30

0,1 % mase homogenog materijala za slje-de}e tvari: olovo, `ivu, {esterovalentnikrom, polibromirani bifenil (PBB), polibro-mirani difenil eter (PBDE) i kadmij. Pod nazi-vom homogeni materijal razumijeva se onajkoji se ne mo`e mehani~ki razdvojiti na raz-li~ite materijale. Kao primjer homogenihmaterijala u smjernici se navode: plastika,keramika, staklo, metali, legure, papir itd.

Zaklju~ak

Pitanje nadzora nad kemikalijama jedno jeod najkompliciranijih i najkompleksnijih pi-tanja kojima se bavilo europsko zakonodav-stvo, a cilj ustanovljenoga REACH sustava jestvoriti europski nadzorni okvir za kemijskeproizvode. Time se provodi u `ivotVDI-smjernica 3 870 Vrednovanje tehnike, o~emu je na ovim prostorima prvu informaci-ju objavio upravo ovaj ~asopis.9 Strogouzev{i, sve su te smjernice provedba u `ivot

vi{e od dvije stotine godina stare izvorne de-finicije tehnologije. Njema~ki znanstvenik J.Beckmann je 1777. definirao tehnologijukao sveobuhvatnu znanost o isprepletenostitehnike, gospodarstva i dru{tva. Dru{tvosada inzistira na dva dru{tvena kriterija pro-sudbe inovativnosti i tehni~nosti novih pro-izvoda. To su: za{tita okoli{a i prirode tezdravlje ljudi.

[to se ti~e plasti~arske i gumarske industrije,zaklju~ak je da se nekakve kapitalne i radi-kalne promjene ne}e dogoditi u skorije vrije-me. Ekonomi~nost proizvodnje i nadalje }eostati glavni pokreta~ razvoja i napretka uovoj industrijskoj grani. No, u svakomslu~aju, pitanja za{tite okoli{a i prirode tezdravlje ljudi imat }e ja~i utjecaj nego {to jeto bilo dosad.

Iz tih razloga i u vezi s novim zakonom eu-ropska o~ekivanja su sljede}a: ulagat }e seveliki napori kako bi se smanjila potro{nje

energije u proizvodnji, razvili materijala bo-ljih svojstava i povoljnijeg utjecaja na okoli{,a dodaci sa {tetnim utjecajem na okoli{ mi-jenjat }e se onima koji su ekolo{ki povoljniji.

KORI[TENA LITERATURA

1. Knight, D. J.: EU Regulation of Chemicals, RapraTechnology Ltd., Shawbury, 2005.

2. Wolf-^oporda, A.: Zakon o kemikalijama i

REACH, Polimeri 26(2005)3, 133-134.3. Kova~i}, T., Andri~i}, B.: Suspenzijski poli(vi-

nil-klorid) i rizici njegove proizvodnje, Polimeri26(2005)3, 128-132.

4. ^ati}, I., Kova~i}, T., Vukovi}, M.: Tra`imo istini-

to upoznavanje javnosti s rizikom proizvodnje

poli(vinil-klorida), Polimeri 26(2005)3, 135-137.5. Ducha~ek, V., Kuta, A.: Quo vadis processing of

elastomers, Conference paper, Zagreb, April2006.

6. www.europa.eu.int, 3. 6. 2006.7. www.defra.gov.uk, 3. 6. 2006.8. www.obelis.net, 4. 6. 2006.9. ^ati}, I.: Vrednovanje tehnike pri razvoju proiz-

voda, Polimeri 11(1990)9-12, 229-234.

27(2006)1 polimeri

A K T U A L N O

Potraga za informacijama: TechXtrai Google Scholar

Priredila: Tamara KRAJNA

U svakodnevnoj potrazi za (znanstvenim) in-formacijama na webu rabe se razli~ite vrstepretra`iva~kog alata, a svi pretra`iva~i imajujedno zajedni~ko obilje`je. Prema zadanimklju~nim rije~ima ne pretra`uju informacijeizravno na webu ({to je i razumljivo s obzi-rom na broj internetskih stranica), ve} pre-tra`uju svoje prethodno oblikovane indekse,odnosno kazala. Kako je rije~ o automat-skom indeksiranju, informacije nisu po-slo`ene prema tematskim podru~jima. Re-zultat su takvih pretra`ivanja velike koli~ineinformacija koje nisu vrednovane te se odkorisnika o~ekuje da je sposoban sam proci-jeniti njihovu vjerodostojnost i va`nost. Te-matski direktoriji su ru~no odabrane i odpredmetnih stru~njaka vrednovane infor-macije pa je i ishod njihova pretra`ivanja bit-no manji broj rezultata.

