1

POSTUPCIU IZGRADNJITERMOELEKTRANAU REPUBLICISRPSKOJVODIČ ZA NEVLADINEORGANIZACIJE I ZAINTERESOVANU JAVNOST

2

Autor: Ratko PilipovićUredio i prilagodio: Igor KalabaLektura i korektura: Mirjana Kuburić

Dizajn: Saša ĐorđevićŠtampa: EuroprintTiraž: 200 primjeraka

Izdavač: Centar za zivotnu sredinu, Cara Lazara 24, 78000 Banja LukaTel: 051/433-140; Faks: 051/433-141E-mail: info@czzs.org

Centar za životnu sredinu je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija profesionalaca i aktivista posvećenih zaštiti i unapređenju životne sredine, zagovaranju principa održivog razvoja i većeg učešća javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini.

Neka prava zadržana

Creative CommonsLicenca - Imenovanje - Nekomercijalno 2.5

Slobodno smijete:

umnožavati, distribuisati i javnosti saopštavati djelo prerađivati djelo

Pod sljedećim uslovima:

Imenovanje: morate priznati i označiti autorstvo djela na način kako je naznačio autor ili davatelj licence (ali ne način koji bi sugerisao da Vi ili Vaše korištenje njegova djela imate njegovu direktnu podršku). Nekomercijalno: ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe.

Od svakog od gornjih uslova moguće je odstupiti, ako dobijete dopuštenje nosioca autorskog prava.

POSTUPCIU IZGRADNJITERMOELEKTRANAU REPUBLICI SRPSKOJVODIČ ZA NEVLADINEORGANIZACIJE I ZAINTERESOVANU JAVNOST

4

SADRŽAJO CZZS/ O CEEUvodOsnovni pojmoviKoncesijeZaštita životne sredineVodeElektrična energijaGrađenjePrimjena propisa u praksiPrilozi: 01. Zakon o koncesijama 02. Zakon o zaštiti životne sredine 03. Zakon o vodama 04. Zakon o električnoj energiji 05. Zakon o uređenju prostora i građenjuZaključak

3468

1117212323

273037394143

5

O CZZS

Centar za životnu sredinu je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija pro-fesionalaca i aktivista posvećenih zaštiti i unapređenju životne sredine, zagovaranju principa održivog razvoja i većeg učešća javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini. Postoji od 1999. godine, a u okviru udruženja od 2013. godine djeluje i Arhus centar, koji ima za cilj promociju imple-mentacije Arhuske konvencije.

Danas je Centar za životnu sredinu prepoznat kao organizacija koja na argumentovan i aktivan način utiče na relevantne javne politike, podiže javnu svijest o pitanjima životne sredine, te os-tvaruje konstruktivnu saradnju sa drugim udruženjima, mrežama, institucijama, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim grupama i pojedincima. Najveći dio aktivnosti se odvija u tri pro-gramske oblasti:

• biodiverzitet i zaštićena područja,• energija i klimatske promjene,• transport.

O CEE

Centar za ekologiju i energiju Tuzla je bosanskohercegovačka nevladina organi-zacija koja od 2001. godine edukativnim i praktičnim radom u saradnji sa svim nivoi-ma društva i uz ulaganje u ljudske resurse podstiče održivi razvoj u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine.” Rezultat edukacije su mnoštvo implemen-tiranih ideja u organizacijama i instituci-jama iz kojih učesnici dolaze, i praktični projekti u oblastima:

• recikliranja,• kompostiranja,• štednje i zaštite voda,• efikasnog korištenja energije,• klimatskih promjena.

6

UVOD

O priručniku

Jedan od načina borbe za zdravu i sigurnu životnu sredinu je korištenje pravnih mehanizama administrativne jedinice1 na čijoj teritoriji se štetni projekti pokušavaju realizovati. Centar za životnu sredinu je prihvatio taj izazov u kampanji ‘Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva’, te smo se ubrzo našli pred gustom šumom zakona, pravilnika, odluka i drugih podzakonskih akata. Nakon nekog vremena, mnogo rada i savjetovanja, uvidjeli smo da je sistem zaista konfuzan i zamršen, te da se bez stručne pomoći teško može naći način da se iskoriste zakonske mogućnosti. Nakon nekoliko mjeseci proučavanja, preko trideset zaht-jeva za pristup informacijama i više žalbi, sastavili smo ovaj priručnik, za čiju izradu su korišteni zakonski i podzakonski akti, te naša dosadašnja iskustva. Nadamo se da će ovaj priručnik omogućiti svim zaint-eresovanim udruženjima i građanima lakši pristup pravnim alatima za zaštitu životne sredine u Republici Srpskoj. Iako zaštita zdravlja i životne sredine svih građana jeste obaveza nadležnih institucija, ipak udruženja i građani treba da se u pojedinim slučajevima angažuju i organizuju kako bi životnu sredinu i prirodne resurse zaštitili za buduće generacije.

O kampanji

“Ispuštanja [zagađujućih materija] iz termoelektrana na ugalj u Evropi značajno doprinose bolestima uzrokovanim za-gađenjem životne sredine. Najnoviji podaci objavljeni u ovom izvještaju pokazuju da taj uticaj širom Evropske unije uzrokuje više od 18 200 preranih smrti, oko 8 500 novih slučajeva hroničnog bronhitisa i pre-ko 4 miliona izgubljenih radnih dana svake godine. Ekonomski trošak zdravstvenih uticaja sagorijevanja uglja u Evropi se procjenjuje na 42,8 milijardi evra. Dodajući tome emisije iz Hrvatske, Srbije i Turske, brojevi se povećavaju na 23 300 preranih smrti ili 250 600 izgubljenih godina života, dok se krajnji troškovi povećavaju na 54,7 milijardi evra godišnje.“2

Ovaj priručnik je izrađen u okviru kampanje “Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva”. Kampanju su pokrenuli Centar za životnu sredinu iz Banje Luke i Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, kao nužan odgovor ova dva udruženja na katastro-falne politike države i entiteta u oblasti en-ergetike u Bosni i Hercegovini, koje prijete da sadašnje i buduće generacije osude na uništenu životnu sredinu i sve posljedice koje to nosi sa sobom. Ove politike se, su-protno trendovima u razvijenim zemljama, temelje na prljavim i neobnovljivim izvori-ma energije. Investicije u nove proizvodne kapacitete su dugoročne investicije3, jer će elektrane za sve to vrijeme ispuštati zagađujuće materije u vazduh, zemlju i

7

vodu. Imajući u vidu da će to zagađenje imati ogroman uticaj na zdravlje svih onih koji budu izloženi zagađenju, te ukoliko se uzmu u obzir zdravstveni troškovi i troškovi zagađene životne sredine - investicije u prljavu energiju su potpuno neisplative sa ekonomske tačke gledišta.

U okviru ove kampanje, Centar za životnu sredinu i Centar za ekologiju i energiju žele podići svijest građana o negativnim aspek-tima prljavih izvora energije. Jedan od tih izvora energije je ugalj, čije sagorijevanje izaziva zdravstvene posljedice, doprinosi efektu staklene bašte i dovodi do ogromnih finansijskih gubitaka. Želimo dati doprinos novom smjeru razvoja sektora energije ko-jim bi Bosna i Hercegovina morala krenuti, zbog dobrobiti svojih građana i budućih generacija.

1 Opština, kanton, distrikt, entitet, država2 The Unpaid Health Bill: How Coal Power Plants Make Us Sick, HEAL http://www.env-health.org/IMG/pdf/ heal_report_the_unpaid_health_bill_how_coal_power_plants_make_us_sick_final.pdf3 Životni vijek jedne termoelektrane je u prosjeku 50 godina.

8

OSNOVNI POJMOVI

Životna sredinaŽivotna sredina je skup prirodnih i stvorenih vrijednosti čiji kompleksni međusobni odnosi čine okruženje, odnosno prostor i uslove za život.

ZagađivanjeZagađivanje je direktno ili indirektno unošenje supstanci, vibracija, toplote ili buke u vazduh, vodu ili zemljište, izazvano ljudskom aktivnošću, koje može biti štetnopo zdravlje ljudi ili kvalitet životne sredine i može da dovede do oštećenja materijalnih dobara, ili da naruši ili omete uživanje i druge zakonite oblike korišćenjaživotne sredine.

EmisijaDirektno ili indirektno ispušstanje supstan-ci, u vidu vibracija, zračenja, toplote, mirisa ili buke, koje proizvodi jedan ili više izvora i koje ispušta u vazduh, vodu ili zemljište.

Zaštita životne sredineOdgovarajuće djelatnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju opasnosti, štete ili zagađivanja životne sredine, smanjenje i otklanjanje štete koja je nastala, i vraćanje na stanje prije izazvane štete.

Procjena uticaja na životnusredinuIdentifikovanje, opis i odgovarajuća proc-jena u odnosu na svaki pojedinačni slučaj, u skladu sa odredbama ovog zakona,

direktan i indirektan uticaj nekog projekta na sljedeće elemente i faktore: ljude, biljni i životinjski svijet, zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaž, materijalna dobra i kulturno naslijeđe i međusobno djelovanje navedenih faktora.

Ekološka dozvolaOdluka nadležnog organa donesena u formi rješenja kojom se utvrđuje da postrojenje ispunjava određene uslove za izgradnju i rad cijelog postrojenja, a može obuhvatiti jedno ili više postrojenja na istoj lokaciji, kojom upravlja odgovorno lice.

UmješačZainteresovano lice koje ima direktan interes da učestvuje u postupku, jer mu je interes različit od opšteg javnog interesa i kojem je od strane Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske priznato pravo umješača u postupku pred Regula-tornom komisijom za energetiku Republike Srpske.

JavnostJedno ili više fizičkih ili pravnih lica i njiho-va udruženja, organizacije ili grupe.

Zainteresovano liceFizičko ili pravno lice koje izrazi želju da učestvuje u bilo kojoj fazi postupka pred Regulatornom komisijom za energetiku Republike Srpske, ali ne želi da ostvari status umješača ili stranke u postupku.

9

Zainteresovana javnostJavnost koja utiče ili bi mogla uticati na donošenje odluka o izdavanju ili reviziji i obnavljanju dozvola ili uslova iz dozvola ili koja ima interes u donošenju takvih odlu-ka. U smislu ove definicije će se smatrati da interes imaju udruženja ili fondacije koja promovišu zaštitu životne sredine.

Udruženja i fondacije kojepromovišu životnu sredinuOrganizacije koje se bave zaštitom životne sredine i koje su se u svojim statutima opredijelile da promovišu zaštitu životne sredine.

Podnosilac zahtjevaPravno ili fizičko lice koje podnosi zahtjev Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske za izdavanje dozvole u skladu sa zakonom.

PonuđačSvako, domaće ili strano, pravno ili fizičko lice, konzorcijum dva ili više ugovorom povezanih pravnih lica, koji sujdostavili ponudu u postupku dodjele koncesije.

Nadležni organMinistarstvo nadležno za pojedinu oblast u koju spada predmet koncesije za čiju dodjelu je nadležna Vlada, odnosno gra-donačelnik ili načelnik opštine, za predmet koncesije iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Odgovorno liceSvako fizičko ili pravno lice koje u cijelosti ili dijelom rukovodi radom ili kontroliše

postrojenje ili lice na koje je preneseno ovlaštenje za donošenje ekonomskih odluka u oblasti tehničkog funkcionisanja postrojenja ili pogona.

Studija o opravdanostiDokument o tehničkoj, finansijskoj, ekonomskoj, ekološkoj i pravnoj analizi opravdanosti dodjele koncesije.

KoncesionarPrivredno društvo osnovano u skladu sa propisima Republike, sa kojim je konce-dent zaključio ugovor o koncesiji.

Koncedent Vlada Republike Srpske, u ime Republike, ili skupština jedinice lokalne samouprave.

Ugovor o koncesijiUgovor zaključen u pisanom obliku između koncedenta i koncesionara, koji sadrži odredbe o međusobnim pravima i obaveza-ma ugovornih strana.

