ŠKOLOVANJE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA

OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA

ovisno o vrsti i stupnju teškoća u razvoju i njihovim posljedicama

ispodprosječnim intelektualnim funkcioniranjem (granično intelektualno funkcioniranje, funkcioniranje na stupnju lake mentalne retardacije...)

oštećenjima vida (sljepoća i slabovidnost)

oštećenjima sluha (gluhoća i nagluhost)

poremećaj u motorici i kronične bolesti

poremećaj u ponašanju organskog tipa, emocionalna neuravnoteženost (hiperaktivnost i sl.)

oštećenja govora i glasa (mucanje, tepanje, smetnje artikulacije...)

višestruka oštećenja tj. istodobno postojanje dviju ili više smetnji u razvoju

POSTUPAK ODREÐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA

ZAHTJEV MORA SADRŽAVATI:

pismenu suglasnost roditelja stručno mišljenje razrednog ili

predmetnog učitelja mišljenje stručnih suradnika škole nalaze liječnika odgovarajućih

specijalnosti

STRUČNO MIŠLJENJE RAZREDNOG ILI PREDMETNOG UČITELJA

opis suradnje s roditeljima radne, kulturne i higijenske navike učenika pohađanje nastave učenikova uspješnost tijekom školovanja ponašanje i odnos prema vršnjacima reakcije na pohvalu, kaznu specifične teškoće učenika (na odgojnom,

obrazovnom, emocionalnom, socialnom planu...)

razina usvojenosti nastavnih sadržaja po nastavnim predmetima

MIŠLJENJE STRUČNIH SURADNIKA ŠKOLE

suradnja s roditeljima radnje koje je škola poduzela da bi

se prevladale teškoće tijekom školovanja

opis neposrednog rada stručnog suradnika s učenikom

zabilješke praćenja učenika na nastavnom sati

NALAZI LIJEČNIKA ODGOVARAJUĆIH SPECIJALNOSTI

mišljenje o psihofizičkom stanju djeteta koje izdaje liječnik specijalist školske medicine

nalazi liječnika specijalista

NALAZ PSIHOLOGA NALAZ DEFEKTOLOGA

MODELI ŠKOLOVANJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA (TUR)

u redovitom školskom sustavu

ŠKOLOVANJE PO MODELU INDIVIDUALIZACIJE

ŠKOLOVANJE PO PRILAGOÐENOM PROGRAMU

ŠKOLOVANJE PO POSEBNOM PROGRAMU

ŠKOLOVANJE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA

u redovitom školskom sustavu

MODEL INDIVIDUALZACIJE

MODEL ŠKOLOVA-NJA

OBLIK INTEGRA-

CIJE VRSTA TEŠKOĆAMEDICINSKA I PEDAGOŠKA

DOKUMENTACIJA

PERSPEKTIVE ŠKOLOVANJA

prosječno ili ispodprosječno intelektualno funkcioniranje

teškoće u svladavanju pojedinih nastavnih sadržaja

medicinska dokumentacija nije potrebita

pedagoška dokumentacija: stručno mišljeneje razrednog ili predmetnog učitelja, nalaz i mišljenje stručnog tima škole

školovanje u željenoj školi u ovisnosti o postignutim rezultatima tijekom školovanja

MOD

EL

INDI

VIDU

ALIZ

ACIJE

POTP

UNA

ŠKOLOVANJE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA

u redovitom školskom sustavu

PRILAGOÐENI PROGRAM

MODEL ŠKOLOVA-NJA

OBLIK INTEGRA-

CIJE

VRSTA TEŠKOĆA

MEDICINSKA I PEDAGOŠKA

DOKUMENTACIJAPERSPEKTIVE ŠKOLOVANJA

učenici s oštećenjem vidaučenici s oštećenjem sluhaučenici s tjelesnim invaliditetomučenici s poremećajima glasovno govorne komunikacijeučenici sa specifičnim teškoćama u učenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija)

medicinska dokumentacija: nalazi liječnika odgovarajućih specijalnostipedagoška dokumentacija: stručno mišljenje razrednog ili predmetnog učiteljamišljenje stručnih suradnika škole nalaz i mišljenje psihologa i defektologa

školovanje u željenoj školi u ovisnosti o postignutim rezultatima tijekom školovanja