To name}e neke zahtjeve na pretra`iva~e.Pri svakom pretra`ivanju, bez obzira na tokojim se alatom slu`i, veliku pozornost trebaposvetiti kreiranju strategije pretra`ivanja. Uovom su prikazu opisani pretra`iva~ki alatiTechXtra i Google Scholar, pri ~emu se na-stojala izbje}i njihova usporedba.

Pretra`iva~ki alat TechXtra

Zainteresiranima za informacije iz podru~jatehnike, matematike ili ra~unarstva pre-tra`iva~ki alat TechXtra (www.techxtra.ac.uk)

dobro je polazno mjesto. Pomo}i }e utra`enju ~lanaka, knjiga, web-stranica, teh-ni~kih izvje{}a, doktorskih disertacija… Isto-dobno pretra`uje 25 razli~itih zbirki koje su re-levantne za navedena podru~ja(www.techxtra.ac.uk/index.html?action=col-lectiondetails). Svaka je zbirka kratko opisana

te je navedeno kako do}i do cjelovitog tek-sta dokumenta. U nekoliko zbirki cjeloviti jetekst dostupan slobodno (arXiv, CiteSeer,

CSA Discovery Guides, EEVL Ejournal Search

Engine, ePrints UK, EEVL Website Search

Engine, NACA, NASA, OneStep Jobs, One-

Step Industry News). TechXtra (slika 1) nudi

SLIKA 1. TechXtra - popis pretra`enih zbirki s brojem rezultata za svaku

31polimeri 27(2006)1

A K T U A L N O

SLIKA 3. Google Scholar - napredno pretra`ivanje

Slika 4. Google Scholar - popis rezultata pretra`ivanja

SLIKA 2. TechXtra - popis rezultata pretra`ivanja za odre|enu zbirku

osnovno i napredno pretra`ivanje. U osnov-nom pretra`ivanju dovoljno je napisati po-jam koji se `eli pretra`iti te odabrati jednuod ponu|enih kategorija (~lanak, knjiga,tehni~ko izvje{}e...) ili sve njih. Naprednopretra`ivanje nudi ve}e mogu}nosti kombi-niranja rije~i ili fraza uz mogu}nost odabirazbirki koje se `ele pretra`iti. Rezultati pre-tra`ivanja prikazani su u tablici prema zbir-kama. Za svaku je zbirku napisan broj rezul-tata te je ponu|ena poveznica na njih. Izpopisa rezultata mogu}e je dobiti i kratakopis svake zbirke. Poveznicom na rezultatepretra`ivanja otvara se svaka zbirka poseb-no (slika 2).

Pretra`iva~ki alat Google

Scholar

Svatko tko je ikada pretra`ivao web susreose s Googleom. Termin Google toliko seuvrije`io u na{em jeziku da se nerijetko zapretra`ivanje weba ka`e guglati. No manjenjih rabi Google Scholar (scholar.goo-gle.com), ina~icu poznatog pretra`iva~a.Google Scholar pojavio se u studenom2004. godine, i jo{ je uvijek u beta-verziji. Sjednog mjesta pretra`uje razna znanstvenapodru~ja. Nudi informacije iz recenziranih~asopisa, knjiga, sa`etaka, stru~nihdru{tava, institucijskih repozitorija, separa-te, prezentacije u PowerPointu...

Kao ve}ina pretra`iva~a, i Google Scholar

nudi osnovno i napredno pretra`ivanje. Uosnovnom pretra`ivanju upisuje se tra`enipojam, dok napredno pretra`ivanje (slika 3)nudi mogu}nost kombiniranja rije~i ili frazauz mogu}nost odabira autora, ~asopisa igodine izdanja te mogu}nost ograni~avanjatematskoga podru~ja.

Popis rezultata (slika 4) rangiran je premanjihovoj relevantnosti u odnosu na upit. Re-levantnost rezultata odre|ena je uglavnombrojem citata odre|enoga dokumenta udrugoj znanstvenoj literaturi. Slu`be za in-deksiranje ve}inom ne obra|uju znanstvene~asopise koji se pojavljuju samo u elektro-ni~kom obliku (nemaju faktor utjecaja). No sobzirom na to da je takvih znanstvenih~asopisa sve vi{e, pra}enjem njihove citira-nosti kroz Google Scholar mogu}e je i njiho-vo vrednovanje.

Svrha prikaza navedenih pretra`iva~kih ala-ta nije usporedba jer je to i neizvedivo s ob-zirom na razlike u formatu i opsegu indeksi-ranih izvora. @eljelo se upozoriti na dva be-splatna pomagala za pretra`ivanje, koja tre-ba rabiti kao dobar dodatak komercijalnimbazama podataka.