of 67 /67
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU STRUČNI STUDIJ GRADITELJSTVA Ante Grabovac POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA ZAVRŠNI RAD br. G 328 Zagreb, rujan,2011

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

  • Upload
    buiphuc

  • View
    384

  • Download
    13

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU STRUČNI STUDIJ GRADITELJSTVA

Ante Grabovac

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA ZAVRŠNI RAD br. G 328

Zagreb, rujan,2011

Page 2: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

1

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU STRUČNI STUDIJ GRADITELJSTVA

Ante Grabovac

JMBAG:0246014726

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA ZAVRŠNI RAD br. G 328

Zagreb, rujan, 2011

Page 3: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

2

SAŽETAK DIPLOMSKOG RADA

U ovom Dilomskom radu ćemo opisati potporne konstrukcije te prikazati način i tijek izgradnje jednog potpornog zida.

Prikazt ćemo:

• Svrhu i podjelu potpornih konstrukcija

• Način dimenzioniranja potpornog zida

• Općenito o Eurokodu

• Funkciju potpornog zida na dionici D – 60

• Tehnologiju izgradnje potpornog zida na dionici D – 60

• Dokaz stabilnosti potpornog zida na dionici D – 60

Page 4: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

3

SADRŽAJ

1. Uvod 1.

2. Tehnički opis problema 4.

3. Potporne konstrukcije 5.

3.1. Svrha potpornih konstrukcija 5.

3.2. Podjela potpornih konstrukcija 7.

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova 16.

4. Eurokod 21.

4.1. Općenito o Eurokod-u 21.

4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu 22.

4.3. Provjera graničnih stanja primjenom parcijalnih koeficijenata 23.

4.4. Istražni radovi prema Eurokodu 7 30.

5. Potporni zid na dionici D – 60, Lovreć - Imotski u mjestu Krivodol – Bašići 31.

5.1. Općenito o ojektu, funkcija i veličina objekta 31.

5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida 32.

5.3. Slike s terena 34.

5.4. Proračun stabilnosti potpornog zida(primjer) 44.

6. Zaključak 55.

7. Literatura 56.

8. Prilozi 57.

Page 5: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

4

POPIS SLIKA, TABLICA I PRILOGA

POPIS SLIKA

SLIKA 1.: Masivni betonski zid 8.

SLIKA 2.: Armirano – betonski gravitacijski T i L zidovi 8.

SLIKA 3.: Grabionski zid 9.

SLIKA 4 .: Terramesh sustav 10.

SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni 11.

SLIKA 6.: Tipični poprečni presjek čelične talpe s bravicama na oba ruba i prikazom

spajanja susjedne talpe 12.

SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvrđa tla) ili vibriranjem,

ugradnja druge tlape kojoj brava prve služi kao vodilica 13.

SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa

neparnih kampada, 4- iskopana kampada, 5- spuštanje armaturnog koša

u iskopanu kampadu, 6 - ulijevanje svježeg betona kroz „kontraktor“ cijev

(radi spriječavanja segregacije agregata u betonu), 7- izlijevani dio buduće

dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena stijena u tlu 14.

SLIKA 9.: Štićena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara 15.

SLIKA 10.: Granično stanje prevrtanja zida oko rubne točke temelja 17.

SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja 18.

SLIKA 12.:Pasivni otpor ispered zida 19.

SLIKA 13.:Moguća granična stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih

konstrukcija 20.

SLIKA 14.:Proračunski pristup 1 (PP1),Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za

granično stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) 28.

SLIKA 15.:Proračunski pristupi 2,PP2 (lijevo),i varijanta 2*,PP2*(desno) za

granično stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)

SLIKA 16.: Proračunski pristup 3, PP3, za granično stanje nosivosti tla ispod temelja

potpornog zida (presjek A-A) 29.

SLIKA 17.: Faze ispitivanja temeljnog tla pri geotehničkom projektiranju, izvođenju i

korištenju konstrukcije 30.

SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid. 34.

SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida – iskop 35.

Page 6: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

5

SLIKA 20.: Završen iskop i priprema terena za podložni beton 36.

SLIKA 21.: Izvedba podložnog betona i armiranje temelja 37.

SLIKA 22.: Postavljanje armature zida 38.

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida 39.

SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija procjednica 40.

SLIKA 26.: Vlačna pukotina na zidu nakon izvedbe 41.

SLIKA 27.: Vlačna pukotina 42.

SLIKA 28.: Vlačna pukotina duž cijele visine zida 43.

POPIS TABLICA TABLICA 1 .: Prikaz veličina za Terramesh sustav 10.

TABLICA 2 .: Prikaz veličina za Maccaferi gabione 11.

TABLICA 3.: Provjera stabilnosti za 5 graničnih stanja nosivosti metodom parcijalnih

koeficijenata 25.

TABLICA 4.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za djelovanja i učinke

djelovanja (za oznake A1 i A2) 26.

TABLICA 5.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za parametre tla

(za oznake M1, M2) 26.

TABLICA 6.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za otpornosti

( za oznake R1, R2, R3 i R4 ) 27.

POPIS PRILOGA PRILOG 1.: Presjek potpornog zida 58.

PRILOG 2.: Nacrt armature potpornog zida 59.

PRILOG 3.: Iskaz armature potpornog zida 60.

PRILOG 4.: Iskaz količine betona potpornog zida 61.

Page 7: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

6

1.UVOD

Geotehnika je dio uglavnom građevinske tehnike koji obuhvaća postupke

planiranja konstrukcija i radova, spojeve, način korištenja materijala te postupke i vještine

za izvođenje građevinskih radova u tlu i stijeni. Sami postupci i vještine za planiranje i

izvođenje tih radova nazivaju se geotehničkim inženjerstvom.

Stoga možemo reći da je geotehnika građevinska aktivnost kojom se prjektiraju i grade

građevinski objekti u tlu i stijeni. Od tuda naziv geotehničko projektiranje, geotehničko

bušenje i slično.

Temeljne discipline geotehničkog inženjerstva su mehanika tla i mehanika stijena. Znanja

koja nudi mehanika tla esencijalna su u rješavanju svakodnevnih geotehničkih problema u

građevinskoj praksi.

Geotehničko projektiranje

Građevinski podhvati obuhvaćaju različite i često složene postupke koji trebaju

osigurati ispunjenje postavljenih ciljeva i zahtjeva. Zahtjevi s građevinskog stanovišta

prvenstveno su stabilnost, uporabivost i trajnost konstrukcije, njena otpornost na moguće

vanjske utjecaje te izbjegavanje njenog nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Projektiranje geotehničkih zahvata sastoji se od:

• utvrđivanja parametara tla relevantnih za određeni zahvat

• usvajanje opterećenja i proračunskog modela zahvata

• primjena popisa (odredbe i pravila struke - danas se primjenjuje Eurocode 7 -

geotehničko projektiranje)

Točnost geotehničkih proračuna je mnogo veća od podataka o parametrima tla.

Parametrizacijom tla bavi se mehanika tla.

