanjetoga poticaja uz podravanje ponaanja

Objanjenje tablice u svezi s hijerarhijom poticaja od visokih do niihna razini njihova nametanja potraite u Dodatku.

ZAMATEMATIKU

MIJEPOTREBNO:



42/149


Izravne i proirene fiksacije u korisnim aktivnostima

Ako je uenik fiksiran na stvar ili na temu, kao to su boja ili oblik, iskoristite tokako biste ga pouili konceptu. Aktivnosti uenja tijekom itavoga tjedna upisanju i matematici mogue je usredotoiti na jednu temu to su izvanrednekreativne aktivnosti uenja koje se temelje na gradivu.

Poznavanje pojedinca i podravanje popisa jakih strana i interesa

lanovi obitelji mogu uiteljima pruiti dragocjene informacije o onome touenik zna i radi kod kue ili u drutvu. Te interese i znanja mogue je iskoristitiza poduku i za osnaivanje uinkovitog uenja i ponaanja.

Razvijanje daroitosti i interesa

Ako uenik oituje osobit interes i jake strane na odreenom podruju (npr.glazba, drama, umjetnost, grafika, raunalo), pruite priliku za usavravanje natom podruju. To ne samo da moe pruiti zadovoljstvo i osigurati uspjeh ve istotako moe dovesti do razvijanja vjetina koje se tiu budueg zaposlenja.

Strategije upravljanja razredom

Osigurajte strukturirano, predvidivo razredno okruenje

Navedeno ne treba mijeati s autoritativnim pristupom. Okruenje bi trebalostrukturirati tako da osigurava dosljednost i jasnou, da uenici znaju gdjese nalaze stvari i to se od njih oekuje u odreenoj situaciji te da se moguunaprijed pripremiti za ono to slijedi.

Osigurajte vizualni dnevni raspored aktivnosti

Individualizirani raspored za uenika s autizmom treba biti dostatno prilagoenopem razrednom rasporedu. Zadatke je potrebno mijenjati kako bi se sprijeila

dosada, a izmjenjivanjem aktivnosti smanjila anksioznost te, po mogunosti,sprijeila odreena neprimjerena ponaanja. Na primjer, valja izmjenjivatipoznate doivljaje uspjenosti s manje omiljenim aktivnostima. Posluiti moeizmjena skupnih aktivnosti u velikim skupinama s mogunostima smirivanjau mirnom okruenju. Osim toga, pomoi moe i uvoenje fizikih aktivnosti ivjebanja tijekom dana. Sve planirane aktivnosti mogu se prikazati u vizualnomobliku i objaviti na pisaim stolovima uenika s autizmom ili u blizini njih, takoda im promjene u aktivnostima budu razumljive te da znaju to mogu oekivati.Uenicima se moe pomoi da naue samostalno koristiti raspored, a osoblje



43/149


moe uputiti uenika na raspored u vrijeme kada se aktivnost mijenja, ime se

uklanjaju tekoe prelaenja iz jedne aktivnosti u drugu.

Inventar moguih senzornih imbenika moe se iskoristiti za pruanje pomoi

OPE TEKOE U SVEZI SA SENZORNIM SUSTAVIMA: VIDLJIVA PONAANJA

POKAZATELJI HIPERREAKTIVNOG PONAANJA HIPOREAKTIVNO PONAANJE

AUDITIVNI SUSTAV

lagano rastresen zvukovima u pozadini ne reagira na izgovoreno ime pretjerano reagira na zvukove ini se kao da zaboravlja zvukove u svezi s aktivnostima kojima je okruen nepredvidive reakcije na zvukove stvara postojane zvukove kao da se stimulira prekriva ui rukama kako bi smanjio buku nije siguran jer ne reagira na zvukove koji ukazuju na moguu opasnost

vriti ili plae na zvukove u okruenju reagira ziki kao da je zvuk prijetnja ne reagira ni na koju vrstu zvuka

VIZUALNI SUSTAV

sjajna svjetlost ga ometa nije svjestan nazonosti drugih ljudi izbjegava svjetlost Sunca nesposoban je locirati traeni predmet ili osobe prati oima svako kretanje u prostoriji iz vidokruga gubi osobe ili predmete kada se miu oima blokira vidno polje ne razlikuje odnose izmeu oblika i pozadine prekriva dio vizualnog polja - stavlja ruke preko dijela stranice u knjizi reagira ziki na pojavu odreenih predmeta ili boja