PRIL

AGOÐ

ENI P

ROGR

AM

POTP

UNA

ŠKOLOVANJE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA

u redovitom školskom sustavu

POSEBNI PROGRAM

MODEL ŠKOLOVA-NJA

OBLIK INTEGRA-

CIJE

VRSTA TEŠKOĆA

MEDICINSKA I PEDAGOŠKA

DOKUMENTACIJAPERSPEKTIVE ŠKOLOVANJA

učenici koji intelektualno funkcioniraju na stupnju lake mentalne retardacije i nemaju dodatnih utjecajnih teškoća

medicinska dokumentacija: nalazi liječnika odgovarajućih specijalnostipedagoška dokumentacija: stručno mišljenje razrednog ili predmetnog učiteljamišljenje stručnih suradnika škole nalaz i mišljenje psihologa i defektologa

školovanje u školama koje osposobljavaju učenike za pomoćna zanimanja

POSE

BNI P

ROGR

AM

DJEL

OMIČ

NA

PRAKTIČAN RAD U POSEBNOM ODJELU

ODGOJ I OSNOVNO ŠKOLOVANJE UČENIKA

Zakon o osnovnom školstvu Pravilnik o upisu učenika u osnovnu školu

(u postupku donošenje novog pravilnika) Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i

obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju

čl. 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 12 Program rada defektologa- stručnog

suradnika

čl.4

potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se uključivanjem učenika s lakšim teškoćama u razvoju u redovne osnovne škole u pravilu od 1. do 4. razreda

učenik s teškoćama u razvoju svladava redovne ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima i s posebnom dodatnom pomoćidefektologa odgovarajuće specijalnosti

čl. 5 Prilagođeni program iz članka 4 ovog pravilnika je program

primjeren osnovnim karakteristikama teškoće u djeteta , a u pravilu predpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadržaja obogaćenih specifičnim metodama, sredstvima i pomagalima.

Prilagođeni program izrađuje učitelj u suradnji s defektologom odgovarajuće specijalnosti.

Posebna dodatna pomoć ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u školi, s defektologom odgovarajuće specijalnosti i trajnim ili povremenim uključivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih orgaizacija.

čl. 6 Za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima ( vida

i sluha; tjelesna oštećenja s cerebralnom paralizom) koji su integrirani na način iu čl. 4 ovog pravilika , organizira se produženi stručni postupak ovisno o stupnju oštećenja djeteta...

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi učenici svladavaju dijelove nastavnog programa, a preostali program u matičnom razredu.

čl. 7

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi učenici svladavaju dijelove nastavnog programa, a preostali program u matičnom razredu

Dijelove nastavnog programa koje učenici ne mogu svladavati, svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za učenike s lakom mentalnom retardacijom, a preostali program u matičnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju...

POTREBE ZA PROMJENAMA

ŠKOLSKA PRIREDBA

uključenost djece s posebnim potrebama u život i rad škole

sustavno riješiti subjektivne i objektivne predpostavke integracije – resursi u školama

potpuna i djelomična integracija – zadovoljiti PRAVO svakog učenika i njegovih roditelja, a to je školovanje u lokalnoj zajednici, s ciljem neizdvajanja djeteta iz obitelji radi odgoja i obrazovanja

svrha integracije može se postići kada nastavnici poznaju posebne potrebe učenika, njihove mogućnosti i stilove učenja, postupke prilagođavanja sadržaja učenja...

savjetodavna uloga Sveučilišta u izradi i primjeni programa preddiplomskog i diplomskog studija – učitelji senzibilizirani i informirani za rad s učenicima u integracijskim uvjetima – Bolonjski proces

IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI učenika posebnih odjela OŠ Ljudevita Gaja, Osijek

PRILAGOÐENI PROGRAM

je program izrađen za svakog pojedinog učenika

treba se temeljiti na sposobnostima ili "jakim stranama učenika", a tek potom na ograničenjima tj. "slabim stranama" učenika

SMISAO IZRADE PRILAGOÐENOG PROGRAMA

unapređivanje potencijala učenika s ciljem povećanja uspješnosti edukacije, a time i socijalne integracije

mijenjanje očekivanja socijalne sredine prema ovim učenicima radi pružanja maksimalne potpore u njihovu napretku