Dozvola za izgradnjuAkt koji izdaje Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske, kojim se pravnom ili fizičkom licu dozvoljava izgrad-nja ili značajna rekonstrukcija postojećeg elektroenergetskog objekta.

10

KONCESIJE

Zakonski i podzakonski osnov

1. Zakon o koncesijama („Sl. glasnik RS” 59/13)2. Poslovnik o radu Komisije za koncesije

Republike Srpske („Sl. glasnik RS” 77/04)

3. Uputstvo za procjenu postojanja javnog interesa kod samoinicijativne ponude („Sl. glasnik RS” 103/05)

4. Dokument o politici dodjele koncesija („Sl. glasnik RS” 31/06)

5. Pravilnik o utvrđivanju kriterijuma za određivanje visine koncesione naknade („Sl. glasnik RS” 45/07)

6. Pravilnik o postupku prenosa ugovora o koncesiji i prenosu vlasničkih prava koncesionara („Sl. glasnik RS” 60/11, 89/11)

Izgradnja termoelektrane počinje pro-nalaženjem određene lokacije na kojoj će se vršiti radovi. Današnje zakonske mogućnosti dobijanja lokacije za izgradnju, riješene su tako da se termoelektrane, ali i svi drugi elektroenergetski objekti, daju pod koncesiju na određeni vremenski pe-riod. Dodjela koncesije još uvijek je novina u našem zakonodavstvu, a sama činjenica da je od sredine 90-ih godina do danas doneseno tri zakona govori da su kon-cesije oblast koja još uvijek nije dovoljno razrađena, te da su, u skladu sa propisima Evropske unije potrebna dodatna rješenja načina i vrsta dodjela koncesija. Prema važećem zakonskom rješenju, postoje tri

načina dodjele koncesije:

a) Inicijativa nadležnog organa

Ovaj način dodjele koncesije počinje inici-jativom nadležnog organa tj. Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, pripremom dokumentacije za javno nadmetanje prilog 1.01.1, potrebnom da bi ovaj postupak dodjele koncesije započeo. Nakon što se pripremi određena doku-mentacija, Komisija za koncesije treba da ih pregleda i u roku od 30 dana da svoju saglasnost na priloženu dokumentaciju, a Pravobranilaštvo Republike Srpske treba dati svoje mišljenje, ukoliko se radi o zem-ljištu koje je vlasništvo Republike Srpske ili jedinice lokalne samouprave. Jedan od najbitnijih elemenata u dokumentaciji za javno nadmetanje jeste Studija ekonomske opravdanosti, koju može izraditi nadležni organ, ali obično se izrada prepušta ponuđačima u daljoj fazi postupka dodjele koncesije. Dobijanje saglasnosti pred-stavlja uvod u objavljivanje javnog poziva prillog 1.01.2 u jednom dnevnom listu koji se distribuiše na teritoriji Republike Srpske. Pored toga, ovakav oglas obavezno se objavljuje i u „Službenom glasniku Republike Srpske”. Sva zainteresovana lica za izgradnju termoelektrane imaju rok za dostavljanje potrebne dokumentacije, koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 180 dana. Po prikupljanju ponuda, Komisija za koncesije ima rok od 30 dana da kon-cedentu dostavi izvještaj o svim primlje-

11

nim ponudama, rang listu ponuđača, kao i prijedlog rješenja o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije prilog 1.01.3. Po dostavljanju prijedloga rješenja, koncedent će u roku od 30 dana donijeti rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije. Takvo rješenje objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske”, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor, podnošenjem tužbe. Donošenjem ovog rješenja, završava se postupak dodjele koncesije na osnovu inicijative nadležnog organa.

b) Inicijativa zainteresovanog lica

Drugi način dodjele koncesije jeste inicijativa zainteresovanog lica prilog 1.01.4 ili, kako se u prijašnjim zakonskim rješenjima zvala, samoinicijativna ponuda. Kada primi određenu inicijativu za izgradnju termo-elektrane, nadležni organ mora u roku od 60 dana da izvrši određene konsultacije i pribavi mišljenja, od Komisije za koncesije i Pravobranilaštva Republike Srpske. Nakon izvršenih konsultacija i pribavl-janja mišljenja, nadležni organ sprovodi postupak dodjele koncesije kako je to već navedeno u postupku inicijative nadležnog organa. Važno je napomenuti da, u pokrenutom postupku (od javnog poziva do donošenja rješenja o izboru najboljeg ponuđača), zainteresovano lice koje je pokrenulo postupak ima 10% dodatnih bodova, što mu u početku daje osigurano potpisivanje ugovora o koncesiji.

c) Ponuda u pregovaračkompostupku

Treći način pokretanja dodjele koncesije jeste ponuda u pregovaračkom postupku koji se može pokrenuti u sljedećim situ-acijama: kada postoji ponuda javnog pre-duzeća koje obavlja djelatnost od opšteg interesa, kao što je to npr. Elektroprivreda Republike Srpske, zatim u situaciji kada se sprovodi zaključen sporazum Vlade Republike Srpske ili javnih preduzeća, te kod produženja roka na koji je koncesija dodijeljena.

Ovaj postupak počinje dostavljanjem studije o ekonomskoj opravdanosti, a rok za pokretanje postupka je 60 dana od dana prijema ponude. Nakon završenog pregovaranja, nadležni organ mora u roku od 60 dana koncedentu dostaviti izvještaj o pregovaračkom postupku, prijedlog rješenja o dodjeli koncesije i prijedlog ugovora o koncesiji. Po dostavljanju nave-denih dokumenata, koncedent zaključuje ugovor o koncesiji.

Ugovor o koncesiji prilog 1.01.5 predstavlja ob-ligaciono-pravni odnos između koncedenta i koncesionara i kao takav predstavlja odnos između strana potpisnica. Zbog toga, ugovor o koncesiji u Republici Srpskoj još uvijek nije uvršten kao posebna vrsta ugovora koju sklapa javnopravni sa privat-nopravnim licem, a kojim se ostvaruje širi društveni interes, iako je u većini zemalja Evrope ugovor o koncesiji odavno dobio karakter javno-pravnog ugovora. Dobi-janjem javno-pravnog statusa ugovora, otvoriće se mogućnost učestvovanja u

12

ovom postupku, s obzirom na to da će se takav postupak voditi prema odredbama Zakona o opštem upravnom postupku.

Ugovor o koncesiji ne može se zaključiti na period koji je duži od 50 godina, a prilikom zaključenja ugovora, koncesionar obavez-no mora dostaviti bankarsku garanciju kojom garantuje uspješan završetak radova u izgradnji termoelektrane. Nakon zaključenja ugovora, u roku od 15 dana koncesionar je dužan da primjerak ugovora dostavi Komisiji za koncesije, Ministarstvu finansija, Republičkom organu za inspekci-jske poslove i jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se obavlja koncesiona djelatnost. Ugovor se takođe upisuje u registar ugovora koji vodi Komisija za koncesije. Ukoliko preduzeće koje je dobilo koncesiju nije u mogućnosti da u određenoj fazi izgradnje termoelektrane, zbog ekonomskih, organizacionih, finan-sijskih ili drugih opravdanih razloga, ispuni ugovorene obaveze u rokovima i na način utvrđene ugovorom o koncesiji, Zakon je takođe omogućio da se ugovor može ustu-piti trećem licu ili finansijskoj organizaciji sa kojom je koncesionar zaključio ugovor o finansiranju u vezi sa koncesijom. Za ovakvo ustupanje potrebna je prethodna saglasnost Komisije za koncesije, a samo ustupanje odobrava koncedent. Vrlo bitno je napomenuti da, pored toga što se ugo-vor o koncesiji može prenijeti na treće lice, on se isto tako može raskinuti a razlozi raskidanja prilog 1.02.1-2 decidno su navedeni u Zakonu o koncesijama.

Svi ugovori o koncesijama vode se u reg-istru kod Komisije za koncesije, a nadzor

nad izvršavnjem ugovora vrši Republička uprava za inspekcijske poslove i nadležna inspekcija jedinice lokalne samouprave.

Organizacije u ovoj fazi izgradnje nisu u mogućnosti da poduzmu neke ozbiljnije pravne radnje i protiv akata nadležnih organa u fazi do dodjele koncesije. Prva prilika javlja se prilikom potpisivanja ugovora o koncesiji. Sam ugovor nije dos-tupan javnosti i njega organizacije mogu tražiti podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama i u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Iskustvo je pokazalo da organ nerado dozvoljava pristup ovom dokumentu, pa je zbog toga potrebno i po nekoliko mjeseci da se u daljem postupku ostvari to pravo. Ugovor se, sam po sebi, ne može zakonski osporavati, jer je to odnos između dvije strane, ali kada se do-bije, može se izvršiti kontrola svih eleme-nata koji su po Zakonu obavezni. Najčešći je slučaj da se pojedini rokovi navedeni u ugovoru probiju, pa je zbog toga moguće da se na nepravilnosti u realizaciji ukaže Vladi Republike Srpske, Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, Pravobranilaštvu, pa čak i Tužilaštvu Republike Srpske.

13

Zakonski i podzakonski okvir:

1. Zakon o zaštiti životne sredine („Sl. glasnik RS” 71/12)2. Pravilnik o postupku revizije i obnavljan

ja ekoloških dozvola („Sl. glasnik RS” 28/13)

3. Pravilnik za obavljanje djelatnosti iz oblasti životne sredine („Sl. glasnik RS”

28/13)4. Pravilnik o sadržaju izvještaja o

strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS” 28/13)

5. Pravilnik o kriterijumima za odlučivanje o potrebi provođenja strateške procjene uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik

RS” 28/13)6. Uredba o projektima za koje se spro

vodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijumima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS” 7/06)

7. Uredba o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ukoliko imaju ekološku dozvolu („Sl. glasnik RS”

7/06)8. Uputstvo o sadržaju studije o uticaju na

životnu sredinu („Sl. glasnik RS” 118/05)

Najznačajniju fazu u prikupljanju dozvola za izgradnju termoelektrane predstavlja dobijanje odluka koje se izdaju u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Ovaj zakon omogućio je organizacijama da utiču na odluke koje se tiču zaštite životne sredine, pa je tako jednim čitavim poglavl-

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

jem obrađen uticaj javnosti na donošenje odluka, koji se konkretno sprovodi u postupcima izdavanja ekoloških dozvola, postupcima procjene uticaja projekta na životnu sredinu i u predloženim djelatno-stima koje mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. Uticaj javnosti ogleda se prvenstveno kroz otvaranje mogućnosti pristupa informacijama prema nadležnim organima, koje su u vezi sa zaštitom životne sredine, u skladu sa Arhuskom konvencijom. Drugi značajan način uticaja javnosti odnosi se na javni uvid u doku-mentaciju prilikom predstavljanja projekta izgradnje termoelektrane, dok je treći način učešće u javnoj raspravi u kojoj organizaci-je mogu dati svoje primjedbe i sugestije u vezi sa određenim projektom.

a) Postupak izdavanja rješenja o odobravanju studije o uticaju na životnu sredinu

Prvi u nizu dokumenata koji se izdaju u sk-ladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine predstavlja rješenje o odobravanju studije o uticaju na životnu sredinu. Procjena uticaja, sama po sebi, predstavlja identifik-aciju, utvrđivanje, analizu i ocjenu direktnih i indikretnih uticaja projekta, na ljude, biljni i životinjski svijet, zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaž, materijalna dobra i kulturno naslijeđe. Procjena uticaja na životnu sredinu u većini složenih projekata, kao što su izgradnja termoelektrane, sprovodi se u

14

dvije faze.

