Postupak Uredjenja Medje

SLOBOMIR P UNIVERZITET SLOBOMIR P UNIVERSITY

JELENA STOKI

DIPLOMSKI RAD TEMA : P O S T U P K U R E E NJ A M E E

Doboj , mart 2009. Mentor :

prof . dr Radomir Luki

Postupak ureenja mee 1 SADRAJ : I DIO 1) Mea ......................................................................................................................2 2) Ureenje mee .........................................................................................................3 3) Opta uenja o vanparninom postupku...................................................................4-6 4) Pravni izvori..............................................................................................................7-10 II DIO 1) Pokretanje postupka ureenja mee.........................................................................11-12 2) Roite .....................................................................................................................13-14 3)Naini ureenja mee I Ureenje mee po jaem pravu...............................................................................15-16 II Ureenje mee po poslednjem mirnom posjedu.....................................................16-17 III Ureenje mee po pravinosti.................................................................................18-19 IV Ureenje mee po katastarskim planovima.............................................................20-21 4) Rjeenje o ureenju mee..........................................................................................22-24 5) Pravni lijekovi.............................................. .............................................................25 6) Novine u odnosu na ranije propise ........... ................................................................26-28 7) Postupak ureenja mee u odredbama ZVP-u............................................................28-31 8 ) Zakljuak ...................................................................................................................32-33 III DIO OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU 1) Prijedlog ureenja mee .............................................................................................35-36 2) Zapisnik sa roita ......................................................................................................37-39 3) alba na rjeenje .........................................................................................................40 4) Literatura koritena .....................................................................................................41

Postupak ureenja mee 2 I DIO 1.POJAM MEE Mea prestavlja zajedniku granicu ( liniju ) koja razdvaja susjedne zemljine parcele razliitih vlasnika. Mea je zamiljena linija do koje se protee vlasnikova pravna vlast na nekretnini.

Nekretnina prestavlja esticu zemljine povrine , zajedno sa svim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje , ako zakonom nije drugaije odreeno.

U principu svaki vlasnik zemljita , duan je da omedji svoje parcele posebnim

meanim znacima ( koje se nazivaju measne belege ) . Poeljno je da meane belege imaju trajni karakter , tj. da su otporne na razna oteena nebitno da li od strane ovjeka , ivih bia , raznih atmosferskih neprilika i dr. , tako da nisu sklone pomjeranju pod uticajem navedenih faktora .

Meane belege se obino postavljaju na prelomima meanih linija.

Budui da je zemljite podjeljeno na estice koje su u vlasnitvu razliizih osoba , neminovno je da e tokom vremena u odreenim trenucima dolaziti do preklapanja i kolizije prava vlasnika susjednih nekretnina. Zemljina estica dio je povrine zemljine kore , koji je geometrijski odreen i koji ima specifinu oznaku , to je razlog zbog koga se razlikuje od ostalog zemljita. Zemljite koje je u katastru zemljita oznaeno sa posebnim brojem i nazivom za katastarsku optinu u kojoj lee katastarska je estica . Voenje katastarskih zemljita je djelatnost dravne uprave .Karastarska estica ili parcela , dio je zemljine povrine koja je odreena svojim poloajem , oblikom i povrinom, ima svoju namjenu i nain koritenja i oznaena je posebnim brojem u katastarskoj optini kojoj pripada .

Postupak ureenja mee 3 2. UREENJE MEE Ureenje mee je pravna ustanova koju je ak poznavalo i rimsko pravo. Ureenje mee u rimskom pravu bio je jedan od vidova pravne zatite zemljinog vlasnitva u susjednim odnosima.

Slinost sa sadanjim postupakom ureenja mee u rimskom pravu odvijalo se podizanjem tube Actio finium regundorum , a to u prevodu znai tuba za rjeavanje sporova o granici (finis) poljskih zemljita. Rimljani su uredili granicu ( meu ) tako to je granica od pet stopa zajednika za oba susjeda, a u tom postupku koji se ubrajao u diobne parnice , utvrivala bi se granica , uz vlast sudije da u tu svrhu vri potrebne ispravke i oduzimanja zemlje putem adjudikacije i kondemnacije . *1