Page 8: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

7

Geotehnički podaci i geotehnički istražni radovi

Svaka građevina prenosi svoje opterećenje u tlo ili stijenu, a tlo ili stijena djeluju na

građevinu. Mogućnost preuzimanja opterećenja na građevinu bez ugrožavanja bitnih

zahtjeva koje ta građevina mora zadovoljavati kao i djelovanje koja se iz tla prenose na

građevinu ovise o svojstvima tla i stijene. Ukupnost svih svojstava tla kao i njihov prostorni

i vremenski raspored koji su od utjecaja na zadovoljenje bitnih zahtjeva na građevinu

nazivaju se geotehničkim podacima. Racionalno projektiranje ima za cilj utvrditi, koliko je

to bolje moguće i u kolikoj mjeri ekonomske mogućnosti i koliko raspoloživo vrijeme to

dozvoljava, svojstva tla u mjeri od značenja za planirani građevinski zahvat. Iz tog se

razloga gotovo uvijek provode geotrhnički istražni radovi na svakoj lokaciji budućeg

građevinskog zahvata.

Geotehnički istražni radovi provode se radi prikupljanja podataka o tlu koji su od značenja

za ispunjenje bitnih zahtjeva na građevinu. Oni se provode odgovarajućim postupcima na

terenu i u labaratoriju, ali i pretraživanjem postojećih podataka iz postupnih izvora kao što

su postojeće geološke karte, podaci o susjednim ranije istraženim lokacijama i slično. Svi

se ti podaci razvrstavaju i interpretiraju kako bi se utvrdilo vjerodostojani prvo geološki, a

zatim geotehnički modeli tla.

Geotehnički problemi Posebni geotehnički problemi:

• ponašanje tla za vrijeme potresa

• stabilnost tla za slučaj miniranja

• temeljenje strojeva koji izazivaju vibracije

• likvefekcija pijeska (negativna pojava u tlu izazvana potresom)

• temeljenje na slabonosivom i jako stišljivom tlu

• visoki nivo podzemnih voda

• problem pojave kritičnih hidrauličkih gradijenata

• utjecaj mraza na tlo

Page 9: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

8

Kako bi se gore navedeni problemi mogli riješiti potreban je velik broj stručnjaka iza raznih

područja kako bi zadovoljili sva ta znanja, stoga geotehnička rješenja se trebaju tražiti u

okvirima timskog rada.

Najčešći radovi koji se izvode u geotehnici su:

• temeljenja

• potporne konstrukcije

• zaštita građevinskih jama

• ugradnja građevinskog materijala

• poboljšanje tla

Zadatak u ovom radu je navesti svrhu izvedbe potpornih zidova na prometnicama, te

opisati postupak izvedbe potpornog zida na konkretnom primjeru.

Dakle, radi se sanacija postojećeg potpornog zida, izvedbom novog armirano-betonskog

potpornog zida T presjeka na dionici državne ceste D – 60, Lovreć - Imotski u mjestu

Krivodol-Bašići.

Page 10: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

9

2.TEHNIČKI OPIS PROBLEMA

U ovom diplomskom radu (završnom radu) prikazat će se način izgradnje

armirano – betonskog potpornog zida na državnoj dionici ceste D – 60, Lovreć – Imotski u

mjestu Krivodol – Bašići.

Na prometnici u mjestu Krivodol zbog vrlo lošeg stanja postojećeg potpornog zida došlo je

do njrgovog urušenja, te odrona zemlje ispod ceste. Već postojeći zid je bio izveden od

kamena, ali bez vezivnog materijala - suhozid. Zbog tog urušavanja došlo je do oštećenja

kolnika ceste, pa je promet na tom mjestu bio jako otežan, rizičan, te je bilo potrebno

sanirati postojeći potporni zid i zaustaviti daljnje urušavanje i odron zemlje.

Odron zemlje i urušavanje suhozida treba biti savladan izgradnjom armirano – betonskog

potpornog zida. Oblik zida uvjetovan je karakteristikama tla i opterećenjem koje na njega

djeluje. Napravljeno je geotehničko istraživanje i na osnovu njih utvrđeno je stanje tla na

mjestu gdje će biti izgrađen potporni zid i dat je prijedlog temelja za potporni zid.

Na predviđenom mjestu izveden je strojni iskop materijala za temeljenje zida. Potporni zid

je vertikalan, širine 65 cm na dnu i 50 cm na kruni zida. Postavljen je svojom poleđinom

duž parcele u punoj duljini od cca 28 m. Visina zida iznosi 4 m, dok je širina stope

temelja 3,85 m.

Nivo podzemne vode je duboko, duboko ispod dna temelja potpornog zida, te zid

zaštićujemo samo od procjedne površinske vode. Otjecanje te površinske vode

omogućeno je vodopropusnicama Φ 110 mm. Vodopropusnice su postavljene na 1/3

visine zida, na razmaku svakih 6 m. Svaka vodopropusnica je zaštićena s unutarnje strane

mrežicom i zasipom od šljunka (batudom).

Prostor iza zida se zasipao šljunkom do visine 1/2 zida. Granulacija šljunka iznosi od

32 – 64 mm. Potom se na taj šljunak postavljo geotekstil i onda do vrha tj. do određene

(potrebne, predviđene) visine zasipao se materijal koji je iz iskopa.

Page 11: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

10

3. POTPORNE KONSTRUKCIJE ( POTPORNI ZID)

3.1. Svrha potpornih konstrukcija

Postoje mnoge vrste potpornih konstrukcija koje mogu biti samostalne ili dio neke

građevine. Potporne konstrukcije obično služe za bočno pridržavanje tla kako god to

izgradnja neke građevine ili uređenje zemljišta zahtjevalo. Ove konstrukcije se koriste za

trajno ili privremeno podupiranje mase zemlje ili drugog materijala kojima nije bilo moguće

osigurati njihov prirodni nagib. Takve konstrukcije se izvode od različitih materijala,

različitih statičkih sustava i za razne namjene. Projektiranjem i izgradnjom potpornih

konstrukcija stvaraju se slobodni prostori za gradnju novih građevinskih objekata kao što

su objekti visokogradnje, prometnice, zatim se postižu osiguranja kod regulacija vodotoka,

osiguranje kosina terena i slično.

POTPORNI ZID: je objekt koji svojim strukturalnim kapacitetom nosi opterećenje tla,

odnosno on je građevina koja služi za svladavanje visinskih razlika na površini terena. On

podupire vertikalne ili strme zasjeke terena ili neki nasuti materijal, pa je površina tog

materijala iza zida na većoj koti nego što je kota ispred zida. U većini slučajeva temelj

potpornog zida je ukopan u tlo. Temelj i temeljna stopa služi za povećanje nalijeganja zida

na temeljno tlo, usmjeravanje rezultante ukupnog opterećenja potpornog zida i za što bolje

učvršćivanje zida u tlu. Temelj je obično horizontalan, a može biti i blago nagnut. Dubina

temelja se ovisno o tipu tla kreće između 80 i 100 cm.

.

Potporni zidovi su sastavni dijelovi raznih građevina, kao što su:

• krila upornjaka mosta

• zaštita predulaza u tunele

• valobrani

• zidovi brodskih prevodnica

• zidovi suhih dokora

• građevine koje se izgrade u zasjecima ili usjecima

• u nožici nasipa i sl.