TAKTILNI SUSTAV

titi se od dodira ne voli da ga diraju ini se da ne shvaa pojam osobnoga prostora izbjegava zadatke s izrazito taktilnim elementom ini se da ne zamjeuje da ga dodiruju druge osobe(glinu, igre vodom, slikanje, pripremu hrane) uestalo stavlja stvari u usta ali se na neudobnost odjee odbija odjenuti odreene artikle zatvarai na odjei negativno reagira na sastav hrane, strukturu igraaka, ne prilagoava odijevanje, to moe biti iritantno reagiranje na bolkakvou namjetaja

VESTIBULARNI SUSTAV

pretjerano reagira na aktivnosti kretanja ini se da mu je potrebno stalno kretanje ima potekoa s kretanjem na razliitim ljulja se, kree se u krugovima povrinama (sagovi, trava, itd.) izgleda da se brzo umara kada se ukljuuje u aktivnosti kretanja

ee blizu zida, priljubljuje se uz potporanj openito spor za pokret, letargian u kretanju kao to je ograda na stubitu potrebno mu je dosta vremena prije no to reagira na zahtjev da se pokrene izgleda prestraeno kada se oekuje kretanje, muskulatura djeluje napeto ukoen to se tie namjetanja tijela, glavu dri u istom nepominom kutu ini se da lako postaje ziki dezorijentiran



44/149


radi umanjivanja negativnog uinka koji senzorne informacije imaju na uenikes autizmom. Dragocjeni su izvori informacija o senzornim tekoama roditelji

i ostale osobe koje imaju iskustva u radu s uenikom. U tom sluaju pri izradiinventara postoje odreena pitanja koja je potrebno postaviti i ostali problemikoje treba razmotriti:

Auditivni:

Postoje li ventilatori, zvunici, poarni alarmi, nekoliko osoba kojeistodobno razgovaraju, ureaji za klimatizaciju, zvona, psi koji laju iligrebu po neemu?

Koja je opa razina zvuka, te predvidivost i repetitivnost zvukova?

to se moe poduzeti kako bi se negativni uinci koje ti podraaji mogu

imati na uenika s autizmom u razredu sveli na najmanju moguu mjeru?

Razmotrite razumijevanje verbalnih informacija kod pojedinca te vrijemekoje mu je najee potrebno za procesuiranje auditivnih informacija iskretanje panje usred auditivnog podraaja.

Vizualni:

Postoje li izvori koji dovode do rastresenosti kao to su svjetlo, kretanje,reeksija ili popratne slike koje utjeu na sposobnost uenika da pratipoduku?

Razmotrite na kojoj je razini oko uenika, poloaj uitelja u odnosuprema ueniku, te izvore rastresenosti koji mogu uzrokovati smetnje usvezi s njegovom panjom.

Isto tako, uzmite u obzir vrijeme koje je potrebno da bi se skrenulavizualna panja.

Temeljita pozornost na odbojan vizualni podraaj i pokuaji da se uinaktoga podraaja smanji pridonijet e usmjeravanju ponaanja uenika i

Autizam me odvaja

od mojega vlastitogtijela, pa tako nitane osjeam. Isto tako,moe pridonijeti tomeda sam toliko svjesnaonoga to osjeam dato boli.(Donna Williams, odrasla osoba

s autizmom u: Somebody

Somewhere1994. / Netko, bilo

gdje, op. prev.)

GUSTATIVNI I OLFAKTORNI SUSTAVI

izbor jela je ogranien ini se da stalno eli hranu zatvara usta, odbija hranu lie predmete u okruenju izbacuje, pljuje hranu, lijekove neprimjereno vae predmete pretjerano reagira na mirise u okruenju visok prag tolerancije na loe okuse ima tekoe s oralnom higijenom ne izbjegava opasne supstance titi se od mirisa izbjegava ta mjesta na neobine naine njui predmete i ljude ili osobe snanih mirisa ini se da se ne osvre na mirise koje druge osobe zamjeuju



45/149


pomoi mu pri uenju.