PRILAGOÐENI PROGRAM – OPĆE PREPORUKE

nositelj izrade prilagođenog programa je učitelj

nema univerzalnog prilagođenog programa

planiranje i programiranje kao i neposredni rad s učenikom s TUR –individualiziran

pripreme za nastavni sat trebaju sadržavati dio koji se odnosi na učenika s TUR

KORACI PRI IZRADI PRILAGOÐENOG PROGRAMA

1. inicijalna procjena

2. prilagođavanje uedukacijskom procesu

3. praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena

INICIJALNA PROCJENA

provodi se uglavnom na početku školske godine i vrjednuje se opisno s obzirom na uspješnost i teškoće učenika

pri tome je značajno – utvrđivanje sposobnosti, utvrđivanje razine znanja, potreba i interesa na područjima važnim za izradu programa

INICIJALNA PROCJENA OBUHVAĆA:

utvrđivanje sposobnosti– provodi se u različitim školskim

aktivnostima posebno u onim važnim za usvajanje određenog predmeta

utvrđivanje razine znanja

utvrđivanje interesa

određivanje potreba

PRAKTIČAN PRIMJER INICIJALNE PROCJENE

Inicijalna provjera MARIO K.

Odjel: 5. a, OŠ Ljudevita Gaja, OsijekUčiteljica engleskog jezika: Ivana Marinić

Što Mario može? Čitati kratke rečenice uz pomoć Točno ponoviti kako se neka riječ izgovara Razumjeti od ranije poznate jednostave rečenice Razumjeti jednostavne upute na engleskom jeziku (Sit

down. / Come here. / Open ..., etc.) Kratkoročno pamtiti riječi i njihova značenja Dugoročno pamtiti riječi i rečenice uz ponavljanje i

vježbanje Razgovarati o svojim osjećajima, željama, i sl. na

hrvatskom jeziku Prepisivati prilično točno s ploče i iz udžbenika

Raditi samostalno Raditi u paru ili skupini Crtati Rukovati škarama, ljepilom i sličnim školskim priborom Mirno sjediti 30-tak minuta. Voditi računa o svom priboru za rad (uvijek ponijeti knjige i

bilježnicu, čuvati svoj pribor i sl.)

Što Mario voli?

Crtati Prepisivati s ploče i iz udžbenika Kada mu netko prevodi rečenice Slike na ploči Igre Pomagati nastavnici stavljati slike i kartice s riječima na

ploču i skidati ih

Što je Mariju potrebno?

Zadovoljiti potrebu za afirmacijom među drugim učenicima u razredu

Razviti bolju sliku o sebi, te povećati samopouzdanje i motivaciju za učenje

Pružiti sigurnost u izražavanju na stranom jeziku Pružiti osnovno znanje engleskog jezika potrebno za

budući posao Osnažiti ga za samostalno izvršavanje školskih obveza

A) UTVRÐIVANJE SPOSOBNOSTI

čitanje slušanje, usmeno i pismeno

izražavanje računanje i geometrijsko predočavanje rukovanje sredstvima za rad radne navike

ČITANJE

tehnika čitanja pamćenje razumijevanje pročitanog (uputa,

zadataka, postupaka, različitih vrsta tekstova)

SLUŠANJE, USMENO I PISMENO IZRAŽAVANJE

koncentrirano slušanje razlikovanje pamćenje i razumijevanje usmenih uputa,

naloga, sadržajnih podataka, vještina razgovaranja i usmenog izražavanja u različitim oblicima

uspješnost prepisivanja (s ploče, iz knjige) samostalno pisanje (odgovori na pitanja,

diktata, slobodni sastavak)

RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE

pojam broja relacije među brojevima osnovne računske operacije poznavanje geometrijskih tijela, likova,

mjera i mjernih jedinica predočavanje zadanih likova na papiru pripremanje i izvođenje rada u

određenom vremenu

RUKOVANJE SREDSTVIMA ZA RAD

pravilno korištenje alata, pribora, instrumenata, aparata

RADNE NAVIKE

osnovne radne vještine i navike, urednost i preciznost u radu ...