Ureenje mee jedno je od vanijih pitanja u naem pravu kada se radi o

nepokretnosti . Ono moe biti od vanosti za nepokretnost , bilo zbog prodaje , radi izgradnje objekta ili isto radi susjednih tkz. komijskih odnosa . U naem pravu i kod sudova u Republici Srpskoj , visok je broj postupaka pokrenutih radi ureenja mee. Ovaj postupak iako se ini jednostavan i beskomplikovan ipak nije u prirodi i praksi takav . Vrlo je komplikovan i razlog mnogih nesuglasica izmeu susjeda , kako verbalnih nerijetko je proet i fizikim sukobima koji se esto zavravaju smrtnim ishodom i to kako izmeu susjada tako i susjeda koji su u bliskom srodstvu.To je i jedan od razloga zbog kojih bi trebalo sa hitnou postupati u ovakvim vrstama postupka .

Postupak ureenja mee ne rjeava se u upravnom postupku pred nadlenim organom

odnosno katastrom radi parcelacije i preparcelacije ili drugih promjena na nepokretnosti , ve spornu granicu utvruje sud u vanparninom postupku i to kada su meni znaci uniteni, oteeni ili pomjereni , a susjedi sporazumno ne mogu da utvrde granicu . 1) Marijan Hprvat , Rimsko pravo , Zagreb , str 153

Postupak ureenja mee 4

U ovom vanparninom postupku dakle nisu sporni meusobni imovinski odnosi u

smislu koje vlasnik ili korisnik susjednih parcela , ve se samo sa sigurnou ne moe utvrditi mea izmeu tih parcela . Ukoliko postoji neslaganje izmeu onoga to je upisano u javnim kljigama i ispravama o sticanju svojine to se utvrruje u drugom postupku , i to prvo upravnom kod samog organa koji vodi knjige , a ukoliko su nain sticanja i veliina sporni to se rjeava u parninom postupku . 3. OPTA UENJA O VANPARNINOM POSTUPKU 3.1 Vrste vanparninih postupaka Vanparnini postupak je dio graanskog postupka . Sam graanski postupak sastoji iz tri posebna postupka : a)parninog , b) vanparninog i c) izvrnog.

esta definicija vanparninog postupka je negativna , odnosno ne govori se ono to jest vanparnini postupak ve naprotiv ono to nije, pa tako u vanparnini postupak ubraja se postupak koji nije parnini.Ponekad se vanparnini postupak naziva i nesporni postupak. Poznato je da parnini postupak prua pravnu zatitu ugroenim ili povrijeenim subjektivnim pravima , u emu i jeste ona najznaajnina razlika u odnosu na vanparnini postupak kojim se ureuju oni pravni odnosi gdje je spor odsutan i gdja nema ugroavanja prava.

Naime, u vanparninom postupku pravni odnosi se moraju urediti sudskim putem , jer meu strankama nema saglasnosti o nainu njihovog ureenja. Rukovodei se svojim potrebama svaki pravni poredak odreuje obim i vrste vanparninih stvari . ak u teoriji postoje miljenja da bi trebalo izvriti razgranienje na tzv. prave i neprave vanparnine stvari.


Meutim dok je parnini postupak jedinstven kao postupak sa stalno odreenim predmetom i ciljem u kome postoje dvije razliite strane sa suprotnim interesima , vanparnini postupak je mnogo sloeniji i raznovrsniji.Naime postoje mnogi vanprnini postupci koji se meusobno toliko razlikuju da im je vrlo teko nai ta je to zajedniko za njih to ih svrstava pod jedinstven pojam ovog postupka. Zbog te heterogenosti , nesumnjiv je stav nekih teoretiara da je odreivanje pojma i predmeta vanparninog postupka jedno od najspornijih pitanja nauke graansko procesnog prava . Tako u prave vanparnine stvari spadaju one o kojima sud raspravlja te ureuje pravne odnose o kojima ne postoji suprotnost interesa uesnika , a ako sud odluuje o suprostavljenim pravnim interesima onda je rije o nepravim vanparninim stvarima . U naem pravu , ima osnova za ovakvu vrstu klasifikacije . 1)Prave vanparnine stvari su npr: - oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti -zadravanje u zdravstvenoj organizaciji - proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti, -produenje i prestanak roditeljskog prava , - davanje dozvole za zakljuenje braka, -raspravljanje zaostavtine, -sastavljanje i ovjerenje sadrine isprave, -uvanje isprave,

-sudski depozit i -ponitenje isprava.