Page 12: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

11

Provjere koje treba provesti kod svakog potpornog zida su:

• prevrtanje potpornih zidova

• provjera stabilnosti na klizanje zida

• provjeru dopuštene nosivosti tla temelja s obzirom na slom tla pod temeljem

• provjeru dopuštenog slijeganja temelja zida

• provjeru unutarnje stabilnosti naprezanjem karakterističkim presjecima i dnu temelja

• procjena stabilnosti na seizmičke sile potresa

Sile koje djeluju na potporni zid su:

• vlastita težina zida

• sila zasipa tla iza zida

• pasivni otpor tla ispred stope zida

• hidrostatski tlak vode

• hidrodinamičke sile vode

• seizmičke sile potresa

• reakcije tla u razinu temelja zida

Page 13: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

12

3.2. Podjela potpornih konstrukcija

Potporne konstrukcije dijelimo u dvije široke skupine čija je jedina razlika u načinu

njihove izgradnje. Osnovna podjela potpornih konstrukcija prema načinu njihove izgradnje

je :

• zasipne potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne pritišće)

• ugrađene potporne konstrukcije (grade se u tlu bilo prije ili tijekom iskopa tla ispred

njih)

U zasipne potporne konstrukcije spada masivni potporni ili gravitacijski zid, armirano –

betonski L i T zidovi, razni tipovi montažnih zidova, gabioni i konstrukcije od armiranog tla.

Ugrađene potporne konstrukcije obično su plošnog oblika i novijeg datuma, a predstavljaju

ih razni zidovi od zbijenih platica ili talpi, armirano – betonske dijafragme, različite pilotne

stijene izgrađene iz zbijenih ili bušenih pilota te, u novije vrijeme, konstrukcije od

čavlanoga tla.

Zasipne potporne konstrukcije

Tipični zasipni zidovi: gravitacijski masivni betonski zid, armirano – betonski T zid,

armirano – betonski L zidovi te zid od gabiona. Za izgradnju ovih zidova potrebno je

osloboditi prostor na kojima se oni mogu nesmetano graditi, da bi se nakon završetka

gradnje prostor iza zida zasipao nekim pogodnim ili priručnim zemljanim materijalom.

Gravitacijski masivni zid najjednostavnija je vrsta zida. Ime je dobio prema uzroku njegove

stabilnosti, a to je težina samog zida. Nekad su se takvi zidovi izvodili i iz kamena ili

opeke, ali danas obično iz nearmiranog betona.

Page 14: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

13

SLIKA 1.: Masivni betonski zid

Armirano – betonski T i L zidovi su lakši zidovi i za njih je potrebno mnogo manje betona,

nego za masivni zid. Stabilnost zida se postiže oblikovanjem samog zida kao i težinom tla

koja pritišće stopu u pozadini zida.

SLIKA 2.: Armirano – betonski gravitacijski T i L zidovi

Page 15: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

14

Posebnu vrstu gravitacijskih zidova čine često korišteni gravitacijski gabionski zidovi. Oni

se izgrađuju slaganjem gabiona, kvadratskih košara, obično dimenzija 1 x 1 x 2 m,

izgrađenih od pletenih mreža pocinčane, a ponekad i plastičnim premazom zaštićene,

čelične žice. Košara se iz pred gotovljenim elemenata slaže na licu mjesta te puni

odgovarajućim lomljenim ili priručnim kamenom. Zid je vrlo pogodan jer osigurava dobro

drenirnje tla iza zida, a njegova podatljivost omogućuje primjenu u tlima nejednolikih

krutosti koja mogu izazivati probleme krutim zidovima. Nepovoljna im je strana što

punjenje kamenom zahtjeva puno ručnog rada koji danas postaje sve skuplji. Upitna

strana ovakvih zidova je i njihova trajnost. Iz tog razloga korištena čelična žica mora biti

što bolje zaštićena kako s vremenom ne bi korodirala, a zid izgubio svoju stabilnost.

SLIKA 3. : Grabionski zid

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Gabionske zidove prema imenima proizvođača dijelimo na:

• TERRAMESH gabioni (sustav)

• MACCAFERI gabioni

Page 16: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

15

TERRAMESH sustav - kombinacija gabiona i horizontalno postavljenih mreža (vlačnih

elemenata) za “armiranje tla” To su gabioni čija se donja mreža produžuje kao zatega. Kod

ugradnje takvih gabiona mora se istovremeno sa punjenjem gabiona na čelu zida

zasipavati i mreže zatega.nasipani materijal koji se zasipava na mreže treba kompaktirati

valjanjem ili vibriranjem.

H – visina, W – dužina, A – pregrada, B – mreža zatege, L – dužina mreže

SLIKA 4 .: Terramesh sustav (Gabionski zidovi, Lebo,2008)

W=dužina (m) Širina (m) H=visina (m)

3 1 0.5 4 1 0.5 5 1 0.5 6 1 0.5 3 1 1 4 1 1 5 1 1 6 1 1

TABLICA 1 .: Prikaz veličina za Terramesh sustav

Page 17: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

16

MACCAFERI gabioni –je vrsta gabiona kod kojih je košara podijeljena u ćelije pomoću

pregrada koje se nalaze na razmaku od svakih jedan metar. Izgrađuju se u velikom

rasponu standardnih veličina.

SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni (Gabionski zidovi, Lebo,2008)

L-dužina (m) W-širina (m) H-visina (m) Broj ćelija

2 1 0.5 2 3 1 0.5 3 4 1 0.5 4

1.5 1 1 1 2 1 1 2 3 1 1 3 4 1 1 4

TABLICA 2 .: Prikaz veličina za Maccaferi gabione

Page 18: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

17

Ugrađene potporne konstrukcije

Karakteristika ugrađenih potpornih konstrukcija ja da za njihovu izgradnju ne treba

prvo iskopati tlo, a kasnije ga zatrpati iza gotovog zida, već se one posebnim

tehnologijama izvode neposredno u tlo. Takve konstrukcije se mogu izvoditi i u

okolnostima koje su nepovoljne za gravitacijske zidove, na primjer u neposrednoj blizini

postojećih zgrada ili za izvedbu u vodi i slično. Ugrađene potporne konstrukcije obično se

grade tako da se ili pred gotovljeni elementi zabijaju u tlo posebnim strojevima ili se

izvode opet posebnim strojevima, rovovi u koje se ugrađuje prvo armatura, a zatim se

lijeva svježi beton. U prvu grupu spadaju stijene od zbijenih čeličnih talpi, a u drugu

armirano – betonske dijafragme i pilotne stijene. Predgotovljeni elementi mogu biti

armirano – betonske ili čelične talpe. Danas se češće koriste čelične talpe, u mekanim

tlima i izvan urbanističkih naselja zbog velikih vibracija.

Čelične talpe su posebni dugački i uski čelični elementi izrađeni od valjanog čelika koji su

na svojim rubovima posebno oblikovani kako bi omogućili spajanje niza takvih elemenata

u zidove. Ovi posebno oblikovani rubovi talpi nazivaju se bravice. Prednost čeličnih talpi

posebno dolazi do izražaja pri izvedbi privremenih zaštitnih građevnih jama.

Naime kad se jama konačno izvede, a u njoj buduća građevina, čelične se talpe mogu

izvaditi za kasnije ponovno korištenje. Čelične talpe mogu se varenjem produživati na licu

mjesta pa je moguće izvođenje i vrlo dubokih potpornih konstrukcija. Od talpi se mogu

izvoditi potporne konstrukcije najrazličitijih oblika, svojstava i namjene.

SLIKA 6.: Tipični poprečni presjek čelične talpe s bravama na oba ruba i prikazom

spajanja susjedne talpe

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Page 19: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

18

SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvrđa tla) ili vibriranjem,

ugradnja druge tlape kojoj bravice prve služe kao vodilice

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Ugrađene potporne konstrukcije mogu se izrditi i neposredno u tlu. U tu vrstu spadaju i

sidrene armirano – betonske dijafragme. One se izvode tako da se izvede poseban rov u

kampadama, koji će poslije služiti kao oplata armirano – betonskoj konstrukciji stijene.

