36

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti

Embed Size (px)

Citation preview

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Osobna iskaznica Hrvatskih šuma

Hrvatske šume -javno poduzeće za gosshypodarenje šumama i šumskim zemljištima u Hepublici Hrvatskoj po Zagreb djeluju od 1 siječnja 1991 a temeljna im je zadaća da gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem

Hrvatske šumepo Zagrebgospodare s oko 80 svih šuma i šumskoga zemljišta Republike Hrvatske Šume i šumsko zemljište zauzimaju 43 kopnene površine Repubshylike Hrvatske

Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje U skladu s tim Zashykon 0 šumama obvezuje na jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šume Jedshynostavna biološka reprodukcija obuhvaća pripremne radove u obnovi sastojina sadnju i sjetvu njegu sastojina doznaku stabala i prosijecanje šume Ti se radovi obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom osnovom koja vrijedi do 2005 godine na ploštini oko 328000 ha Proširena biološka reprodukcishyja obuhvaća plantažiranje i pošumljivanje neobraslih površina te konverziju i sanaciju sastojina na ploštini oko 97918 ha Sve su to šumskouzgojni radovi koji s radovima na zaštiti šuma predstavljaju značajan dio šumarske djelatnosti Najveći dio ovih radoshyva financira se prihodom od iskorištavanja šuma budući da Zakon o šumama i načelo potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda u šumu

Od ostalih gospodarskih djelatnosti šumarstvo se razlikuje

- posebno dugom ophodnjom ili proizvodshynim ciklusom katkad prođe i 150 godina između početka i svršetka proizvodnoga procshyesa od ulaganja kapitala do ostvarenja prishyhoda

- obvezom održavanja proizvodne osnove na nepromijenjenoj razini odnosno održanshyja opstojnosti šume i potrebne biomase za kakvoćni prirast drveta

- obvezom obnove šuma na krškom šumshyskom zemljištu mediteranskog i submediter-anskog pojasa od Savudrije do Prevlake posebno značajnog za turizam

- obvezom održanja i poboljšanja općekoshyrisnih i ekoloških funkcija šume Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida stvara kisik sprječava eroziju tla održava zalihu pitke vode te čuva postojeći prirodni vodni režim ona je mjesto za razonodu i odmor i

napokon pridonosi stalnosti globalnoga ekoshysustava Zato su Hrvatske šume dužne gospodariti šumama višenamjenski

- konačno drvo kao tvorivo rijetka je obnovshyljiva tvar koja se može izravno tehnički rabiti Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancu te mali utrošak energije po jedinici proizvoda

Ustroj je Hrvatskih šuma javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumshyskim zemljištima u Republici Hrvatskojpo Zagreb trostupanjski - Direkcija u Zagrebu 16 uprava šuma i 171 šumarija Hrvatske šume imaju oko 10000 zaposlenika pri čemu 1188 s akademskom naobrazbom

U 1995 godini Hrvatske šume su na privlačenju i prijevozu drvnih sortimenata obavile oko 50 radova vlastitim zaposlenshyicima i sredstvima rada a 50 radova putem uslužnih djelatnosti Poduzeće gospodari s 13669 km tvrdih šumskih cesta što je dul-

jinski oko 50 svih javnih prometnica HrshyvatskeTijekom 1995 izgrađeno je vlastitim sredstvima 903 km donjega stroja i 862 km gornjega stroja šumskih cesta te 320 km protupožarnih prosjeka

U 1996 godini sječni je etat Hrvatskih šumaiznosio 4934000 m aprirast drveta iznosio je 8123000 m Hrvatske šume financiraju znanstvenoistraživački rad Šumarshyskoga fakulteta i Šumarskoga instituta u godišnjem iznosu od 6900000 kn One gospodare s oko 38 lovišta gdje se danas kao prvenstvena zadaća nameće obnova ratom uništenoga fonda divljači

Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem kojim se podshyjednako osiguravaju ekološke općekorisne i gospodarske funkcije šume Hrvatske šume uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose opshystojnosti hrvatske države

ČASOPIS HRVATSKIH SUMA

)DCE

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hnatslltoj po Zagreb

I Z D A V A Č HRVATSKE ŠUME PO ZAGREB D I R E K T O R P O D U Z E Ć A ANĐELKO SERDARUŠIĆ DIPL ING UREĐIVAČKI O D B O R MARIN TOMAIĆ DIPL ING PREDSJEDNIK HRVOJE GLAVAČ PROF ZORAN KOVAČ PROF IVAN ZOVAK DIPL ING IVAN TOMIĆ DIPL ING G L A V N I I O D G O V O R N I U R E D N I K HRVOJE GLAVAČ

SADRŽAJ 2 Proslov

3 Predstavljamo Prof dr Stanislav Sever

4 Miroslav Mrkobrad Ivan Tomić Za još šumovitiju Hrvatsku

7 Posjet prijatelja iz Bavarske Hrvoje Glavač

9 Jadranka Rosa Standard suvremenog življenja

10 Može li se klima spasiti Hrvoje Glavač

12 Darko Getz Kopački rit se vraća kući

16 Branimir Prpić Potrajno gospodarenje i čuvanje

raznolikosti

17 Hrvoje Glavač Dabar Darko ponovo u našem

susjedstvu

19 Dragutin Cuković Prilagodba europskim normama

21 Vijesti

24 Miljenko Sarić Pretvorba mora početi bez odgađanja

25 Ratko Matošević Sume na Internetu

27 Ivan Simić Bura u borovim šumama

28 Zoran Batušić Kako je Europa ostala bez šuma

30 Darko Polšek Zašto je važna zlatna grana

32 In memoriam

REDAKCIJA ČASOPISA ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVAN TOMIĆ MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE IVAN ŠIMIĆ ADRESA REDAKCIJE LJ F VUKOTINOVIĆA 2 ZAGREB TEL448 611 FAKS 4551 138 LEKTURAREDAKTURA MampM L A V O U T ŽELJKA JORDAN ČASOPIS HRVATSKE ŠUME IZLAZI JEDNOM MJESEČNO T I S A K HRVATSKA TISKARA NAKLADA 5000 MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 -17 - 93 -01 ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAČANJA OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA PROMET

Časopis Hrvatske šume 1

PROSLOV

1

Sume smo posudili od potomaka

amjenaje časopisa Hrvatske šume upoznavanje čitateshylja sa šumom kao najvećim i najznačajnijim kopnenim ekosustavom sa šumarskom strukom koja brine o tom

i ekosustavu i poduzečem Hrvatske šume javnim poduzećem za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb koje gospodari sa 80 posto tog ekosustava i pomaže gospodarenju ostatkom šuma i šumshyskih zemljišta u Hrvatskoj Namjera nam je hrvatskoj javnosti ljubiteljima prirode građanima željnim zelenila hrvatskoj mladeži i ostalima koje to zanima predočiti istinite i točne obavijesti o šumi šumarstvu i poduzeću Hrvatske šume Žeshylimo im pružiti što jednostavnije i što određenije spoznaje o našem najvećem prirodnom obnovljivom bogatstvu o struci priznatoj i poznatoj na svim uljudbenim prostorima svijeta i o poduzeću koje gospodari s više od trećine kopnenog teritorija naše zemlje

Želimo pokazati istinu da se svake godine površine šuma poveshyćavaju za više od tisuću hektara a drvna zaliha u šumama za više od jedan posto Naše šume godišnje apsorbiraju više od 15 milijuna tona ugljičnog dioksida proizvode preko 30 milijuna tona kisika zadržavaju svake godine više od 100 milijuna tona prašine i daju mnoge druge nemjerljive koristi u očuvanju i uljepšavanju životne sredine

Uz 25 milijuna hektara šuma i šumskih zemljišta 324 milishyjuna nr^ drvne zalihe godišnji prirast od 96 milijuna m^ u kvalitetnim i na prirodnim načelima potrajnog gospodarenja uzgojenim šumama imamo razloga biti zadovoljni i ponosni

Današnje generacije hrvatskih šumara zaljubljenici u šumu i šumarstvo naslijedili su tradiciju dobrih gospodara šuma i požrtvovno i samozatajno ustraju na načelu da šume nisu naslijeđene od predaka već su posuđene od potomaka

O složenim odnosima društva i šumarske djelatnosti o tržišnim i netržišnim vrijednostima šume o osiguranju potrajnog gosshypodarenja o zadovoljavanju potreba za drvom u industriji i domaćinstvu o biološkoj raznolikosti o očuvanju svih vrsta živih bića u šumskim ekosustavima naše zemlje i o mnogo čemu drugom najvećim dijelom brine i skrbi više od 10000 zaposleshynika poduzeća Hrvatske šume po Zagreb

Redakciji časopisa Hrvatske šume želim puno uspjeha

D I R E K T O R Anđelko Serdarušić dipl ing šum

2 Časopis Hrvatske šume

PREDSTAVLJAMO

Prof dr Stanislav Sever

Prof dr Stanislav Sever

Na mjesto pomoćnika

ministra poljoprivrede

i šumarstva imenovan je

dugogodišnji profesor

mehanizacije šumarstva Šumarslltog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

M edu hrvatskim šumarskim stručnjacima nema zacije lo nikoga tko nije upoznat s ovom ili onom stranom

znanstveno-nastavnog rada novoga poshymoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva no mnoge će iznenaditi mnogostranost njegova djelovanja koju u ovome kratkome životopisu možemo tek naznačiti Prof dr Stanislav Sever rođenje 1935 godine u Svetom Križu Začretju u zagrebačkoj obitelji Otac

mu je bio diplomirani inženjer poljodjelstva a majka je kod kuće skrbila o obitelji s troje djece Godine 1959 Stanislav Sever diploshymirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Drvnoindustrijski odjel a 1965 i na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu istoga sveučilišta Strojarski odjel Doktorsku disertaciju Istraživanja nekih eksploatacijskih parametshyara traktora kod privlačenja drva koju je izradio pod vodstvom mentora prof dr Roke Benića branio je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980 godine

Od 1960 godine Stanislav Sever neprestano djeluje na Šumarshyskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1986 postao reshydovnim profesorom Devet godina bio je i gost profesor na Šumarskome fakultetu u Sarajevu te povremeno nastavnik suradshynik na Agronomskome fakultetu u Zagrebu U dodiplomskoj nastavi osim temeljnoga predmeta Mehanizacija šumarstva u raznim je oblicima sudjelovao u nastavi nacrtne geometrije teshyhničkoga crtanja mehanike osnova elektrotehike osnova stroshyjarstva radnih strojeva za drvo transporta u drvnoj industriji i dr Na poslijediplomskoj nastavi iz područja Iskorištavanje šuma sudjeluje u izradi sastavnice o strojevima u iskorištavanju šuma i šumskom građevinarstvu

U istraživačkim projektima Stanislav Sever radio je kao isshytraživač voditelj zadatka voditelj potprojekta i dr Godine 1990 izabran je a 1995 reizabran za zamjenika koordinatora isshytraživačkog projeka lUFRO za razdoblje 1995-2000 Kao istaknuti šumarski stručnjak sudjeluje u radu mnogih strukshyovnih udrugaTrenutno je u Državnome zavodu za normizashyciju i mjeriteljstvo zamjenik predsjednika Tehničkog odbora za nazivlje i tajnik Tehničkog odbora za šumarske strojeve Od 1993 član je Odbora za dodjelu Državne nagrade za tehničku

fotografija Mrkobrad

kulturu Faust Vrančić Sabora R H vladin je predstavnik u Upravnom odboru Hrvatskih šuma po Zagreb (zamjenik predsjednika) član Komisije za znanstvenoistraživački rad šumarstva Hrvatske itd

Stanislav Sever član je međunarodnih strukovnih organizacishyja International Union of Forestry Research Organization i The International Society forTerrain-Vehicle Systems a sudjelovao je i u radu međunarodnih agencija FAO (Organizacija U N za ishranu i poljoprivredu) ILO (Međunarodna organizacija rada) ECE (Ekonomska komisija U N za Europu) ISO (Međunarodna organizacija za standarde) lEA (Međunarodna organizacija za energiju) itd Bio je u uredništvima nekoliko časopisa (Drvna industrijaMjeriteljski vjesnik i Meteorolog) te tehnički i glavni urednik časopisa Mehanizacija šumarstva Supruga mu Zdenka diplomirani je profesor kemije sin Zlatko dipl ing stroshyjarstva a kći Zvjezdana dipl ing molekularne biologije kanđPhD

U slobodnom vremenu Stanislava Severa zaokupljaju glazba (izvoditelj voditelj dirigent aranžer za innoge tamburaške sasshytave i orkestre) i šah (1956 prvak Zagrebačkoga šahovskog klushyba)

Časopis Hrvatske šume 3

INTERVJU Mr Gašpar Fabijanić

Za još šumovitiju Hrvatsku u povodu odobrenja šumskogospodarske

osnove Hrvatske razgovarali smo s mr Gašparom Fabijanićem u Hrvatskim

šumama rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma koja se u sklopu radnih zadaća susreće i s - barikadama

Razgovarali Miroslav Mrkobrad Ivan Tomić

P otkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobri lo je šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske Na taj način utvrđena je

ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje Osim toga stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumshyskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

- Prema Zakonu o šumama šumskogospodarska osnova poshydručja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul-

Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući preko okvira donesene osnove može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha

crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru Ona mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina orijentacijski za daljnjih 20 godina a revizija osnove obavlja se redovito svashykih 10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u Hrvatskim šumama po Zagreb mr se Gašpar Fabishyjanić u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja teshymeljnog akta za gospodarenje šumama

Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim zakašnjenjem Kako je do toga došlo

- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilo se zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31 ožujka prošle godine No iako je osnova prihvaćena 12 prosshyinca podatke smo sveli tako da vrijedi od 1 siječnja prošle godine

S radom na osnovi počelo se 1993 godine i to je drugi elabshyorat tijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog poshydručja no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornim podacima Prethodna je osnova naime bila samo kompilacija devet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva proshygrama bivših područja

Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima pa možemo reći da je to opća inventarizacija šuma budući da

mr se Gašpar Fabijanić

je popisan svaki odsjek i svi ostali površinski entiteti s atribucijama koje tu pripadaju površina drvna zaliha prirast vrste drveća debljin-ska struktura i dob Upisani su obras-ti sklopovi nadmorska visina nagib ekspozicija bonitet staništa naziv fi-tocenoze tip tla i još neke značajke i to za svaki odsjek Osim toga tu su i količinski propis sječa za svaku vrstu drveta te radovi na j e d shynostavnoj i proširenoj biološkoj reshyprodukciji šuma Za dan 1 siječnja 1996 godine sveli smo stanje po osnovama gospodarenja i programima za gosposhydarske jedinice računskim putem u rasponu od jedne do deset godina uzimajući u obzir sječu prirast i eventualno pošumljavanje Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to je istaknuto

S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata - Na okupiranim područjima problem prikupljanja podataka

rješavali smo kako smo mogli Nakon Bljeska i Oluje proshyvodili smo reviziju i provjeravali stanje šuma Za područje isshytočne Slavonije imali smo Osnove gospodarenja no za oko 3 posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka te ćemo ih kasnije morati provjeriti Najveći problem je okupirano poshydručje Baranjejer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posjeshydovao potrebne elaborate bivšeg SG Jelen

Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadrži nova šumskogospodarska osnova

- Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi 24900 km^ a to je 44 posto površine kopnenog državnog tershyitorija Na šume otpada 20800 km^ ili 37 posto a to je šumo-vitost kao u Bavarskoj Visokovrijednih šuma sjemenjača ima 12300 km^ a niskih šuma panjača 5000 km- Različite degra-dacijske formacije makije garizi šikare šibljaci zauzimaju 3300 km2 a površina plantaža topola i vrba je 02 tisuće km^ Treba istaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proizshyvodnju koje nije sada obraslo šumom itna 3300 km

S obzirom na namjenu u Hrvatskoj ima 23400 km^ gosposhydarskih šuma 09 tisuća km- zaštitnih i 05 tisuća km^ šuma s posebnom namjenomVećim dijelom državnih šuma gospodare

4 Časopis Hrvatske šume

Hrvatske šume po Zagreb (19900 km2) a neznatnim dijelom ostali subjekti U našoj državi ima 4600 km privatnih šuma i šumskog zemljišta

Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 3243 milishyjuna n i Bukva je najzastupljenija vrsta (36 ) a zatim dolaze lužnjak (14 ) kitnjak (99 ) jela (94 ) itd Godišnje se na navedenu drvnu zalihu akumulira 96 milijuna m^ prirasta (296 )a propisani godišnji etat je 535 milijuna m^ Novi elaborat propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359485 ha za deset godina a u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano je 100825 ha

Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata - Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik propisani iskazi

prikaziplanovi tabhce evidencije te pregledne i specijalne karte koje smo radili na digitalan način uz pomoć Geografsko-in-formacijskog sustava (GlS-a) Nova osnova sadrži 625 stranica

Odjeli za uređivanje prilično se osipaju Za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje

vlada velika potreba pa mnogi odlaze na atraktivnija mjesta Tako se ugasio tek začeti

Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću

samo je jedan iskusni uredivač a slično je i u Ogulinu Sisku

uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica Na njenoj izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma

Uredajni zapisnik sadrži opis područja dosadašnje gospodarenshyje šumama i šumskim zemljištima sadašnje stanje šuma buduće gospodarenje vrijeme sječe i izvlačenja iz šume a obuhvaća i razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području U zapis-

Svrha šumskogospodarske osnove Sukladno Zakonu o šumama izrada šumskogospodarske osnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u Hrvatskoj

Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug ophodnja traje i do 160 godina dimenzije gospodarenja posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodshynim ciklusom Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarshyske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bishylancu potrajnog gospodarenja Ovim jedinstvenim planom propisuju se svi uzgojni radovi radovi na njezi i zaštiti šuma i radovi iskorištavanja

Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jeshydinice

U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vreshymensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama Rečeno posve nestručno šumskogospodarska osnova poshydručja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje rashydove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku glavnicu već da bi se ona i povećala

Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigurashyva načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji nažalost ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju već koshyriste sinonim održiv razvoj ili održivo gospodarenje Potrajnost gospodarenja podrazumijeva potrajnost šumshyskih površina potrajnost volumena drvne mase potrajnost funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive siroshyvine mdash drva

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke gospodarske i ekonshyomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumshyske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina

Kakav bi s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoju i sječi mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva

-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godishyna kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa Promatra se dakle razdoblje od 40 godina pri čemu je za prvih 10 godina propisano a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 54

milijuna m^ drvne mase godišnje a potkraj spomenutog razdoblja 65 milijuna m

Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV ha sadašnja iznosi 200 mVha Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih ali i skrivenih mogućnosti a hrvatsko šumarstshyvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zashylihe i prirasta te općekorisnih funkcija Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka

Članak 13 Radi osiguranja jedinshystvenog i trajnog gospodarenja šumashyma i šumskim zemljištem na teritoru-ju Republike ustanovljuje se šumskog-ospodarsko područje Republike