Prva faza predstavlja postupak prethodne procjene uticaja u kome se odlučuje o obavezi i obimu sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu. Postupak se pokreće prema nadležnom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo iekologiju zahtjevom za pokretanje postup-ka prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, prilog 2.01.1 koji podnosi pravno lice koje je dobilo koncesiju sa namjerom gradnje termoelektrane. Takav zahtjev, sa svim potrebnim prilozima, Ministarstvošalje sljedećim organima na stručno mišljenje:

1. organu uprave nadležnom za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave na čijem području bi se projekat izvodio;2. organima uprave i organizacijama nad- ležnim za zaštitu elemenata životne sredine, i to: a. organima nadležnim za zaštitu

prirode, b. organima nadležnim za zaštitu

kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa,

c. organima nadležnim za poljoprivre-du, šumarstvo i vodoprivredu,

d. organima nadležnim za zaštitu zdravlja,

e. drugim zainteresovanim organima.

Nakon što gore-navedeni organi u roku od 30 dana daju svoja mišljenja na podnesen zahtjev sa priloženom dokumentacijom, Ministarstvo mora u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva donijeti rješenje kojim će se utvrditi obaveza sprovođen-

ja procjene uticaja na životu sredinu u skladu sa Uputstvom o sadržaju studije o uticaju na životnu sredinu. Istovremeno sa donošenjem rješenja, nadležno ministar-stvo ima obavezu da o izdatom rješenju upozna javnost postavljanjem rješenja na svoju internet stranicu u roku od 15 dana od dana izdanog rješenja. Obavezno je da se ovo rješenje na internet stranici nalazi 30 dana, što je period tokom kojeg organizacije mogu svojim sugestijama i primjedbama uticati na njega.

Po izdavanju rješenja, podnosilac zah-tjeva je u roku od šest mjeseci obavezan da podnese zahtjev za izradu studije ovlašćenom pravnom licu koje će mu izraditi studiju. Izrađena studija, zajedno sa zahtjevom o donošenju rješenja kojim se odobrava studija o uticaju na životnu sre-dinu, mora se dostaviti nadležnom minis-tarstvu u roku od 30 dana od dana prijema studije od ovlašćenog lica koje je izradilo studiju, i to dva primjerka u pisanoj formi i četiri primjerka u elektronskoj formi. Nakon toga, slijede ponovo konsultacije sa gore navedenim nadležnim organima i pribavljanje njihovih mišljenja u istom vremenskom roku koji je bio propisan i kod prethodne procjene uticaja na životnu sredinu. Podnosilac zahtjeva takođe ima obavezu da u roku od 15 dana od pod-nesenog zahtjeva uputi prema javnosti obavijest prilog 2.01.3 o podnesenom zahtjevu u jednom dnevnom listu koji se distribuiše na čitavom prostoru Republike Srpske. Ovim obaviještenjem se omogućuje javni uvid u dokumentaciju koja je raspoloživa u jedinici lokalne samouprave na teritoriji na kojoj se gradi termoelektrana.

15

Javna rasprava o podnesenom zahtjevu mora se održati u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva o donošenju rješenja kojim se odobrava studija o uticaju na životnu sredinu, a poziv prema javnosti treba biti objavljen najmanje 15 dana od dana održavanja javne rasprave. Javnu raspravu vodi Ministarstvo, ali kao što je već ranije navedeno, podnosilac zahtjeva je obavezan da istu organizuje. Na javnoj raspravi se obavezno vodi zapisnik, koji je organizator javne rasprave dužan da dostavi nadležnom ministarstvu u roku od osam dana od dana održavanja. Javnosti je omogućeno da svoje komentare može dati u roku od 30 dana od dana održavanja javne rasprave, a podnesene komentare organizator javne rasprave mora do-staviti nadležnom ministarstvu sa svojim stručnim stavom o stavljenim komentari-ma. Ministarstvo, nakon toga, ima obavezu da u roku od 15 dana da svoju ocjenu i, ukoliko je to potrebno, ostavi dodatni rok od 30 dana za eventualnu dopunu studije. Ova dopuna naziva se revizijom studije prilog

1.01.4., koju ministarstvo može da povjeri ovlaštenom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine. Nakon što se izvrši revizija, ovlašteno lice koje je vršilo reviziju ima obavezu pisanja i slanja izv-ještaja nadležnom ministarstvu. Izvještaj sadrži ocjenu studije o uticaju, eventualne primjedbe na kvalitet i potpunost studije, te uputstva za otklanjanje nedostataka studi-je. Jedan primjerak takvog izvještaja šalje se i nosiocu projekta kojem se ostavlja dodatni rok od 15 dana za finalnu dopunu studije, prema primjedbama i uputstvima iz izvještaja o reviziji.

Kada ministarstvo, prilikom razmatranja studije, procijeni da izgradnja i korištenje termoelektrane može imati značajan uticaj na životnu sredinu Federacije Bosne i Her-cegovine ili Distrikta Brčko, tada će naložiti podnosiocu zahtjeva da uradi poseban dio studije u kome će obratiti mogućnost uticaja na životnu sredinu drugog entiteta ili Distrikta Brčko. Istovremeno, pod-nosilac projekta ima obavezu da ukoliko projekat ima prekoentitetski uticaj, o tome obavijesti nadležno ministarstvo i to u fazi podnošenja zahtjeva. Kada se takav uticaj i utvrdi, nadležno ministarstvo ima obavezu da putem obavještenja prilog 2.01.5. informiše nadležne prekoentitetske organe, te im proslijedi zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu sa priloženom dokumentacijom i zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju studije o uticaju, kao i obavještenje o mjestu i vremenu održavanja javne rasprave u postupku izdavanja rješenja. Pored toga, svakako će ostaviti i rok za izjašnjavanje nadležnih prekoentitetskih organa u kome će oni dati svoj osvrt na poslane dokumente. Ista procedura sprovodi se i u slučaju kada se u Federaciji Bosne i Hercegovine ili Distriktu Brčko planira izgradnja termoelektrane, koja bi mogla imati uticaj na životnu sredi-nu u Republici Srpskoj.

Prema zakonu, rješenje o odobravanju studije o uticaju na životnu sredinu prilog 2.01.6. donosi nadležno ministarstvo u roku od 60 dana od dana prijema studije. Ministarstvo će, takođe, ukoliko bude smatrano da predana dokumentacija ne zadovoljava zakonske kriterijume, izdati rješenje o odbijanju studije prilog 2.01.7. Takvo rješenje

16

obavezno se postavlja na internet stranici nadležnog ministarstva u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja, te se o izdatom rješenju obavezno obavještavaju i nadležni organi koji su u postupku dali svoje mišl-jenje na studiju. Izdano rješenje će prestati da važi ako u daljem postupku izgradnje termoelektrane nosilac projekta ne pribavi odobrenje za građenje ili ekološku dozvolu u roku od dvije godine od dana prijema rješenja, a izuzetno, rješenje se može produžiti za još godinu isključivo na zahtjev nosioca projekta. Protiv takvog rješenja takođe je dozvoljena tužba i pokretanje upravnog spora od strane svih zaintereso-vanih lica koja u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, mogu imati svojstvo umješača.

b) Postupak izdavanja ekološke dozvole

Ekološka dozvola predstavlja dokument kojim se nalažu mjere za sprečavanje ili kada to nije izvodljivo, smanjenje emisija u vazduh, vodu i zemljište i sprečavanje stvaranja otpada, da bi se ostvario visoki nivo zaštite životne sredine kao cjeline. Nadležni organ za izdavanje ekološke doz-vole za izgradnju termoelektrane, prema Pravilniku o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ukoliko imaju ekološku dozvolu, jeste Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Ekološka dozvola može obuh-vatiti dva ili više postrojenja koja se grade, s tim da sadrži mjere kojima se osigurava da svako pojedinačno postrojenje ispunja-va propisane uslove. Ta postrojenja moraju biti sagrađena tako da se preduzmu sve

odgovarajuće preventivne mjere, da se spriječi zagađenje i da se ne prouzrokuje značajnije zagađenje, zatim da se primje-njuju najbolje raspoložive tehnike u izgradnji i upotrebi. Radom navedenih postrojenja, konkretno - termoelektrana, takođe mora da se izbjegava produkcija ot-pada. Međutim, ukoliko dolazi do stvaranja otpada, stvorena količina mora se svesti na najmanju moguću mjeru ili se mora reciklirati. Ako reciklaža nije tehnički i ekonomski izvodljiva, takav otpad se mora odlagati i pri tome izbjegavati ili smanji-vati negativni uticaj na životnu sredinu i istovremeno preduzimati neophodne mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica.

Postupak izdavanja ekološke dozvole pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole, prilog 2.02.1 koji se podnosi nadležnom ministarstvu. Ukoliko podneseni zahtjev nije kompletan, Ministarstvo može ostaviti dodatni rok od 30 dana za njegovu dopunu, a ako se zahtjev u ostavljenom roku ne dopuni, onda se odbacuje. Potrebni dokazi se uz zahtjev moraju priložiti u dva štampana i jednom originalnom primjerku, te u jednoj elektronskoj verziji. Nakon primljenog zah-tjeva, nadležno ministarstvo ima obavezu da obavijesti javnost o sadržaju zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole u jednom od dnevnih listova koji se distribuišu na čitavoj teritoriji Republike Srpske. Pored nadležnog ministarstva, jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se namjerava graditi termoelektrana takođe obavještava javnost i stavlja na uvid zahtjev i priloženu dokumentaciju, na koju javnost može u

17

roku od 30 dana od dana objavljivanja obavještenja da podnese svoja mišljenja i sugestije. Po završetku javnog uvida, ministarstvo će uz razmotrena pribavlje-na mišljenja i sugestije javnosti donijeti ekološku dozvolu prilog 2.02.3 u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za izdavan-je. Nadležno ministarstvo, pored dostavl-janja dozvole podnosiocu zahtjeva, treba da ekološku dozvolu dostavi nadležnoj ins-pekciji i jedinici lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donošenja. Obavezno se mora obavijestiti i javnost o donesenom rješenju u jednom od dnevnih listova koji se distribuišu na čitavoj teritoriji Repub-like Srpske i na internet stranici u roku od osam dana od dana uručenja rješenja podnosiocu zahtjeva. Ovo obavještenje obavezno sadrži sadržaj odluke i osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana. Izdana ekološka dozvola važi na period od pet godina.

Prema Zakonu, revizija ekološke dozvole

prilog 2.02.5-6 obavlja se svakih pet godina, a moguće je pokretnuti postupak vanredne revizije ili obnavljanja u skladu sa Pravil-nikom o postupku revizije i obnav- ljanja ekoloških dozvola, a koji je omogućio nje-no produžavanje ili mijenjanje. Postupak revizije može pokrenuti nadležni organ i odgovorno lice. Kada je pokrenuta vanred-na revizija, nadležno ministarstvo postavlja obavještenje na svojoj internet stranici, te o svojoj odluci po reviziji svakako obavještava nadležnu inspekciju i jedinicu lokalne samouprave na čijoj se teritoriji gradi termoelektrana u roku od 15 dana od donošenja rješenja po reviziji. Ukoliko reviziju pokreće nadležni organ, on će o

tome svakako obavijestiti odgovorno lice iz projekta, a ukoliko reviziju - obnavlja-nje pokreće odgovorno lice, ono to mora pokrenuti u roku od 90 dana prije isteka važenja ekološke dozvole. Kada se završi postupak revizije ili obnavljanja nadležni organ će donijeti rješenje o obnavljanju dozvole. Međutim, moguće su i situacije u kojima je došlo do takvih promjena da je potrebno izdavanje nove ekološke dozvole, te u tom slučaju odgovorno lice podnosi novi zahtjev za izdavanje u postupku, kako je to već ranije opisano. U svakom slučaju, nadležno ministarstvo mora u roku od osam dana od dana uručenja rješenja objaviti rješenje na svojoj internet stranici.

Zakonom su takođe taksativno nabro-jani razlozi prestanka važenja ekološke dozvole. prilog 2.02.4 Postupak prestanka važenja pokreće nadležno ministarstvo, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, i o tome obavještava odgovorno lice u roku od 15 dana od dana pokretanja postupka. Registar svih izdanih ekoloških dozvola, kao i dozvola koje su prestale da važe vodi se kod nadležnog ministarstva. Kao što je to slučaj i kod rješenja kojim se odobrava studija o uticaju na životnu sredinu, tako je i protiv ekološke dozvole takođe dozvol-jena tužba i pokretanje upravnog spora od strane svih zainteresovanih lica koja u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku mogu imati svojstvo umješača.