Širina rova će uvjetovati debljinu buduće stijene. Uobičajene debljine su od 0,5 do 1,2 m.

Stroj za izvedbu rova ima posebnu grabilicu koja je stabilno vođena kako bi se osigurala

ravnina buduće stijene. Da se rov tijekom izvedbe nebi urušio, iskpo se radi pod isplakom

od betonita. Kod dodataka obično se dodaje visoko plastična glina (bentonit) koji na stjenci

rova stvara tanki slabo propusni sloj. Ova mješavina vode i bentonita s mogućim drugim

dodacima naziva se isplakom.

Page 20: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

19

SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa neparnih

kampada, 4- iskopana kampada, 5- spuštanje armaturnog koša u iskopanu kampadu,

6 - ulijevanje svježeg betona kroz „kontraktor“ cijev (radi spriječavanja segregacije

agregata u betonu), 7- izlijevani dio buduće dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena

AB stijena u tlu

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Page 21: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

20

Osim armirano – betonskih dijafragmi, kao ugrađena potporna konstrukcija koristi se često

stijena izgrađena od bušenih ili uvrtnih armirano – betonskih pilota. Piloti su štapni

elementi, u ovom slučaju kružnog presjeka, koji se izvode prvo bušenjem okrugle bušotine

promjera budućeg pilota (obično pod zaštitom isplake) zatim se u bušotinu spušta

armaturni koš da bi se iza toga ulijevao tekući beton kontraktor postupkom.

SLIKA 9.: Štićena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara (Građevna jama Importanne galerija u Zagrebu)

Page 22: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

21

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova

Potporni zidovi moraju zadovoljiti prema EUROKOD 7 slijedeće:

Najmanje se, za sve vrste potpornih građevina moraju razmotriti sljedeća granična stanja:

• gubitak opće stabilnosti

• slom nosive sastavnice kao što je zid, sidro, vezna greda ili razupora, ili slom spoja

između tih sastavnica.

• istovremeni slom u temeljnom tlu i nosivoj sastavnici;

• slom prouzročen hidrauličkim izdizanjem tla i sufozijom (ispiranjem);

• pomak potporne građevine, koji može izazvati urušavanje ili utječe na izgled ili

djelotvornu uporabu građevine ili susjednih građevina ili instalacija koje se na nju

oslanjaju;

• neprihvatljivo procurivanje kroz zid ili ispod njega;

• neprihvatljiv pronos čestica tla kroz zid ili ispod njega;

• neprihvatljiva promjena režima podzemne vode.

Za gravitacijske zidove i složene potporne građevine moraju se razmotriti još i sljedeća

granična stanja:

• gubitak nosivosti tla ispod osnovice

• slom klizanjem osnovice

• slom prevrtanjem

Za sve vrste potpornih građevina, ako je to važno, u obzir se moraju uzeti kombinacije

gore navedenih graničnih stanja.

Page 23: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

22

PREVRTANJE ZIDA Granično stanje prevrtanja zida mjerodavno je za slobodne gravitacijske zidove i zamišlja

se kao mogućnost njihovog prevrtanja kao krute konstrukcije pod opterećenjem aktivnog

tlaka i drugih opterećenja na zidu oko točke na vanjskom rubu temeljne plohe. Tom se

prevrtanju kao otpornost suprotstavlja prvenstveno vlastita težina zida, a u manjoj mjeri

pasivni otpor ispred zida. Podloga ispod temelja zida pretpostavlja se krutom pa nosivost

tla ispod temelja u tom graničnom stanju ne sudjeluje. Zid mora biti tako dimenzioniran da

je opasnost od prevrtanja zanemariva. Provjerava se usporedbom destabilizirajućih

učinaka opterećenja (momenata sile aktivnog tlaka oko točke ) u odnosu na stabilizirajuće

učinke sila (momenata vlastite težine zida i eventualno momenta sile pasivnog otpora,

odnosno njegove reducirane vrijednosti na razinu one koja je kompatibilna s prihvatljivim

pomacima zida.)

SLIKA 10.: Granično stanje prevrtanja zida oko rubne točke temelja

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Page 24: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

23

NOSIVOST TLA ISPOD STOPE ZIDA I KLIZANJE ZIDA PO STOPI

Opterećenja na poleđini zida, uključivo i trenje između tla i zida, prenosi se na zid. To

opterećenje s drugim opterećenjima na zid prenosi se preko temelja zida ili stope na

temeljno tlo. Projektom zida treba biti osigurano da tlo ispod temelja zida može pouzdano

preuzeti to opterećenje, da ne dođe u stanje sloma. Zato treba provjeravati nosivost tla

ispod temelja zida. To se provjerava na isti način kao i kod svakog drugog plitkog temelja.

Pri tome treba uzeti u obzir da će zona sloma tla u tom slučaju biti usmjerena prema bližoj

površini terena, a to je redovito prema nižem terenu ispred zida. Pri proračunu povoljnog

opterećenja tla ispred zida treba voditi računa da li će sigurno tijekom životnog vijeka zida

to tlo uvijek biti prisutno. Ako to nije sigurno, jer bi se nekim kasnijim građevinskim

radovima ono moglo iz nekog razloga ukloniti, s tim povoljnim opterećenjem ne treba

računati. zida.

SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Uloga temelja zida je da pouzdano prenese opterećenje zida u temeljno tlo. Pri tome je

nosivost tla samo jedan od dva bitna uvjeta da se to ostvari. Drugi uvjet pravilno

projektiranog temelja zida je da osigura da ne dođe do klizanja između temelja i zida.

Provjera stabilnosti temelja na klizanje provodi se na isti način kao i za svaki drugi plitki

temelj. Ako pouzdanost na to granično stanje nije osigurana, treba preoblikovati temelj.

Page 25: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

24

PASIVNI OTPOR ISPRED ZIDA

Prednja strana potpornih konstrukcija često je ukopana. Pomicanjem zida u toj zoni

dolazi obično do povećanja pritisaka čija je granična veličina pasivni otpor tla. Aktiviranje

pasivnog otpora ispred zida sastavni je dio graničnog stanja klizanja temelja po podlozi,

kao i graničnog stanja prevrtanja zida.

Dok je za postizavanje aktivnog tlaka potreban relativno mali pomak zida prema nižem

terenu, za postizavanje pune vrijednosti pasivnog otpora potreban je za oko red veličine

veći pomak, kao što je već ranije prikazano. Zbog toga se pri dimenzioniranju zida obično

pretpostavlja da će se on pomaknuti koliko je potrebno za postizavanje aktivnog tlaka, dok

se za silu pasivnog otpor uzima njegova reducirana vrijednost u iznosu koji slijedi iz

kompatibilnosti s pretpostavljenim pomacima. Pri tome je uobičajeno da se računa s

reduciranom veličinom koeficijenta pasivnog otpora u veličini koeficijenta tlaka mirovanja

uvećanog za jednu trećinu do jednu polovinu razlike koeficijenta pasivnog otpora i

koeficijenta tlaka mirovanja.

SLIKA 12.: Pasivni otpor ispered zida

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Kao i pri proračunu nosivosti tla ispod temelja zida, treba uzeti u obzir da li je osigurano da

će tlo ispred zida biti uvijek prisutno tijekom životnog vijeka zida. Ako to nije osigurano, s

povoljnim djelovanjem pasivnog otpora ne treba računati.