B) UTVRÐIVANJE RAZINE ZNANJA

STUPNJEVI KVALITETE ZNANJA

znanje prisjećanja – ZPR

znanje prepoznavanja – ZPP

znanje reprodukcije – ZR

znanje operativnosti – ZO

stvaralačko znanje – SZ

kod svih učenika se javljaju različite kvalitete znanja koje se procjenjuju usmeno ili pismeno, individualno ili skupno

u radu s učenicima s posebnim potrebama treba težiti (kao i kod ostalih uč.) stjecanju operativnih, funkcionalnih znanja

u tom cilju treba provoditi postupke prilagođavanja i primjeren odabir poticaja i sredstava rada (prema potrebi i kvantitativno – kvalitativna prerada sadržaja)

B) UTVRÐIVANJE INTERESA

odnosi se na otkrivanje aktivnosti koje učenik voli/želi raditi

odnosno stupnja motivacije za nastavni predmet /područja/sadržaje

interesi se utvrđuju razgovorom s učenikom, roditeljem, ostalim učenicima i učiteljima te promatranjem reakcija učenika na poticaje za razne nastavne, odnosno školske aktivnosti

ODREÐIVANJE POTREBA podrazumijeva sagledavanje učenikova ponašanja u

nastavi, u druženju s vršnjacima, u odnosu prema odraslima, informiranje o obiteljskoj situaciji, o korištenju slobodnog vremena i sl., a s ciljem otkrivanjem motivacijskih razloga ponašanja.

procjena sposobnosti, znanja interesa i potreba učenika s posebnim potrebama osnova je za određivanje daljnjeg rada učitelja u odnosu na planiranje i provođenje prilagođavanja u edukacijskom procesu i to u svim njegovim etapama

PRILAGOÐIVANJE U EDUKACIJSKOM PROCESU

odabir prikladnih odrednica prilagođavanja

planiranje i primjenjivanje prikladnih postupaka prilagođavanja

adekvatan odabir poticaja i sredstava rada

ODREDNICE PRILAGOÐIVANJA NASTAVNOG PROGRAMA

posebno određenje nastavnih sadržaja posebno određenje vremenskih dimenzija za

određene nastavne sadržaje (kratkoročni i dugoročni ciljevi)

posebno određenje razine usvajanja određenih nastavnih sadržaja

posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada

didaktičko –metodičke forme rada: postupci, poticaji, sredstva rada

u edukacijskom procesu to se odnosi na prilagođavanje redovitog nastavnog programa u navedenim odrednicama ali sukladno sposobnostima učenika s posebnim potrebama (ovisno o vrsti i stupnju teškoća)

prilagođavanje se uglavnom odnosi na obrazovne predmete ali za učenike sa senzoričkim oštećenjima (oštećenja sluha, vida, tjelesna oštećenja) javlja se potreba i za prilagođavanjem određenih odgojnih predmeta

prilagođavanje sadržaja ne odnosi se samo na kvantitativno smanjivanje sadržaja nego i na kvalitativno prilagođavanje što podrazumijeva primjeren izbor sadržaja, njihovu sistematizaciju i prožimanje

POSTUPCI PRILAGOÐIVANJA

PERCEPTIVNO PRILAGOÐIVANJE prilagođavanje sredstava za predočavanje

(slike, crteži, karte, sheme) – pojednostavljivanjem, izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvišnih detalja

prilagođavanje tiska – uvećanje ili podebljanje tiska, povećanje razmaka među slovima, riječima, rečenicama ili redovima

prilagođavanje prostora za čitanje/pisanje – uvećanje, ograničavanje prostora za čitanje / pisanje

razni oblici isticanja u tekstu – podcrtavanje, markiranje, uokvirivanje, mijenjanje boje tiska, papira i sl.

SPOZNAJNO PRILAGOÐIVANJE uvođenje u postupak – stupnjevito pružanje pomoći u rješavanju zadatka

planiranje teksta – osvješćivanje slijeda putem različitih dispozicija (slike, pitanja, riječi)

sažimanje teksta – izdvajanje bitnih odrednica, smanjivanje broja činjenica

semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja – prerada sadržaja sukladno spoznajnim sposobnostima učenika

primjena shematskih prikaza – analitičko/sintetičko predočavanje sadržaja na pregledan način

stupnjevito perceptivno potkrepljenje istog sadržaja - postupno uvođenje u apstraktan način mišljenja