Šume i šumska zemljišta obuhvaćeshyna šumskogospodarskim područjem iz stava I ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-skogospodarskog područja koji se obshyjavljuje uz ovaj zakon i njegov je sasshytavni dio

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstshyva vodi evidenciju o stanju i promjeshynama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obshyvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva

Članak 14 Šumskogospodarsko poshydručje dijeli se na gospodarske jedinshyice

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfigushyraciji terena organizacijskim potreshybama i prometnicama a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke

Članak 29 Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju

šumskogospodarske osnove područshyja

Šumskogospodarska osnova područshyja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizshyvodnih mogućnosti šuma vodeći računa o općem razvoju šumskogshyospodarskog područja industriji za preradu drveta i o drugim djelatnosshytima te o značenju šuma za oblikovanshyje kulture područja i stvaranje prshyirodne ravnoteže u prostoru

U šumskogospodarskoj osnovi poshydručja mora biti utvrđena ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povshyećanje šumske proizvodnje

Šumskogospodarska osnova područshyja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatshynost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII2) stupnja kojom stječu znanja za obavshyljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spreshymom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme

Članak 30 Šumskogospodarsku osshynovu područja donosi Poduzeće za šume a odobrava je Ministarstvo polshyjoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije

Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogosposhydarska osnova područja donosi se nashykon pribavljenog mišljenja Ministarstshyva obrane

Članak 31 Revizija šumskogospodarshyske osnove područja obavija se redovishyto svakih 10 godina

Ako se u toku provedbe šumskogosposhydarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezshyino donošenje

Članak 33 Šumskogospodarska osshynova područja osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugshyoročnih i srednjoročnih planova razvoshyja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumashyma i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

Članak 38 Šumskogospodarskom osshynovom područja osnovom gospodarenshyja gospodarskom jedinicom i prograshymom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gosposhydarenja i način njihove regeneracije u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

Osobna iskaznica Hrvatskih šuma

Hrvatske šume -javno poduzeće za gosshypodarenje šumama i šumskim zemljištima u Hepublici Hrvatskoj po Zagreb djeluju od 1 siječnja 1991 a temeljna im je zadaća da gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem

Hrvatske šumepo Zagrebgospodare s oko 80 svih šuma i šumskoga zemljišta Republike Hrvatske Šume i šumsko zemljište zauzimaju 43 kopnene površine Repubshylike Hrvatske

Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje U skladu s tim Zashykon 0 šumama obvezuje na jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šume Jedshynostavna biološka reprodukcija obuhvaća pripremne radove u obnovi sastojina sadnju i sjetvu njegu sastojina doznaku stabala i prosijecanje šume Ti se radovi obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom osnovom koja vrijedi do 2005 godine na ploštini oko 328000 ha Proširena biološka reprodukcishyja obuhvaća plantažiranje i pošumljivanje neobraslih površina te konverziju i sanaciju sastojina na ploštini oko 97918 ha Sve su to šumskouzgojni radovi koji s radovima na zaštiti šuma predstavljaju značajan dio šumarske djelatnosti Najveći dio ovih radoshyva financira se prihodom od iskorištavanja šuma budući da Zakon o šumama i načelo potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda u šumu

Od ostalih gospodarskih djelatnosti šumarstvo se razlikuje

- posebno dugom ophodnjom ili proizvodshynim ciklusom katkad prođe i 150 godina između početka i svršetka proizvodnoga procshyesa od ulaganja kapitala do ostvarenja prishyhoda

- obvezom održavanja proizvodne osnove na nepromijenjenoj razini odnosno održanshyja opstojnosti šume i potrebne biomase za kakvoćni prirast drveta

- obvezom obnove šuma na krškom šumshyskom zemljištu mediteranskog i submediter-anskog pojasa od Savudrije do Prevlake posebno značajnog za turizam

- obvezom održanja i poboljšanja općekoshyrisnih i ekoloških funkcija šume Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida stvara kisik sprječava eroziju tla održava zalihu pitke vode te čuva postojeći prirodni vodni režim ona je mjesto za razonodu i odmor i

napokon pridonosi stalnosti globalnoga ekoshysustava Zato su Hrvatske šume dužne gospodariti šumama višenamjenski

- konačno drvo kao tvorivo rijetka je obnovshyljiva tvar koja se može izravno tehnički rabiti Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancu te mali utrošak energije po jedinici proizvoda

Ustroj je Hrvatskih šuma javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumshyskim zemljištima u Republici Hrvatskojpo Zagreb trostupanjski - Direkcija u Zagrebu 16 uprava šuma i 171 šumarija Hrvatske šume imaju oko 10000 zaposlenika pri čemu 1188 s akademskom naobrazbom

U 1995 godini Hrvatske šume su na privlačenju i prijevozu drvnih sortimenata obavile oko 50 radova vlastitim zaposlenshyicima i sredstvima rada a 50 radova putem uslužnih djelatnosti Poduzeće gospodari s 13669 km tvrdih šumskih cesta što je dul-

jinski oko 50 svih javnih prometnica HrshyvatskeTijekom 1995 izgrađeno je vlastitim sredstvima 903 km donjega stroja i 862 km gornjega stroja šumskih cesta te 320 km protupožarnih prosjeka

U 1996 godini sječni je etat Hrvatskih šumaiznosio 4934000 m aprirast drveta iznosio je 8123000 m Hrvatske šume financiraju znanstvenoistraživački rad Šumarshyskoga fakulteta i Šumarskoga instituta u godišnjem iznosu od 6900000 kn One gospodare s oko 38 lovišta gdje se danas kao prvenstvena zadaća nameće obnova ratom uništenoga fonda divljači

Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem kojim se podshyjednako osiguravaju ekološke općekorisne i gospodarske funkcije šume Hrvatske šume uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose opshystojnosti hrvatske države

ČASOPIS HRVATSKIH SUMA

)DCE

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hnatslltoj po Zagreb

I Z D A V A Č HRVATSKE ŠUME PO ZAGREB D I R E K T O R P O D U Z E Ć A ANĐELKO SERDARUŠIĆ DIPL ING UREĐIVAČKI O D B O R MARIN TOMAIĆ DIPL ING PREDSJEDNIK HRVOJE GLAVAČ PROF ZORAN KOVAČ PROF IVAN ZOVAK DIPL ING IVAN TOMIĆ DIPL ING G L A V N I I O D G O V O R N I U R E D N I K HRVOJE GLAVAČ

SADRŽAJ 2 Proslov

3 Predstavljamo Prof dr Stanislav Sever

4 Miroslav Mrkobrad Ivan Tomić Za još šumovitiju Hrvatsku

7 Posjet prijatelja iz Bavarske Hrvoje Glavač

9 Jadranka Rosa Standard suvremenog življenja

10 Može li se klima spasiti Hrvoje Glavač

12 Darko Getz Kopački rit se vraća kući

16 Branimir Prpić Potrajno gospodarenje i čuvanje

raznolikosti

17 Hrvoje Glavač Dabar Darko ponovo u našem

susjedstvu

19 Dragutin Cuković Prilagodba europskim normama

21 Vijesti

24 Miljenko Sarić Pretvorba mora početi bez odgađanja

25 Ratko Matošević Sume na Internetu

27 Ivan Simić Bura u borovim šumama

28 Zoran Batušić Kako je Europa ostala bez šuma

30 Darko Polšek Zašto je važna zlatna grana

32 In memoriam

REDAKCIJA ČASOPISA ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVAN TOMIĆ MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE IVAN ŠIMIĆ ADRESA REDAKCIJE LJ F VUKOTINOVIĆA 2 ZAGREB TEL448 611 FAKS 4551 138 LEKTURAREDAKTURA MampM L A V O U T ŽELJKA JORDAN ČASOPIS HRVATSKE ŠUME IZLAZI JEDNOM MJESEČNO T I S A K HRVATSKA TISKARA NAKLADA 5000 MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 -17 - 93 -01 ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAČANJA OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA PROMET

Časopis Hrvatske šume 1

PROSLOV

1

Sume smo posudili od potomaka

amjenaje časopisa Hrvatske šume upoznavanje čitateshylja sa šumom kao najvećim i najznačajnijim kopnenim ekosustavom sa šumarskom strukom koja brine o tom

i ekosustavu i poduzečem Hrvatske šume javnim poduzećem za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb koje gospodari sa 80 posto tog ekosustava i pomaže gospodarenju ostatkom šuma i šumshyskih zemljišta u Hrvatskoj Namjera nam je hrvatskoj javnosti ljubiteljima prirode građanima željnim zelenila hrvatskoj mladeži i ostalima koje to zanima predočiti istinite i točne obavijesti o šumi šumarstvu i poduzeću Hrvatske šume Žeshylimo im pružiti što jednostavnije i što određenije spoznaje o našem najvećem prirodnom obnovljivom bogatstvu o struci priznatoj i poznatoj na svim uljudbenim prostorima svijeta i o poduzeću koje gospodari s više od trećine kopnenog teritorija naše zemlje

Želimo pokazati istinu da se svake godine površine šuma poveshyćavaju za više od tisuću hektara a drvna zaliha u šumama za više od jedan posto Naše šume godišnje apsorbiraju više od 15 milijuna tona ugljičnog dioksida proizvode preko 30 milijuna tona kisika zadržavaju svake godine više od 100 milijuna tona prašine i daju mnoge druge nemjerljive koristi u očuvanju i uljepšavanju životne sredine

Uz 25 milijuna hektara šuma i šumskih zemljišta 324 milishyjuna nr^ drvne zalihe godišnji prirast od 96 milijuna m^ u kvalitetnim i na prirodnim načelima potrajnog gospodarenja uzgojenim šumama imamo razloga biti zadovoljni i ponosni

Današnje generacije hrvatskih šumara zaljubljenici u šumu i šumarstvo naslijedili su tradiciju dobrih gospodara šuma i požrtvovno i samozatajno ustraju na načelu da šume nisu naslijeđene od predaka već su posuđene od potomaka

O složenim odnosima društva i šumarske djelatnosti o tržišnim i netržišnim vrijednostima šume o osiguranju potrajnog gosshypodarenja o zadovoljavanju potreba za drvom u industriji i domaćinstvu o biološkoj raznolikosti o očuvanju svih vrsta živih bića u šumskim ekosustavima naše zemlje i o mnogo čemu drugom najvećim dijelom brine i skrbi više od 10000 zaposleshynika poduzeća Hrvatske šume po Zagreb

Redakciji časopisa Hrvatske šume želim puno uspjeha

D I R E K T O R Anđelko Serdarušić dipl ing šum

2 Časopis Hrvatske šume

PREDSTAVLJAMO

Prof dr Stanislav Sever

Prof dr Stanislav Sever

Na mjesto pomoćnika

ministra poljoprivrede

i šumarstva imenovan je

dugogodišnji profesor

mehanizacije šumarstva Šumarslltog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

M edu hrvatskim šumarskim stručnjacima nema zacije lo nikoga tko nije upoznat s ovom ili onom stranom

znanstveno-nastavnog rada novoga poshymoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva no mnoge će iznenaditi mnogostranost njegova djelovanja koju u ovome kratkome životopisu možemo tek naznačiti Prof dr Stanislav Sever rođenje 1935 godine u Svetom Križu Začretju u zagrebačkoj obitelji Otac

mu je bio diplomirani inženjer poljodjelstva a majka je kod kuće skrbila o obitelji s troje djece Godine 1959 Stanislav Sever diploshymirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Drvnoindustrijski odjel a 1965 i na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu istoga sveučilišta Strojarski odjel Doktorsku disertaciju Istraživanja nekih eksploatacijskih parametshyara traktora kod privlačenja drva koju je izradio pod vodstvom mentora prof dr Roke Benića branio je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980 godine

Od 1960 godine Stanislav Sever neprestano djeluje na Šumarshyskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1986 postao reshydovnim profesorom Devet godina bio je i gost profesor na Šumarskome fakultetu u Sarajevu te povremeno nastavnik suradshynik na Agronomskome fakultetu u Zagrebu U dodiplomskoj nastavi osim temeljnoga predmeta Mehanizacija šumarstva u raznim je oblicima sudjelovao u nastavi nacrtne geometrije teshyhničkoga crtanja mehanike osnova elektrotehike osnova stroshyjarstva radnih strojeva za drvo transporta u drvnoj industriji i dr Na poslijediplomskoj nastavi iz područja Iskorištavanje šuma sudjeluje u izradi sastavnice o strojevima u iskorištavanju šuma i šumskom građevinarstvu

U istraživačkim projektima Stanislav Sever radio je kao isshytraživač voditelj zadatka voditelj potprojekta i dr Godine 1990 izabran je a 1995 reizabran za zamjenika koordinatora isshytraživačkog projeka lUFRO za razdoblje 1995-2000 Kao istaknuti šumarski stručnjak sudjeluje u radu mnogih strukshyovnih udrugaTrenutno je u Državnome zavodu za normizashyciju i mjeriteljstvo zamjenik predsjednika Tehničkog odbora za nazivlje i tajnik Tehničkog odbora za šumarske strojeve Od 1993 član je Odbora za dodjelu Državne nagrade za tehničku

fotografija Mrkobrad

kulturu Faust Vrančić Sabora R H vladin je predstavnik u Upravnom odboru Hrvatskih šuma po Zagreb (zamjenik predsjednika) član Komisije za znanstvenoistraživački rad šumarstva Hrvatske itd

Stanislav Sever član je međunarodnih strukovnih organizacishyja International Union of Forestry Research Organization i The International Society forTerrain-Vehicle Systems a sudjelovao je i u radu međunarodnih agencija FAO (Organizacija U N za ishranu i poljoprivredu) ILO (Međunarodna organizacija rada) ECE (Ekonomska komisija U N za Europu) ISO (Međunarodna organizacija za standarde) lEA (Međunarodna organizacija za energiju) itd Bio je u uredništvima nekoliko časopisa (Drvna industrijaMjeriteljski vjesnik i Meteorolog) te tehnički i glavni urednik časopisa Mehanizacija šumarstva Supruga mu Zdenka diplomirani je profesor kemije sin Zlatko dipl ing stroshyjarstva a kći Zvjezdana dipl ing molekularne biologije kanđPhD

U slobodnom vremenu Stanislava Severa zaokupljaju glazba (izvoditelj voditelj dirigent aranžer za innoge tamburaške sasshytave i orkestre) i šah (1956 prvak Zagrebačkoga šahovskog klushyba)

Časopis Hrvatske šume 3

INTERVJU Mr Gašpar Fabijanić

Za još šumovitiju Hrvatsku u povodu odobrenja šumskogospodarske

osnove Hrvatske razgovarali smo s mr Gašparom Fabijanićem u Hrvatskim

šumama rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma koja se u sklopu radnih zadaća susreće i s - barikadama

Razgovarali Miroslav Mrkobrad Ivan Tomić

P otkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobri lo je šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske Na taj način utvrđena je

ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje Osim toga stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumshyskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

- Prema Zakonu o šumama šumskogospodarska osnova poshydručja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul-

Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući preko okvira donesene osnove može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha

crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru Ona mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina orijentacijski za daljnjih 20 godina a revizija osnove obavlja se redovito svashykih 10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u Hrvatskim šumama po Zagreb mr se Gašpar Fabishyjanić u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja teshymeljnog akta za gospodarenje šumama

Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim zakašnjenjem Kako je do toga došlo

- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilo se zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31 ožujka prošle godine No iako je osnova prihvaćena 12 prosshyinca podatke smo sveli tako da vrijedi od 1 siječnja prošle godine

S radom na osnovi počelo se 1993 godine i to je drugi elabshyorat tijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog poshydručja no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornim podacima Prethodna je osnova naime bila samo kompilacija devet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva proshygrama bivših područja

Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima pa možemo reći da je to opća inventarizacija šuma budući da

mr se Gašpar Fabijanić

je popisan svaki odsjek i svi ostali površinski entiteti s atribucijama koje tu pripadaju površina drvna zaliha prirast vrste drveća debljin-ska struktura i dob Upisani su obras-ti sklopovi nadmorska visina nagib ekspozicija bonitet staništa naziv fi-tocenoze tip tla i još neke značajke i to za svaki odsjek Osim toga tu su i količinski propis sječa za svaku vrstu drveta te radovi na j e d shynostavnoj i proširenoj biološkoj reshyprodukciji šuma Za dan 1 siječnja 1996 godine sveli smo stanje po osnovama gospodarenja i programima za gosposhydarske jedinice računskim putem u rasponu od jedne do deset godina uzimajući u obzir sječu prirast i eventualno pošumljavanje Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to je istaknuto

S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata - Na okupiranim područjima problem prikupljanja podataka

rješavali smo kako smo mogli Nakon Bljeska i Oluje proshyvodili smo reviziju i provjeravali stanje šuma Za područje isshytočne Slavonije imali smo Osnove gospodarenja no za oko 3 posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka te ćemo ih kasnije morati provjeriti Najveći problem je okupirano poshydručje Baranjejer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posjeshydovao potrebne elaborate bivšeg SG Jelen

Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadrži nova šumskogospodarska osnova

- Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi 24900 km^ a to je 44 posto površine kopnenog državnog tershyitorija Na šume otpada 20800 km^ ili 37 posto a to je šumo-vitost kao u Bavarskoj Visokovrijednih šuma sjemenjača ima 12300 km^ a niskih šuma panjača 5000 km- Različite degra-dacijske formacije makije garizi šikare šibljaci zauzimaju 3300 km2 a površina plantaža topola i vrba je 02 tisuće km^ Treba istaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proizshyvodnju koje nije sada obraslo šumom itna 3300 km

S obzirom na namjenu u Hrvatskoj ima 23400 km^ gosposhydarskih šuma 09 tisuća km- zaštitnih i 05 tisuća km^ šuma s posebnom namjenomVećim dijelom državnih šuma gospodare

4 Časopis Hrvatske šume

Hrvatske šume po Zagreb (19900 km2) a neznatnim dijelom ostali subjekti U našoj državi ima 4600 km privatnih šuma i šumskog zemljišta

Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 3243 milishyjuna n i Bukva je najzastupljenija vrsta (36 ) a zatim dolaze lužnjak (14 ) kitnjak (99 ) jela (94 ) itd Godišnje se na navedenu drvnu zalihu akumulira 96 milijuna m^ prirasta (296 )a propisani godišnji etat je 535 milijuna m^ Novi elaborat propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359485 ha za deset godina a u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano je 100825 ha

Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata - Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik propisani iskazi

prikaziplanovi tabhce evidencije te pregledne i specijalne karte koje smo radili na digitalan način uz pomoć Geografsko-in-formacijskog sustava (GlS-a) Nova osnova sadrži 625 stranica

Odjeli za uređivanje prilično se osipaju Za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje

vlada velika potreba pa mnogi odlaze na atraktivnija mjesta Tako se ugasio tek začeti

Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću

samo je jedan iskusni uredivač a slično je i u Ogulinu Sisku

uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica Na njenoj izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma

Uredajni zapisnik sadrži opis područja dosadašnje gospodarenshyje šumama i šumskim zemljištima sadašnje stanje šuma buduće gospodarenje vrijeme sječe i izvlačenja iz šume a obuhvaća i razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području U zapis-