Page 26: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

25

GLOBALNA STABILNOST

Jedno od mogućih graničnih stanja nosivosti potpornih konstrukcija je globalni slom

tla. Pri tome potporna konstrukcija ne sudjeluje u otpornosti na to granično stanje. Slom tla

u takvim slučajevima može zahvatiti tlo iza, ispod i ispred potporne konstrukcije, ali i samo

iza konstrukcije. Provjera globalne stabilnosti provjerava se metodama provjere stabilnosti

kosina.

SLIKA 13.: Moguća granična stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih konstrukcija

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Page 27: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

26

4. EUROKOD 4.1. Općenito o Eurokod-u

U zadnjih se dvadesetak godina u Europi razvija jedinstveni sustav normi za

projektiranje građevinskih konstrukcija pod skupnim nazivom Eurokodovi. U njima je

skupljeno vrlo široko svjetsko iskustvo suvremenog projektiranja. To je prvi takav sustav

koji sustavno obuhvaća projektiranje građevinskih konstrukcija kroz jedinstveni pristup.

Izradom eurokodova upravlja Tehnički komitet 270 (TC 270) Europskog odbora za

normizaciju (CEN) čije su članice zemlje EU i CEFTA, a od nedavno i Hrvatska.

Sustav eurokodova čini skup od slijedećih 10 normi:

• EN 1990 Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija,

• EN 1991 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije,

• EN 1992 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija,

• EN 1993 Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija,

• EN 1994 Eurokod 4: Projektiranje kompozitnih čeličnih i betonski konstrukcija,

• EN 1995 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija,

• EN 1996 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija,

• EN 1997 Eurokod 7: Geotehničko projektiranje,

• EN 1998 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potrese,

• EN 1999 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija.

Eurokodovi traže da svaka građevina tijekom njene izgradnje kao i tijekom njenog

korištenja zadovoljava bitne zahtjeve. Ti su zahtjevi nosivist, uporabivost, otpornost na

požar, trajnost i pouzdanost. Eurokod tretira građevinu kao nešto što ima svoj vijek

trajanja. Taj vijek trajanja je zapravo ekonomska kategorija. S GRAĐEVINOM SE

POSTUPA KAO S PROIZVODOM KOJI NE TRAJE VJEČNO, VEĆ ODREĐENO

UPORABNO VRIJEME.

Page 28: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

27

4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu

Eurokod 7 (službenog naziva EN 1997) odnosi se na geotehničko projektiranje i

sastoji se iz dva dijela: EN 1997-1 Geotehničko projektiranje – Dio 1: Opća pravila, te EN

1997-2 Geotehničko projektiranje – Dio 2: Istraživanje i ispitivanje tla. Svi Eurokodovi, pa

tako i Eurokod 7 imaju pristup proračunima koji se temelji na parcijalnim faktorima

sigurnosti za opterećenja i za sva svojstva gradiva od kojih se građevina izvodi.

U fazi projektiranja da bi se odradilo stanje građevine u odnosu na neko granično stanje,

primjenjuju se odgovarajući proračunski modeli koji se, ako je potrebno, mogu dopuniti

tezultatima probnog opterećenja.

Osnovna je podjela na:

• Krajnje granično stanje ili granično stanje nosivosti

• Granično stanje uporabivosti

Krajnje granično stanje je stanje sloma ili nestabilnosti građevine u bilo kojem obliku, koje

može ugroziti sigurnost ljudi i/ili samu građevinu.

Granično stanje uporabivosti nastaje kad građevina ne može više služiti predviđenoj svrsi

zbog:

• Prevelikih deformacija, pomaka, progiba i sl., pri čemu se misli i na ometanje rada

strojeva i tehnoloških procesa vezanih uz tu građevinu,

• Vibravija koje ometaju rad ljudi, oštećuju građevinu ili njezine djelove.

Eurokod 7, uvodi klasifikaciju od tri geotehnička razreda prema složenosti i rizičnosti

geotehničke konstrukcije ili zahvata kako bi se racionalizirao opseg istražnih radova i

složenost postupka dokazivanja stabilnosti i uporabivosti za građevine bitno različitih

stupnjeva složenosti i različitih stupnjeva izloženosti riziku.

Page 29: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

28

• Prvi geotehnički razred

prvi geotehnički razred se odnosi na najjednostavnije konstrukcije gdje istražni radovi

mogu obuhvaćati najjednostavnije radnje, a dokazi se stabilnosti mogu zamijeniti

usporedivim iskustvom.

• Drugi geotehnički razred

Ovdje spadaju uobičajene vrste građevina koje zahtjevaju kvantificirane geotehničke

podatke, ali ne više od rutinskih postupaka u ispitivanju tla.

• Treći geotehnički razred

U njega su svrstane sve velike i neuobičajene građevine, odnosno vrlo složeni zahvati i

zahvati velikog rizika, te građevine u predjelima s velikom opasnošću od potresa. Za sve

građevine potrebno je provjeriti sve najnepovoljnije mogućnosti projektne okolnosti.

Primjena razreda nije obvezna pa može poslužiti projektantu kao pomoć pri projektiranju.

4.3. Provjera graničnih stanja primjenom parcijalnih faktora

Postoji pet vrsta graničnih stanja nosivosti i to:

EQU: gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla razmatranog kao kruto tijelo, u kojem čvrstoća

konstruktivnog materijala ili tla značajno ne doprinosi otpornosti (na primjer prevrtanje

gravitacijskog betonskog zida na podlozi od čvrste stijene);

STR: slom ili velika deformacija betonske, metalne, drvene ili zidane konstrukcije ili njenog

elementa, uključivo temelje, pilote, sidra i potporne zidove, u kojima čvrstoća

konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornosti (na primjer slom pri jakom savijanju

armirano-betonske dijafragme, izvijanje pilota u jako mekom tlu, klizanje blokova obalnog

zida na vodoravnim reškama među blokovima, popuštanje čelične šipke geotehničkog

sidra pod vlačnim opterećenjem, propadanje podložne ploče sidra kroz sloj prskanog

betona zaštitne potporne konstrukcije, slom pilota od vodoravnog opterećenja);

Page 30: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

29

GEO: slom ili velika deformacija tla pri kojoj čvrstoća tla ili stijene bitno pridonosi otpornosti

(na primjer slom tla ispod temelja, slom tla oko vodoravno opterećenog pilota, veliko

slijeganje pilota, naginjanje potpornog zida, čupanje sidra iz tla, slom i propadanje tla iznad

tunelskog iskopa, klizanje i odron tla, značajno popuštanje oslonca luka mosta, izdizanje i

slom dna građevne jame u mekom tlu);

UPL: gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla uslijed uzgona vode ili drugih vertikalnih sila (na

primjer izdizanje lagane podzemne konstrukcije pod pritiskom uzgona podzemne vode,

izdizanje i probijanje slabo propusnog sloja tla na dnu građevne jame od uzgona

podzemne vode u nižem vodonosnom sloju, čupanje temelja dalekovodnog stupa);

HYD: hidrauličko izdizanje (hidraulički slom), interna erozija tla uzrokovana hidrauličkim

gradijentima (na primjer hidraulički slom u pjeskovitom dnu građevne jame uslijed

vertikalnog strujanja vode prema dnu jame, interna erozija pjeskovitog tla od strujanja

vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala).