GOVORNO PRILAGOÐIVANJE

prilagođavanje izražajnosti – boja, visina, jačina glasa, primjerena mimika i gesta

prilagođavanje razgovijetnosti – govorenje u neposrednoj blizini učenika, licem u lice.

prilagođavanje razumljivosti – uporaba jasnih, razgovijetnih, jednostavnih i kraćih rečenica s poznatim (ili objašnjenim novim) riječima, ponavljanje izrečenog, provjera razumijevanja slušanog putem pokazivanja i sl., postavljanje jednog po jednog pitanja, dodatno pojašnjavanje izrečenog

govorno usmjeravanje pažnje – izričajima kao što su npr. "molim vas pazite", "molim poslušajte", "ovo je važno"

PRILAGOÐIVANJE ZAHTJEVA

u odnosu na samostalnost – stupnjevito pružanje pomoći i nadzora pri rješavanju različitih zadataka, izvođenju pokusa ili postupaka

u odnosu na vrijeme rada – predviđanje duljeg vremena za rješavanje zadataka, osobito u pismenim provjerama znanja

u odnosu na način rada – pojedinačno davanje zadataka, korištenje tipova zadataka različite "težine" (npr. dvočlanog izbora, mnogočlanog izbora, uspoređivanja i sređivanja, nadopunjavanja, dosjećanja, češće vježbanje i ponavljanje)

u odnosu na provjeravanje – samo usmeno provjeravanje, davanje mogućnosti da učeniku netko drugi čita (disleksija), češće provjere znanja u kraćim vremenskim jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju

u odnosu na aktivnost - zajedničko planiranje rada s učenikom, češće promjene aktivnosti, fizičko približavanje učenika izvoru spoznavanja

ODABIR POTICAJA I SREDSTAVA RADA odnosi se na primjenu prikladnih načina

u nastavi, socijalnih oblika samostalnih aktivnosti učenika, primjenu poticaja koji će pridonijeti razvoju pozitivne emocionalno-socijalne klime u razredu s ciljem ostvarenja svrsishodne aktivnosti i odnosa između učitelja – učenika i učenika – učenika

važno je odabrati optimalne oblike rada (rad u skupinama, parovima, individualan rad s unaprijed određenim zadatkom

odabir primjerenih metoda rada – razgovora, izlaganja, demonstracije, praktičnog rada, čitanja i pisanja

primjena emocionalno-socijalnih poticaja/motivacijski plan – osmjehivanje, dodirivanje, kimanje glavom

otvoren stav učitelja-ohrabrivanje, pohvaljivanje, isticanje , vidljivi oblici potizivnog vrednovanja

poticanje suradnje među učenicima različitim oblicima zajedničkih aktivnosti– učenje, igra, sport, suradnja

Prilagođeni izvedbeni program

Učenik: Mario K.Razred: 5. aNastavni predmet: Engleski jezik

Udžbenik: Way to go 5, Anić V.Broj sati: 105Mjesec: veljača Učitelj/Defektolog: Ivana Marinić / Sanda Zlatarić

Cilj učenja predmeta:

Komunicirati na engleskom jeziku u svakodnevnim situacijama

IZDVOJENI SADRŽAJI NAST. PREDMETAPONOVLJENI SADRŽAJI

Poznavanje vokabulara vezanog uz opis nečije sobe/kuće/ulice

Čitanje i razumijevanje opisa sobe/kuće/ulice

Opisivanje ukratko svoje sobe i kuće/stana

KRATKOROČNI I DUGOROČNI KRATKOROČNI I DUGOROČNI CILJEVICILJEVI

POZNAVANJE VOKABULARA: na svakom satu oko 5 novih riječi

ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: do kraja mjeseca

SAMOSTALNO OPISIVANJE: do kraja školske godine

RAZINA USVAJANJARAZINA USVAJANJA

POZNAVANJE VOKABULARA: znanje operativnosti

ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: znanje reprodukcije

SAMOSTALNO OPISIVANJE: znanje operativnosti / stvaralačko znanje

OBLICI RADAOBLICI RADA

Frontalno Individualno Rad u paru Rad u skupini Rad s vršnjakom

METODE RADAMETODE RADA Metoda razgovora Metoda demonstracije Metoda slušanja Metoda čitanja i rada na tekstu Metoda crtanja Metoda pisanja Metoda praktičnih radova Metoda izlaganja