Taktilni: Postoje li strukture koje ostavljaju dojam odbojnosti?

Jesu li postojee temperature primjerene smanjivanju negativnogdjelovanja na uenika?

Oituje li uenik potrebu istraivanja putem dodira, a da ipak izbjegava

da ga dodiruju?

Koja je razina prikladnosti ili odrivosti primjene odreenih predmeta ijaje namjena podupiranje poduke?

Vestibularni:

Razmotrite potrebu uenika za kretanjem i vjebanjem.

Koje su reakcije pojedinca na kretanje?

Na koji je nain mogue ukljuivati potrebu kretanja u program radauenika, a da se pri tome neopravdano ne ometa panja i uenje ostalihuenika u razredu?

Gustativni i olfaktorni:

Razmotrite sklonosti prema okusu i mirisu hrane i prema ostalimmaterijalima.

Odluke o aktivnostima trebale bi ukljuivati razmatranje reakcije uenikana miris materijala.

Pouavanje primjerenog ponaanja pri laganom obroku ili tijekom jelabit e pod utjecajem sklonosti uenika.

Uoavanje pojave fustrirajuih zadataka i aktivnosti

Preispitajte obrazovni plan i neobrazovne aktivnosti s obzirom na problematinapodruja koja kod uenika mogu dovesti do senzornog preoptereenja ilifrustracije. Vodite rauna o dostupnosti izvora smirujuih senzornih iskustavaradi njihova pridruivanja potencijalno frustrirajuim zadacima. Uvijek kada je tomogue, prilagoavajte zadatke i gradivo radi poticanja uinkovitog sudjelovanjauenika. Kada je to izvedivo, umanjite djelovanje ometajuih imbenika uokruenju te smanjite aktivnosti koje zbunjuju, dezorijentiraju ili ometaju uenikaizazivajui smetnje u svezi s uenjem.


Vie informacijao procjenjivanjusenzorno-motorikihsustava uenika sautizmom potraiteu Dunn, W.: TheSensorimotor Systems:A Framework forAssessment andIntervention, u:Educating Children withMultiple Disabilities:A TransdisciplinaryApproach(1991.) i

Janzen, J.: Effects ofthe Autism LearningStyle: Reception andProcessing Problems,u Understanding theNature of Autism: APractical Guide, 1996.


46/149


Pruite priliku za oputanje i za to osigurajte prostor

Moda se ukae potreba za mirnim, tihim, odreenim prostorom u kojemse uenik moe opustiti. Kod nekih uenika s autizmom oputanje moepredstavljati uputanje u repetitivna ponaanja koja na njih djeluju umirujue. Unekim se sluajevima uenicima koji trae odreeno repetitivno kretanje, poputljuljanja ili drugih samostimulirajuih pokreta, moe osigurati prostor i vrijeme ukojem je to kretanje doputeno.

Osigurajte mogunosti za smisleno druenje s vrnjacima primjerenogsocijalnog ponaanja

Ponaanje e uenika traiti pouavanje primjerenom socijalnom ponaanjui utvrivanje odreenih oekivanja u svezi sa situacijom. Vie informacija orazvijanju socijalnih vjetina moete potraiti u odlomku koji slijedi u okviru ovogpoglavlja pod naslovom Strategije razvijanja socijalnih vjetina.

Mogunosti za druenje s vrnjacima mogu obuhvaati:

sudjelovanje uenika u zajednikim aktivnostima uenja

povezivanje uenika s prijateljima radi etnje po kolskoj zgradi, naigralitu te tijekom ostalog nestrukturiranog vremena

mijenjanje prijatelja vrnjaka tijekom vremena i aktivnosti kako bi sesprijeila ovisnost o jednom djetetu

sudjelovanje vrnjaka u pruanje individualizirane poduke/instrukcije

dogovaranje meugeneracijske vrnjake podrke /prijatelji u dogovorusa starijim uenikom koji e pomagati ueniku s autizmom

udruivanje uenika pri pohaanju posebnih kolskih programa u udrugei klubove

omoguavanje sudjelovanja u aktivnostima poslije kole ili uizvannastavnim aktivnostima

Ako u vaoj koli postoji dogovor prema kojemu se razred starijih uenikazdruuje s razredom mlaih, pobrinite se za to da stariji uenik s autizmom imatakoer svoj par, te osigurajte potrebnu podrku radi postizanja uspjeha.