Kada je izdavanje ekološke dozvole u pitanju, bitno je naglasiti da postoji poseban postupak izdavanja ekoloških dozvola kod postrojenja koja mogu izazvati nesreće velikih razmjera. Ono što je bitno

18

napomenti jeste činjenica da odgovorno lice termoelektrane koje se gradi treba u svakom trenutku, na zahtjev ministarstva i inspekcije, dokazati da je preduzelo sve mjere radi sprečavanja nesreća velikih razmjera. Odgovorno lice dužno je na takav zahtjev dostaviti informacije prilog 2.03.1. koje će potvrditi njegove navode, a navedene informacije predstavljaju sastavni dio dokumentacije koja se predaje prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole. Pored toga, uz zahtjev se obavez-no predaje i plan sprečavanja velikih nes-reća, kao i izvještaj o bezbjednosti prilog 2.03.2 koji je dostupan javnosti, osim dijelova koji se odnose na industrijske, komercijalne ili lične podatke, podatke javne bezbjednosti ili odbrane, i u takvim slučajevima odgov-orno lice uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole dostavlja izmijenjen izvještaj u koji ta pitanja nisu uključena.

Sigurno je da je primjena Zakona o zaštiti životne sredine omogućila organizacijama da u svom punom kapacitetu utiču na odluke koje donosi nadležni organ. Ovo je i najznačajniji momenat u izgradnji termoelektrane za organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, jer se u ovoj fazi donose odluke kojim se dozvoljava gradnja termoelektrane sa aspekta njenog uticaja na životnu sredinu, te su zakonske odredbe omogućile da se protiv takvih odluka pravovremeno djeluje. S obzirom na činjenicu da je zakon propisao da ove odluke moraju biti dostupne javnosti, kako je to već ranije navedeno, realno se još uvijek javlja problem njihove dostupno-sti. Zbog toga, organizacije koje se bave zaštitom životne sredine treba redovno da

prate aktivnosti oko izgradnje termoelek-trane i uoče trenutak kada će se navedeni postupci pokrenuti i određene odluke izdati.

Imati uticaj na izdavanje dokumenata koji se odnose na zaštitu životne sredine prilikom izgradnje termoelektrane znači aktivno učestvovati u dvije faze. Prva faza odnosi se na period kada nadležni organ nije izdao ekološku dozvolu i rješenje o odobrenju studije o uticaju na životnu sre-dinu, ali su pokrenuti postupci. U ovoj fazi moguće je uticati na donošenje tih odluka pismenim obraćanjem nadležnom organu i dostavljanjem sugestija i primjedbi na izdane odluke. Druga faza odnosi se na preduzimanje pravnih radnji u momentu kada je organ izdao rješenja. Ova faza zahtjeva stručnost ljudskih kapaciteta organizacije i poznavanje propisa, kako bi se protiv takvih odluka adekvatno podnijela tužba i pokrenuo upravni spor.

19

VODE

Zakonski i podzakonski osnov:

1. Zakon o vodama („Sl. glasnik Republike Srpske” 50/06, 92/09)2. Uredba o učešću javnosti u upravljanju

vodama („Sl. glasnik Republike Srpske” 35/07)

Kao što je Zakon o zaštiti životne sredine u potpunosti definisao načine i procedure donošenja odluka koje se tiču uticaja na životnu sredinu, tako je Zakon o vodama precizno definisao donošenje odluka kada je u pitanju upotreba voda. Ovo poglavlje jednako je značajno i važno kao i poglavlje koje se tiče životne sredine iz razloga što termoelektrane u svom radu koriste vodu potrebnu za pokretanje turbina, odlaganje pepela i slično. Zbog toga, organizacije koje se bave zaštitom životne sredine punu pažnju treba da posvete postupcima donošenja određenih akata koji regulišu pitanja korištenja voda, kako bi sprije-čile eventualne nepravilnosti u upotrebi voda. Način i upotreba voda regulišu se vodopravnim aktima koji se mogu podijeliti na smjernice, saglasnosti i vodnu dozvolu. Svaki od ovih akata regulisao je poseb-no način i korištenje voda u određenim uslovima, čime bi trebalo biti osigurano svako ispuštanje otpada, a da se time ne zagađuje voda u nedozvoljenoj mjeri. Svi vodopravni akti izdaju se u obliku rješenja odnosno zaključka, a njihovo donošenje regulisano je posebnim postupcima koje je propisao Zakon o vodama. U daljem

tekstu, prvo ćemo se osvrnuti na vrste vodopravnih akata i njihovu funkciju, da bismo se dalje fokusirali na sam postupak izdavanja koji je karakterističan za sva tri oblika vodopravnih akata.

a) Vodne smjernice

Vodne smjernice predstavljaju akt kojim se određuju uslovi koji će biti ispunjeni u dokumentaciji za građenje novih, rekon-strukciju ili uklanjanje postojećih objekata. Njime se takođe definišu i druge aktivnosti koje se ne smatraju građenjem, ali mogu trajno, povremeno ili privremeno da utiču na promjenu režima vode. Posebno je važno napomenuti da je, u slučaju kada se vodne smjernice izdaju za izdavan-je koncesije, Zakon propisao da vodne smjernice treba nabaviti prije pokretanja postupka dodjele koncesije za izgradnju termoelektrane. Ovo praktično znači da nadležni organ ima obavezu da, prije nego što planira da izda koncesiju za izgradnju termoelektrane, izda vodne smjernice za određene vode, te da ih nakon dodjele koncesije prenese na preduzeće koje je dobilo koncesiju.

b) Vodna saglasnost

Vodna saglasnost je akt koji je potreban za izgradnju novih, rekonstrukciju ili uklan-janje postojećih objekata, ukoliko se tim aktivnostima utiče na promjenu i kvalitet vode, odnosno ako se time mogu trajno,

20

povremeno ili privremeno prouzrokovati promjene u režimu voda. Vodnom saglas-nošću se utvrđuje da je dokumentacija koja je priložena uz zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti u skladu sa izdatim vodnim smjernicama, propisima o vodama i planskim dokumentima. Ovaj dokument uslov je za izdavanje odobrenja za građenje u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju, i takvo odobrenje ne može biti izdano ukoliko se ne posjeduje vodna saglasnost. Akt vodne saglasnosti izdaje se u obliku rješenja, a samo protiv takvog rješenja dozvoljeno je pokretanje upravnog spora podnošenjem tužbe. Ovaj dokument važi godinu dana i ukoliko se u tom roku ne počne sa aktivnostima građenja po pribavljenoj dozvoli, prestaje da važi po sili zakona ili važi do izdavanja vodne dozvole. Potrebno je napomenuti da se vodna saglasnost ne može izdati za objekte i postrojenja koja ispuštaju otpadne vode ili druge opasne materije na površinu zemlje u zemlju ili vodu, osim ako projektom nije predviđena istovremena izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda odnosno uređaja za smanjenje količine i koncen-tracije opasnih materija koje se u skladu sa propisima ispuštaju na površinu zemlje, u zemlju ili vodu.

c) Vodna dozvola

Vodna dozvola je dokument koji reguliše korištenje voda, pražnjenje akumulacija, ispuštanje otpadnih voda u vode i odla-ganje odnosno ispuštanje opasnih materija na javno vodno dobro, poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište i promet proizvodima od opasnih materija koji posli-

je upotrebe dospijevaju u vode. Ona se, kao i prethodna dva akta, izdaje u obliku rješenja, a izdaje se svakako za gradnju termoelektrane. Ako je u radu termoelek-trane došlo do promjena u tehnologiji ili iz drugih razloga koji će izmjeniti obim i uslove korištenja voda, odnosno ispuštanje otpadnih voda u vode, odlaganje na javno vodno dobro, odnosno ispuštanje opasnih materija, potrebno je da se izda nova vod-na dozvola. Ovim dokumentom precizno se utvrđuju namjena, način i uslovi iskorišta-vanja voda, zatim režim rada objekata i postrojenja, način i uslovi ispuštanja otpadnih voda, način i uslovi odlaganja čvr-stog i tečnog otpada i drugi uslovi.

Zašto je vodna dozvola bitan dokument? Vodna saglasnost izdaje se na određeno vrijeme i može trajati najduže 15 godina, što je u odnosu na važenje vodnih smjerni-ca i vodne saglasnosti mnogo duži period važenja. Međutim, kada se vodna dozvola izdaje na period duži od pet godina, organ koji je izdao vodnu dozvolu će po službenoj dužnosti obavezno pokrenuti postupak preispitivanja uslova iz dozvole. Pored toga, zakonom su tačno propisani uslovi prestanka važenja vodne dozvole, što omogućuje redovnu kontrolu svih njenih elemenata. Razlozi su decidno nabrojani u Zakonu o vodama, tako da vodna dozvola prestaje kada istekne njen rok, zatim kada se korisnik vodne dozvole odrekne prava iz vodne dozvole i, na kraju, nekorištenjem prava iz vodne dozvole bez opravdanih razloga, duže od dvije godine.

Na kraju, bitno je spomenuti da je pos-tojanje vodne dozvole uslov za izdavanje

21

upotrebne dozvole u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i građenju.

d) Postupak izdavanja vodopravnih akata

Postupak izdavanja vodopravnih akata počinje podnošenjem pismenog zahtjeva investitora, odnosno preduzeća koje ima namjeru da gradi termoelektranu. Zahtjev sadrži nekoliko elementata, od kojih su najvažniji podaci o lokalitetu, vrsti i obimu aktivnosti koja se namjerava sprovesti. Uz zahtjev se prilaže tehnička dokumentacija kojom se obrađuje konkretna aktivnost, a koju mora da izradi stručno lice koje ima odobrenje od nadležnog ministarstva. Vrlo je bitno napomenuti, kako je to već ranije navedeno u poglavlju o životnoj sredini, da se uz zahtjev obavezno predaje i studija o uticaju na životnu sredinu, s obzirom na to da je njeno postojanje obavezno obuhvaće-no izgradnjom termoelektrane.

Koji je organ nadležan za izdavanje vodopravnih akata zavisi od toga za koju aktivnost se vodopravni akt traži, međutim, s obzirom na izgradnju termoelektrane, pri čijem radu svakako postoji ispuštanje otpadnih voda, nadležni organ je Agencija za vode Republike Srpske. Kao što je već ranije navedeno, postupak za izdavanje pokreće se podnošenjem zahtjeva sa svim potrebnim prilozima, međutim, ukoliko podneseni zahtjev nije potpun, podnosio-cu zahtjeva će se ostaviti dodatni rok za njegovu dopunu, a ako on to ipak ne uradi, takav zahtjev će se odbiti zaključkom, te je protiv takvog zaključka dozvoljena žalba.

U postupku odlučivanja po podnesenom zahtjevu, nadležni organ može zatražiti stručno mišljenje kvalifikovane naučne institucije, stručne organizacije koja obavlja djelatnost iz oblasti voda, kako bi potvrdila istinitost podataka koji se nalaze u zahtjevu. Pored toga, obavezan je tražiti i mišljenje jedinice lokalne samouprave na čijem području se preduzima pred-ložena aktivnost, kao i jedinice lokalne samouprave na čijem području ta aktivnost može prouzrokovati uticaje. Međutim, ukoliko se data mišljenja ne dostave u da-tom roku, takva činjenica ipak ne odgađa vođenje postupka. Isti slučaj je i ukoliko izgradnja termoelektrane i ispuštanje voda može imati negativan uticaj na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, te će se iz tog razloga obavezno tražiti mišljenje nadležnog organa Federacije Bosne i Hercegovine. Takođe, u slučaju kada rad i ispuštanje otpada može imati negativan uticaj na drugu državu, nadležni organ je u obavezi da u komunikaciji postupa u skladu sa konvencijama i međunarodnim sporazumima koji su ratifikovani odnosno potpisani od strane Bosne i Hercegovine. Međutim, vrlo je bitno napomenuti da, ukoliko se o pitanju saradnje sa drugom državom dobije negativno mišljenje, takav postupak se neće obustaviti, ali se pokreće postupak arbitražnog traženja rješenja između strana.