POSTUPCI POSTUPCI PRILAGOĐAVANJAPRILAGOĐAVANJA

1. Perceptivno prilagođavanje: pojednostavljivanje teksta, slika i crteža izostavljanje suvišnih detalja uvećavanje tiska podcrtavanje, markiranje, uokvirivanje,

mijenjanje boje teksta

POSTUPCI POSTUPCI PRILAGOĐAVANJAPRILAGOĐAVANJA

2. Spoznajno prilagođavanje: sažimanje teksta smanjivanje broja novih riječi povezivanje odgojno-obrazovnih sadržaja sa

sadržajima iz svakodnevnog života zorno predočavanje sadržaja opetovano objašnjavanje i provjera

razumijevanja sadržaja izlaganje popratiti slikama i crtežima

POSTUPCI POSTUPCI PRILAGOĐAVANJAPRILAGOĐAVANJA

3. Govorno prilagođavanje: prilagođavanje razumljivosti – uporaba

jasnih, jednostavnih i kraćih rečenica ponavljanje izrečenoga provjera razumijevanja putem

pokazivanja, pitanja, i sl. govorno usmjeravanje pažnje (Look!,

Listen!, i sl.)

POSTUPCI POSTUPCI PRILAGOĐAVANJAPRILAGOĐAVANJA

4. Prilagođavanje zahtjeva: stupnjevito učenje sadržaja produljenje vremena potrebnog za svladavanje

sadržaja, rješavanje zadataka i sl. korištenje zadataka različite težine češće provjere znanja s manjim brojem pitanja zajedničko planiranje učenja s učenikom češće promjene aktivnosti osiguravanje “mirnoga kutka” u kojem se učenik može

odmoriti crtanjem i slično kada osjeti zamor

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII ( (prema OECD-ovom projektu “Obrazovni razvoj učenika s prema OECD-ovom projektu “Obrazovni razvoj učenika s poteškoćama”)poteškoćama”)

Prilagođavanje količine sadržaja: sažimanje tekstova smanjivanje broja novih riječi na

jednom nastavnom satu pri pismenom i usmenom provjeravanju

smanjivanje broja zadataka, količine riječi i teksta, te rečenica za reprodukciju

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Prilagođavanje vremena: produljenje vremena potrebnog za

svladavanje sadržaja, rješavanje zadataka i sl. vremenski češće provjere znanja s manjim

brojem pitanja osiguravanje vremena za odmor, tzv.

“mirnoga kutka” u kojem se učenik može odmoriti crtanjem i slično kada osjeti zamor

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Prilagođavanje pružanja pomoći: pomoć nastavnika pomoć vršnjaka – naprednijih učenika

koji pomažu nakon što su završili svoje zadatke

pomoć roditelja u ponavljanju sadržaja kod kuće

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Prilagođavanje načina poučavanja: pojednostavljivanje teksta, slika i crteža izostavljanje suvišnih detalja uvećavanje tiska podcrtavanje, markiranje, uokvirivanje,

mijenjanje boje teksta stupnjevito učenje sadržaja korištenje zadataka različite težine sažimanje teksta smanjivanje broja novih riječi

povezivanje odgojno-obrazovnih sadržaja sa sadržajima iz svakodnevnog života

zorno predočavanje sadržaja opetovano objašnjavanje i provjera razumijevanja

sadržaja izlaganje popratiti slikama i crtežima prilagođavanje

razumljivosti – uporaba jasnih, jednostavnih i kraćih rečenica

ponavljanje izrečenoga provjera razumijevanja putem pokazivanja, pitanja, i sl. govorno usmjeravanje pažnje (Look!, Listen!, i sl.) češće promjene aktivnosti izrada plakata, postera, crteža i sl.

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Prilagođavanje težine zadataka: planiranje učenja s učenikom korištenje zadataka različite težine razgovaranje s učenikom o načinima na

koje bi rado učio zadane sadržaje

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Prilagođavanje provjeravanja: dozvoljavanje korištenja slika, kartica s

riječima, bilježnice, udžbenika pri odgovaranju na pitanja

davanje prednosti usmenom ispitivanju pred pismenim

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Prilagođavanje sudjelovanja učenika na nastavi: Uključivanje učenika u sve aktivnosti na

nastavnom satu - ako se učenik u nekom obrazovnom sadržaju teže snalazi sudjelovanje mu omogućiti kroz npr. dijeljenje materijala drugim učenicima, skidanje slika i kartica s riječima s ploče i sl.)