Oznake EQU, STR, GEO, UPL i HYD dolaze od engleskih riječi equilibrium (ravnoteža),

structural (kostrukcijski), geotechnical (geotehnički), uplift (uzgon) i hydraulic (hidraulički).

Page 31: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

30

TABLICA 3.: Provjera stabilnosti za 5 graničnih stanja nosivosti metodom parcijalnih

koeficijenata (Eurokod, Ivšić 2006)

Page 32: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

31

TABLICA 4.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za djelovanja i učinke

djelovanja (za oznake A1 i A2) (Eurokod, Ivšić 2006)

TABLICA 5.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za parametre tla

(za oznake M1, M2) (Eurokod, Ivšić 2006)

Page 33: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

32

TABLICA 6.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za otpornosti

( za oznake R1, R2, R3 i R4 ) (Eurokod, Ivšić 2006)

Postoje tri proračunska pristupa za granično stanje nosivosti STR/GEO

Parcijalni koeficijenti podijeljeni su za svaki proračunski pristup u grupu A za djelovanja,

grupu M za svojstva materijala i grupu R za otpornosti. Kombinacije pojedinih skupina za

svaki od tri proračunska pristupa prikazuje . Prikaz primjene pojedinog proračunskog

pristupa na primjeru nosivosti tla ispod potpornog zida prikazuju SLIKA 14, SLIKA 15 i

SLIKA 16.

Page 34: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

33

SLIKA 14.: Proračunski pristup 1 (PP1), Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za

granično stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)

(Eurokod, Ivšić 2006)

SLIKA 15.: Proračunski pristupi 2, PP2 (lijevo), i varijanta 2*, PP2* (desno) za granično

stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Ivšić 2006)

Page 35: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

34

SLIKA 16.: Proračunski pristup 3, PP3, za granično stanje nosivosti tla ispod temelja

potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Ivšić 2006)

Analize pokazuju da je PP3 najkonzervativniji, PP2 najmanje konzervativan, a PP1 se

smjestio negdje između (Orr 2005). Konsenzus oko toga koji od ova tri pristupa treba prihvatiti nije postignut, pa je odluka

prepuštena pojedinim zemljama. Neke analize ukazuju da razlike među konstrukcijama

dimenzioniranim prema različitim proračunskim pristupima nisu velike (za 10 razmatranih

primjera do najviše ±10 %)

Neke analize dokazuju ozbiljne zamjerke na PP2 i PP2* (Simpson 2000, Simpson i Powrie

2001). Glavni pobornik PP2* je Njemačka (Vogt i dr. 2006) i Francuska (uz korištenje PP3

za globalnu stabilnost i stabilnost kosina), pobornik PP1 je Velika Britanija i Portugal, dok

PP3 zagovara Nizozemska. Irska za sada omogućuje ravnopravnu primjenu sva tri

pristupa. Vrijeme i praksa će, kao i uvijek, pokazati kojim pristupom treba ići u budućnosti.

Page 36: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

35

4.4. Istražni radovi prema Eurokodu 7

Posebnu važnost za projektiranja građevine Eurokod 7 predaje istražnim radovima.

Karakteristike temeljnog tla bitno utječu na konstrukciju buduće građevine. geotehnički se

istražni radovi često provode u fazama i iterativno dok svi potrebni podaci ne budu

dostupni, a konstrukcija, njena izvedba i uključeni rizici budu poznati. Složenost istražnih

radova, temeljnog tla i konstrukcije prikazuje slika dolje.

SLIKA 17.: Faze ispitivanja temeljnog tla pri geotehničkom projektiranju, izvođenju i

korištenju konstrukcije (Eurokod, Ivšić 2006)

Cilj geotehničkih istražnih radova je da prikupi podatke o temeljnom tlu, podzemnoj vodi i

drugim relevantnim podacima o lokaciji potrebnim za projektiranje, izgradnju i korištenje

otporne, stabilne, uporabive i trajne konstrukcije. Ti podaci se mogu prikupljati postupno,

ali tako da pravodobno budu dostupni oni relevantni za pojedinu fazu projektiranja ili

gradnju.

Page 37: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

36

5. POTPORNI ZID NA DIONICI D – 60, LOVREĆ – IMOTSKI U MJESTU

KRIVODOL - BAŠIĆI 5.1. Općenito o objektu, funkcija i veličina objekta

Na putu od Lovreća do Imotskog kod mjesta Bašići došlo je do oštećenja cestovne

prometnice. Oštećenje je nastalo jer se postojeći potporni zid napravljen od kamena -

suhozid urušio. Urušavanje zida je prouzročilo oštećenje nasipa na kojem je smještena

prometnica, pa iz tog razloga prometnica nije bila sigurna za uporabu.

Osnovni zadatak na prometnici bio je izgraditi novi potporni zid radi osiguranja stabilnosti

nasipa na kojem je smještena prometnica.

Potporni zid

Projektiran je i izveden armirano – betonski zid T-presjeka. Zid je vertikalan, postavljen

svojom poleđinom duž ruba prometnice u punoj duljini od cca 28 m. Izveden je u dvije

faze: temelj zida, te vertikalni zid do određene visine. Visina zida iznosi 4 m, a visina

temelja je 40 cm. Zid je širine 65 cm na spoju sa temeljem te 50 cm na kruni zida. Zid je

izveden od betona klase C25/30, uz armiranje rebrastom i mrežastom armaturom prema

planu armature. Zid je izveden u kampadama duljine 6 m, a izvedene su i dilatacije na

duljinama od 6 m, oni se spajaju ˝kontinuirano˝ u temelju pomoću propuštene armature, te

˝na zub˝ na kontaktu zidova i kampada.

Vodopropusni sustav

Za slučaj velikog dotoka procjednih i površinskih voda ugrađene su vodopropusnice kroz

koje voda može drenirati kroz zid. Vodopropusnice su izvedene od PVC cijevi Φ 110 mm,

koje su ugrađene na visini 1/3 zida od baze temelja, a na razmaku duž osi zida od 2 m.

Zasip

Prostor između zida i nasipa na kojem je prometnica ispunjen je šljunkom granulacije

32 – 64 mm do 1/2 zida,a ostatak zasipa materijalom iz iskopa.

Page 38: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

37

5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida

Dobivši od strane investitora izvedbeni projekt potpornog zida izveden je široki

strojni iskop za temelj potpornog zida. Iskop je izveden bagerom pikamerom i bagerom sa

korpom. Utovar viška materijala vršio se bagerom orpom, a odvoz materijala na deponij sa

kamionima.

Nakon što je nadzorni inženjer geodezije snimio teren obavljeno je planiranje terena

(ručno) te je izvedeno zbijanje podloge. Zbijanje se izvodilo vibro valjkom. Nakon što je

podloga bila pripremljena slijedio je dovoz betona mikserom i betonirao se podložni beton,

klase C12/15. Nakon betoniranog podložnog betona slijedilo je postavljanje armature

temeljne stope prema planu, jer je armatura napravljena strojno po pozicijama u

armiračnici. Pregledavši postavljenu i povezanu armaturu od strane nadzornog inženjera

dozvoljava se postavljanje oplate i daljnje betoniranje. Betoniranje se vršilo beton

pumpom.Nakon što je izvedeno betoniranje temeljne stope potpornog zida slijedio je

geodetski snimak i iskolčenje novih segmenata. Transport betona obavljen je beton –

mikserima. Kod ugradnje betona koristio se perivibrator

Završetkom temeljne stope postavljala se pripremljena armatura zida, te oplata zida.