Postupak ureenja mee 6 2) Neprave vanparnine stvari su npr: -odreivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti -upravljanje i koritenje zajednikim stvarima, -dioba stvari u suvlasnitvu i -ureenje mee .

Zakon o vanparninom postupku SRBiH , izvrio je zakonsku klasifikaciju vanparninih postupaka a ne vanparninih stvari i to u sledee grupe :

1) Ureenje linih stanja 2) Ureenje porodinih odnosa 3) Ureenje imovinskih odnosa 4) Ureenje drugih vanparninih stvari *2.

Moe se desiti da u jednoj pravnoj stvari sud vodi parnini postupak , iako je trebalo primjeniti pravila vanparninog postupka . Ovakav sluaj u praksi regulisan je u lanu 19. Zakona o parninom postupku gdje je odreeno postupanje parninog suda u sluaju da doe do ovakvog stanja . Parnini sud do donoenja odluke o glavnoj stvari , rjeenjem e obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi predmetni postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka , po pravosnanosti rjeenja postupak e se nastaviti pred vanparninim sudom koji je nadlean u konkretnoj stvari.

Radnje koje je sproveo parnini sud nisu bez vanosti kao ni odluke koje je donio ,

obzirom da parnini postupak sa formalnog aspekta prua veu garanciju za njihovu pravilnost i zakonitost od vanparninog postupka. Naime , u lanu 15 Zakona o vanparninom postupku regulisan je obrnut sluaj , tako da ako se utvrdi da bi postupak trebalo provesti po parninoj a ne vanparninoj proceduri , onda dolazi do obustavljanja vanparninog postupka .

2) Vanparnicni postupak, Dr Milorad Zivanovic i Nedeljko Milijevic Banja Luka 2001 str. 7 i 8

Postupak ureenja mee 7 4. PRAVNI IZVORI

Kada je u bivoj SFRJ definitivno dolo do utvrenja ustavnog principa , po kome su republike i autonomne pokrajine nadlene za donoenje procesnih zakona za ona podruja u kojima svojim zakonima ureuju materijalno pravne odnose , pa je dolo do naputanja cilja da se saveznim zakonom zamjene pravna pravila u mnogim stvarima zastarjelog i teko prilagodljivog Zakona o sudskom vanparninom postupku od 24.07.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon.Takva situacija dovela je do donoenja zakona o vanparninom postupku u svim republikama i pokrajinama , sem u SR Hrvatskoj . Zakon o vanparninom postupku bive SR BiH donesen je 1989., pretendovao je da popuni relativnu prazninu u ovoj znaajnoj oblasti nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatikih slabosti i da to cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu bogatu i raznovrsnu materiju *3. Imajui u vidu da do danas ni Republika Srpska niti Federacija Bosna i Hercegovina jo nisu zakonski regulisali vanparnini postupak, tako da se taj zakoni dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Inae , prijedlozi za ureenje mea su u sudskoj praksi veoma esti i iako se ti postupci ne smtraju pravno komplikovanim i esto se nepravedno bagateliziraju.

Bitno je navesti i slinost koja postoji izmeu ureenja medje i smetanja posjeda , tako da izmeu ova dva instituta ima dosta slinosti a i medjusobne razlike. U svakom konkretnom sluaju potreban je suptilan pristup kako bi se sa sigurnosu odredilo da li je potrebno voditi jedan ili drugi postupak.

Meani objekti , inae imaju samostalnu faktiku i pravnu egzistenciju i na njima je mogue izvriti in smetanja posjeda i zbog toga traiti posjedovnu zatitu*4.

3) Rasprave iz graanskog i poslovnog prava, prof.dr Duko Medi , Banja Luka 2007. str 253

4)Rasprave iz graanskog i poslovnog prava , prof.dr Duko Medi , Banja Luka 2007. str 254


Postupak za ureenje mee , ureen starim pravilima esto se sprovodi kod ostavinskih sudova u ruralnim podrujima. Stara pravila su predviala situaciju u kojoj su meani znaci izmeu dva zemljta toliko poremeeni da se mea i ne raspoznaje , a vlasnici zemljita ne mogu da se sloe gdja da se ti znaci postave .

Da li se radi o granici izmeu susjednih zemljita ili o zauzeu zemljita koje se mjerenjem moe i povrinski tano odrediti , faktiko je pitanje u svakom konkretnom sluaju.