Svrha šumskogospodarske osnove Sukladno Zakonu o šumama izrada šumskogospodarske osnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u Hrvatskoj

Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug ophodnja traje i do 160 godina dimenzije gospodarenja posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodshynim ciklusom Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarshyske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bishylancu potrajnog gospodarenja Ovim jedinstvenim planom propisuju se svi uzgojni radovi radovi na njezi i zaštiti šuma i radovi iskorištavanja

Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jeshydinice

U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vreshymensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama Rečeno posve nestručno šumskogospodarska osnova poshydručja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje rashydove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku glavnicu već da bi se ona i povećala

Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigurashyva načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji nažalost ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju već koshyriste sinonim održiv razvoj ili održivo gospodarenje Potrajnost gospodarenja podrazumijeva potrajnost šumshyskih površina potrajnost volumena drvne mase potrajnost funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive siroshyvine mdash drva

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke gospodarske i ekonshyomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumshyske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina

Kakav bi s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoju i sječi mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva

-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godishyna kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa Promatra se dakle razdoblje od 40 godina pri čemu je za prvih 10 godina propisano a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 54

milijuna m^ drvne mase godišnje a potkraj spomenutog razdoblja 65 milijuna m

Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV ha sadašnja iznosi 200 mVha Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih ali i skrivenih mogućnosti a hrvatsko šumarstshyvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zashylihe i prirasta te općekorisnih funkcija Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka

Članak 13 Radi osiguranja jedinshystvenog i trajnog gospodarenja šumashyma i šumskim zemljištem na teritoru-ju Republike ustanovljuje se šumskog-ospodarsko područje Republike

Šume i šumska zemljišta obuhvaćeshyna šumskogospodarskim područjem iz stava I ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-skogospodarskog područja koji se obshyjavljuje uz ovaj zakon i njegov je sasshytavni dio

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstshyva vodi evidenciju o stanju i promjeshynama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obshyvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva

Članak 14 Šumskogospodarsko poshydručje dijeli se na gospodarske jedinshyice

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfigushyraciji terena organizacijskim potreshybama i prometnicama a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke

Članak 29 Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju

šumskogospodarske osnove područshyja

Šumskogospodarska osnova područshyja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizshyvodnih mogućnosti šuma vodeći računa o općem razvoju šumskogshyospodarskog područja industriji za preradu drveta i o drugim djelatnosshytima te o značenju šuma za oblikovanshyje kulture područja i stvaranje prshyirodne ravnoteže u prostoru

U šumskogospodarskoj osnovi poshydručja mora biti utvrđena ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povshyećanje šumske proizvodnje

Šumskogospodarska osnova područshyja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatshynost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII2) stupnja kojom stječu znanja za obavshyljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spreshymom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme

Članak 30 Šumskogospodarsku osshynovu područja donosi Poduzeće za šume a odobrava je Ministarstvo polshyjoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije

Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogosposhydarska osnova područja donosi se nashykon pribavljenog mišljenja Ministarstshyva obrane

Članak 31 Revizija šumskogospodarshyske osnove područja obavija se redovishyto svakih 10 godina

Ako se u toku provedbe šumskogosposhydarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezshyino donošenje

Članak 33 Šumskogospodarska osshynova područja osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugshyoročnih i srednjoročnih planova razvoshyja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumashyma i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

Članak 38 Šumskogospodarskom osshynovom područja osnovom gospodarenshyja gospodarskom jedinicom i prograshymom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gosposhydarenja i način njihove regeneracije u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

PROSLOV

1

Sume smo posudili od potomaka

amjenaje časopisa Hrvatske šume upoznavanje čitateshylja sa šumom kao najvećim i najznačajnijim kopnenim ekosustavom sa šumarskom strukom koja brine o tom

i ekosustavu i poduzečem Hrvatske šume javnim poduzećem za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb koje gospodari sa 80 posto tog ekosustava i pomaže gospodarenju ostatkom šuma i šumshyskih zemljišta u Hrvatskoj Namjera nam je hrvatskoj javnosti ljubiteljima prirode građanima željnim zelenila hrvatskoj mladeži i ostalima koje to zanima predočiti istinite i točne obavijesti o šumi šumarstvu i poduzeću Hrvatske šume Žeshylimo im pružiti što jednostavnije i što određenije spoznaje o našem najvećem prirodnom obnovljivom bogatstvu o struci priznatoj i poznatoj na svim uljudbenim prostorima svijeta i o poduzeću koje gospodari s više od trećine kopnenog teritorija naše zemlje

Želimo pokazati istinu da se svake godine površine šuma poveshyćavaju za više od tisuću hektara a drvna zaliha u šumama za više od jedan posto Naše šume godišnje apsorbiraju više od 15 milijuna tona ugljičnog dioksida proizvode preko 30 milijuna tona kisika zadržavaju svake godine više od 100 milijuna tona prašine i daju mnoge druge nemjerljive koristi u očuvanju i uljepšavanju životne sredine

Uz 25 milijuna hektara šuma i šumskih zemljišta 324 milishyjuna nr^ drvne zalihe godišnji prirast od 96 milijuna m^ u kvalitetnim i na prirodnim načelima potrajnog gospodarenja uzgojenim šumama imamo razloga biti zadovoljni i ponosni

Današnje generacije hrvatskih šumara zaljubljenici u šumu i šumarstvo naslijedili su tradiciju dobrih gospodara šuma i požrtvovno i samozatajno ustraju na načelu da šume nisu naslijeđene od predaka već su posuđene od potomaka

O složenim odnosima društva i šumarske djelatnosti o tržišnim i netržišnim vrijednostima šume o osiguranju potrajnog gosshypodarenja o zadovoljavanju potreba za drvom u industriji i domaćinstvu o biološkoj raznolikosti o očuvanju svih vrsta živih bića u šumskim ekosustavima naše zemlje i o mnogo čemu drugom najvećim dijelom brine i skrbi više od 10000 zaposleshynika poduzeća Hrvatske šume po Zagreb

Redakciji časopisa Hrvatske šume želim puno uspjeha

D I R E K T O R Anđelko Serdarušić dipl ing šum

2 Časopis Hrvatske šume

PREDSTAVLJAMO

Prof dr Stanislav Sever

Prof dr Stanislav Sever

Na mjesto pomoćnika

ministra poljoprivrede

i šumarstva imenovan je

dugogodišnji profesor

mehanizacije šumarstva Šumarslltog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

M edu hrvatskim šumarskim stručnjacima nema zacije lo nikoga tko nije upoznat s ovom ili onom stranom

znanstveno-nastavnog rada novoga poshymoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva no mnoge će iznenaditi mnogostranost njegova djelovanja koju u ovome kratkome životopisu možemo tek naznačiti Prof dr Stanislav Sever rođenje 1935 godine u Svetom Križu Začretju u zagrebačkoj obitelji Otac

mu je bio diplomirani inženjer poljodjelstva a majka je kod kuće skrbila o obitelji s troje djece Godine 1959 Stanislav Sever diploshymirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Drvnoindustrijski odjel a 1965 i na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu istoga sveučilišta Strojarski odjel Doktorsku disertaciju Istraživanja nekih eksploatacijskih parametshyara traktora kod privlačenja drva koju je izradio pod vodstvom mentora prof dr Roke Benića branio je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980 godine

Od 1960 godine Stanislav Sever neprestano djeluje na Šumarshyskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1986 postao reshydovnim profesorom Devet godina bio je i gost profesor na Šumarskome fakultetu u Sarajevu te povremeno nastavnik suradshynik na Agronomskome fakultetu u Zagrebu U dodiplomskoj nastavi osim temeljnoga predmeta Mehanizacija šumarstva u raznim je oblicima sudjelovao u nastavi nacrtne geometrije teshyhničkoga crtanja mehanike osnova elektrotehike osnova stroshyjarstva radnih strojeva za drvo transporta u drvnoj industriji i dr Na poslijediplomskoj nastavi iz područja Iskorištavanje šuma sudjeluje u izradi sastavnice o strojevima u iskorištavanju šuma i šumskom građevinarstvu

U istraživačkim projektima Stanislav Sever radio je kao isshytraživač voditelj zadatka voditelj potprojekta i dr Godine 1990 izabran je a 1995 reizabran za zamjenika koordinatora isshytraživačkog projeka lUFRO za razdoblje 1995-2000 Kao istaknuti šumarski stručnjak sudjeluje u radu mnogih strukshyovnih udrugaTrenutno je u Državnome zavodu za normizashyciju i mjeriteljstvo zamjenik predsjednika Tehničkog odbora za nazivlje i tajnik Tehničkog odbora za šumarske strojeve Od 1993 član je Odbora za dodjelu Državne nagrade za tehničku

fotografija Mrkobrad

kulturu Faust Vrančić Sabora R H vladin je predstavnik u Upravnom odboru Hrvatskih šuma po Zagreb (zamjenik predsjednika) član Komisije za znanstvenoistraživački rad šumarstva Hrvatske itd

Stanislav Sever član je međunarodnih strukovnih organizacishyja International Union of Forestry Research Organization i The International Society forTerrain-Vehicle Systems a sudjelovao je i u radu međunarodnih agencija FAO (Organizacija U N za ishranu i poljoprivredu) ILO (Međunarodna organizacija rada) ECE (Ekonomska komisija U N za Europu) ISO (Međunarodna organizacija za standarde) lEA (Međunarodna organizacija za energiju) itd Bio je u uredništvima nekoliko časopisa (Drvna industrijaMjeriteljski vjesnik i Meteorolog) te tehnički i glavni urednik časopisa Mehanizacija šumarstva Supruga mu Zdenka diplomirani je profesor kemije sin Zlatko dipl ing stroshyjarstva a kći Zvjezdana dipl ing molekularne biologije kanđPhD

U slobodnom vremenu Stanislava Severa zaokupljaju glazba (izvoditelj voditelj dirigent aranžer za innoge tamburaške sasshytave i orkestre) i šah (1956 prvak Zagrebačkoga šahovskog klushyba)

Časopis Hrvatske šume 3

INTERVJU Mr Gašpar Fabijanić

Za još šumovitiju Hrvatsku u povodu odobrenja šumskogospodarske

osnove Hrvatske razgovarali smo s mr Gašparom Fabijanićem u Hrvatskim

šumama rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma koja se u sklopu radnih zadaća susreće i s - barikadama

Razgovarali Miroslav Mrkobrad Ivan Tomić

P otkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobri lo je šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske Na taj način utvrđena je

ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje Osim toga stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumshyskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

- Prema Zakonu o šumama šumskogospodarska osnova poshydručja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul-

Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući preko okvira donesene osnove može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha

crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru Ona mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina orijentacijski za daljnjih 20 godina a revizija osnove obavlja se redovito svashykih 10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u Hrvatskim šumama po Zagreb mr se Gašpar Fabishyjanić u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja teshymeljnog akta za gospodarenje šumama

Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim zakašnjenjem Kako je do toga došlo

- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilo se zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31 ožujka prošle godine No iako je osnova prihvaćena 12 prosshyinca podatke smo sveli tako da vrijedi od 1 siječnja prošle godine

S radom na osnovi počelo se 1993 godine i to je drugi elabshyorat tijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog poshydručja no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornim podacima Prethodna je osnova naime bila samo kompilacija devet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva proshygrama bivših područja

Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima pa možemo reći da je to opća inventarizacija šuma budući da

mr se Gašpar Fabijanić

je popisan svaki odsjek i svi ostali površinski entiteti s atribucijama koje tu pripadaju površina drvna zaliha prirast vrste drveća debljin-ska struktura i dob Upisani su obras-ti sklopovi nadmorska visina nagib ekspozicija bonitet staništa naziv fi-tocenoze tip tla i još neke značajke i to za svaki odsjek Osim toga tu su i količinski propis sječa za svaku vrstu drveta te radovi na j e d shynostavnoj i proširenoj biološkoj reshyprodukciji šuma Za dan 1 siječnja 1996 godine sveli smo stanje po osnovama gospodarenja i programima za gosposhydarske jedinice računskim putem u rasponu od jedne do deset godina uzimajući u obzir sječu prirast i eventualno pošumljavanje Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to je istaknuto

S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata - Na okupiranim područjima problem prikupljanja podataka

rješavali smo kako smo mogli Nakon Bljeska i Oluje proshyvodili smo reviziju i provjeravali stanje šuma Za područje isshytočne Slavonije imali smo Osnove gospodarenja no za oko 3 posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka te ćemo ih kasnije morati provjeriti Najveći problem je okupirano poshydručje Baranjejer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posjeshydovao potrebne elaborate bivšeg SG Jelen

Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadrži nova šumskogospodarska osnova

- Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi 24900 km^ a to je 44 posto površine kopnenog državnog tershyitorija Na šume otpada 20800 km^ ili 37 posto a to je šumo-vitost kao u Bavarskoj Visokovrijednih šuma sjemenjača ima 12300 km^ a niskih šuma panjača 5000 km- Različite degra-dacijske formacije makije garizi šikare šibljaci zauzimaju 3300 km2 a površina plantaža topola i vrba je 02 tisuće km^ Treba istaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proizshyvodnju koje nije sada obraslo šumom itna 3300 km

S obzirom na namjenu u Hrvatskoj ima 23400 km^ gosposhydarskih šuma 09 tisuća km- zaštitnih i 05 tisuća km^ šuma s posebnom namjenomVećim dijelom državnih šuma gospodare

4 Časopis Hrvatske šume

Hrvatske šume po Zagreb (19900 km2) a neznatnim dijelom ostali subjekti U našoj državi ima 4600 km privatnih šuma i šumskog zemljišta

Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 3243 milishyjuna n i Bukva je najzastupljenija vrsta (36 ) a zatim dolaze lužnjak (14 ) kitnjak (99 ) jela (94 ) itd Godišnje se na navedenu drvnu zalihu akumulira 96 milijuna m^ prirasta (296 )a propisani godišnji etat je 535 milijuna m^ Novi elaborat propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359485 ha za deset godina a u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano je 100825 ha

Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata - Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik propisani iskazi

prikaziplanovi tabhce evidencije te pregledne i specijalne karte koje smo radili na digitalan način uz pomoć Geografsko-in-formacijskog sustava (GlS-a) Nova osnova sadrži 625 stranica

Odjeli za uređivanje prilično se osipaju Za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje

vlada velika potreba pa mnogi odlaze na atraktivnija mjesta Tako se ugasio tek začeti

Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću

samo je jedan iskusni uredivač a slično je i u Ogulinu Sisku

uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica Na njenoj izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma

Uredajni zapisnik sadrži opis područja dosadašnje gospodarenshyje šumama i šumskim zemljištima sadašnje stanje šuma buduće gospodarenje vrijeme sječe i izvlačenja iz šume a obuhvaća i razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području U zapis-

Svrha šumskogospodarske osnove Sukladno Zakonu o šumama izrada šumskogospodarske osnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u Hrvatskoj

Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug ophodnja traje i do 160 godina dimenzije gospodarenja posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodshynim ciklusom Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarshyske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bishylancu potrajnog gospodarenja Ovim jedinstvenim planom propisuju se svi uzgojni radovi radovi na njezi i zaštiti šuma i radovi iskorištavanja

Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jeshydinice

U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vreshymensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama Rečeno posve nestručno šumskogospodarska osnova poshydručja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje rashydove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku glavnicu već da bi se ona i povećala

Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigurashyva načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji nažalost ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju već koshyriste sinonim održiv razvoj ili održivo gospodarenje Potrajnost gospodarenja podrazumijeva potrajnost šumshyskih površina potrajnost volumena drvne mase potrajnost funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive siroshyvine mdash drva

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke gospodarske i ekonshyomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumshyske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina

Kakav bi s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoju i sječi mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva

-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godishyna kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa Promatra se dakle razdoblje od 40 godina pri čemu je za prvih 10 godina propisano a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 54

milijuna m^ drvne mase godišnje a potkraj spomenutog razdoblja 65 milijuna m

Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV ha sadašnja iznosi 200 mVha Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih ali i skrivenih mogućnosti a hrvatsko šumarstshyvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zashylihe i prirasta te općekorisnih funkcija Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka

Članak 13 Radi osiguranja jedinshystvenog i trajnog gospodarenja šumashyma i šumskim zemljištem na teritoru-ju Republike ustanovljuje se šumskog-ospodarsko područje Republike

Šume i šumska zemljišta obuhvaćeshyna šumskogospodarskim područjem iz stava I ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-skogospodarskog područja koji se obshyjavljuje uz ovaj zakon i njegov je sasshytavni dio

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstshyva vodi evidenciju o stanju i promjeshynama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obshyvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva

Članak 14 Šumskogospodarsko poshydručje dijeli se na gospodarske jedinshyice

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfigushyraciji terena organizacijskim potreshybama i prometnicama a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke

Članak 29 Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju

šumskogospodarske osnove područshyja

Šumskogospodarska osnova područshyja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizshyvodnih mogućnosti šuma vodeći računa o općem razvoju šumskogshyospodarskog područja industriji za preradu drveta i o drugim djelatnosshytima te o značenju šuma za oblikovanshyje kulture područja i stvaranje prshyirodne ravnoteže u prostoru

U šumskogospodarskoj osnovi poshydručja mora biti utvrđena ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povshyećanje šumske proizvodnje

Šumskogospodarska osnova područshyja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatshynost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII2) stupnja kojom stječu znanja za obavshyljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spreshymom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme

Članak 30 Šumskogospodarsku osshynovu područja donosi Poduzeće za šume a odobrava je Ministarstvo polshyjoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije

Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogosposhydarska osnova područja donosi se nashykon pribavljenog mišljenja Ministarstshyva obrane

Članak 31 Revizija šumskogospodarshyske osnove područja obavija se redovishyto svakih 10 godina

Ako se u toku provedbe šumskogosposhydarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezshyino donošenje

Članak 33 Šumskogospodarska osshynova područja osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugshyoročnih i srednjoročnih planova razvoshyja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumashyma i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

Članak 38 Šumskogospodarskom osshynovom područja osnovom gospodarenshyja gospodarskom jedinicom i prograshymom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gosposhydarenja i način njihove regeneracije u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

PREDSTAVLJAMO

Prof dr Stanislav Sever

Prof dr Stanislav Sever

Na mjesto pomoćnika

ministra poljoprivrede

i šumarstva imenovan je

dugogodišnji profesor

mehanizacije šumarstva Šumarslltog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

M edu hrvatskim šumarskim stručnjacima nema zacije lo nikoga tko nije upoznat s ovom ili onom stranom

znanstveno-nastavnog rada novoga poshymoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva no mnoge će iznenaditi mnogostranost njegova djelovanja koju u ovome kratkome životopisu možemo tek naznačiti Prof dr Stanislav Sever rođenje 1935 godine u Svetom Križu Začretju u zagrebačkoj obitelji Otac

mu je bio diplomirani inženjer poljodjelstva a majka je kod kuće skrbila o obitelji s troje djece Godine 1959 Stanislav Sever diploshymirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Drvnoindustrijski odjel a 1965 i na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu istoga sveučilišta Strojarski odjel Doktorsku disertaciju Istraživanja nekih eksploatacijskih parametshyara traktora kod privlačenja drva koju je izradio pod vodstvom mentora prof dr Roke Benića branio je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980 godine