Kao što je to bilo ranije navedeno u po-glavlju koje se tiče zaštite životne sredine, prema Zakonu o vodama, a u skladu sa Arhuskom konvencijom, u postupcima izdavanja vodopravnih akata osigurano je obavezno učešće javnosti. U skladu sa

22

Zakonom o vodama, nadležni organ prije izdavanja vodopravnog akta obavezno putem obavještenja prilog 3.01.1-2 informiše zainteresovane strane, a o zahtjevu obavještava i javnost na području na kome djeluje putem obavještenja na oglasnoj tabli nadležnog organa i oglašavanjem u sredstvima javnog informisanja. U slučaju da, prilikom rada termoelektrane, ispuštanje otpadnih materija ima međuen-titetski uticaj, tada se javnost informiše u najmanje dva sredstva javnog informisanja koja su dostupna javnosti na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH.

U samom postupku nije određen konkretan rok za podnošenje pisanog izjašnjavanja u dva primjerka zainteresovanim stranama i javnosti o podnesenom zahtjevu, ali taj rok, prema Zakonu, ne može biti duži od 30 dana od dana dostavljanja obavješten-ja o vođenju postupka. Javna rasprava sama po sebi kao oblik učešća javnosti nije obavezna, pa tako nadležni organ po slobodnoj ocjeni može organizovati javnu raspravu. Nakon završenog roka u kome se dozvoljava učešće javnosti, podnosilac zahtjeva za izdavanje vodopravnog akta ima pravo da dostavi pisana mišljenja na sve dostavljene primjedbe i sugestije, u roku koji će odrediti nadležni organ.

Kao što je to slučaj i sa ostalim rješenjima u postupcima gdje su se pojavile zaint-eresovane strane koje imaju pravni interes da se aktivno uključe u postupak izdavanja određenih akata, tako će i kod vodoprav-nog akta nadležni organ dostaviti podno-siocu zahtjeva i zainteresovanim stranama vodopravni akt prilog 3.02.1., čime će otvoriti

mogućnost svim stranama za podnošen-je pravnog lijeka. Svaki akt, pa tako i vodopravni akt može pretrpjeti određene izmjene pod zakonom propisanim uslovi-ma, pa je tako Zakon o vodama decidno propisao pod kojim uslovima se može izvršiti izmjena vodopravnog akta. prilog 3.01.2 Zahtjev za izmjenu može podnijeti nadležna inspekcija, nosilac prava iz vodopravnog akta, te zainteresovana strana.

Zaštita voda predstavlja značajno poglavlje u zaštiti životne sredine i zbog toga se ovoj oblasti treba posvetiti pažnja istog intenziteta kao što se to radi sa životnom sredinom generalno. Zakon o vodama je u tom smislu propisao učešće javnosti u donošenju odluka, skoro na isti način kao i Zakon o zaštiti životne sredine. Razlika je jedino u rokovima, jer je Zakon o zaštiti životne sredine propisao decidne rokove u svim aktivnostima dobijanja rješenja, dok su kod Zakona o vodama rokovi ostavljeni kao diskreciono pravo nadležnog organa, sa propisanim maksimumom. Zakon je ta-kođe omogućio i podnošenje pravnih lijeko-va, organizacijama koje su se od početka uključile u proces donošenja vodopravnih akata, pa se tako protiv odluka organa može podnijeti tužba ili žalba, u zavisnosti od odluke.

23

Zakonski i podzakonski okvir:

1. Zakon o električnoj energiji („Sl. glasnik Republike Srpske” 8/08)2. Pravilnik o izdavanju dozvola („Sl. glas- nik Republike Srpske” 93/10, 65/13)3. Pravilnik o javnim raspravama i rješa-

vanju sporova i žalbi („Sl. glasnik Re- publike Srpske” 70/10)

Da bi se izgradila termoelektrana, potrebno je da se, pored dozvola koje regulišu zašti-tu životne sredine, dobiju i dozvole koje će omogućiti izgradnju termoelektrane u svrhu proizvodnje struje. Zbog toga, veliku ulogu u ovom procesu ili fazi dobijanja dozvola ima Regulatorna komisija za ener-getiku Republike Srpske, koja je nadležna da odobri izgradnju termoelektrane i proizvodnju električne energije. Ove doz-vole ne treba miješati sa dozvolama koje izdaju nadležni organi i ministarstvo, kada se počinje sa gradnjom termoelektrane. Dozvole koje izdaje Regulatorna komisija isključivo se odnose na kapacitete elektro-energetskog objekta i kao takve se izdaju, i one su samo jedna od faza u izgradnji.

Za sve elektroenergetske objekte, uklju-čujući tu i termoelektrane, koje su snage preko 1 MW dozvole izdaje nadležna komisija. Da bi se izdala tražena dozvola, zainteresovano lice koje gradi termoelek-tranu mora da podnese zahtjev za izda-vanje dozvole, prilog 4.10.2 uz koji ide potrebna dokumentacija. Svi dokumenti se prilažu u originalu ili ovjerenoj kopiji koja nije starija

od 60 dana, osim u slučajevima izgrad-nje objekta za koji je predviđena dodjela koncesije, kada je moguće dostaviti kopije dijela potrebnih dokumenata koja su već priložena Komisiji za koncesije.

Nakon predaje i kompletiranja zahtje-va, Regulatorna komisija provodi javni postupak na načelima objektivnosti i transparentnosti, što znači da su svi podaci javno dostupni. O podnesenom zahtjevu Regulatorna komisija obavještava javnost putem obavještenja prilog 4.01.1 u najmanje jednim dnevnim novinama dostupnim na čitavoj teritoriji Republike Srpske, na svojoj oglasnoj tabli i na internet stranici. Ukoliko u ovoj fazi postupka nema komentara ili zahtjeva drugih lica za status umješača u postupku, utvrđuje se nacrt dozvole i zaka-zuje se javna rasprava osam dana prije održavanja. Sama javna rasprava može biti opšta, tehnička i formalna, a regulisana je Pravilnikom o javnim raspravama i rješa-vanju sporova po žalbi. Sva zainteresovana lica mogu u primjerenom roku koji se odredi dati svoje sugestije ili primjedbe ili tražiti status umješača u ovom postupku. Ukoliko je u predviđenom roku bilo suges-tija ili primjedbi, Regulatorna komisija će svoj stav o njima konstatovati kroz izvještaj u kome će navesti razloge prih-vatanja ili odbijanja, a zatim takav izvještaj poslati učesnicima u javnoj raspravi. Svoju konačnu odluku o podnesenom zahtjevu Regulatorna komisija izdaje u obliku dozvole za izgradnju prilog 4.01.3 i objavljuje ga u „Službenom glasniku Republike Srpske”,

ELEKTRIČNA ENERGIJA

24

na oglasnoj tabli i na internet stranici. Ova komisija takođe je nadležna za vođenje registra svih izdanih dozvola, koje se ne mogu izdati na period duži od 30 godina. Protiv takve dozvole i rješenja dozvoljeno je podnošenje tužbe i pokretanje upravnog spora.

Izdavanje dozvole za izgradnju propisano je putem nekoliko propisa u kojima je tačno navedena procedura učešća javnosti i stepena u kome ona ima mogućnost da reaguje. U samom postupku, svako lice ili organizacija koja ima neki interes može se u postupak uključiti podnošenjem komentara na dozvolu. U toj fazi, moguće je dati primjedbe i sugestije na prijed-log dozvole, a koje će Komisija sigurno razmotriti, ali nije obavezna usvojiti ih. Ako ih odbije, ima obavezu da obrazloži njihovo odbijanje. Drugi način direktnog učešća u postupku jeste podnošenjem zahtjeva za status umješača koji će svakoj organizaciji dati priliku da u upravnom sporu ospori zakonitost dozvole. Međutim, organizacije koje se bave zaštitom životne sredine rijetko kad se obraćaju ovom organu radi nepoštovanja propisa o zaštiti životne sre-dine, pa bi zato njihov fokus ipak trebalo da bude u postupcima koji se direktno odnose na postupke izdavanja ekološke dozvole, rješenja o odobrenju studije o uticaju na životnu sredinu i vodopravnih akata.

25

GRAĐENJE

Zakonski i podzakonski okvir:

1. Zakon o uređenju prostora i građenju („Sl. glasnik Republike Srpske” 40/13)

Pribavljanje svih potrebnih dokumenata za građenje predstavlja zadnju fazu u izgrad-nji elektroenergetskog objekta. U ovom dijelu postupka, investitor je u obavezi da pribavi nekoliko dozvola na osnovu kojih može započeti sa građenjem, a kasnije i sa upotrebom sagrađenog objekta. Sve dozvole koje se izdaju u skladu sa Za-konom o uređenju i prostora i građenju ne podliježu bilo kakvom uticaju javnosti na donošenje tih dozvola, pa je u ovom smislu veoma teško ući u postupak podnošenja dozvoljenih pravnih lijekova protiv izdatih dozvola. Međutim, ukoliko se dokaže da organizacija koja hoće da podnese tužbu protiv neke odluke donesene u skladu sa Zakonom, tada je takvoj organizaciji moguće tražiti svojstvo umješača koje joj omogućuje aktivno uključivanje u spor.

a) Lokacijski uslovi

Lokacijski uslovi predstavljaju tehnički stručni dokument koji određuje uslove za projektovanje i građenje koji se izrađuje na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, kao i dokumenata prostornog uređenja. Izdaju se za trajne objekte, a Zakon je propisao moguće situacije kada se mogu izdati, i za privremene objekte koji će se

ukloniti nakon što se sagradi trajni objekat kome privremeni objekti služe. Da bi se mogli izdati lokacijski uslovi, potrebno je neophodno da se donesu sljedeći dokumenti: zoning plan, zoning plan pod-ručja posebne namjene, regulacioni plan, urbanistički projekat i plan parcelacije. Nadležan organ za izdavanje lokacijskih uslova, u slučaju izgradnje termoelektrane, jeste Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, a prije izdavanja lokacijskih uslova potrebno je pribaviti i mišljenje lokalne zajednice na čijem pros-toru se gradi objekat. Postupak izdavanja lokacijskih uslova pokreće se podnošen-jem zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslo-va. prilog 5.01.1 Rok za izdavanje lokacijskih uslova iznosi 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, a postupak izdavanja sprovodi se u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku.

Istovremeno, investitor je dužan da obez-bijedi, u skladu sa Zakonom, pribavljanje urbanističko-tehničkih uslova. Izrada UT uslova povjerava se stručnom pravnom licu, koje prije izrade ima obavezu da pribavi mišljenja komunalih i javnih preduzeća čija infrastruktura je potrebna radi izgradnje objekta, ali ukoliko ova preduzeća ne dostave mišljenje, smatraće se da ga i nemaju.

26

b) Građevinska dozvola

Građenju termoelektrane može se pris-tupiti samo kada je izdana građevinska dozvola, i nju ne treba miješati sa dozvo-lom za izgradnju Regulatorne komisije za energetiku, kako je to već ranije navedeno. Dozvola se može izdati za građenje cijelog objekta ili dijela objekta koji čini tehičku, tehnološku ili funkcionalnu cjelinu. Međutim, postoje određeni objekti za koje nije potrebna građevinska dozvola, a to su prvenstveno objekti koji se grade kao pomoćni objekti koji služe u svrhu izgradnje glavnog objekta za koji je izdana građevinska dozvola.