Postavivši svu oplatu zida slijedilo je betoniranje zida sa klasom C 25/30. Radi

opasnostiod odrona zid je izveden kampadno tj. u segmentima, pa tako se izvodilo i

betoniranje, svakih 6,0 m.

Po sazrijevanju betona na minimalnu čvrstoću slijedilo je skidanje oplate te su se izvodile

vodopropusnice, koje su smještene svakih 2,0 m, na visini od 1/3 zida. Vodopropusnice će

kroz zid odvoditi površinsku vodu vani iz nasipa. Vodopropusnice su sa unutarnje strane

zaštićene mrežicom. Završivši izgradnju zida, vršilo se zasipavanje iza zida drobljenim

materijalom i šljunkom od 32 – 64 mm, do 1/2 zida. Na šljunak se postavljao geotekstil, te

se nastavljalo zasipanje nasipa do visine ceste s materijalom iz iskopa.

Nakon izvedbe armirano – betonskih radova, pristupilo se izvedbi završnih radova Pod

ovim radovima izvedeno je uređenje površine terena ispred zida, te je prometnica vraćena

u tzv. Prvobitno stanje. Isto tako očistila se radna površina i prilazni put, te se odvezao

višak materijala iz iskopa.

Page 39: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

38

NAPOMENA :

Betoniranje:

• podložni beton C 12/15

• temelj C 25/30

• zid C 25/30

Armatura:

• Izrađena strojno po pozicijama u armiračnici

• Šipkasta armatura B500B

• Mrežasta armatura B500A

Prilazni put:

• Zbog nemogućnosti izgradnje prilaznog puta promet na cesti se odvijao u jednoj

traci prometnice, a druga traka se koristila kao kao prilazni put. Promet na cesti se

regulirao semaforima. Osim prilazećeg puta traka se koristila kao i deponij za

armaturu i oplatu, te kao radni prostor.

Ispitivanje kvalitete ugrađenog materijala:

• Armaturna izrada u sukladnosti

• Beton, uzimali su se uzorci betona na mjestu ugradnje radi ispitivanja kvalitete

betona. Jedna koca na 15 – 30 m ³ betona ili jedna kocka svaka pozicija koja je

napravljena tog dana.

- Podložni beton 1 kocka

- Temelj 1 kocka

- Zid 1 kocka

Page 40: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

39

5.3. Slike s terena

SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid.

Page 41: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

40

SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida - iskop

Page 42: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

41

SLIKA 20.: Završen iskop i priprema terena za podložni beton

Page 43: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

42

SLIKA 21.: Izvedba podložnog betona i armiranje temelja

Page 44: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

43

SLIKA 22.: Postavljanje armature zida

Page 45: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

44

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida

Page 46: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

45

SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija vodopropusnica

Page 47: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

46

SLIKA 26.: Vlačna pukotina u zidu nakon izvedbe

Page 48: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

47

SLIKA 27.: Vlačna pukotina

Page 49: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

48

SLIKA 28.: Vlačna pukotina duž cijele visine zida

Sanacija izvedenih radova Uvijek kod gradnje objekata dolazi do neplaniranih radnji, tj. problema. Kod gradnje ovog

potpornog zida došlo je do vlačnog puknuća zida.

Puknuće na zidu se moralo sanirati. Pošto je zid od segmenata odnosno izveden u

kampadama, segment na kojem je nastala vlačna pukotina uklonjen je i izveden ponovno.

Sanacija je uspješno izvedena.

Do puknuća zida je došlo zbog slijeganja koje je nastalo nakon izvedenog dijela zida.

Uzrok slijeganja je podloga na kojoj je bio temelj zida. Jedan dio podloge je bio u stijeni, a

drugi u zemljanom materijalu. Nakon što je zid izveden nastalo je slijeganje i oštećenje

zida.

Page 50: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

49

5.4. Proračun stabilnosti potpornog zida - primjer Proračun za drenirano stanje

Visina zida H= 4 m

Debljina zida B= 0,65 m

Dužina stope iza zida C= 2,25 m

Dužina stope ispred zida A= 0,95 m

Debljina stope D= 0,4 m

Ukupna dužina stope L= 3,85 m

Jedinična težina ɣ = 20 kN/m³

Kut trenja Φ = 34º

Kohezija c = 2 kN/m²

Nagib zasipa prema horizontali ɯ = 2 º

Trenje između zida i tla 2/3 Φ δ = 23 º

Nagib zida α = 2 º

Površinsko opte. na prometnici p = 16,67 kN/m²

Page 51: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

50

Određivanje koeficijenta aktivnog tlaka

48,0

)22cos()232cos()234sin()2334sin(1

)232cos()2(cos)234(cos

)cos()cos()sin()sin(1

)cos(cos)(cos

2

2

2

2

2

2

=

−⋅+−⋅+

+

+⋅−

=

−⋅+−⋅+

+

+⋅−

=

a

a

a

k

k

k

ϖαδαϖϕδϕ

δαααϕ

Vertikalna naprezanja iza zida p = površinsko opterećenje na prometnici

kPa

kPaukPapH

vv

v

67,104'

0

67,10467,164,420

)4,4(,)4,4(

)4,4(

)4,4(,

==

=

=+⋅=+⋅=

σσ

γσ

kPakPau

kPa

v

v

67,16'

0

67,16

)0,0(

)0,0(

)0,0(,

=

=

=

σ

σ

Page 52: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

51

Određivanje sile aktivnog tlaka

kPakck

kPakck

aavA

aavA

44,4748.02248,067,1042

23,548,02248,067,162

)0,4,4()0,4,4(

)0,0()0,0(

=⋅⋅−⋅=⋅−⋅=

=⋅⋅−⋅=⋅−⋅=

σσ

σσ

Određivanje sile koja djeluje na zid i njezinog položaja

mtgr

mr

kNEEE

kNtgtgEE

kNE

VE

HE

AVAHA

AHAV

AH

A

A

67,1)2(47,1)015,065,095,0(

47,13/4,4

19,12450,4494,115

50,44)223(94,115)(

94,1152

0,4)44,4723,2(

2222

=⋅+++=

==

=+=+=

=−⋅=−⋅=

=⋅+

=

αδ

- Pošto je zid gotovo vertikalan ( α = 2 º )

Page 53: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

52

Određivanje vlastite težine zida

Površine:

2

24

23

22

21

84,3

3,02

415,040,1435,0

6,02

430,054,14,085,3

mP

mP

mP

mP

mP

=

=⋅

=

=⋅=

=⋅

=

=⋅=

Page 54: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

53

mr

PrPrPrPr

mkNPW

W

W

Bzida

59,184,3

67,130,043,140,112,16,093,154,1

'/16,922484,3

332211

=

⋅+⋅+⋅+⋅=

=⋅+⋅+⋅

=

=⋅=⋅= γ

mr

mkNLHW

konzoleW

konzole

73,2225,265,095,0

'/00,18025,24203

=++=

=⋅⋅=⋅⋅= γ

Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje

5,191,194,115

85,323466,316

66,31650,4418016,92.94,115.

>=⋅+⋅

=

=++=++=Σ===Σ=

⋅+⋅==

tgF

kNEWWvertNkNEhorizT

TlctgNF

S

AVkonzolezida

AH

fS

ϕτ

τ

Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje

5,118,447,194,115

67,150,4473,218059,116,92.