Od 1960 godine Stanislav Sever neprestano djeluje na Šumarshyskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1986 postao reshydovnim profesorom Devet godina bio je i gost profesor na Šumarskome fakultetu u Sarajevu te povremeno nastavnik suradshynik na Agronomskome fakultetu u Zagrebu U dodiplomskoj nastavi osim temeljnoga predmeta Mehanizacija šumarstva u raznim je oblicima sudjelovao u nastavi nacrtne geometrije teshyhničkoga crtanja mehanike osnova elektrotehike osnova stroshyjarstva radnih strojeva za drvo transporta u drvnoj industriji i dr Na poslijediplomskoj nastavi iz područja Iskorištavanje šuma sudjeluje u izradi sastavnice o strojevima u iskorištavanju šuma i šumskom građevinarstvu

U istraživačkim projektima Stanislav Sever radio je kao isshytraživač voditelj zadatka voditelj potprojekta i dr Godine 1990 izabran je a 1995 reizabran za zamjenika koordinatora isshytraživačkog projeka lUFRO za razdoblje 1995-2000 Kao istaknuti šumarski stručnjak sudjeluje u radu mnogih strukshyovnih udrugaTrenutno je u Državnome zavodu za normizashyciju i mjeriteljstvo zamjenik predsjednika Tehničkog odbora za nazivlje i tajnik Tehničkog odbora za šumarske strojeve Od 1993 član je Odbora za dodjelu Državne nagrade za tehničku

fotografija Mrkobrad

kulturu Faust Vrančić Sabora R H vladin je predstavnik u Upravnom odboru Hrvatskih šuma po Zagreb (zamjenik predsjednika) član Komisije za znanstvenoistraživački rad šumarstva Hrvatske itd

Stanislav Sever član je međunarodnih strukovnih organizacishyja International Union of Forestry Research Organization i The International Society forTerrain-Vehicle Systems a sudjelovao je i u radu međunarodnih agencija FAO (Organizacija U N za ishranu i poljoprivredu) ILO (Međunarodna organizacija rada) ECE (Ekonomska komisija U N za Europu) ISO (Međunarodna organizacija za standarde) lEA (Međunarodna organizacija za energiju) itd Bio je u uredništvima nekoliko časopisa (Drvna industrijaMjeriteljski vjesnik i Meteorolog) te tehnički i glavni urednik časopisa Mehanizacija šumarstva Supruga mu Zdenka diplomirani je profesor kemije sin Zlatko dipl ing stroshyjarstva a kći Zvjezdana dipl ing molekularne biologije kanđPhD

U slobodnom vremenu Stanislava Severa zaokupljaju glazba (izvoditelj voditelj dirigent aranžer za innoge tamburaške sasshytave i orkestre) i šah (1956 prvak Zagrebačkoga šahovskog klushyba)

Časopis Hrvatske šume 3

INTERVJU Mr Gašpar Fabijanić

Za još šumovitiju Hrvatsku u povodu odobrenja šumskogospodarske

osnove Hrvatske razgovarali smo s mr Gašparom Fabijanićem u Hrvatskim

šumama rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma koja se u sklopu radnih zadaća susreće i s - barikadama

Razgovarali Miroslav Mrkobrad Ivan Tomić

P otkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobri lo je šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske Na taj način utvrđena je

ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje Osim toga stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumshyskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

- Prema Zakonu o šumama šumskogospodarska osnova poshydručja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul-

Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući preko okvira donesene osnove može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha

crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru Ona mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina orijentacijski za daljnjih 20 godina a revizija osnove obavlja se redovito svashykih 10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u Hrvatskim šumama po Zagreb mr se Gašpar Fabishyjanić u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja teshymeljnog akta za gospodarenje šumama

Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim zakašnjenjem Kako je do toga došlo

- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilo se zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31 ožujka prošle godine No iako je osnova prihvaćena 12 prosshyinca podatke smo sveli tako da vrijedi od 1 siječnja prošle godine

S radom na osnovi počelo se 1993 godine i to je drugi elabshyorat tijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog poshydručja no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornim podacima Prethodna je osnova naime bila samo kompilacija devet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva proshygrama bivših područja

Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima pa možemo reći da je to opća inventarizacija šuma budući da

mr se Gašpar Fabijanić

je popisan svaki odsjek i svi ostali površinski entiteti s atribucijama koje tu pripadaju površina drvna zaliha prirast vrste drveća debljin-ska struktura i dob Upisani su obras-ti sklopovi nadmorska visina nagib ekspozicija bonitet staništa naziv fi-tocenoze tip tla i još neke značajke i to za svaki odsjek Osim toga tu su i količinski propis sječa za svaku vrstu drveta te radovi na j e d shynostavnoj i proširenoj biološkoj reshyprodukciji šuma Za dan 1 siječnja 1996 godine sveli smo stanje po osnovama gospodarenja i programima za gosposhydarske jedinice računskim putem u rasponu od jedne do deset godina uzimajući u obzir sječu prirast i eventualno pošumljavanje Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to je istaknuto

S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata - Na okupiranim područjima problem prikupljanja podataka

rješavali smo kako smo mogli Nakon Bljeska i Oluje proshyvodili smo reviziju i provjeravali stanje šuma Za područje isshytočne Slavonije imali smo Osnove gospodarenja no za oko 3 posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka te ćemo ih kasnije morati provjeriti Najveći problem je okupirano poshydručje Baranjejer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posjeshydovao potrebne elaborate bivšeg SG Jelen

Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadrži nova šumskogospodarska osnova

- Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi 24900 km^ a to je 44 posto površine kopnenog državnog tershyitorija Na šume otpada 20800 km^ ili 37 posto a to je šumo-vitost kao u Bavarskoj Visokovrijednih šuma sjemenjača ima 12300 km^ a niskih šuma panjača 5000 km- Različite degra-dacijske formacije makije garizi šikare šibljaci zauzimaju 3300 km2 a površina plantaža topola i vrba je 02 tisuće km^ Treba istaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proizshyvodnju koje nije sada obraslo šumom itna 3300 km

S obzirom na namjenu u Hrvatskoj ima 23400 km^ gosposhydarskih šuma 09 tisuća km- zaštitnih i 05 tisuća km^ šuma s posebnom namjenomVećim dijelom državnih šuma gospodare

4 Časopis Hrvatske šume

Hrvatske šume po Zagreb (19900 km2) a neznatnim dijelom ostali subjekti U našoj državi ima 4600 km privatnih šuma i šumskog zemljišta

Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 3243 milishyjuna n i Bukva je najzastupljenija vrsta (36 ) a zatim dolaze lužnjak (14 ) kitnjak (99 ) jela (94 ) itd Godišnje se na navedenu drvnu zalihu akumulira 96 milijuna m^ prirasta (296 )a propisani godišnji etat je 535 milijuna m^ Novi elaborat propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359485 ha za deset godina a u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano je 100825 ha

Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata - Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik propisani iskazi

prikaziplanovi tabhce evidencije te pregledne i specijalne karte koje smo radili na digitalan način uz pomoć Geografsko-in-formacijskog sustava (GlS-a) Nova osnova sadrži 625 stranica

Odjeli za uređivanje prilično se osipaju Za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje

vlada velika potreba pa mnogi odlaze na atraktivnija mjesta Tako se ugasio tek začeti

Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću

samo je jedan iskusni uredivač a slično je i u Ogulinu Sisku

uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica Na njenoj izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma

Uredajni zapisnik sadrži opis područja dosadašnje gospodarenshyje šumama i šumskim zemljištima sadašnje stanje šuma buduće gospodarenje vrijeme sječe i izvlačenja iz šume a obuhvaća i razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području U zapis-

Svrha šumskogospodarske osnove Sukladno Zakonu o šumama izrada šumskogospodarske osnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u Hrvatskoj

Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug ophodnja traje i do 160 godina dimenzije gospodarenja posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodshynim ciklusom Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarshyske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bishylancu potrajnog gospodarenja Ovim jedinstvenim planom propisuju se svi uzgojni radovi radovi na njezi i zaštiti šuma i radovi iskorištavanja

Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jeshydinice

U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vreshymensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama Rečeno posve nestručno šumskogospodarska osnova poshydručja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje rashydove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku glavnicu već da bi se ona i povećala

Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigurashyva načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji nažalost ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju već koshyriste sinonim održiv razvoj ili održivo gospodarenje Potrajnost gospodarenja podrazumijeva potrajnost šumshyskih površina potrajnost volumena drvne mase potrajnost funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive siroshyvine mdash drva

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke gospodarske i ekonshyomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumshyske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina

Kakav bi s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoju i sječi mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva

-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godishyna kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa Promatra se dakle razdoblje od 40 godina pri čemu je za prvih 10 godina propisano a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 54

milijuna m^ drvne mase godišnje a potkraj spomenutog razdoblja 65 milijuna m

Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV ha sadašnja iznosi 200 mVha Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih ali i skrivenih mogućnosti a hrvatsko šumarstshyvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zashylihe i prirasta te općekorisnih funkcija Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka

Članak 13 Radi osiguranja jedinshystvenog i trajnog gospodarenja šumashyma i šumskim zemljištem na teritoru-ju Republike ustanovljuje se šumskog-ospodarsko područje Republike

Šume i šumska zemljišta obuhvaćeshyna šumskogospodarskim područjem iz stava I ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-skogospodarskog područja koji se obshyjavljuje uz ovaj zakon i njegov je sasshytavni dio

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstshyva vodi evidenciju o stanju i promjeshynama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obshyvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva

Članak 14 Šumskogospodarsko poshydručje dijeli se na gospodarske jedinshyice

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfigushyraciji terena organizacijskim potreshybama i prometnicama a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke

Članak 29 Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju

šumskogospodarske osnove područshyja

Šumskogospodarska osnova područshyja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizshyvodnih mogućnosti šuma vodeći računa o općem razvoju šumskogshyospodarskog područja industriji za preradu drveta i o drugim djelatnosshytima te o značenju šuma za oblikovanshyje kulture područja i stvaranje prshyirodne ravnoteže u prostoru

U šumskogospodarskoj osnovi poshydručja mora biti utvrđena ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povshyećanje šumske proizvodnje

Šumskogospodarska osnova područshyja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatshynost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII2) stupnja kojom stječu znanja za obavshyljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spreshymom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme

Članak 30 Šumskogospodarsku osshynovu područja donosi Poduzeće za šume a odobrava je Ministarstvo polshyjoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije

Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogosposhydarska osnova područja donosi se nashykon pribavljenog mišljenja Ministarstshyva obrane

Članak 31 Revizija šumskogospodarshyske osnove područja obavija se redovishyto svakih 10 godina

Ako se u toku provedbe šumskogosposhydarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezshyino donošenje

Članak 33 Šumskogospodarska osshynova područja osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugshyoročnih i srednjoročnih planova razvoshyja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumashyma i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

Članak 38 Šumskogospodarskom osshynovom područja osnovom gospodarenshyja gospodarskom jedinicom i prograshymom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gosposhydarenja i način njihove regeneracije u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

INTERVJU Mr Gašpar Fabijanić

Za još šumovitiju Hrvatsku u povodu odobrenja šumskogospodarske

osnove Hrvatske razgovarali smo s mr Gašparom Fabijanićem u Hrvatskim

šumama rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma koja se u sklopu radnih zadaća susreće i s - barikadama

Razgovarali Miroslav Mrkobrad Ivan Tomić

P otkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobri lo je šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske Na taj način utvrđena je

ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje Osim toga stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumshyskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

- Prema Zakonu o šumama šumskogospodarska osnova poshydručja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul-

Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući preko okvira donesene osnove može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha

crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru Ona mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina orijentacijski za daljnjih 20 godina a revizija osnove obavlja se redovito svashykih 10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u Hrvatskim šumama po Zagreb mr se Gašpar Fabishyjanić u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja teshymeljnog akta za gospodarenje šumama

Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim zakašnjenjem Kako je do toga došlo

- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilo se zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31 ožujka prošle godine No iako je osnova prihvaćena 12 prosshyinca podatke smo sveli tako da vrijedi od 1 siječnja prošle godine

S radom na osnovi počelo se 1993 godine i to je drugi elabshyorat tijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog poshydručja no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornim podacima Prethodna je osnova naime bila samo kompilacija devet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva proshygrama bivših područja

Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima pa možemo reći da je to opća inventarizacija šuma budući da

mr se Gašpar Fabijanić

je popisan svaki odsjek i svi ostali površinski entiteti s atribucijama koje tu pripadaju površina drvna zaliha prirast vrste drveća debljin-ska struktura i dob Upisani su obras-ti sklopovi nadmorska visina nagib ekspozicija bonitet staništa naziv fi-tocenoze tip tla i još neke značajke i to za svaki odsjek Osim toga tu su i količinski propis sječa za svaku vrstu drveta te radovi na j e d shynostavnoj i proširenoj biološkoj reshyprodukciji šuma Za dan 1 siječnja 1996 godine sveli smo stanje po osnovama gospodarenja i programima za gosposhydarske jedinice računskim putem u rasponu od jedne do deset godina uzimajući u obzir sječu prirast i eventualno pošumljavanje Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to je istaknuto

S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata - Na okupiranim područjima problem prikupljanja podataka

rješavali smo kako smo mogli Nakon Bljeska i Oluje proshyvodili smo reviziju i provjeravali stanje šuma Za područje isshytočne Slavonije imali smo Osnove gospodarenja no za oko 3 posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka te ćemo ih kasnije morati provjeriti Najveći problem je okupirano poshydručje Baranjejer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posjeshydovao potrebne elaborate bivšeg SG Jelen

Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadrži nova šumskogospodarska osnova

- Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi 24900 km^ a to je 44 posto površine kopnenog državnog tershyitorija Na šume otpada 20800 km^ ili 37 posto a to je šumo-vitost kao u Bavarskoj Visokovrijednih šuma sjemenjača ima 12300 km^ a niskih šuma panjača 5000 km- Različite degra-dacijske formacije makije garizi šikare šibljaci zauzimaju 3300 km2 a površina plantaža topola i vrba je 02 tisuće km^ Treba istaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proizshyvodnju koje nije sada obraslo šumom itna 3300 km

S obzirom na namjenu u Hrvatskoj ima 23400 km^ gosposhydarskih šuma 09 tisuća km- zaštitnih i 05 tisuća km^ šuma s posebnom namjenomVećim dijelom državnih šuma gospodare

4 Časopis Hrvatske šume

Hrvatske šume po Zagreb (19900 km2) a neznatnim dijelom ostali subjekti U našoj državi ima 4600 km privatnih šuma i šumskog zemljišta

Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 3243 milishyjuna n i Bukva je najzastupljenija vrsta (36 ) a zatim dolaze lužnjak (14 ) kitnjak (99 ) jela (94 ) itd Godišnje se na navedenu drvnu zalihu akumulira 96 milijuna m^ prirasta (296 )a propisani godišnji etat je 535 milijuna m^ Novi elaborat propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359485 ha za deset godina a u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano je 100825 ha

Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata - Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik propisani iskazi

prikaziplanovi tabhce evidencije te pregledne i specijalne karte koje smo radili na digitalan način uz pomoć Geografsko-in-formacijskog sustava (GlS-a) Nova osnova sadrži 625 stranica

Odjeli za uređivanje prilično se osipaju Za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje

vlada velika potreba pa mnogi odlaze na atraktivnija mjesta Tako se ugasio tek začeti

Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću

samo je jedan iskusni uredivač a slično je i u Ogulinu Sisku

uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica Na njenoj izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma

Uredajni zapisnik sadrži opis područja dosadašnje gospodarenshyje šumama i šumskim zemljištima sadašnje stanje šuma buduće gospodarenje vrijeme sječe i izvlačenja iz šume a obuhvaća i razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području U zapis-

Svrha šumskogospodarske osnove Sukladno Zakonu o šumama izrada šumskogospodarske osnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u Hrvatskoj

Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug ophodnja traje i do 160 godina dimenzije gospodarenja posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodshynim ciklusom Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarshyske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bishylancu potrajnog gospodarenja Ovim jedinstvenim planom propisuju se svi uzgojni radovi radovi na njezi i zaštiti šuma i radovi iskorištavanja

Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jeshydinice

U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vreshymensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama Rečeno posve nestručno šumskogospodarska osnova poshydručja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje rashydove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku glavnicu već da bi se ona i povećala

Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigurashyva načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji nažalost ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju već koshyriste sinonim održiv razvoj ili održivo gospodarenje Potrajnost gospodarenja podrazumijeva potrajnost šumshyskih površina potrajnost volumena drvne mase potrajnost funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive siroshyvine mdash drva

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke gospodarske i ekonshyomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumshyske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina

Kakav bi s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoju i sječi mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva

-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godishyna kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa Promatra se dakle razdoblje od 40 godina pri čemu je za prvih 10 godina propisano a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 54

milijuna m^ drvne mase godišnje a potkraj spomenutog razdoblja 65 milijuna m

Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV ha sadašnja iznosi 200 mVha Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih ali i skrivenih mogućnosti a hrvatsko šumarstshyvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zashylihe i prirasta te općekorisnih funkcija Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka

Članak 13 Radi osiguranja jedinshystvenog i trajnog gospodarenja šumashyma i šumskim zemljištem na teritoru-ju Republike ustanovljuje se šumskog-ospodarsko područje Republike

Šume i šumska zemljišta obuhvaćeshyna šumskogospodarskim područjem iz stava I ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-skogospodarskog područja koji se obshyjavljuje uz ovaj zakon i njegov je sasshytavni dio

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstshyva vodi evidenciju o stanju i promjeshynama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obshyvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva

Članak 14 Šumskogospodarsko poshydručje dijeli se na gospodarske jedinshyice

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfigushyraciji terena organizacijskim potreshybama i prometnicama a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke

Članak 29 Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju

šumskogospodarske osnove područshyja

Šumskogospodarska osnova područshyja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizshyvodnih mogućnosti šuma vodeći računa o općem razvoju šumskogshyospodarskog područja industriji za preradu drveta i o drugim djelatnosshytima te o značenju šuma za oblikovanshyje kulture područja i stvaranje prshyirodne ravnoteže u prostoru

U šumskogospodarskoj osnovi poshydručja mora biti utvrđena ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povshyećanje šumske proizvodnje

Šumskogospodarska osnova područshyja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatshynost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII2) stupnja kojom stječu znanja za obavshyljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spreshymom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme

Članak 30 Šumskogospodarsku osshynovu područja donosi Poduzeće za šume a odobrava je Ministarstvo polshyjoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije

Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogosposhydarska osnova područja donosi se nashykon pribavljenog mišljenja Ministarstshyva obrane

Članak 31 Revizija šumskogospodarshyske osnove područja obavija se redovishyto svakih 10 godina

Ako se u toku provedbe šumskogosposhydarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezshyino donošenje