Građevinsku dozvolu za postupak izgradnje termoelektrane izdaje nadležno ministar-stvo, a postupak se pokreće ponošenjem zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. prilog 5.02.1 Kada se preda zahtjev, nadležno ministarstvo ima rok od 15 dana da izda građevinsku dozvolu prilog 5.02.2 prema pos-tupku propisanom u Zakonu o opštem up-ravnom postupku. Kao što je studija uticaja na životnu sredinu sastavni dio rješenja kojim se odobrava studija o uticaju, tako je i glavni projekat izgradnje sastavni dio građevinske dozvole i, u odnosu na izdanu dozvolu, elementi glavnog projekta se samo suštinski navode u građevinskoj dozvoli. Građevinska dozvola će po sili zakona prestati da važi ukoliko se u roku od tri godine od njenog izdavanja ne počne sa gradnjom termoelektrane ili objekta za koji je izdana.

27

U postupku izgradnje termoelektrane pos-toji desetak dozvola koje su potrebne da bi proces tekao u skladu sa zakonima. Pred-viđeno je da neke dozvole budu dostupne javnosti, bilo da je to javnim uvidom prije održavanja javne rasprave, objavljivanjem u medijima ili putem interneta. Iskustvo koje su organizacije stekle do sada govori nam drugačije. Većina dozvola ne nalazi se na internet stranicama nadležnih organa, jer se stranice ne obnavljaju novim infor-macijama - odlukama, tako da je rijetkost naći neku odluku čije je objav-ljivanje obavezno po zakonu. Objavljivanje odluka nadležnih organa putem medija takođe predstavlja prepreku u saznavanju informacija, jer se ono obično vrši u jednim dnevnim novinama koje se izdaju na čitavom prostoru Republike Srpske, pa je samim tim teško i zaključiti u kojim će to novinama i biti. U takvom stanju u kome je u suštini jako teško doći do potrebnih informacija, organizacije treba redovno da prate aktivnosti koje su u vezi sa izgrad-njom elektroenergetskog objekta, te da se stalno informišu kod nadležnih organa o pojedinim fazama izgradnje. Zakon o slobodi pristupa informacijama i Zakon o zaštiti životne sredine ipak su omogućili pristup informacijama koje su od značaja za izgradnju elektroenergetskog objekta. Takve informacije potrebno je tražiti zaht-jevom na koji vam nadležni organ mora odgovoriti u određenom roku, a odskora to isto organizacije mogu uraditi i preko uspostavljenih Arhus centara u Bosni i

Hercegovini.

Reagovanje na izdane dozvole može se koncipirati u dvije faze. Prva faza odno-si se na reagovanje kada su određene informacije dostupne javnosti na jedan od već navedenih oblika. Tada organizacije mogu svojim komentarima i sugestija-ma, pisanim putem, uticati na to da se određene dozvole izmijene u dijelu u kome su one donesene na štetu životne sredine. Kao što je i sam zakon propisao, takve sugestije uzimaju se u razmatranje, ali nadležni organ nije dužan da ih i uvrsti u svoju odluku, pa zbog toga organizacije često dolaze u situaciju da njihovi komen-tari ne budu uvršteni u konačnu odluku. Druga faza reagovanja nastupa kada se određena dozvola izda i protiv takve odluke nadležnog organa, u skladu sa Zakonom o upravnom sporu, može se uvijek podnijeti tužba u kojoj će se preispitivati zakonitost takve odluke.

Treći pravac reagovanja dozvolio je Zakon o parničnom postupku koji je propisao jedan drugi oblik zaštite pod nazivom „tužba za zaštitu kolektivnih interesa”. Prema prvom članu novog poglavlja Zako-na, „udruženja, organi, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registro-vane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu kada je takvo ovlašćenje posebnim zakonom

PRIMJENA PROPISA U PRAKSI

28

izričito predviđeno i uz uslove predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava protiv fizičkog ili pravnog lica koja obavljanjem određene djelatnosti ili, uopšteno, radom, postupan-jem, pa i propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava“. Ovi interesi, su „interesi koji se tiču čovjekove okoline i životne sredine, zatim moralni, etnički, potrošački, antidiskriminacijski i drugi interesi, koji su zakonski zagarantovani i koji moraju biti teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošću, odnosno uopšte postupanjem lica protiv kojeg se tužba podnosi.“

Organizacije koje se bave zaštitom životne u svojim bi redovima trebalo da imaju obučene ljudske resurse, a što se prven-stveno odnosi na pravnike koji treba da prate sve zakonske procedure u donošenju pojedinih dozvola i rješenja, zatim biologe, ekologe i ostala stručna lica iz pojedinih oblasti koji će svaki u svom domenu dati sugestije i prijedloge kako i zbog čega treba zaštiti životnu sredinu. Danas se organizacije suočavaju sa ozbiljnim problemom nedostatka ljudskih resursa, te nedovoljno razvijenim kapacitetima koji će moći uticati na donesenu odluku. Zbog toga, neophodna je čvršća saradnja svih organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine, bilo da je to na globalnom ili lokalnom nivou, umrežavan-jem i razmjenom iskustva i ljudskih resur-sa, jer u sadašnjem vremenu to je jedini put kako da jedni drugima pomognemo i tako utičemo na donošenje odluka koje se tiču zaštite životne sredine.

29

01. POSTUPAK DODJELEKONCESIJE

1. Dokumentacija u postupku javnog nadmetanja:

a) javni poziv za podnošenje ponuda,b) studija o ekonomskoj opravdanosti (elementi u skladu sa Pravilnikom),c) uputstvo za izradu ponude,d) kriterijumi za vrednovanje i ocjenu

ponuda,e) nacrt ugovora o koncesiji,f) ostali uslovi, u zavisnosti od predmeta

koncesije.

2. Javni poziv sadrži:

a) predmet koncesije i lokaciju,b) kratak opis projekta,c) maksimalan rok trajanja koncesije,d) podatke o visini i obliku garancije na

ime obezbjeđenja ponude i period za koji se traži,

e) uslove, rok i način vraćanja garancije,f) minimalan iznos jednokratne koncesione

naknade,g) minimalan iznos koncesione naknade za

korištenje,h) način rješavanja imovinsko-pravnih

odnosa na lokaciji predviđenoj za obavljanje koncesione djelatnosti,

i) pravo učešća u javnom pozivu,

j) dokaze potrebne za učešće u javnom pozivu koje utvrđuje nadležni organ,

k) rok za dostavljanje ponuda i adresu,l) način dostavljanja ponuda,m) mogućnost posjete lokaciji na kojoj će

se vršiti koncesiona djelatnost,n) rok u kome se ponuda na javni poziv

može povući,o) obavještenja o datumu, vremenu i

mjestu otvaranja ponuda prispjelih na javni poziv,

p) mogućnost poništenja postupka dodjele koncesije,

r) ime lica zaduženog za davanje informacije u postupku javnog poziva.

3. Prijedlog rješenja o izboru najpovoljnijeg ponuđača idodjeli koncesije sadrži:

a) naziv davaoca koncesije,b) naziv izabranog ponuđača,c) predmet koncesije,d) visinu koncesione naknade,e) rok trajanja koncesije,f) rok za zaključenje ugovora,g) organ koji će u ime koncedenta zaključiti

ugovor o koncesiji,h) druge elemete.

PRILOG BROJ 1:ZAKON O KONCESIJAMA

30

4. Inicijativa sadrži:

a) osnovne podatke o podnosiocu inicija-tive,

b) opis predmeta koncesije, lokaciju, ekonomsku opravdanost ulaganja, način obezbjeđenja sredstava, obim korištenja, opis usluga i radova i kratak opis idejnog rješenja projekta,

c) izvod iz prostorno-planske dokumentacije i dokaz o stanju u javnim evidencijama nepokretnosti,

d) način rješavanja imovinskih odnosa,e) druge elemente.

5. Ugovor o koncesiji sadrži:

a) predmet koncesije, uključujući i prirodu i obim radova koji će biti vršeni i usluga koje će biti pružene od koncesionara i lokaciju na kojoj će se obavljati koncesiona djelatnost,

b) uslove i način korištenja predmeta koncesije,

c) koncesioni period,d) početak obavljanja koncesione djelat-

nosti,e) vlasnička prava nad imovinom pove-

zanom sa obavljanjem koncesione djelatnosti, uključujući i prava nad zemljištem na kojem će se vršiti konce-siona djelatnost, uvođenje u posjed koji je predmet koncesije i definisanje vlas-ničkih odnosa po prestanku važenja ugovora,

f) imovinu koju na korištenje daje koncedent,

g) visinu, rokove i način plaćanja, kao i način promjene visine koncesione nak-nade za korištenje,

h) način i rokove obezbjeđenja sredstava za finansiranje koncesione djelatnosti i dinamiku ulaganja,

i) minimalne standarde kvaliteta usluga, kriterijume i metode za određivanje cijena, odnosno tarifa za krajnje korisni-ke usluga,

j) minimalne tehničke saradnje koje će se primjenjivati i zaštita životne sredine,

k) sanaciju i rekultivaciju površina degradiranih obavljanjem koncesione djelatnosti,

l) pravo nadzora od strane koncedenta,m) obim i način izvještavanja o izvršenju

ugovorenih obaveza,n) pravo koncedenta da odobrava projektnu

dokumentaciju, kao i ugovore koje skla- pa koncesionar, posebno sa vlasnicima koncesionara ili drugim povezanim licima,

o) vrstu, visinu i način obezbjeđenja ga-rancije za izvršenje koncesionog ugo-vora, kao i polise osiguranja koje konce-sionar mora održavati u periodu trajanja koncesija,

p) pravna sredstva u slučaju neispunjenja obaveza bilo koje od ugovornih strana,

r) opis događaja koji se smatraju promijenjenim okolnostima i višom silom, kao i uslove za izmjenu ili raskid ugovora u slučaju njihovog nastupanja,

s) prava i obaveze ugovornih strana o koncesiji i promjeni vlasničke strukture koncesionara,

t) način regulisanja međusobnih odnosa u slučaju raskida ugovora o koncesiji,

u) ostale bitne elemente.

31

02. PRESTANAK VAŽENJAUGOVORA O KONCESIJI

1. Razlozi prestanka ugovora:

a) prestanak postojanja predmeta koncesije,

b) istek roka na koji je zaključen,c) pokretanje stečaja ili likvidacije nad

koncesionarom,d) jednostrani raskid,e) sporazum,f) dan pravosnažnosti odluke Vlade o

utvrđivanju opšteg interesa za izgradnju objekta ili izvođenje radova na konce-sionom dobru u skladu sa propisima,

g) pravosnažnost sudske odluke kojom se ugovor oglašava ništavim,

h) ukidanje, poništavanj ili oglašava-nje rješenja ništavim o izboru naj-povoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije, nakon zaključivanja ugovora,

i) ispunjenjem uslova propisanih drugim zakonom.

2. Jednostrano raskidanje ugovo-ra od strane koncedenta:

a) koncesionar ne izvršava ili propušta da izvrši potrebne radnje u ugovorenom roku ili svojom krivicom ne počne obav-ljanje koncesione djelatnosti u ugovorenom roku,

b) koncesionar ne obavlja koncesionu djelatnost u skladu sa dinamikom i u obimu utvrđenom ugovorom o koncesiji, osim u slučaju nepredviđenih okolnosti ili više sile,

c) obavljanjem koncesione djelatnosti se

ugrožava životna sredina i zdravlje ljudi ili zakonom zaštićena javna dobra, preko dozvoljenih propisa i standarda,

d) koncesionar ne pruža javne usluge uskladu sa ugovorenim standardima kvaliteta,

e) koncesionar ne plati koncesionu nak-nadu tri puta uzastopno ili neuredno plaća koncesionu naknadu,

f) koncesionar izvrši prenos ugovora o koncesiji, promjeni vlasničku strukturu ili raspolaže imovinom suprotno odred-bama ovog zakona.