47/149


Planiranje prijelaza i priprema uenika za promjenu

Promjene u aktivnostima, ambijentu ili planiranom ustaljenom redu za uenikes autizmom prilino su stresne. Njihovom razumijevanju nunih promjena injihovoj suradnji u tome moe pridonijeti primjena vizualnih rasporeda. Zapripremanje uenika za nove situacije mogu isto tako posluiti drutvene prie silustracijama.

Vie informacija o upravljanju razredom potraite u petom poglavlju podnaslovom Postupanje s problematinim ponaanjem.

Strategije razvijanja komuniciranja

Jedan je od najveih izazova uiteljimai lanovima obitelji uenika s autizmomrazvijanje komunikacijskih vjetina. Veina ljudinije svjesna sloenosti uobiajene komunikacijejer djeca te vjetine razvijaju automatski, obinou dobi od tri ili etiri godine. Veina uenikas autizmom nema razvijene vjetine koje supotrebne za spontano komuniciranje, ve imje za to potrebna poduka. Prioritet je - da seuenicima s autizmom prui pomo u razvijanjukomunikacijskih vjetina, tako da mogu izraziti svoje elje i potrebe, meusobnodrutveno djelovati, dijeliti informacije, izraavati osjeaje, buniti se ili pronalazitiizlaz iz situacija koje kod njih izazivaju averziju.

Programi za omoguavanje razvoja komuniciranja mogu se u poetku primijenitiu strukturiranim okruenjima, meutim, poticanje uopavanja i vjetine upotrebegovora trai intervencije u okvirima prirodnih okruenja. Funkcionalne govornevjetine najbolje se ue u socijalnom kontekstu, odnosno tamo gdje e se ikoristiti i gdje nalaze svoj puni smisao. Razredna i kolska okruenja pruajumnogo mogunosti za razvijanje funkcionalnog komuniciranja u okvirima

drutvenog konteksta i za poticanje uopavanja. Ipak, pri tome sama mogunostne zadovoljava komunikativne potrebe uenika s autizmom. Specifine vjetinetrae poduavanje, a strategije razvijanja eljenih vjetina moraju biti prepoznate.

lanovi kolskoga tima, roditelji i specijalizirani strunjaci moraju suraivati uprepoznavanju ciljeva i zadataka komuniciranja uenika s autizmom. Planiranebi se intervencije trebale temeljiti na sposobnostima i potrebama uenika.Patolog govora i jezika moe pomoi u procjeni komunikacijskih vjetina i navestiprijedloge i strategije sukladne jedinstvenim potrebama i karakteristikamauenika.

Vie informacijao razvijanjukomuniciranjapotraite u Wetherby,A. M. i Prizant, B.

M. (Eds.),AutismSpectrum Disorders:A DevelopmentalTransactionalPerspective, 2000.



48/149


Navodimo neke ope prijedloge u svezi s podupiranjem komuniciranja:

Usredotoite se na razvijanje interakcije i komuniciranja u okruenjima ukojima dijete sudjeluje (npr. u razredu, na igralitu, u sportskoj dvorani).

Koristite reenice kako biste razgovarali s uenikom. Imajte na umu da vioblikujete govor istodobno pokuavajui komunicirati s uenikom.

Koristite rjenik koji je primjeren sposobnosti razumijevanja uenika. Zauenike s ozbiljnijom komunikacijskom tekoom birajte poznate,odreene i konkretne rijei, uz njihovo ponavljanje ako je to potrebno.

Koristite jezik koji je jasan, jednostavan i saet. Slikovit govor i ironinostte sarkazam samo e zbuniti uenika s tekoama u komuniciranju.

Vodite rauna o vremenu koje je ueniku potrebno za procesuiranjeinformacija. Moda e biti potrebno govoriti polaganije ili praviti pauzeizmeu rijei. Tempo govora ovisi o sposobnosti svako

Documents

Poucavanje ucenika s autizmom