Članak 33 Šumskogospodarska osshynova područja osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugshyoročnih i srednjoročnih planova razvoshyja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumashyma i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

Članak 38 Šumskogospodarskom osshynovom područja osnovom gospodarenshyja gospodarskom jedinicom i prograshymom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gosposhydarenja i način njihove regeneracije u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

Hrvatske šume po Zagreb (19900 km2) a neznatnim dijelom ostali subjekti U našoj državi ima 4600 km privatnih šuma i šumskog zemljišta

Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 3243 milishyjuna n i Bukva je najzastupljenija vrsta (36 ) a zatim dolaze lužnjak (14 ) kitnjak (99 ) jela (94 ) itd Godišnje se na navedenu drvnu zalihu akumulira 96 milijuna m^ prirasta (296 )a propisani godišnji etat je 535 milijuna m^ Novi elaborat propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije 359485 ha za deset godina a u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano je 100825 ha

Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata - Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik propisani iskazi

prikaziplanovi tabhce evidencije te pregledne i specijalne karte koje smo radili na digitalan način uz pomoć Geografsko-in-formacijskog sustava (GlS-a) Nova osnova sadrži 625 stranica

Odjeli za uređivanje prilično se osipaju Za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje

vlada velika potreba pa mnogi odlaze na atraktivnija mjesta Tako se ugasio tek začeti

Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću

samo je jedan iskusni uredivač a slično je i u Ogulinu Sisku

uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica Na njenoj izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma

Uredajni zapisnik sadrži opis područja dosadašnje gospodarenshyje šumama i šumskim zemljištima sadašnje stanje šuma buduće gospodarenje vrijeme sječe i izvlačenja iz šume a obuhvaća i razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području U zapis-

Svrha šumskogospodarske osnove Sukladno Zakonu o šumama izrada šumskogospodarske osnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u Hrvatskoj

Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug ophodnja traje i do 160 godina dimenzije gospodarenja posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodshynim ciklusom Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarshyske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bishylancu potrajnog gospodarenja Ovim jedinstvenim planom propisuju se svi uzgojni radovi radovi na njezi i zaštiti šuma i radovi iskorištavanja

Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jeshydinice

U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vreshymensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama Rečeno posve nestručno šumskogospodarska osnova poshydručja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje rashydove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku glavnicu već da bi se ona i povećala

Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigurashyva načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji nažalost ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju već koshyriste sinonim održiv razvoj ili održivo gospodarenje Potrajnost gospodarenja podrazumijeva potrajnost šumshyskih površina potrajnost volumena drvne mase potrajnost funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive siroshyvine mdash drva

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke gospodarske i ekonshyomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumshyske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina

Kakav bi s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoju i sječi mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva

-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godishyna kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa Promatra se dakle razdoblje od 40 godina pri čemu je za prvih 10 godina propisano a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 54

milijuna m^ drvne mase godišnje a potkraj spomenutog razdoblja 65 milijuna m

Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV ha sadašnja iznosi 200 mVha Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih ali i skrivenih mogućnosti a hrvatsko šumarstshyvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zashylihe i prirasta te općekorisnih funkcija Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka

Članak 13 Radi osiguranja jedinshystvenog i trajnog gospodarenja šumashyma i šumskim zemljištem na teritoru-ju Republike ustanovljuje se šumskog-ospodarsko područje Republike

Šume i šumska zemljišta obuhvaćeshyna šumskogospodarskim područjem iz stava I ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-skogospodarskog područja koji se obshyjavljuje uz ovaj zakon i njegov je sasshytavni dio

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstshyva vodi evidenciju o stanju i promjeshynama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obshyvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva

Članak 14 Šumskogospodarsko poshydručje dijeli se na gospodarske jedinshyice

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfigushyraciji terena organizacijskim potreshybama i prometnicama a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke

Članak 29 Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju

šumskogospodarske osnove područshyja

Šumskogospodarska osnova područshyja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizshyvodnih mogućnosti šuma vodeći računa o općem razvoju šumskogshyospodarskog područja industriji za preradu drveta i o drugim djelatnosshytima te o značenju šuma za oblikovanshyje kulture područja i stvaranje prshyirodne ravnoteže u prostoru

U šumskogospodarskoj osnovi poshydručja mora biti utvrđena ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povshyećanje šumske proizvodnje

Šumskogospodarska osnova područshyja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatshynost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII2) stupnja kojom stječu znanja za obavshyljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spreshymom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme

Članak 30 Šumskogospodarsku osshynovu područja donosi Poduzeće za šume a odobrava je Ministarstvo polshyjoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije

Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogosposhydarska osnova područja donosi se nashykon pribavljenog mišljenja Ministarstshyva obrane

Članak 31 Revizija šumskogospodarshyske osnove područja obavija se redovishyto svakih 10 godina

Ako se u toku provedbe šumskogosposhydarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezshyino donošenje

Članak 33 Šumskogospodarska osshynova područja osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugshyoročnih i srednjoročnih planova razvoshyja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumashyma i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

Članak 38 Šumskogospodarskom osshynovom područja osnovom gospodarenshyja gospodarskom jedinicom i prograshymom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gosposhydarenja i način njihove regeneracije u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

niku je i obrazloženje utvrđene ekološke gospodarske i ekonshyomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumshyske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina

Kakav bi s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoju i sječi mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva

-Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godishyna kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa Promatra se dakle razdoblje od 40 godina pri čemu je za prvih 10 godina propisano a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 54

milijuna m^ drvne mase godišnje a potkraj spomenutog razdoblja 65 milijuna m

Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mV ha sadašnja iznosi 200 mVha Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje može se očekivati oko 400000 ha visokovrijednih medunčevih i 350000 ha crnikovih šuma ali tek za 120 do 140 godina

Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih ali i skrivenih mogućnosti a hrvatsko šumarstshyvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zashylihe i prirasta te općekorisnih funkcija Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto

Što kaže zakon o šumama

0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka

Članak 13 Radi osiguranja jedinshystvenog i trajnog gospodarenja šumashyma i šumskim zemljištem na teritoru-ju Republike ustanovljuje se šumskog-ospodarsko područje Republike

Šume i šumska zemljišta obuhvaćeshyna šumskogospodarskim područjem iz stava I ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šum-skogospodarskog područja koji se obshyjavljuje uz ovaj zakon i njegov je sasshytavni dio

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstshyva vodi evidenciju o stanju i promjeshynama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obshyvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva

Članak 14 Šumskogospodarsko poshydručje dijeli se na gospodarske jedinshyice

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfigushyraciji terena organizacijskim potreshybama i prometnicama a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke

Članak 29 Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju

šumskogospodarske osnove područshyja

Šumskogospodarska osnova područshyja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizshyvodnih mogućnosti šuma vodeći računa o općem razvoju šumskogshyospodarskog područja industriji za preradu drveta i o drugim djelatnosshytima te o značenju šuma za oblikovanshyje kulture područja i stvaranje prshyirodne ravnoteže u prostoru

U šumskogospodarskoj osnovi poshydručja mora biti utvrđena ekološka proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povshyećanje šumske proizvodnje

Šumskogospodarska osnova područshyja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatshynost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII2) stupnja kojom stječu znanja za obavshyljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spreshymom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme

Članak 30 Šumskogospodarsku osshynovu područja donosi Poduzeće za šume a odobrava je Ministarstvo polshyjoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije

Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogosposhydarska osnova područja donosi se nashykon pribavljenog mišljenja Ministarstshyva obrane

Članak 31 Revizija šumskogospodarshyske osnove područja obavija se redovishyto svakih 10 godina

Ako se u toku provedbe šumskogosposhydarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezshyino donošenje

Članak 33 Šumskogospodarska osshynova područja osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugshyoročnih i srednjoročnih planova razvoshyja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu odnosno šumashyma i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva

Članak 38 Šumskogospodarskom osshynovom područja osnovom gospodarenshyja gospodarskom jedinicom i prograshymom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gosposhydarenja i način njihove regeneracije u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

drvna zaliha za 10 posto ili 1 posto godišnje a prirast slijedi tokove drvne zalihe Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu dok jedino jela znatno naginje smanshyjenju a smanjenje i prvi dobni razred

Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrshyvatskoj

- Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao Zakonuostalomproshypisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spreshymu VII2 U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara No ovdje je goshytovo dnevna fluktuacija pripravnik dođe i sutra ode Odjeli za uređivanje prilično se osipaju za kadrovima naročito poslije Bljeska i Oluje vlada velika potreba pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjestaTako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač slično je u Ogulinu i Sisku Deficit stručnjaka je očit pa ako želimo da uredivači ostanu mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju

Osobit problem su neuređene šume Na području Hrvatskih šuma je 417000 ha neuređenih šuma najviše na području Uprave šuma Split Od ukupno 461000 ha privatnih šuma u Hrvatskoj čak 280000 haje neuređeno a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao očito je da imamo mnogo posla a malo stručnjaka

Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijatishyvu u uređivanju

- Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku to je Mirta Sesvete koju je osnovao kolega Laginja On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju 30000 ha Uskoro će se koliko znamo osnovati još nekoliko tvrtki a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema

Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju koji je donesen ne tako davno ali se već mijenja Možete li reći nešto o tome

-Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14 listopada 1994 godine U toku su neke promjene Pravilnika no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj

Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati

mišljenje naše službe je isto Sporno je to što su državne i prishyvatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja Cijela je država razdijeljena na gosposhydarske jedinice s tim da se one dotiču a to se nije moglo nashypraviti ako tu ne udu i privatne šume Sada je u osnovu poshydručja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice ali je jedan naziv i teritorij Po novom prijedlogu to bi se mijenshyjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije

Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji

- Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji pa postavljaju čak i barikade Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu Šumarija se žali sud donese odluku da je u pravu sve je legalno no kada pođemo u šumu seljaci nas ne puštaju To je zatvoren krug problem koji treba rješavati

MEĐUNARODNI SUSRETI

Posjet prijatelja iz Bavarske

Pomoćnik ministra za poljoprivredu preshyli ran u i šumarstvo polltrajine Bavarsllte

gospodin Reinliold Eribeđ bio je nelltolillto dana gost l^rvatsldti šuma

Izvještava Hrvoje Glavač

N a poziv Hrvatskih šuma po Zagreb od 29 siječnja do 1 veljače 1997 u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarshy

ske gospodin Reinhold Eribeck

Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njeshygovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30 siječnja 1997 održati skup o ustroju bavarskog šumarstva bavarskom zakonu o šumama bavarskoj šumarshyskoj politici i konačno ali ne i najmanje važno financijskoj politi-

Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske

ci bavarskog šumarstva Seminar je održan u lovačkom domu Brezovica pokraj Siska

Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor Hrshyvatskih šuma Anđelko Serdarušić koji je u predstavio Hrvatske šume - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća godišnjem prishyhodu poduzeća objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma prirastu drvne mase etatu strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja

Prema dogovoru gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva Površina Bavarske iznosi 7000000 ha a raspolaže s otprilike 2500000 ha šuma i šumskih zemljišta

Časopis Hrvatske šume 7

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj 1995

i^uor Reinhold Erlheck

Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj 1316504 ha šume u privatnom općinskom ili gradskom posjedu a tek 31 svih šuma i šumshyskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske

Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna Primjerice 250000 vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjedshynika iznosi 264 ha na prosječno tri parcele

Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstshyvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest upshyrava ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regishyja Pored navedenog nadležnost je državnog Ministarstva da

nadzire sve ostale šume u prishyv a t n o m i l i k o m u n a l n o m posjedu u skladu sa Zakonom o šumama kojima Ministarstshyvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge

Od ukupnih izravnih troškova 62 otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja 5 na zaštitu državnih šuma 12 na privatne šume 7 na korposhyrativne šume 5 na inspeshykcijske djelatnosti 2 na nashyc iona lne parkove i osta le neodređene troškove Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu

- največi dio radova pa time i izravnih troškova Ministarstvo ima u državnim šumama Ukupni troškovi iskazani po djelatnosshytima strukturirani su na sljedeći način 31 troškova otpada na iskorištavanje šuma 17 na biološku reprodukciju 40 na upravu i personalne troškove a 12 je neodređeno Prodajom drva stječe se 82 prihoda a ostatak iz sporednih djelatnosti Broj zaposlenih sa 3290 u 1953 godini smanjio se na 2981 u 1995 a predviđa se da će ih 2008 biti 2550

Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić

1985 1990 1995 izvor Reinhold Erlbock

Opseg državnih subvencija Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupshyno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama pa tako 25 subvencija otshypada na komunalne i općinske šume a 73 na privatne šume Iz budžeta Bavarske puni se 35 fonda za subvencije 38 sredshystava iz saveznog budžeta a 262 dolazi od Europske unije Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma uklanjanje posljedishyca katastrofa uzgojne mjere istraživanje staništa gospodarenshyje zaštitnim šumama pošumljavanje kao i za zakonom propshyisane usluge privatnim posjednicima šuma Izraženo realnom brojkom različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u 1995 godini iznose 70 do 80 milijuna DEM

Pored svih nabrojanih djelatnosti troškovi Ministarstva u sashymom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 mili jushyna DEM a prihod doseže oko 450 milijuna DEM Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gushybitak Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subshyvencionira sa 300 DEM godišnje

Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj Od 1970 do 1994 godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 Za usporedbu od 1970 do 1994 cijena cigle povećala se 150 dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 Troškovi iskorištavanja u šumarstshyvu porasli su 300 po m3 troškovi njege i uzgoja porasli su 400 Cijena krumpira porasla je 70 cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 a furnirski su trupci poskupili 45

Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo jasshyna je konstatacija gospodina Eribecka

Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca Hrvatskih šuma uključushyjući sve upravitelje Uprava Hrvatskih šuma U nadasve prijatelshyjskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu

Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sun-ju Kostajnicu Dvor Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u poslshyjedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje Hrvatskim šumama u toj regiji

Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj

S pomoćnikom ministra za poljoprivredu prehranu i šumarstshyvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno a ima izgleshyda i da se uskoro mnogostruko produbi

Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAMEĐUNARODNI DOKUMENTI

Standard suvremenog Ž i V l i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve-

na disciplina nego i lltao opći interes elltologija će zasigurno obilshyježiti civilizacijski prijelaz u XXI stoljeće

Piše Jadranka Rosa

Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava graditeljstvu suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje

prometu i si Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizashyma i okoline u kojoj oni žive Riječ dolazi od grčke riječi oikos što znači kuća dom a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel 1869 godine Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja sushyvremene civilizacije koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste

S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resurshysa Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gosposhydarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima Hrvatskih šuma što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma

Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Coun-cil) predložilo je poduzimanje određenih mjera nakon čega je

Foto Alojzije Frković

u Stockholmu 1972 godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zeshymalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija Donesena su dva dokumenta Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djeloshyvanja za zaštitu čovjekova okoliša

Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu jer su dva od njenih 26 načela načelo 21 i 22 postala dio međunarodnog prava Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija Godine 1992 u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a Na Summitu o Zemlji u Riju sudshyjelovalo je 30000 ljudi iz 176 zemalja Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti Neobvezujuće su Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju Načela upravljanja šumama i Bilješka 21

Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznoshylikosti jer je i za našu državu kao članicu Vijeća Europe obve-zujuća Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih poshydručja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti što je rezultat velike klimatske reljefne geološke i pedološke raznolikosti tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potreshybu kontrole upravljanja okolišem

Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša a upravlshyjačko načelo predostrožnosti obavezuje na poduzimanje preshyventivnih mjera za zaštitu okoliša koje moraju imati biti ukol-opljene u sve djelatnosti Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom

Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni stanshydard suvremenog življenja Stoga je poželjno da i Hrvatske šume što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva

Časopis Hrvatske šume 9

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAKUMA

Može li se klima spasiti Veliki porast emisije lakih

plinova ponajprije u industrijskim zemljama pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime

Prema predviđanjima klimatoloških modela u sljedećih stotinu godina tempera tura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih promijeni t će se vremenska i prostorna raspodjela padavina učestat

će oluje poplave suše i druge ekstremne meteorološke priUkeZbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknut i stotinu kilometara sjevernije Drveće svojstveno određenim vege-tacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo prUagodavati promjeshynama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kUma Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapreg-nuta Šume će dodatno ugroziti vjetrovi sve češće oluje kao i učestali šumski požari u razdobljima suše ali i brojni štetnici čijem će razmshynožavanju pogodovati sve toplija ljeta

U posljednjih trideset godina u Njemačkoj j e prosječna z imshyska temperatura porasla za 15 stupnjeva a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara Promjena kl ime najviše će pogodit i šumarstvo poljoprivredu i vodopr ivredu

Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav moraju uslijediti od lučne promjene u područ ju p rometne e n shyergetske i pol joprivredene politike u industrijskim zemljama Kriterij potrajnosti koji već 200 godina njeguju srednjoeuropshyski šumari a m e d u njima se do danas ističu i hrvatski mora se primijenit i na ekološki preustroj svih industrijskih grana i akshytivnosti Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eks ternshyih troškova) Ci jene moraju iskazivati ekološku istinu

Skladištenjem ugljika šume Fotografije Tomislav Starčević ima ju z n a č a j n u funkc i ju u zaštiti kl ime Biljke fotosinteshyz o m vežu laki plin ugljični d i shyoksid O n e iz ugljika grade svoshyj u biomasu a izdvajaju i osloshybađaju kisik Štoviše šume čushyvaju i regeneriraju tlo vodu i zrak a ljudima nude mjesto za o d m o r i mir i osiguravaju radshyna mjesta Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije smanjenshyju p rometa i proizvodnji k o n -zumnih dobara - važna j e mjera zaštite kl ime

G o s p o d a r e n j e š u m a m a u b u d u ć e u c i j e lome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima

10 Časopis Hrvatske šume

staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva a da is todobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava raznolikost vrsta funkciju zaštite i odmora stabilnost ekosustava i vezanje ugljika Sve to može se osigurati samo p r i rodnom obnovom šuma i p o -trajnim gospodarenjem

Šumsko gospodarenje koje j e potrajno i blisko pr irodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla Za to staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotri jebi kao građevinski materijal ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećimaValja dakle dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima osobito ako j e riječ o izradi trajnih predmeta kao s t o j e namještaj ili o građevinskom materijalu

O d svih građevinskih materijala za proizvodnju transport i preradu drva po t rebno j e najmanje energije U z to drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te j e prvorazredni ma te r i shyjal za izgradnju niskih objekata Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko g a j e stablo vezalo a novoras-tuće drveće će u k r u ž n o m tijeku g lobalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati S druge strane drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente čije se zalihe bliže krajuTako obnovljiva sirovina drvo mnogos t ruko pr idonosi zaštiti kl ime

Prema napisu prof dr Ulricha von IVcizsdckera od 1991 predsjednika Instituta za klimu okoliš i energiju redovnog profesora u Essenu rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku od 1984 do 1991 direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba

Priredio Hrvoje Glavač

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

PRIRODNA BAŠTINA

Kopački rit se W T^f^^lk d^^lk m^ 1 ^ ^ ^ S prestankonn okupacije

pod nadzor Hrvatskih šuma koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih

dijelova Zoorezervata i Parka prirode koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz

Kako se bUži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu na Sakadašu LU kakvom je stanju Kopačko jezero Dolaze li čaplje na

gniježdenje kod Coška šume Koliko je preživjelo beljskih jelena Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd

Velika bijela čaplja (Egretta alba) rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita

Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Repubshylike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda Kopački rit Dunav orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu svim narodima svijeta Postoje samo jedan zrak i voda samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije nacionalizme regionalizme i privatna vlasništva Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe mislili su naproshytiv daje sve dopušteno A nije i ne smije biti

KOPAČKI R I T - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA

Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha) Nalazi se u sjeveroistočnshyom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45deg 44-45deg 51 geografske širine i 18deg 44-18deg 50 geografske dužine Rit s juga omeđuje 13rava s istoka Dunav a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga koshymbinata Belje od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač

Pod pojmom rit podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom Prema nekim autorima (Stebut 1950) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močshyvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusshynim slojem Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-moč-varna nizina (Bognar 1990) izražajnoga mikroreljefa koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci kanali fokovi dunavcibarejezeragrede i slične geohidromorfološke tvorshyevine

Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić 1965) područje Baranje ima (premaThornthweitu) subhumidno vlažniju klimu nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine Granica između oba kli-mata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće preshyma jugoistoku do Vukovara Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -08deg C) a najviše u lipnju (srednja mjesečna 216deg C) Najviše oborina padne u srpnju nešto manje u listopadu i studenome a najmanje zimi u siječnshyju veljači i prosincu Siječanj je najhladniji mjesec s 25 mraznih 10 ledenih dana i 129 dana pod snježnim pokrivačem Najshytopliji je srpanj sa 107 tropskih dana i 03 tropske noći Uo -

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca

bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klim-

azonalnih zajednica i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br-Bl exTx (Festucion sulcate SooChrysopogonetum danubi-ale I Horvat) i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farne-tto cerris Rud i mezofilne Quercetto-Carpinetum I Horvat Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda

Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš Isinj Linjak Kan i Olajo Znatno su više obalne terase Dunava i DraveVemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanashyla te spomenute grede Remeta (835 m) Pavlova (823 m) Hordovanj (823 m) i druge

POPLAVE D O N O S E ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka

Drave i Dunava Poplave u ovom kraju kako je lijepo rekao pjesnik nisu nevolja već krv krajolika voda koja život znači koja napaja trščake i vrbike koja potiče ribu na mriješćenje a pticama vodaricama čuva legla i mlade Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osshyobnosti Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padshyalina u planinskom području Alpa i Tatra odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave

No nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja Naprotiv poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste To je razdoblje obnavljanja života u ritu Tijekom 90 dana koliko

obično traje poplava riba će se izmrijestiti a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči plavuni Nymphoides peltatd) rašci [Trapa natans) dragušci (Rorippa amphihia) močvarni žabnjak (Ranun-culus circinatus) i drugo vodeno bilje

U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25 a najviše 234 dana) Poplavne godine često smjenjuju sušne kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine Za vrijeme dugotrashyjnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu k=7881 m) Kopački rit nalikuje na velishyko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare kanali šumske prosjeke grede i druga poznata mjesta u ritu

Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izshygled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda Bezbrojni neimenshyovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja

PTIČJE STANIŠTE O D M O R I Š T E I ZIMOVALIŠTE

Povoljne klimatske prilike veliki broj sunčanih dana optimalshyne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona kojim se hrani izlegla riba Da podsjetimo Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe Pored divljega šarana ovdje još žive štuka smuđ som de-

Časopis Hrvatske šume 13

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

verika kesega podust jez -ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba

Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica Nashyjveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni kada se okupljaju ptice iz sjevshyernih i sjeveroistočnih dijelova Europe Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane s bogatim stolom raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralshyježnjaka i kralježnjaka riba žaba pijavica gvijavica školjki puževa kukaca i njihovih razshyvojnih oblika na koja dolijeću jata čaplji galebova žličarki zlashytara prutki žalara kulika čigri

Mi smo dio zemlje i ona je dio nas Mirisni cvjetovi naše su sestre a jelen konj veliki orao naša braća Kamenito brdo potoci što teku livadama topla tijela konjq i čovjek - sve to pripada istoj obitelji Stoje čovjek bez životinja Ako sve životinje nestanu čovjek će umrijeti od osamljenosti Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku Sve su stvari povezane (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu 1854 godine kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju)

Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo

Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona

Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Proto-zoa) 4 metilja (Trematoda) 63 koinjaka (Rotatoria) 35 + 8 oblica (Nematoda) 5 školjki (Bivalvia) 28 puževa (Gastropo-da) 19 maločetinjaša Oligochaeta) 16 pijavica Hirudin-ea) 10 grinja (Acaria) 17 rakova Crustacea) 17 vretenaca (Odonata) 39 ravnokrilaca (Orthoptera) 38 kornjaša (Co-leoptera) 81 vrsta leptira (Lepidoptera) 39 dvokrilaca Diptera) 5 opnokrilaca (Hymenoptera) 8 istokrilaca Ho-moptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida)

Među kralježnjacima nađeno je 45 + 8 vrsta riba 10 vrsta vodozemaca 8 vrsta gmazova 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca

To je ukupno 831 vrsta no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći

Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijeshylo lovno-šumsko područje Baranje što nije točno Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Le-opold I koji 1698 godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume oranice voćnjake vinograde livade potoke ribnshyjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Mashynastir Dio zapadno od ceste dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave uključujući tu i šume Maljeva dobili su po Le-opoldu I drugi zaslužni ratnici npr braća Veteranyi pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeshyva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta

Sve to govori u prilog tvrdshynji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudshybonosan udarac

Na Kopačkom jezeru kao nashyjvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati 700-1000 žličarki (Platalea leucorodid) 3000 do 5000 velikih vranaca-kormorana Phalacrocorax carbo) 10000 do 20000 patakaviše tisuća već spomenutih vivčari-ca (Charadriidae) po nekoliko

stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered) na tisuće galebova pretežno običnih Larus ridibundus) ali i dvostruko većih kao stoje galeb klaukavac Larus cachinnans) Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače Anserfaba-lis) i Usaste Anser albifrons) Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od 30000

Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica Hydrobates pelagicus) inače morska ptica Medu raritete ubrajaju se i plijenori veliki Gavia immer) crnogrli (G arctica) i crvenogrli (G stellata) ptice pomalo nalik na kormora-na pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica Događa se iako rijetko da na Kopačkogo jezero sleti nesit Pelecanus onocrotalus ili P crispus) Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija Druge ga ptice primaju s puno respekta -ipak je to mali jumbo jet s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar Aegypius mona-chus) U zračni prostor zaluta i suri orao Aquila chrysaetos) nashyjveća grabljivica našega podneblja Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova buljina Bubo buho)

U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Hali-aeetus alhidlla 20 parova) stepski sokoli Falco cherrug 10-15 paroshyva) sive divlje guske Anser anser 20-40 parova)patke njorke (ly-tliya nyrocaoko 50 parova) crne rode Ciconia nigra 10-15 parova)

Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta od toga oko 120 gnjezdaricaVećina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas

Baranjsko podunavlje prema tome nije samo mjesto gniježdenja nego jedno od većih možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima a kada se te površine zam-rznu preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova

SANIRATI ŠTETU PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je

ukazom Sabora 1967 godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom Istovremeno su mu zakonom određene granice U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje Zashykonom o zaštiti prirode iz 1976 godine (Narodne novine

14 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha) a šire Park prirode (10510 ha)Bivši Republički zavod za zaštitu prirode 1975 godine i Republičkogi komitet za prosvjetu kulshyturu fizičku i tehničku kulturu 1984 godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za 12570 ha Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja ali nije ni odbačen Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezershyvata i Parka prirode

Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit (Narshyodne novine 52 5279) kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode U veljači 1982 godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz 1994 godine (NN30) Specijalni zoološki rezershyvat postaje Posebnim zoološkim rezervatom

Nakon demokratskih izbora Baranja Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni susshytav Republike Hrvatske Na osnovi Zakona o šumama (Narshyodne novine br 4190 članak 108 stavak 2) godine 1991 upshyravu nad ovim područjem preuzele su Hrvatske šume - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj po Zagreb

Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlashyzili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani Danas su veze progshynanika sa svojim mjestima (KopačevoVarđaracBilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upshyravitelj a Jaquesa Paula Kleinatako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi Štoviše uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita

Ostaje međutim činjenica daje Kopački rit tijekom rata pa i sada izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretshypostavke S druge strane djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park Jelen- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom a sami nisu nastavili započeta istraživanshyja i promatranja

Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih obshyjekata prirode djelatnike Hrvatskih šuma očekuje velik posao Osim sigurnosti na terenu (razminiranje) prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti počevši od šuma divljači rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokshyruga zaštite prirode

Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita Primjerice Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području no postupno ga oplićuju i guše taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju Ako čovjek ne intervenira sigurno je da će nakon nekog vremena nestati

gore Čapljica voljak (Ixobrichus minutus) redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka Podunavlje česta je meta snimatelja životinja u sredini Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto

Časopis Hrvatske šume 15

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

Foto Tomislav Starčević

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof dr Branimir Prpić

P rema članku 1 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30 94 i 7294) priroda je značajan dio okoliša kojem R e publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najshy

bolje svjetske prakse Prema članku 2 istoga Zakona zaštita prirode provodi se osobito - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu

bull zaštitu Republike Hrvatske - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez

bi tnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka

- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osigushyravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja pr i shyrode

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih

dijelova prirode U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar

odmah vidjeti svoju struku i sebe što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potraj-nost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji j e čine j ed shynim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 površine Republike Hrvatske na kolikom se prostoshyru prostiru šuma

I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj

Šumarska struka već više od 150 godina održava

šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju

najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske

Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi parkovi prirode i dr) koje u smislu globalne zaštite pr i shyrode znače vrlo malo

Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hr shyvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih instishytucija za zaštitu prirode a zaštita šuma značajno bi se povećala

Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju Naprotiv na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile Hrvatske šume po Zagreb a iznose 113000 ha striktno se provodi zaštita šuma

U Hrvatskim šumama koje vode brigu o 80 površina svih šuma u Hrvatskoj gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta a šume se pomlađuju prirodnim putem Na 95 površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav

Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor Šumarshyska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode Zaštitne šume koje se nalaze na nepristupačnom terenu i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode uravnotežuju vodne odnose ublažavaju klimatske krajnosti uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje proizvode kisik i pročišćavaju zrak u procesu fotosinshyteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovolshyjnih klilmatskih promjena Sume nadaljepovećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora

16 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJAREINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU

Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu

Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca a

voditelj projekta dr Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim

prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Piše Hrvoje Glavač

A ko u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode imali ste sreću naići na dabra Pre ma riječima dr Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu voditelja projekta reintrodukcije dabra u H r shy

vatsku dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom X I X stoljeća Ta simshypatična životinja koja dosegne težinu i od 35 kg uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX stoljeća a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji Rusiji i Francuskoj

Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna a mlade ga se generacije sjećaju izWalt Disneyjeve animirane produkcije Maza i Lunjo gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva

Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je 1992 godshyine Dr Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete Nijemci su dabra na svoja područja vratili 1966 godine a Austrijanci 1976 U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se

Dr Grubišić tijekom 1992 godine vodi razgovore sa svim releshyvantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divshyljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra Jedan od uvjeta Augsburške preshyporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta) objašnjava nam dr Grubešićjest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodshyno obitavala Prema rijetkim pisanim dokumentima u našim su krashyjevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi gdje postoji toponim Dabrovine Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

Dr Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih instishytucija od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo ali je tek 1996 dobio izvozno odobrenje iz NjemačkeTime započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa

Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj prvo hvatanje započinje 15 travnja 1996 Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženkiTada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvoshyla za izvoz većeg broja dabrova a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode Nakon višekratnih akcija lovljenja konačno su do veljače 1997 na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca

Hrvatski stručnjaci na čelu s dr Grubešićem pripremili su umjetshyne nastambe na odabranoj lokaciji a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje kaže dr Grubešić ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi Dabar je vegetarijanac bil-jožder Nasuprot uvriježenoj predrasudi on nije ribolovac i ne šteti

ribljem fondu Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu j e teško ući u tag a zimi drvenastim biljkama Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000 gdje gradi brane i dvije vrste nastambi

Dr Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrshyvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada Nema sumnje da će populacija ove simpatične životshyinje u Hrvatskoj rasti pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja od Ivanićgrada do Gradiške

Svakako valja napomenuti kaže dr Grubešić da je projekt ostshyvaren uz financijsku pomoć Hrvatskih šuma bez čije potpore ne bi bio izvediv Kada je u veljači 1997 došla zadnja obitelj dabrova Hrvatske šume preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj kažu naočitoj ženki Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira

Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakterisshytično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinshyjska vrsta Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac obogaćuje naš ekosustav pridonosi raznolikosti našeg okoliša Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra brojne ptice razni vodozemci i obilje ribljeg fonda

Dabar je nezahtjevan bezopasan i nadasve simpatičan sisavac odličan plivač koji se kreće noću

Dr Grubešić i dalje će dok se populacija ne stabilizira voditi proshyjekt reintrodukcije a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitor-inga Kada dakle sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parshyka prirode Lonjsko polje prenesite mu šumarske pozdrave

18 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

NORMIZACIJA I CIJENE

Prilagodba europskim tl01^in3tTlB

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo lltallto bi se

udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta

Piše Dragutin Čuicović V

Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hr shy

vatske čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa

O d proizvodnje i prodaje sirovog drva odnosno drvnih sortimenata šumarstvo osshytvaruje 80 do 85 ukupnog prihoda dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industrshyiji vrijednost kupljenog drva čini od 10 do 60 a pilanskoj preradi drva 50 do 60 inputa u troškovima proizvodnje

Tako visok udio u ukupnom prihodu odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost kao i osjetljivost na promjene tržišta naročito unazad nekoliko godina U ratnim i poratshynim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manshyjini odstupanjima Dekonjunkturu na tržištu uz znatan utjecaj tečajnih razlika koja traje do kraja 1993zamjenjuje u 1994konjunkshytura koja traje do sredine 1995 godine kada ponovo nastupa dekonjunktura Ona traje do danas s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine Dugoročna dekonshyjunktura dovela j e sredinom 1996 godine drvnu industriju po nekim ocjenama na nashyjnižu razinu U Europi se tijekom 1997 god ine očekuje izlazak iz dugot ra jnog razdoblja dekonjunkture a na nama je da se pravodobno uključimo

Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma Početkom 1995 godine započelo se s rashydom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizshyvodaAnalizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas

N O R M E ZA DRVO U P R O Š L O S T I

Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje poshytreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva dimenshy

zija kakvoće oblika namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima

Uzance su prve pisane norme za proizshyvodnju i promet proizvoda koje su se dobroshyvoljno primjenjivale kao poslovni običaji uz pristanak obiju strana u prometu robom

U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931 god) te Bečke i Budimpeštanske uzance koje su dugo doshyminirale na europskom tržištu

Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu

Banovina Hrvatska osnovala j e 25 velshyjače 1941 godine S O N (Savjetodavni odshybor za normalizaciju) koji je počeo s rashydom 1 kolovoza iste godine Prva norma pod nazivom H N - 1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24 rujna 1941 godine a potpisao ju je ministar za obrt veleobrt i trgovinu N D H Prve norme za Neobrađeno drvo H N - 1 1 6 Razvrstavanje i izmjere tehshyničkog i ogrjevnog drva i H N - 1 1 7 Dobav-ni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvoizdane su tijekom 1942 godine

U Europi se primjenjuju Europske norme E N (Norme europeenne European standard Europaische Norm) koje izdaje C E N C E N -E L E C O - Organisation C o m m u n e Eu-ropeeane de Normalisation The Joint Eushyropean Standards Institution Die gemein-sanie Europiiishe Normeninstitution Za poshydručje drva nadležanjeTehnički komitet T C -175

Kratica C E N dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normishyzacijski odbor (European Cmmittee for Stan-dardization) C E N je osnovan 1960 godine Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA Prvotshyno je njegova zadaća bila usklađivanje nacioshynalnih normi dotičnih država a godine 1970 odlučeno j e da priređuje i izdaje Europske norme Članice su C E N nacionalne normizashycijske institucije 18 državaTo suAustrijaBelshygija Danska Francuska Finska Grčka Irska Island Italija Luksemburg Nizozemska Njeshy

mačka Norveška Portugal Španjolska Švedshyska Švicarska i Velika Britanija Najsnažnija medu njima je njemačka institucija D I N (Deutsche Institut flir Normung)

Na međunarodnoj j e razini već 1926 goshydine osnovana ISA - Međunarodna federacishyja nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizashycijska organizacija ISO (International O r -ganization for štandardization) sTehničkim komitetom T C - 5 5 za područje drva

Druga Jugoslavija zanemarivši normizashycijski rad Banovine Hrvatske i N D H usshypostavila je normizacijski sustav pod nashyzivom J U S (Jugoslavenski standard)

N O R M E DANAS I SUTRA D o donošenja hrvatskih normi a na osshy

novi Zakona o preuzimanju Zakona o stanshydardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon ( N N br 5391) od 8 listopada 1991 godine vrijede standardi JUS O d 8 srpnja 1995 godine mijenja im se naziv u H R N - Hrvatske norme ( N N br 4495)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zashykona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen j e Republički zavod za normizaciju i mjer-iteljstvo koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme tehničke normative norme kvalitete unifikaciju t ipshyizaciju proizvoda i usluga sustav atestiranja i homologacije sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međushynarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda

Početkom ove godine pri Republ ičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnoshyvan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu furnire i ploče namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo

U S P O R E D B A S N O R M A M A EU

Uspoređujući Hrvatske norme ( H R N ) s prijedlogom Europskih normi (EN) i norshymama zemalja po tp i sn ica Europskoga

Časopis Hrvatske šume 19

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

normizacijskog odbora C E N (Njemačkim normama DIN Francuskim normama i Ausshytrijskim uzancama) utvrđene su sljedeće rashyzličitosti

- prema prijedlogu normi EN i normashyma navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdshyvaja prema preradbenoj namjeni

- norme H R N drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj indusshytriji razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda

Prema tome norme se razlikuju u izdvashyjanju drvnih sortimentata za tržište prema H R N - u drvo se izdvaja po namjeni za preshyradu u drvnoj industriji a po E N - u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru

Na osnovi navedenoga približna usporedshyba kakvoće drva prema no rmama E N i H R N iskazuje odnos

KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA

AEEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci

BEEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir - 1 razred - pilanski trupci - Piloti jarboli katarke

CEEZ -EWG (C) - II razred - pilanski trupci

DEEZ -EWG (D) - III razred- pilanski trupci

EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Ge-meinschaft EEZ = EWG

O d n o s k a k v o ć e i oznaka k a k v o ć e potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište U n shyazad dvije godine uspješnost prodaje objavlshyjenih količina na međunarodnim javnim nadshymetanjima kreće se od 25 do 90 ovisno o vrsti i sor t iment ima drva odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 ponuđene robe

CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

O d sedamdesetih do 1990 godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije

Osnivanjem javnog poduzeća Hravatske šume 1 siječnja 1991 godine na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumshyskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I razreda kakvoće 2111 D E M m

U Hrvatskoj i u Hrvatskim šumama cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodshyno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zashykonom o sustavu kontrole cijena Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor Hrvatskih šuma za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba

Tijekom 1991 godine zbog teškog ekonshyomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 1338 D E M m l U 1992 godini cijene su povećane na 180 D E M m i daljnjim mjesečnim usklađenjima u 1993 godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 D E M m U cijeloj 1994 godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena Ipak promjeshynama tečaja kune u odnosu na D E M cijene su realno snižene oko 16 Od 1 siječnja

1995 godine na osnovi Uredbe Vlade R e shypublike Hrvatske u tvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 knm^ i za međunarodno tržište po osshynovnoj cijeni 200 D E M m Na osnovi situshyacije na tržištu drvom u 1995 godini cijene su korigirane pa su travnju povećane za 07 i u svibnju snižene za 025 Tijekom 1996 godine cijene ostaju nepromijenjene

N O R M E - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normashy

ma za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike Hrvatskih šuma s cilshyj e m i zadatkom djelovanja

bull Cilj - pr ipremit i prihvaćanje i p ro shyvođenje europskih normi koje će se pr imshyijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora C E N i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske

bull Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvshyjetima na tržištu

NOVI POSLOVNI O D N O S I I POLITIKA CIJENA

Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvoshyđenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i

uvjetima tržišta Sukladno tome prvi korak učinjen j e 28

travnja 1996 godine kada je Upravni odshybor Hrvatskih šuma donio odluku o kr i shyterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda Prema tim kriterijima Upravni j e odbor 20 rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih pro izvoda za domaće i međunarodno tržište Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata Konačno je 29 siječnja 1997 godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda

Sukladno odluci cijene drvnih sortimeshynata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta ovisno o konjunkturi ili dekonjunk-turi proizvoda šumarstva primjenom indeshyksa na svaku pojedinačnu cijenu Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora osim Upravnog odbora donosi i direktor poduzeća koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor

O v a k a v n a č i n f o r m i r a n j a c i jena i pos lovn ih odnosa i zmeđu šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije prishybližan j e o n o m u Njemačkoj

PRIHVAĆANJE PROMJENA Poče tkom prošle godine s namjerom

prilagodavanja tržištu sukladno dogovorishyma potaknut im očitovanjem JP Hrvatske šume prema Vladi Republ ike Hrvatske održani su sastanci između predstavnika Hrvatskih šuma i đrvnopreradivačke i papirne industrije Osnovana je uža skupishyna pregovaračkog tima sa zadatkom i prashyvom da p u t e m p regovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese uvažavajući zahtjeve tržišta Uža skupina pregovaračkih timova postigla j e suglasnost o oblicima i načinima prodaje uvjetima prodaje primjeni normi za drvo pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta

UMJESTO ZAKLJUČKA Autor je svjestan daje izdavanje Cjenika

kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažashyva osnovno načelo slobodne ponude i p o shytražnje netržišan i štetan ako postane dugshyoročnim načelom poslovne politike Kratshykoročno gledano ako ne traje predugo Cjenik može pomoći nekim prilagodbama Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora

20 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

LOVAČKI TROFEJI

Seminari za ocjenjivače

Služba lovstva Hrvatskih šuma pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja Svi

poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma po Zagreb povjereni su Šumarskoj školi Karlovac Od ukupno

Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar

16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice)Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb Sisak i Karlovac) Bjelovaru (za UŠ Bjelovar) Radinju (za UŠ Nova Gradiška i Požega) Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za

Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak

Marijan Barulek Kazimir Čaklec Milan Pavičević Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb

Dražen Kratofil Antun Rendulić Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac

Goran Godina Slaven Ernjak Stjepan Ivez-ić Mlade Lužanić Stevo Laiić Darko Haba-lija Dean Diebalo Anđelko Habijanac Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar

Damir Matošević Ivan Višić Jadranko Pau-lus Antun Vidlanović Krunoslav Szabo Ivo Duvnjak Antun Dumenčić i Matija Šimunović

UŠ Ogulin) U 1997 godini kako nas je izvijestio dipl ing Milan Celap stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić Našice Vinkovci i Osijek

U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta dishyvljači utvrđivanjem starosti trofeja postupshykom skidanja obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje povijesnim prikazom lovne trofejistike značajnijim lovačkim izloshyžbama u zemlji i svijetu zakonskim propishysima o lovačkim trofejima i drugom mashyterijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu

Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije a ispitnu komisishyju karlovačke Šumarske škole čine dipl ing šumarstva Milan Celap i Alojzije Frko-vić te dr Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić) koji su ujedno članovi stalne Koshymisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrshyvatskog lovačkog saveza

Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike Hrvatskih šuma od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS održani su u Karlovcu (27i 28Upnja 1996)Novoj Gradiški (22 i 23 listopada 1996) N o shyvom Vinodolskom (10 i 11 prosinca 1996) i Delnicama (17 i 18 prosinca 1996) Prilikom dodjele svjedodžbi poshylaznicima seminara je na položenom ispishytu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karshylovac prof Martin Šimunić (A F)

iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega

Milan Rukavina Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet

Ivica Blažević Goran Novotni Željko Blažičević Boris Miklić Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj

Franjo Brentar Mihajlo Kovačević Dario Ma-jnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice

Mario Stipetić Branko Puškarić Branko Blašković Ivan Meašić Franjo Lipošćak Branko Sabljak Dubravko Hodek Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin

Uz djelatnike Hrvatskih šuma ispit su još položili Nenad Rodić iz LD Samobor Suza-na Trninić šumarski i lovni inspektor iz Vrshybovca i Josip Tomljanović iz LD Senj

IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Grančice za devize

G eološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije područja pod Upravom šuma Split povoljno

utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plashysirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja a ponajviše kadulja pelin ružmarin lovor smilje kupina bazga i dr

Mnogo šumsko drveće i grmlje koje rasshyte na kršu bogato je eteričnim uljimaTako su mirtalemprika ružmarin iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu

U posljednje vrijeme probirljivo zapadshynoeuropsko tržište posebno je zainteresishyrano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora čempresa smrdljive borovice bršljana planike tršlje mirte erike brnistre lovora masline i nekih šumskih plodova koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane Zato bi trebalo osushyvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša

Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenshyskim prilikama i početničkim organizashycijskim slabostima Uprava šuma Split potshykraj prošle godine izvezla je u Nizozemshysku 69 tona grančica alepskog bora čemshypresa smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM što je značajan devizni prihod

Dalmacija nema visokovrijednih drvshynih sortimenata ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju U tim je šumama izostala njega po načelu rano često i umjereno iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice koje smetaju pri sječi te češeri i plodovi poshynude tržištu

Uprava šuma Split u skladu s programshyom gospodarenja šumama obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otshypremiti veće količine grančica češera i šumskih plodova (LT)

Časopis Hrvatske šume 21

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

RESTRUKTURIRANJE

Izabrana treća varijanta

M edu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restruktushy

riranja što je preduvjet njihove privatizashycije nalaze se i Hrvatske šume Nakon stručnog kolegija Hrvatskih šuma održanog potkraj listopada prošle godshyine pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju p red ložen ih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (doo) Povjerenstvo za izdvajanje radshynih jedinica do početka prosinca primishylo je prijedloge vinkovačke požeške bjelovarske i sisačke uprave šuma dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima

Povjerenstvo na čelu s mr Jurajem Zeličem a u nazočnosti pomoćnika direkshytora ingJosipa Papa odlučilo se na sastanshyku 23 siječnja za modificiranu varijantu III po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošćuTo su Transshyport i mehanizacija uVinkovcima Osijeku i Kutini te Transport mehanizacija i građevinarstvo u Našicama Požegi Noshyvoj Gradiški Bjelovaru Koprivnici Karshylovcu Ogulinu Delnicama i Senju

Predsjednik povjerenstva mrJuraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorashyšnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak R H čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja Uvažava se također prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornoshysti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada Društva ograničene odgoshyvornosti kaže mr Zelić neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizashycije što će se definirati pravima i obvezashyma između osnivača i društva ograničene odgovornosti

Prema riječima predsjednika povjerenshystva elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistemshyatizacijom poduzeća Hrvatske šume uz usporedno rješavanje problema zaposlenshyih posebice invalida rada Pritom je poshytrebno obaviti konzultacije s Ministarshystvom poljoprivrede i šumarstva odnosshyno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća (IT)

ŠUMARIJA RAVNA GORA

Dobri poslovni rezultati V

Šumarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorshy

skog kotara Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica

Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 godišnjeg etata bjelogorice

Za ovu godinu etat iznosi 36091 m- bruto drvne mase od čega je dvije tećine crnogorica a jedna trećina bjelogorica

Od uzgojnih radova tijekom 1997 planira se pošumljavanje na 04 ha popunshyjavanje na 06 haprihranjivanje na 239 ha njega podmlatka na 48 ha njega mladika na 32 ha čišćenje koljika na 32 ha čišćenje letvika na 55 ha zaštita od divljači na 189 ha itd U Šumariji je zaposleno 11 sjekača sedam traktorista četiri radnika na uzgoju četiri revirnika 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta (V P)

POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA

Kome prodati furnirske trupce

P ožeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe privlačenja i otpreme Potkraj 1996

godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je 15682 m- drvnih zaliha vrijednih oko 65 milijuna kuna a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska

Od ukupno izrađene drvne mase (133000 nr^) u samoizradi je izrađeno 5100 m Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukshyla su 72000 m^ drvnih sortimenata a dnevshyna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala

Poslovna jed in ica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko 73000 m^ drvnih sor t imenata na prosječnoj relaciji 30 km Zbog nelikvidshynosti drvne industrije nepovoljne strukshyture sortimenata i ograničenog broja kushypaca financijski je plan ostvaren 80 posto U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trushypaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine za koju drvna industrija treshynutačno nije zainteresirana Osobit je probshy

lem prodaja kitanjakove oblovine Na nekim zbog snijega nepris tupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloz-nog drva za DIK Belišće

Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunshyjen je 90 posto no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji (IT)

GORSKI KOTAR

Velika šteta od nevremena

G oranska zima opet je pokazala oštre zube Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo nishy

skim temperaturama do 18deg C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice -stradalo je oko 30000 m drvne mase

Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na poshydručju kojim gospodare šumarije Skrad Gerovo c rn i Lug GomirjeVrbovsko

Ledena kora debela i do petnaestak censhytimetara otežava i kretanje divljači koja stoga postaje laki plijen vuka i risa

Od 1 travnja do 31 prosinca 1996 u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači 35 grla srneće divljači dvije divlje svinje ijedan tetrijeb (V P)

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

Većina etata na Psunju

Šumarija Nova Gradiška planira u 1997 godini posjeći gotovo 43000 m neto drvne mase od koje pribshy

ližno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda Šumskouzgojni radovi u sklopu

Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

22 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

j ednos tavne biološke reprodukci je predviđeni su na ukupno 332 ha najviše na pripreiTii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha)

Šumarijaprema riječima upravitelja ing Zorana Ferkovića ima 90 zaposlenih a stručno osoblje uz njega čine tri revirni-ka devet pomoćnika i pet čuvara šuma

Većina etata nalazi se u gospodarskoj je shydinici Južni Psunj na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarshyskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi Osim toga nedostashyje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje

U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše)Trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a g j Podložje-Ključevi gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sje-menjači hrasta lužnjaka

Od 1989 godine do sada u ovoj sastoji-ni provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine

Tijekom godine bit će doznačeno oko 34000 nr^ neto drvne mase stoje etat za 1998godmu (IT)

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

Smanjiti drvne zalihe

N a drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veli-čkoni Vatrogasnom domu bilo

je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na proshyšlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindishykalnim povjerenstvom koje je po njegoshyvu mišljenju slabo radilo

Upravitelj požeške uprave šuma ing Stjepan Blažičević koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno ali ne i financijski Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj kolovoz rujan studeni i prosishynac te plaća za prosinac a nedostaje i noshyvac za isplatu nekih financijskih obveza Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo 16000 nr drva čija je vrijednost 65 milijuna kuna Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing Blažičević

Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing Ivan Zovak - Danas ne donosimo nikakve od-

Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma

luke već nam je cilj da se zaposleni inshyformiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja rekao je ing Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora

Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio no imao primjedbu na rad zaposlenshyičkih vijeća - Kolektivni ugovor je koin-promis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing Gradeček

Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zaHhaUime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleter-ničke šumarije Zaposleni su medu ostalim postavljali pitanja o nepriznavanju beneficirshyanog staža traktoristimaprornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi Uime Direkcije Hrvatskih šuma skupu je bio nazočan mr ŽeljkoTomašić (IT)

ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Teško bez sjekača

T ijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing Slaven Bačić

razgovarao je s rukovoditeljem proizvodshynje ing Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog poshydručja u donjolapačkoj šumariji Iskorisshytili smo taj susret za kraći razgovor

- Uprava šuma Gospić dala mi je odr-Snimio ITomić

Ove godine koristit ćemo usluge sa strane bull kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije

iješene ruke da zajedno s vladinim povjeshyrenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih Za neke sam zaposlene našao stanove a o tome nastavshyljam dogovore s Ministarstvom poljoshyprivrede i šumarstva - ističe ing Bačić

Unatoč tome što njegova šumarija zauzshyima površinu od gotovo 2000 ha a godišnji etat je 65000 m 3 etat za 1997 godinu iznosit će tek oko 10000 ni3jer manjka radne snage a dio terena na području gosshypodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha

Mladi upravitelj donjolapačke šumarije koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine žali se da mu nedostaje sjekača administrativnih i šumarskih stručnshyjaka ali i traktora i druge mehanizacije Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumsk-ouzgojna radnika (IT)

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Dobra ostvarenja

K olegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plashy

na za 1996 godinu Najvažniji uzgojni raT dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilikeTo se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremshyljene za sadnju no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog nije bilo potrebe za planiranshyom pripremom staništa

Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jedshynostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava

Revidirani točnije povećani plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog Privlačenje je ostshyvareno 94 posto Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto a fishynancijski 96 posto Razlika između naturalshynog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave (m)

Časopis Hrvatske šume 23

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

RESTRUKTURIRANJE

Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje Hrvatskih šuma

započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću

Piše Miljenko Šarić

U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima krenulo se u proces restrukshy

turiranja i Hrvatskih šuma Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja posloshyvanja poduzeća a to je gospodarenje državnim šumama

Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima želi se uvesti kriterij profitabilnosti odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju

Drugim riječima Hrvatske šume transformiraju se prema tržišnom poslovanju koje jest najgori oblik odnosa medu ljudishyma u proizvodnji raspodjeli razmjeni i potrošnji društvenog prihoda ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno Prilagodba mora početi bez odgađanja u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju

Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz Hrshyvatskih šumaradnih jedinica Ambalaža - Lanišće Drvna galanshyterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preobshylikovanje u društva s ograničenom odgovornošću

Snimljeno je stanje na dan 31 prosinca 1995 godine (zaposshyleni imovina koja se koristi proizvodnja i tržište ostvareni rezushyltat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična ali su im problemi zajedshy

nički gubitak tržišta višak zaposlenih i zastarjela oprema Ambalaža iz Lanišća društvo s ograničenom odgovornošću za

proizvodnju i prodaju ambalaže bit će prvi organizacijski dio Hrvatskih šuma koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu Naime Upravni odbor je na sjednici održanoj 29 siječnja 1997 godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenshyovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva

Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača a vrshyijednost temeljnog kapitala predstavljenog u nekretninama opremi i rezervnim dijelovima procijenjena je na 2195000 kuna

Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje 1980 godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra Buzet kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarijekojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva pretežito u daleke zemlje (Australija Kanada SAD) Proizvodni program pogona temeljio se na proizshyvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće povrće ribu i meso te proizvodnji paleta

Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge predshynosti u odnosu na dosadašnje poslovanje Prvo buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost Nadalje bit će veće moshygućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na finanshycijskom tržištu a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privashytizaciju koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakoshyna o privatizaciji Hrvatskih šuma

24 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

INFORMATIKA

Šume na Internetu Osnovni je problem kako

u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim

stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević

nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima Iako naizgled samorazuml jiva ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta Većina ljudi pod Internetom vjerojatno po shy

drazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurshyira drugim sredstvima masovnog komuniciranja Ono što je 1969 godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu a njihov broj mjesečno raste za milijun novih

Načelo povezivanja račushynala u Internet prilično je jedshynostavno Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj in-ternetskoj zajednici treba nashybaviti odgovarajuću opremu povezati se na komunikacijsku infrastrukturu registrirati se i tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela svijeta Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i poshytreba za nabavom opreme valshyja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi orgashynizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje j e čvor na mreži

INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu adshy

ministraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera Svojim neizmjernim dimenshyzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom U nekim sredinama (u SAD ponajviše) zbog njega se toliko promijenio stil živoshyta daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji

Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo-

s M - bull bull bull

Rlaquo laquol raquo4 raquo raquo t i

s Zl M

fii iASts duH bMf of lUFRO

U SA ruilmd _

bull bull bull bull bull - bull bull bullbullbull bull bull bull d

bullbull bull bull - bull bull a bull

Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva

vanja od religije i politike znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih koje nije na raspolaganju koshyrisnicima Interneta Stoga valja spomenuti usluge što ih svshyjetska mreža pruža svojim korisnicima Iako je tih usluga mnogo ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije a to su W W W (World Wide Web) svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje i elektronička pošta (e-mail) za razmjenu poruka i datoteka

Načelo W W W - a izuzetno je jednostavno za korištenje Inshyformacije su organizirane u tzv web stranice koje sadrže tekshystualne i slikovne podatke o nekoj temi Korisnik te podatke može čitati otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom račushy

nalu Neki su objekti na ekrashynu aktivni u sebi sadrže veze (tzv linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu Veze vas mogu upućishyvati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu Postupak trashyje vrlo kratko pa se u nekolishyko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike načas skokshynuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi već kako do nje doći Zbog takve organizacije Inshy

ternet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv URL) preko koje im se može izravno pristupiti

Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam o m o shygućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke a one do odredišta dolaze gotovo trenutno Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv snail-mail) Pismo poslano e-mailom podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Ameri shyci a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen pa je umjesshyto one užasno duge adrese Direkcije Hrvatskih šuma primjerice dovoljno upisati direkcijahrsumetelhr i možete

Časopis Hrvatske šume 25

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju Za to je najbolje koristiti specijalizirane pre-adresom traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu

Korištenje navedenih usluga uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa potpuno je besplatno Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje Najpopularniji takvi servisi suYahoo (njego-