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Postavljanje alternativnih ciljeva: korištenje istih materijala za sve

učenika, ali smanjivanje ili mijenjanje obrazovnih ciljeva

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA – tip IIII

Zamjenski kurikulum: Pružanje različitih uputa i matirajla kako

bi se zadovoljile različitosti među učenicima

PRAĆENJE, OCJENJIVANJE I FINALNA PROCJENA

PRAĆENJE skupno sveobuhvatno pojedinačno analitičko dosljedno dokumentirano odnosi se na sve korake odgojno-obrazovnograda: obradu novog gradiva, uvježbavanje,ponavljanje i provjeravanje

(Naputak o praćenju o ocjenjivanju učenika s teškoćama urazvoju u osnovnoj i srednjoj školi, 1996.)

PROVJERAVANJE NAUČENOG SE PROVODI:

usmeno ili pismeno

individualno ili grupno uz prilagođavanje zahtjeva osobitostima učenika

načini i oblici provjeravanja trebaju djelovati poticajno (učenici bi trebali stjecati funkcionalna znanja i razvijati sposobnost samoocjenjivanja

ocjenjivanje treba biti opisno i brojčano u odnosu na razine znanja ( od 1 do 5 )

finalna procjena se treba temeljiti na kontinuiranom praćenju napredovanju učenika, a može se iskazati u obliku izvješća po pojedinim obrazovnim razdobljima

Prema potrebi moguće je provesti izmjene i dopuneprograma.

PRILAGOÐENI PROGRAM

inicijalna procjena

prilagođivanje u edukacijskom procesu

praćenje i ocjenjivanje – finalna procjena

INICIJALNA PROCJENA

utvrđivanje sposobnosti

utvrđivanje razine znanja

utvrđivanje interesa

određivanje potreba

PRILAGOÐIVANJE U EDUKACIJSKOM PROCESU

1. Odabir prikladnih odrednica prilagođavanja nastavnog programa

2. Planiranje i primjena prikladnih postupaka prilagođavanja

3. Odabir poticaja i sredstava rada

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE – FINALNA PROCJENA

1. praćenje 2. provjeravanje 3. prilagođavanje zahtjeva osobitostima

učenika4. ocjenjivanje – opisno i brojčano u odnosu

na razine znanja ocjenama od 1 do 55. finalna procjena

SVAKODNEVNI RAD

duže zadržavanje na pojedinim fazama rada korelacija s drugim predmetima postupno proširivanje zahtjeva od jednog na više češće ponavljanje osnovnih postupaka ponavljanje uputa i zadataka govorno izražavanje postupka vidljivo obilježavanje pravila primjena jednostavnih rečenica

upotreba jednostavnih, kraćih, prilagođenih tekstova

korištenje jednog sadržaja za različite zadatke zadavanje manjeg broja zadataka usmjeravanje pažnje na bitno u zadatku omogućivanje izmjene oblika i sadržaja rada primjereno nagrađivanje i pohvaljivanje poticanje ostalih učenika u prihvaćanju učenika s

TUR-u

Uključi me pa ću znati.

Pokaži mi možda zapamtim.

Reci mi i sigurno ću zaboraviti. Kineska poslovica

SVA DJECA... mogu učiti i razvijati se moraju imati prilike iskusiti obrazovanje s ostalom djecom

AKO... je učitelju jasno čemu želi naučiti dijete ako to gradivo prezentira u logičnom slijedu ako polazi od jednostavnijeg k složenijem ako djetetu daje mnogo vježbi u kojima ono može uživati i vidjeti njihovu

vrijednost

TADA... rezultat može biti samo to da su učitelj i dijete kao i djetetovi roditelji svjesni napretka

« Kad dijete nauči imati povjerenja u vlastite snage, ono može razvijati samopoštovanje i vjeru u sebe, a to su upravo kvalitete koje tako tragično nedostaju u mnoge djece s TUR.»

Aleksandra Krampač-Grljušić, dipl. defektologinja

Zahvaljujem na pozornosti!