32

01. POSTUPAK PROCJENE UTI-CAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

1. Zahtjev za pokretanje postupka prethodne procjene uticaja na životnu sredinu sadrži:

a) opis projekta, uključujući i podatke o njegovoj lokaciji, namjeni i veličini,

b) opis mogućih uticaja projekta na životnu sredinu u toku njegove izgrad-nje ili izvođenja u toku njegovog rada ili eksploatacije,

c) opis predviđenih mjera za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje štetnih uticaja projekta na životnu sredinu,

d) kratak pregled opcija koje je nosilac projekta razmatrao i navođenje razloga za izabrano rješenje, s obzirom na uticaj na životnu sredinu,

e) izvod iz planskog akta,f) informacije o mogućim teškoćama na

koje je naišao nosilac projekta pri pri-kupljanju podataka,

g) netehnički rezime.

2. Rokovi u postupku odobravanja studije o uticaju na životnu sredinu:

PRILOG BROJ 2:ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

33

VRSTA AKTIVNOSTI

Podnošenje zahtjeva za pre-thodnu procjenu studije

Dostava studije radi mišljenja

Dostava mišljenja

Rješenje o utvrđivanju obav-eze o sprovođenju studije

Dostavljanje rješenja

Objavljivanje rješenja

Podnošenje zahtjeva za procjenu studije

Dostavljanje zahtjeva na izjašnjavanje

Dostavljanje mišljenja

Objavljivanje obavještenja

Javna rasprava

Objavljivanje u medijima

Dostava komentara

Dostava primjedbi javnosti

Dostava ocjene studije sa primjedbama

Dostava dopunjene studije u skladu sa primjedbama

Revizija studije

Dostavljanje revidovane studije

Rješenje o odobravanju studije

Objavljivanje na internetu slanje ostalim subjektima koji su učestvovali u postupku

KO DOSTAVLJA

Podnosilac projekta

Ministarstvo

Nadležni organi

Ministarstvo

Ministarstvo

Ministarstvo

Podnosilac projekta

Ministarstvo

Nadležni organi

Podnosilac projekta

Podnosilac projekta

Javnost

Podnosilac projekta

Ministarstvo

Podnosilac projekta

Ministarstvo

Nosilac projekta

Ministarstvo

Ministarstvo

KOME SE DOSTAVLJA

Ministarstvo

Nadležni organi

Ministarstvo

Podnosilac projekta

Nadležni organi

Internet stranica

Ministarstvo

Nadležni organi

Ministarstvo

Javnost putem medija

Javnost

Podnosilac projekta

Ministarstvo

Podnosilac projekta

Ministarstvo

Ovlaštenom licu

Ministarstvo

Podnosilac projekta

Javnost

ROK ZA DOSTAVLJANJE

Bez roka

30 dana

30 dana

60 dana od primljenog zahtjeva

15 dana od uručenja rješenja podnosiocu projekta

30 dana od uručenja rješenja

šest mjeseci od donošenja rješenja o sprovođenju studije

15 dana od dana dostavljenog zahtjeva

30 dana

15 dana od dana podnošenja zahtjeva

60 dana od dana podnošenja zahtjeva

15 dana prije održavanja javne rasprave

30 dana od dana održavanja javne rasprave

15 dana od završene javne rasprave

15 dana od prijema primjedbi

30 dana od dana dostavljanja ocjene studije

Po prijemu dopunjene studije

15 dana od prijema revidovane studije

60 dana od prijema konačne studije

15 dana od dana uručenja rješenja o odobravanju studije

STUDIJA O UTICAJU NA ŽIVOTNU SREDINU

34

3. Osnovne informacijeo zahtjevu:

a) rezime sadržaja i zaključci studije o uticaju,

b) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeđu-je besplatan uvid javnosti u zahtjev,

c) predviđeno vrijeme i mjesto održavanja javne rasprave,

d) rok za podnošenje pisanih mišljenja,e) adresa na koju se mogu slati mišljenja.

4. Revizijom studije o uticaju se provjerava:

a) usklađenost obima i sadržaja studije o uticaju sa rješenjem o obavezi spro-vođenja studije o uticaju na životnu sredinu, zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti životne sredine, teh-ničkim normativima i standardima koji se odnose na aktivnosti planirane projektom i sa republičkim strateškim planom zaštite životne sredine i pro-gramima zaštite životne sredine jedinica lokalne samouprave na čijem području bi se projekat izvodio, ako su ta doku-menta donesena,

b) izvori i tačnost podataka koji su navede-ni u studiji o uticaju,

c) stručna osnovanost opisa, analiza i ocjena zaključaka i stavova datih u studiji o uticaju na postojećem stanju životne sredine, mogućim uticajima na životnu sredinu, mjerama za uklanjanje, smanjenje ili sprečavanje štetnih uticaja na životnu sredinu,

d) postojanje, obim i kvalitet posebnog di-jela studije ukoliko studija sadrži

poseban dio kojim su obuhvaćena primljena mišljenja zainteresovanih organa u postupku.

5. Sadržaj obavještenja kojim se obavještava Federacija Bosne i Hercegovine i Distrikt Brčko o studiji o uticaju na životnusredinu:

a) opis projekta sa dostupnim informacija-ma o mogućem uticaju na životnu sredi-nu drugog entiteta ili Distrikta Brčko,

b) informacija da Ministarstvo vodi postupak prethodne procjene uticaja na projekte i da će donijeti rješenje o oba-vezi sprovođenja procjene uticaja, kao i o obimu procjene, ako je njeno sprovođenje obavezno,

c) rok u kojem se drugi entitet ili Distrikt Brčko može izjasniti da li su mu po-trebne dodatne informacije radi dostav-ljanja mišljenja u postupku prethodne procjene, odnosno u eventualnom postupku izdavanja ekološke dozvole.

6. Sadržaj rješenja kojim se odobrava studija o uticaju na

životnu sredinu:

a) da je studija izrađena u skladu sa zakonom,

b) da je nosilac projekta obavezan da preduzme mjere za zaštitu životne sredine utvrđene u studiji,

c) da se studija o uticaju smatra sastavnim dijelom rješenja o odobravanju studije.

35

7. Rješenje o odbijanju studije izdaje se ukoliko:

a) se utvrdi da bi projekat mogao iza-zvati značajan negativan uticaj na život-nu sredinu, odnosno da bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti životnu sredinu,

b) projekat nije u skladu sa planom zaštite životne sredine na međuentitetskom i entitetskom nivou,

c) projekat nije u skladu sa međunarodnim obavezama BiH u pitanju zaštite životne sredine.

02. POSTUPAK IZDAVANJA I PRESTANKA VAŽENJA EKOLOŠKE DOZVOLE

1. Zahtjev za izdavanje ekološke dozvole sadrži:

a) podatke o postrojenju, odgovornom licu i lokaciji na kojoj se postrojenje nalazi,b) opis postrojenja i aktivnosti,c) opis osnovnih i pomoćnih sirovina,

ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojenje,

d) opis izvora emisija iz postrojenja,e) opis prirode i količine predviđenih

emisija iz postrojenja u sve dijelove životne sredine, kao i identifikaciju značajnih uticaja na životnu sredinu,

f) opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja,

g) mjere planirane za monitoring emisija u životnu sredinu,

h) opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama odgovornog lica, posebno nakon zatvaranja postrojenja,

i) opis mjera planiranih za praćenje emisija u životnu sredinu,

j) opis alternativnih rješenja u odnosu na predloženu lokaciju i tehnologiju,

k) plan upravljanja otpadom,l) sve ostale relevantne informacije pri- kupljene prilikom izrade studije o uticaju na životnu sredinu.

36

3. Ekološka dozvola sadrži:

a) granične vrijednosti emisija za zagađu-juće materijale zasnovane na važećim propisima ili najboljim raspoloživim tehnikama,

b) mjere za zaštitu zemljišta, vazduha, vode, biljnog i životinjskog svijeta,

c) mjere za upravljanje otpadom koji proiz-vodi postrojenje,

d) uslove za praćenje emisija uz određiva-nje metodologije i učestalosti mjerenja,

e) mjere za uslove života u vanrednim situacijama.

4. Zakonom utvrđeni slučajevi prestanka važenja ekološke dozvole:

a) istek roka na koji je izdata,b) odgovorno lice to zahtijeva,c) utvrdi se da odgovorno lice nije

obavijestilo nadležni organ o značajnim promjenama u postrojenju,

d) nadležni organ po službenoj dužnosti ili na inicijativu inspekcijskih ili drugih državnih organa, organizacija ili građana utvrdi da nisu ispunjeni uslovi utvrđeni ekološkom dozvolom,

e) odgovorno lice nema tehničkih i finansijskih sredstava za zadovoljavajuće ispunjavanje svojih obavezautvrđenih dozvolom,

f) utvrdi se da je odgovorno lice u zahtjevu za izdavanje podnijelo netačne podatke

2. Rokovi u izdavanju ekološke dozvole:

VRSTA AKTIVNOSTI

Dostava zahtjeva za izdavanje

Obaviještavanje javnosti o sadržaju zahtjeva

Obavještenje za besplatan uvid u zahtjev

Dostava primjedbi na zahtjev

Ekološka dozvola

KO DOSTAVLJA

Podnosilac projekta

Ministarstvo

Jedinica lokalne samouprave

Javnost

Ministarstvo

KOME SE DOSTAVLJA

Ministarstvo

Javnost

Javnost

Ministarstvo

Podnosilac projekta

ROK ZA DOSTAVLJANJE

Bez roka

Odmah po prijemu zahtjeva

30 dana od objavljivanja obav-ještenja

30 dana od objavljivanja obav-ještenja

60 dana od predaje zahtjeva

EKOLOŠKA DOZVOLA

37

ili falsifikovalo dokumenta od značaja za izdavanje ekološke dozvole,

g) postrojenja za koja se izdaje ekološka dozvola ne rade duže od četiri godine,

h) odgovorno lice ne vrši monitoring i ne dostavlja podatke u roku naznačenom u ekološkoj dozvoli,

i) odgovorno lice ne dostavlja podatke registru ispuštanja i prenosa zagađujućih materija,

j) odgovorno lice ne dostavi nadležnom organu dokumenta koja su tražena u procesu redovne ili vanredne revizije ekološke dozvole,

k) odgovorno lice ne postupi po zahtjevu inspektora nadležnog za zaštitu životne sredine prema zapisniku i nadzoru,

l) pokrenut stečajni postupak, aktivnosti ne nastavi neko drugi.

5. Postupak pokretanja revizije ekološke dozvole pokreće se ako se utvrdi:

a) da je zagađenje koje stvara dato postrojenje toliko značajno da postojeće granične vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti ponovo razmatrane ili je potrebno utvrditi nove vrijednosti,

b) da je došlo do značajnih promjena u najboljim raspoloživim tehnikama koje omogućavaju značajno smanjenje emisija bez većih troškova,

c) da bezbjednost odvijanja rada i aktivno-sti zahtijevaju korištenje drugih tehnika,

d) da izmjene u propisima o zaštiti životne sredine to zahtijevaju.

6. U postupku obnavljanja dostavljaju se sljedeći doku-menti:

a) izvještaji o izvršenim mjerenjima emisija naloženim u dozvoli koja se obnavlja,

b) zapisnik inspektora za zaštitu životne sredine, sačinjen na licu mjesta kojim se dokazuje da su izvršene mjere i obaveze rješenjem o dozvoli i da nije došlo do značajnih promjena uslova koji se odnose na postrojenje i aktivnosti, osnovne i pomoćne sirovine, korištenje energije, izvor emisija i lokaciju na kojoj se postrojenje nalazi,

c) izjava odgovornog lica, ovjerena od strane nadležnog organa za ovjeru potpisa, da su sa danom podnošenja zah-tjeva za obnavljanje dozvole izvršene mjere i obaveze naložene rješenjem o dozvoli i da nije došlo do značajnih promjena uslova koji se odnose na postrojenje ili aktivnosti, osnovne i pomoćne sirovine, korištenje energije, izvor emisija i lokaciju na kojoj se postrojenje nalazi.