Ejaa o z

bull S ^ H ^ ^ ^ V I VVrlcoiiie to

J

pulsa

UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Inshy

terneta vežu uz osnivanje C A R N E T A akademske mreže računala koja je osnoshyvana 1991 godine U početshyku j e bila zamišljena kao mreža akademskih ustanova da bi kasnije postupno obuhshyvaćala i ostale korisnike Danshyas u Hrvatskoj ima više dashyvatelja usluga od kojih treba istaknuti HPT čija je usluga najkvalitetnija ali nažalost i najskuplja

S pojavom HPT-a kao dashyvatelja usluga i Hrvatske šume priključuju se na Intershynet te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Inter-Direkciju čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu a adresa jelaquo|j-MWMmefflJ Švedska šumarska služ-pristup na Internet i korištenje njegovih usluga S fantastičnim ba može se pronaći na httpwiiw-forestsluse ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku lUFRO Međunarodna te se nadamo da će i Hrvatske šume uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija ima svoje stran-

Stranica Švedske šumarske službe

va je jedinstvena adresa httpyahoocom) i Altavista (http www altavistadigital com)

Pošto se pristupi tim stranicama u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo za nekoliko sekundi dati po shydatke o svim stranicama na I n t e r n e t u na ko j ima se navedeni pojam spominje Pojmove valja birati pažljivo Ako na primjer upišete riječ oak (englhrast)Altavista će pronaći 518093 mjesta na kojima se spominje hrast a mnoga sa šumarstvom nemashyju nikakve veze

Želite li saznati nešto više o šumarstvu preporučamo vam da posjetite nekoliko mjestaTo je prije svega Metshyla finski šumarski institut koji

tivne usluge putem vlastitih web stranica

Da bi pojedinac pristupio Internetu mora posjedovati računalo (ili pris tup račushynalu) modem (uređaj za prshyijenos digitalnih podataka p u t e m te lefonske l ini je) o d g o v a r a j u ć i softver te otvoren korisnički račun kod nekog davatelja usluga Za puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesoshyrom kolor monitorom i brshyzim modemom (28800 bps i više) te operativni sustav Windows 95 Za pretraživan-

bdquo pound _

-a 1

E) fffW 8

o H^

r lA S FS S amp i 2 ^ id B i hbdquo laquor j laquo raquo i^ BwBji B F laquo O -

Zalesina - Educational and poundxpenmentiil Forest Area

Blaquobdquolaquolaquo H

ice na httpiufrobokuacat Zanimljive su i stranice nezavisne istraživačke orgashynizacije European Forest Inshystitute httpefijoensuufi) Na h t t p wwwforestnetcom nalaze se elektronska izdanja časopisa Forest Products Equipment Magaz ine Logging and S a w m i l l i n g J o u r n a l te mnoštvo drugih podataka veshyzanih uz proizvođače šumarshyske opreme

Postoji još mnogo zanimlshyjivih stranica koje vrijedi posshyjetiti što naravno ovisi o in-Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru

je Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja teresima pojedinca ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom stoje medu zanimljivo ostahm i omogućilo njegov golem rast Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže bilo lokalne ili globalne i koji njime vladaju

ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastuplshy

jeno na svjetskoj računalskoj mreži Informacija ima mnogo zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva pa je osshynovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu in-

26 Časopis Hrvatske šume

time dio općeg svjetskog informatičkog sustava Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže U svakom slučaju zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno U doba neizbježne globalne komunishykacije u tome je itekeko važno sudjelovati

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

ŠUMARSTVO I KLIMA

Bura u borovim

V Kako većim ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ ^ ^ proredom i s u m a m a prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otshypornijim na orkanske udare bure

Piše Ivan Šimić

S udbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja što na kušnju stavlja njegove

stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma što je posljedica intenzivnije fluktushyacije ljudi Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim obshyjektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije to će se ovaj članak baviti uglavnom njima

I Z A Z O V ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar bura koji ostavlja traga na arhitekturi ljudima pa i u biljnom svijetu U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima uključujući i šumske sastojineTako na primjer u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 kmha te s udarima 100 do 120 kmha Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 kmha a udari povremeno dosegnu i više od 150 čak 200 kmha Podaci posljednjih desetak godshyina koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske ali su njeni udari jači Uzrok leži u reljefu toga kraja Nigdje se naime na jadranskoj obali vrletno i impreshysivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranshyje može primijeniti na širem području Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku Prilashygodljivost nekog sustava u ovom slučaju biogeocenoze uvjet je njeshygove uravnoteženosti i opstanka Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava pogotovo ako se u borovim sastojina-ma na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume Bor nekad nije bio poželjna vrsta ali s promjenom gospodarskih uvjeta tj s razshyvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima U tom su smislu borove sastojine poželjne poglavito u turističkim krajevima Danas je većina park-šuma u hrvatskom prishymorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negshyativni ekološki element izazov je za svakog šumara stoga valja početi

barem s ovakvim teore tsk im razmatranjem Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i susshytavnog rada Dakle ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma Kaže se daje šuma učiteljishyca života Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bisshymo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja

MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stashybla koja se razvijaju na širem prosshytoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopuVeć se na prvi pogled uočava morfološka rashyzličitost medu tim stablima Stabla koja su zauzimala veći dio pedos-fere i atmosfere fizikalno su stabilnija Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatshynu stabilnost Te dvije fizikalne osobine stabla uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama navode nas na sasvim određene zaključke Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala što bi ih učinilo otpornijishymaTaj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom Dakshyle intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće zaštita reza način reza odabir grana i vrijeme rezanja Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane i to najprije rez odozdo pa onda odozgo Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla ponavljajući iste radnje pilom Dakle iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo

Časopis Hrvatske šume 27

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA

Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do lltraja XVIII stoljeća uistinu

dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i Šumski red Marije Terezije

Piše Zoran Batušić

U povijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje

različitih prostora No do XVIII stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije Civilizacije prije XVIII stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena kao što će one iz XIX stoljeća biti civilizacije kashymenog ugljena Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema već su poput nafte danas strateško bogatstvo odshyređenog područja Europa dobro opskrbljena šumskim površinama imala je u njima jako izvorište moći Nasuprot njoj islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumshyskih izvora

U srednjovjekovnoj Europi drvo je uveshylike dio građevinarstva od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri od drva su načinjena transportna sredstva i kopnena i morska raznovrsni alati oruđa i strojevi -od plugova tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih sashytova Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizshyvodnji (kovačnice ljevaonice pivovare rafinshyerije staklane ciglane) Sveprisutna šuma gospodarica prostora i krajobraza nametala je i nudila svoje uslugepa zašto tražiti drugdshyje-

DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju čovjeku j e bila potrebshy

na ova ili ona vrsta drva Za kuće to je bio hrast za galije bor hrast ili orah za nosače topova brijest O kvaliteti se vodilo računa oko količina nitko nije razbijao glavuTa drva ima posvuda Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup sve šume su na raspolaganshyju Daske i grede utovarene na Baltiku i preshytovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja -mnogi od tih brodova nisu građeni da traju po završetku misije negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani (izgubljeni brodovi los navios al traves)

U Francuskoj XVII stoljeća brodogradnshyja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumshyske izvore kraljevstva a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta poglavito Kanade U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz balshytičke trgovine drvom koja je iz Rige a p o shytom i iz Petrograda opskrbljivala prije sveshyga staru suparnicu Englesku Britancima je naime bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom

Posljedice je najizravnije osjetila francusshyka ratna mornarica - u nedostatku kvalitetshy

ne grade za jarbole morala se prikloniti na-domjescima Francusko ratno brodovlje j e tako prisiljeno na uporabu složivog jarbol-ja Ovim umjetnim jarbolima načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju Francuski ratni broshydovi su stoga sporiji i nespretni u manevrshyiranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom

NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije j e shy

dino niti je čak najopasnije na dugi rok Selshyjaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće krče da bi dobili više oranica i agrarshyno iskoristivog zemljišta Za vladavine Franshyje I u Francuskoj (1515-1547) orleanska se šuma prostirala na 140000 jutara a samo stoljeće kasnije svedena je na pola O d kraja stogodišnjeg rata (1453) koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja do vladavine Ljudevita XV (1715-1774) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra Godine 1519 uragan j e srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu koja je u srednjem vijeku povshyezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavilaJoš i danas običan let avionom odVaršave do Krakova otkriva

28 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu

Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru Primjera radi u Franshycuskoj blizu Dijona 1315-1317 da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline u obližnjoj šumi rade 423 drshyvosječe a drvo prenose 334 radnika U sveshymu bilo j e zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi Za vrijeme tridesetgodišnjegrata (1618-1648) Šveđani da bi došli do novca obaraju beskrajne šumshyske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasshynije velika područja osvojio pijesak U Fan-cuskoj XVIII stoljeća kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava samo j e d n a kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad U Wieliczi u Poljskoj od 1724 mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli sve zbog opustošenosti okolnih

NAJUGUJOS GORE Bi je sn i se l jani p o s v u d a se žale na

kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne

ostavljajući dovoljno goriva čak ni za peshykarske peći A ogrjevno drvo i drvo za kushyhanje mora biti nadohvat ruke Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je osim ako se prijevoz ne obavshylja riječnim putem ili morem Međutim ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio j e da j e u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu

Golema potražnja za drvom podrazumijshyeva i veUku transportnu organizaciju održashyvanje vodenih puteva koji služe za plovidshybu (od XIV stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Balshytika) te široku trgovačku mrežu Ipak čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svashykim danom sve rjeđe Trebalo bi ga bolje iskorištavati no to se ne pokušava ni u stakshylanama ni u kovačnicama Kada se područje opskrbe j edne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preshyseljenje na drugo mjesto Prema proračunu stručnjaka u razdoblju koje je prethodilo XVIII stoljeću jedna je prosječna kovačnishyca sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma

Potražnja drva naravno nadmašuje proizshyvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena Francuski ekonomist XVIII stoljeća Sully u svojoj Kraljevskoj ekonomiji ide tako daleko da tvrdi kako svim proizvodishyma potrebnim za život neprestano raste cijena i da je tome uzrok sve veća rijetkost drva Suvremeni kroničar bilježiTrgovina drvom je uVogezima (Francuska) postala zanimanshyj em svih stanovnika natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene

Situacija sa šumskim površinama u Eushyropi postaje do kraja XVIII stoljeća uistinu dramatična Pnje revolucije kamenog ugljeshyna izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska Nad shyzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosshyvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone Tako j e Šumski red kraljice MarijeTerezije tiskan 1796 i na hrshyvatskom jez iku Osnivaju se modern i j e šumarije i šumarska služba organiziraju se šumarska društva postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znashynosti Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja Rezulati su bar u Europi ipak vidljivi Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenshyjati odnos prema njima

Časopis Hrvatske šume 29

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

KULTURNA POVIJEST SUMA

Zastoje važna zlatna grana Zlatna grana Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o

jednom davno prošlom vremenu ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Piše dr Darko Poišek

UantiHko doba šumski predio pored jezera Nemi u kotlini talijanskih Albijskih gora bio je poprište (udne tragedije koja

se stalno ponavljala Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dishy

jane boginje šume lova i plodnosti U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba To je bio svećenik i ubojica a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniš-ki položaj Kada bi ga ubio zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se

grane nisu smjele lomiti Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenishykom Kada bi ga ubio postao bi kralj šume Po općem mišljenju Rimljana sudbonosna grana bila je zlatna grana grana koju je Eneja odlomio prshyije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih

Ovo j e navod s početka knjige Zlatna grana klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti etnologije i antropologije škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera (1854-1941) Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prshyirodu pokazuje kao najdominantnija osobishyna Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma u kojoj se osvshyjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja običaja i obreda raznovrsnih oblika čovjekshyova odnosa prema prirodi a posebno prema duhu bilja- mozaik koji tvori jezgru ljudshyskosti

Zastoje u našoj kulturnoj povijesti zlatshyna grana tako važna

OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zabshy

oravlja koliko j e ovisan o prirodi - p lodshynosti bilja o vremenskim prilikama i izmjeshyni godišnjih doba - i koliko j e jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj Unatoč tom zaboravu u danas još postojećim značashy

j n i m ritualima zadržava se to poštovanje Kićenje božičnog drva maslinova grana u vrijeme Pepelnice imela za Advent svibanshyjsko drvo isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta polaganje uskršnjih jaja u travicu spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti) Jurj evo sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća pažnje i poštovanja prema prirodi Ali unatoč r i tu-aliziranom poštovanju suvremenije čovjek zaborav io n j ihovo n e k o ć d o m i n a n t n o značenje Osim antropologa i etnologa danshyas više nitko ne zna da se datumi naših svetshykovina podudaraju s v remenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek jer se t ih dana zbiva ju v a ž n e p r i r o d n e promjene

Božić i Uskrs rođenje novoga kralja i njeshygovo u s k r s n u ć e samo su k r š ć a n s k o -monoteističke reinkarnacije magijskih ritushyalaTa dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prshyirode smanjena odnosno kad se ona ponovo budi Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena prvih ljudi do danshyas ostavile značajne kulturne tragove Ubojstshyvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost a kulturno izražavaju prirodne mijenje dobar j e povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesshyti za Frazerovu Zlatnu granu Ali da bi opisao transformacije tih rud imentarn ih magijskih postupaka u elaborirane poli i monoteističke religije Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije katshyegorije obožavanja i zabrana odnosno toteshyma i tabua Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je shodno tome obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću tj zabrane spolnog općenshyja-

U skraćenoj verziji Zlatne grane (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju povezashy

nost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima Obožavanje drveća Ostaci obožavanja drveća u modshyernoj Europi i Ubojstvo duha drveta

U vjerskoj povijesti arijevske rase u Eushyropi obožavanje drveća igralo j e važnu ulshyogu kaže Frazer

Ništa prirodnije jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila Herzenska šuma prostishyrala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseshyca a nisu joj vidjeli kraj U Engleskoj šume Kenta Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Ande-ride koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka Izgleda da se prostirala i zapadno sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona

Kod Germana su šume bile najstarija svetišta Germani su imali svete gajeve gdje god su bili Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidshyjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zashykoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamshyijeni živim dijelom tijela krivca kazna je bila živshyot za život život čovjeka za život drveta

Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat U Eskupalo-vom svetištu na Kosu pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi bilo je zabranjeno sjeći čemprese Na Forumu središtu rimskog života Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu Medu ugrofinskim plemenima pogansko hog-osluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni

Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje

30 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

da su nastanjeni duhovima U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo Ovo čega luvati od zla premda je drvo jedno od onih s dušom

Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati ne samo u poetshyskom i figurativnom smislu Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće Dijer pleme u centralnoj Australiji smatra izvjesno drveće vrlo svetim Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predashyka Tom se drvetu prinose pokloni ako mu na neki način naškode vjeruju da će to selu donijeti nesreću Kada bi se to stablo posjeklo selo i njeshygovi stanovnici bili bi uništeni Prema jednom kasnijem mišljenju stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće Čak kada je drvo posjećeno oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće

šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti

BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta drvo

pruža i blagotvorne moći Maori primjerice smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima O n o je pupčanom vrpcom poveshyzano s mitskim precima pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavshyljali i kod starih Slavena

Spaljivanje karnevala također pripada o b o ž a v a n j u d u h a d r v e ć a P r e m d a u današnjim svetkovinama poprima razne obshylike lomača štule slama i osušene grane kojishyma se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu No zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja Frazer nagađa daje baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga tj svećenika zaštitnika drveća pot rebno da on umre nasilnom smrću je r j e to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na naslshy

jednika čim ta snaga počne opadati Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom njegova je prirodna snaga nesmanshyjena dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati A mesopust još jedan reziduuni magijskog života koji prati rušenje tabua postaje slavlshyje novoga početka plodne godine

U očima primitivnog čovjeka cijeli je svishyjet živ pa ni drveće naravno nije izuzetak Magijski je čovjek vjerovao da može djeloshyvati na sile prirode udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije tj pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost Kuglica na z imzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti

Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba Ne samo kao kuriozitete davnoga doba kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti nego i kao oslonce vlasshytitoga ku l tu rnog kalendara A Frazerova Zlatna grana čiji smo tek neznatni djelić prikazali ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o j e d n o m davno prošlom vreshymenu ali i o ku l tu rnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi

Časopis Hrvatske šume 31

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume

IN MEMORiAM

Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanishyci gdje se i opraštamo od njega Završivši osnovnu školu naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu Šumarija Daruvar podarila mu je prvo re-virničko zaposlenje Godine 1964 započeo je studij šumarstshyva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu gdje je 1970 proshymoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma a zatim i iskorištavanju šuma Godine 1977 nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga Autotransporta a 1983 godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogoshyna Godine 1992 započeo je rad u Direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća a od 1995 rukovoditelja razvojno-planske službe na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt

Za sve vrijeme šumarničkoga posla Ado nije bio samo zaposlenik bio je i djelatnik i promicatelj struke Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjershyna bjelovarska jedinica Hrvatskih šuma za prometanje drvom Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti Jedino su se tu medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše mogla naći uvezana sva godišta Mehanizacije šumarstva čiji je 1991 godine Ado postao gospodarski tajnik pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga Autotransporta potekla spoznaja o stvarnome opterećenshyju kamionskih hidrauličnih dizalica 0 tome je sa suradnicishyma svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima u Vinkovcima i Splitu ali i u dalekoj Švedskoj Ado je na radshynome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica pa i usustavljeno planiranje Hrvatskih šuma u okviru danih okolnosti

Ado Malek bio je mnogim poticajem ostvarenjem prinoshysom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrshyvatske za sve vrijeme svoga službovanja Njegov promi-cateljski rad također je pridonio da Hrvatskim šumama 1994 godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić Na raznim natjeshycanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar ali i autor naputaka i učitelj i stvaratelj u mnogom smislu S tim je povezan i njegov rad

na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva 1994 i 1995 godshyine

Svojim je radom dipl ing Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika Autotransporta 1992 godshyine prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju Sve nam uzmite ali nam ostavite upravitelja Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika Zato je bio voljen i poštovan I na radu u Direkciji iskazivao je iste odshylike iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu bile teže i prijepornije

Ado je bio Čeh Te je korijene svjedočio na mnogi način Ali domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaro-slava koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke

A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca struka bez još mnogoga Adina prinosa Njegovo umijeće darivanja mira vjera u posao predanost iznimni često neprimjetan mar čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći odnoseći mu život odnoseći ga od bližnjih gaseći duh odashynoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji Adishyna povučenost suzdržanost pa gotovo i stidljiva nenametlshyjivost darovala mu je energiju i iskustvo jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio

Ado nek Ti humak kite cvijećem Život si Ado produžio djecom posađenim drvom i napisanom riječju Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti Smiri se Ado i počini u poljupcu Gospodnjem Odajemo Ti duboko poštovanje -častit ćemo Tvoju uspomenu Pamtimo Bio si s nama rashydio si s nama ostaješ s nama Više ne bi ni želio da se goshyvori Poštujmo to

Dragi Ado lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje

koju si toliko volio i štovao Hrvatske šume

32 Časopis Hrvatske šume