.

>=⋅

⋅+⋅+⋅=

⋅+⋅+⋅=

Σ

Σ=

S

EAH

EAVWkontolekonzolezidaWzida

prevrt

sigurS

F

rE

rErWrW

MM

FH

A

VA

Page 55: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

54

Proračun za ne drenirano stanje Piezometarska linija na ½ H

Visina zida H= 4 m

Debljina zida B= 0,4 m

Dužina stope iza zida C= 2,25 m

Dužina stope ispred zida A= 0,95 m

Debljina stope D= 0,65 m

Ukupna dužina stope L= 3,85 m

Jedinična težina ɣ = 20 kN/m³

Kut trenja Φ = 34º

Kohezija c = 2 kN/m²

Nagib zasipa prema horizontali ɯ = 2 º

Trenje između zida i tla 2/3 Φ δ = 23 º

Nagib zida α = 2 º

Površinsko opte. Na prometnici p = 16,67 kN/m²

Page 56: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

55

Određivanje koeficijenta aktivnog tlaka

48,0

)22cos()232cos()234sin()2334sin(1

)232cos()2(cos)234(cos

)cos()cos()sin()sin(1

)cos(cos)(cos

2

2

2

2

2

2

=

−⋅+−⋅+

+

+⋅−

=

−⋅+−⋅+

+

+⋅−

=

a

a

a

k

k

k

ϖαδαϖϕδϕ

δαααϕ

Vertikalna naprezanja iza zida

kPa

kPaukPapH

v

v

67,822267,104'

22102,2

67,10467,164,420

)4,4(

)4,4(

)4,4(,

=−=

=⋅=

=+⋅=+⋅=

σ

γσ

kPakPau

kPa

v

v

67,16'

0

67,16

)0,0(

)0,0(

)0,0(,

=

=

=

σ

σ

kPakPau

kPa

v

v

67,60'

0

67,6067,162,220

)2,2(

)2,2(

)2,2,

=

=

=+⋅=

σ

σ

Page 57: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

56

Određivanje sile aktivnog tlaka

kPakck

kPakck

kPakck

aavA

aaVA

aavA

90,3648.02248,067,822

34,2648,02248,067,602

23,548,02248,067,162

)0,4,4()0,4,4(

)2,2()2,2(

)0,0()0,0(

=⋅⋅−⋅=⋅−⋅=

=⋅−⋅=⋅−⋅=

=⋅⋅−⋅=⋅−⋅=

σσ

σσ

σσ

kPakPa

kPa

uA

uA

uA

90,582290,36'

34,26

23,5

4,4(,

)2,2(,

)0,0(,

=+=

=

=

σ

σ

σ

AHσ

Page 58: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

57

Određivanje sile koja djeluje na zid i njezinog položaja

kNEAH 48,1282,22

90,5834,262,22

)34,2623,5(=⋅

++⋅

+=

mtgr

kNEEE

kNtgtgEE

mrr

M

VE

AVAHA

AHAV

HE

HEa

A

A

67,1)2(53,1)015,065,095,0(

62,13731,4948,128

31,49)223(48,128)(

53,148,1283,35,1193,222,231,194,5773,081,35

0

2222

=⋅+++=

=+=+=

=−⋅=−⋅=

=

⋅=⋅+⋅+⋅+⋅

=∑

αδ

Page 59: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

58

Određivanje vlastite težine zida

Površine:

2

24

23

22

21

84,3

3,02

415,040,1435,0

6,02

430,054,14,085,3

mP

mP

mP

mP

mP

=

=⋅

=

=⋅=

=⋅

=

=⋅=

Page 60: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

59

mr

PrPrPrPr

mkNPW

W

W

Bzida

59,184,3

67,130,043,140,112,16,093,154,1

'/16,922484,3

332211

=

⋅+⋅+⋅+⋅=

=⋅+⋅+⋅

=

=⋅=⋅= γ

mr

mkNLhLhW

W

konzole

73,2225,265,095,0

'/00,1355,221025,22203231

=++=

=⋅⋅+⋅⋅=⋅⋅+⋅⋅= γγ

Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje

5,151,148,128

85,323447,276

47,27631,4913516,92.48,128.

>=⋅+⋅

=

=++=++=Σ===Σ=

⋅+⋅==

tgF

kNEWWvertNkNEhorizT

TlctgNF

S

AVkonzolezida

AH

fS

ϕτ

τ

Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje

5,104,353,148,128

67,131,4973,213559,116,92.

.

>=⋅

⋅+⋅+⋅=

⋅+⋅+⋅=

Σ

Σ=

S

EAH

EAVWkontolekonzolezidaWzida

prevrt

sigurS

F

rE

rErWrW

MM

FH

A

VA

Page 61: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

60

6. ZAKLJUČAK

Mehanika tla je, zajedno s mehanikom stijena i inženjerskom geologijom, dio

tehničke geotehnike koja se bavi projektiranjem i izvođenjem objekata u tlu i stijeni. Za

potrebe geotehnike, u mehanici tla se proučavaju teoretski modeli naprezanja,

deformacija, tečenja i sl., pomoću kojih se predviđaju ponašanja geotehničkih objekata i

procjenjuje koliko ta ponašanja zadovoljavaju postavljene kriterije.

- Iz svega prethodno što je gore navedeno u ovom radu može se zaključiti da se

geotehnika uz mehaniku tla kao znanost, mnogo razlikuje od drugih građevinskih područja.

- U posljednje vrijeme sve širu primjenu imaju armirno – betonski potporni zidovi u

izgradnji građevinsko – geotehničkih objekata u odnosu na druge vrste potpornih zidova.

Uspješno se primjenjuju kod prometnica i drugih geotehničkih objekata. Primjena im je

sve šira zbog jednostavnosti izvedbe i vijeka trajanja.

- U ovom diplomskom radu prikazan je klasičan primjer jednog potpornog zida sa

načinom njegove izvedbe i proračunom stabilnosti. Iako zid gledano u globalu predstavlja

jednu cjelinu, on je izveden u segmentima tj. kampadama duljine cca 6 m. Izveden je u

segmentima da nebi došlo do odrona nasipa prometnice.

- Iz svega ovog može se još zaključiti da se potporni zidovi mogu izvoditi tamo

gdje su potrebni, ali treba paziti na karakteristike tla i opterećenja. Isto tako treba se

prilagoditi zahtjevima investitora i uvjetima tehnologije građenja.

Page 62: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

61

7. LITERATURA

1.Zlatović, S., 2006 Bilješke.. http://line.tvz.hr/zlatovic/SuvremeneMetodeUGeotehnici 2.Roje-Bonacci,T.2005 POTPORNE GRAĐEVINE I GRAĐEVNE JAME 3.Szavits-Nossan, A., Ivšić, T., 2006, Eurokod 4.Dimenzioniranje potpornih konstrukcija... www.gradst.hr/LinkClick.aspx?fileticket=zfFc9iQpBnc%3D&tabid 5. graditeljstvo.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16121&id1=31&id2=4 6.Potporni zidovi... rgn.hr/~pkvasnic/05a_POTPORNI%20ZIDOVI.pdf 7. Gabionski zidovi.... specgra.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16310&id1=3&id2=1 8. Potporne konstrukcije...

info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf

Page 63: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

62

8. PRILOZI

Page 64: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

63

Page 65: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

64

Page 66: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

65

Page 67: POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

66