03. POSTROJENJA KOJA MOGU IZAZVATI NESREĆE VELIKIH RAZMJERA

1. Informacije o preduzetim mjerama za sprečavanjenesreća velikih razmjera:

a) ime odgovornog lica i lica koje upravljaopasnim supstancama i puna adresu pogona,

38

b) registrovano mjesto poslovanja odgo-vornog lica sa punom adresom,

c) informacije za utvrđivanje prisustva opasnih supstanci ili kategorija supstan-ci u postrojenju,

d) količina i fizički oblik opasnih supstanci u postrojenju,

e) djelatnost ili predložena djelatnostpostrojenja i skladišnog postrojenja,

f) neposredno okruženje postrojenja ili elementi koji mogu prouzrokovati veću nesreću ili pogoršati njene po-sljedice.

2. Izvještaj o bezbjednosti sadrži sljedeće informacije:

a) da je sistem bezbjednosti za provođenje plana počeo da se sprovodi,

b) da su utvrđene opasnosti od velikih nesreća i da su preduzete sve potrebne mjere za sprečavanje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica za ljude i životnu sredinu,

c) da su odgovarajuća bezbjednost i pouzdanost uključene u projektovanje, izgradnju, rad i održavanje svakog postrojenja, skladišnog prostora, opreme i infrastrukture za njegov rad, koji su povezani sa opasnostima od nastanka velikih nesreća u postrojenju,

d) da su planirani unutrašnji planovi intervencije i pružene informacije koje omogućavaju izradu spoljašnjeg plana intervencije za preduzimanje potrebnih mjera u slučaju nesreće i,

e) da je Ministarstvo osiguralo dovoljno informacija za odlučivanje o lokaciji novih djelatnosti ili izgradnji oko postojećih postrojenja sa ažuriranim

popisom opasnih supstanci koje se nalaze u postrojenju.

39

01. POSTUPAK UČEŠĆA JAVNOSTI

1. Obavještenje za zainteresovane strane sadrži:

a) suštinu i svrhu zahtjeva, od koga je podnesen, kada, za koji period se podnosi, odgovorno lice podnosioca zahtjeva, osnovne podatke o podnosiocu zahtjeva,

b) trenutno neiskorištavanje voda na predmetnom području,

c) trenutni stepen zagađenosti - dozvole izdate u posljednjem kvartalu,d) trenutne mjere za prevenciju zagađenja

ili za smanjenje zagađenja,e) kapacitete za prečišćavanje otpadnih

voda,f) troškove prečišćavanja otpadnih voda,g) podatke da li postoje podsticaji za

korištenje voda.

2. Obavještenje za javnost sadrži:

a) suštinu i svrhu zahtjeva, od koga je podnesen, kada, za koji period se podnosi, odgovorno lice podnosioca zahtjeva, osnovne podatke o podnosiocu zahtjeva,

b) trenutno neiskorištavanje voda na predmetnom području,

c) trenutni stepen zagađenosti - izdate dozvole u posljednjem kvartalu,

d) adresu, naziv organa i vrijeme gdje se i u okviru koga se mogu sagledati i ostali relevantni podaci, ako je lice zain-teresovano za njih.

02. POSTUPAK IZDAVANJA IMIJENJANJA VODOPRAVNOG AKTA

1. Vodopravni akt sadrži:

a) informacije o nazivu ili imenu i podatke za kontakt sa podnosiocem zahtjeva i nosiocem prava iz akta,

b) opis mjesta, vrste, obima i namjene objekta,

c) trajnost akta,d) vremensko ograničenje za početak

aktivnosti na koju upućuje akt, od najviše tri godine,

e) vremensko ograničenje za završavanje građevinskih radova na koje upućuje akt, od najviše pet godina,

f) uslove za sprečavanje ili ublažavanje negativnih uticaja,

g) elemente tehničkih detalja koji su karakteristični za pojedine djelatnosti i aktivnosti,

h) iznos i obrazloženje troškova postupka,i) obrazloženje odluke sa navođenjem či-

njenica utvrđenih u toku vođenja postup-ka, uz ocjenu primljenih odgovora i miš-ljenja te odredbi primijenjenog proces-

PRILOG BROJ 3:ZAKON O VODAMA

40

nog i materijalnog propisa,j) uputstvo o pravnom sredstvu.

2. Razlozi izmjene vodopravnog akta mogu biti ukoliko:

a) je potrebna izmjena kako bi se osiguralo snabdijevanje vodom za piće,

b) su uticaji aktivnosti koja je predmetvodnog akta prouzrokovali bitno dru-gačije okolnosti od onih koji su procije-njene prilikom izdavanja vodnog akta,

c) bi zbog uvođenja naprednije tehnologije uticaji prouzrokovani aktivnošću korisnika mogli biti bitno smanjeni, bez prevelikih troškova po korisnika,

d) je potrebna izmjena zbog interesa regije, grada ili Republike Srpske, ili zbog izvršavanja međunarodnih ugovora koji su obavezujući za Bosnu i Hercegovinu.

41

01. POSTUPAK IZDAVANJA DOZ-VOLE RADI IZGRADNJE ELEK-TROENERGETSKOG OBJEKTA

1. Obavještenje sadrži:

a) sažetak zahtjeva za izdavanje dozvole,b) način na koji zainteresovana lica mogu

dobiti dodatne informacije,c) način i rok dostave komentara na zah-

tjev u pisanoj formi,d) poziv zainteresovanim licima da mogu

da podnesu zahtjev za sticanje statuta umješača u postupku, kriterijume za sticanje statuta umješača,

e) mjesto i način stavljanja na raspolaganje podnesenog zahtjeva.

2. Potrebni dokumenti uz zahtjev za izdavanje dozvole za građenje:

a) izvod iz sudskog registra ili drugog odgovarajućeg registra,

b) matični broj jedinstvenog registra i JIB podnosioca zahtjeva,

c) statut podnosioca zahtjeva,d) izjava podnosioca zahtjeva i potvrde

poslovnih banaka da podnosilac zahtjeva raspolaže dovoljnim vlastitim sredstvima ili da ima pristup određenim bankarskim sredstvima neophodnim za izgradnju,

e) uvjerenje nadležnog organa da podno-siocu zahtjeva ili njegovom zakonskom zastupniku ne traje izrečena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ili mjera zabrane obavljanja određene privredne djelatnosti za koju se zahtijeva izdavanje dozvole,

f) studija o izvodljivosti objekta,g) ovjerena studija o procjeni uticaja na

životnu sredinu,h) ekološka dozvola,i) vodopravni akti,j) elektroenergetska saglasnost,k) urbanistička saglasnost,l) ugovor ili drugi dokaz o dodjeli koncesije,m) izjava ili potvrda podnosioca zahtjeva o

prethodno izgrađenim ili rekonstruisa-nim sličnim elektroenergetskim objektima,

n) raspored i dužina trajanja eventualnih prekida isporuke električne energije zbog izgradnje,

o) ostala dokumentacija po posebnom zahtjevu RERS.

3. Sadržaj dozvole za građenje:

a) puni ili skraćeni naziv pravnog lica ili ime fizičkog lica, adresa, sjedište, matični broj jedinstvenog registra ili JIB, brojevi telefona, faksa i e-mail adresa,

b) opšti, tehnički i energetski podaci elektroenergetskog objekta za koji se

PRILOG BROJ 4:ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI

42

zahtijeva izdavanje,c) datum izdavanja dozvole,d) period važenja dozvole,e) obaveza obavljanja javne usluge od

strane korisnika dozvole,f) lista finansijskih, tehničkih, kadrovskih

ili drugih vrsta informacija ili podataka koje je korisnik dozvole dužan redovno dostavljati,

g) obaveze korisnika dozvole u vezi sa kontrolom i nadzorom u toku izgradnje ili rekonstrukcije objekta u smislu fizičke i finansijske realizacije faza izgradnje objekta,

h) dužnosti korisnika dozvole da poštuje zakone i važeće tehničke propise i standarde za izgradnju i rekonstrukciju objekta,

i) iznos jednokratne regulatorne naknade za obradu zahtjeva.

43

sredinu i obimu procjene uticaja, ako je njeno sprovođenje obavezno u skladu sa posebnim propisom i

g) idejni projekat i dokaz o vlasništvu ili pravu građenja nad zemljištem za objekte za koje prema odredbama ovog zako-na nije potrebna građevinska dozvola.

02. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE

1. Zahtjev za izdavanje građevin-ske dozvole sadrži:

a) lokacijske uslove,b) dokaz o riješenim imovinsko-pravnim

odnosima,c) ugovor o koncesiji ili javno-privatnom

partnerstvu, ako se za traženu izgrad-nju daje koncesija ili zaključi ugovor o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa posebnim propisima,

d) glavni projekat u tri primjerka,e) izvještaj o reviziji tehničke dokumenta-

cije, f) izvještaj i potvrdu o nostrifikaciji

ekološke dozvole ako je potrebna ili rješenje o odobravanju studije o uticaju na životnu sredinu u skladu sa propisi-ma o zaštiti životne sredine i

g) druge dokaze određene posebnim zakonima.

01. POSTUPAK IZDAVANJALOKACIJSKIH USLOVA

1. Zahtjev za lokacijske uslove sadrži:

a) urbanističko-tehničke uslove i stručno mišljenje ako nema sprovedbenog dokumenta prostornog uređenja, koji se dostavljaju u tri primjerka samo ako se rade van organa nadležnog za poslove uređenja prostora jedinice lokalne samouprave,

b) kopiju katastarskog plana, odnosno ažurnu geodetsku podlogu za predložene trase za infrastrukturne linijske komunalne objekte, ovjerene od organa nadležnog za poslove premjera i katastra,

c) dokaz o legalnosti postojećeg objekta, ukoliko je riječ o dogradnji, nadogradnji i promjeni namjene postojećeg objekta,

d) opis objekta,e) saglasnosti na lokaciju objekta pred-

viđene u urbanističko-tehničkim uslovi-ma na osnovu posebnih zakona zavisno od vrste i namjene objekta (komunalnih preduzeća koja upravljaju komunalnom infrastrukturom, javnih preduzeća koja upravljaju javnom infrastrukturom i slič-no), ako takve saglasnosti nisu sadržane u urbanističko-tehničkim uslovima,

f) rješenje o utvrđivanju obaveze spro-vođenja procjene uticaja na životnu

PRILOG BROJ 5:ZAKON O UREĐENJU PROSTORA I GRAĐENJU

44

2. Građevinska dozvola sadrži:

a) podatke o investitoru,b) podatke o objektu za koji se izdaje

građevinska dozvola sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratno-sti objekta i sa oznakom parcele,

c) naziv glavnog projekta sa nazivom prav-nog lica sa licencom koje je izradilo glavni projekat i imenom glavnog projektanta,

d) izvještaj o reviziji tehničke dokumenta-cije,

e) konstataciju da je glavni projekat sas-tavni dio građevinske dozvole,

f) rok važenja građevinske dozvole,g) obavezu investitora da prijavi početak

izvođenja radova nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji osam dana prije početka radova i

h) druge podatke specifične za lokaciju i objekat.

45

ZAKLJUČAK

Ovom brošurom smo pokušali da pojedincima i organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine približimo pravne alate u oblasti praćenja priprema za izgradnju termoelektrana u Republici Srpskoj. Ovo je, koliko nam je poznato, jedan od pionirskih pokušaja na ovu temu u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da je pravna legislativa jedne države i njenih administrativnih jedinica promjen-jiva kategorija, potrebno je konstantno ažuriranje i unapređivanje ovog priručnika. Pozivamo sve zainteresovane organizaci-je i pojedince da nam se jave sa svojim komentarima na koji način bismo mogli unaprijediti priručnik. Takođe, pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u kampanjama za održiv energetski sistem i zdravu životnu sredinu.

46

47

48

WWW.CZZS.ORGWWW.ETNAR.NET

WWW.EKOLOGIJA.BA

OVA BROŠURA JE IZRAĐENA UZ FINANSIJSKU POMOĆ EVROPSKE UNIJE. ZA SADRŽAJ OVE BROŠURE, ODGOVORNI SU ISKLJUČIVO CENTAR ZA ŽIVOTNU SREDINU I CENTAR

ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TE ONA NE PREDSTAVLJA NUŽNO STAVOVE EVROPSKE UNIJE.