Prema austrijskom graanskom zakoniku ( a.g.z. ili o.g.z.) koji je stupio na snaga u

austrijsko njemakim zemljama 01.januara 1812 godine , ureenje mee vrilo se po paragrafu 850 i 851 , i to na sledei nain :

Ako su granini biljezi dva zemljita usled makakvih okolnosti tako povrijeeni da

bi se mogli sasvim neprepoznati ili ako su granice odista neprimetljive ili sporne ima svaki od susjeda pravo zahtjevati obnavljanje ili ispravljanje granice . U tu svrhu pozvae se susjedi na raspravu u vanparninom postupku sa napomenom da e i pored izostanka pozvanog granica biti odreena i obiljeena . Nadalje u paragrafu 851 poblie se odreuje sam nain ureenja mee i rjeava spor tako da : Ako su granice odista postale neprimetljive ili sporne odredit e se one prema posljednjem mirnom stanju posjeda . Ako se ovo ne moe utvrditi , podijelit e sud spornu povrinu po pravinom nahoenju . Dalji paragrafi, 852 odreuje sredstva dokazivanja u postupku ureenja mee , gdje stoji da su izmjer i opis , te javne knjige , kao i one isprave koje su u vezi sa tim , a u krajnjem sluaju izjave svjedoka i miljenje izreeno od strane vjetaka poto su razgledali mjesto valjani dokazi. Ovim zakonom u lanu 853 obraeni su i trokovi postuPka , gdje stoji da ih snose susjedi po mjeri svojih graninih linija , u sluaju da se pokae da ureenje nije bilo potrebno , trokove snosi predlaga.

Ako je postupak prouzrokovan smetanjem mirnog posjeda , sud u tom sluaju moe u potpunosti ili djelimino nametnuti stranci koja je prouzrokovala spor. *5

5) Opi graanski zakonik , Dr Mihajlo Vukovi , Zagreb 1955 , str. 228 i 229 .


Prema zakonu o sudskom vanparninom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju od 24. jula 1934 godine , u paragrafu 280 koji preuzma rjeenje iz O.g.z.-a , kao novina samo se unosi vrijednosna granica za spornu meanu povrinu do 500 dinara i iznad toga , sto glasi : Dokaz jaeg prava na measnoj povrini ija prometna vrednost prelazi 500 dinara doputena je samo u postupku ureenja mee.

1) Ako prometna vrednost sporne povrine prelazi 500 dinara , doputen je dokaz jaeg prava u postupku ureenja mee samo ako stranke na to pristanu

2) U svim sluajevima utvrdie se mea ukoliko nije dokazano jae pravo , prema posljednjem mirnom posjedu , a ako se taj posjed utvrditi ne moe , de li e se sporna meana povrina po pravinoj ocjeni suda.Ukoliko se ne radi o sluajevima iz stava 1 i 2 , slobodno je svakoj stranci ostvarivati svoje pravo putem parnice., ali to najdalje za tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke donesene u postupku ureenja mee .*6

Ovaj Zakon o sudskom vanparninom postupku iz 1934 godine , posle 1945 godine ,

primjenjivao se kao pravni izvor za pravna pravila , a sve do donoenja novog Zakona o vanparninom postupku iz 1989 godine.

Takodjer vano je napomenuti da je 25.novembra 2008.god. donijet Zakon o stvarnim pravima , a koji stupa na snagu 01. jula 2009 god., te isti sadri odredbe o mei i to lanovi 69 i 70 . Zakon o stvarnim pravima ( Slubeni glasnik br.124 od 27.12.2008.)

lan 69 stav 1 ) Ako su meaki znakovi izmeu dvije nepokretnosti zbog bilo kakvih okolnosti

toliko oteeni da bi se modlo dogoditi da se mee nee moi raspoznati , ili ako se mee vie neraspoznaju

, ili su sporni onda svaki od susjeda ima pravo da zahtjeva da sud u vanparninom postupku ( postupku

ureenja mee ) obnovi ili ispravi meu.

Stav 2) Sud e na licu mjesta oznaiti meu meakim zmacima i obnovizi ili ispraviti meu prema

sporazumu susjeda ija je mea u pitanju , a ako ne bude postignut sporazum , prema posljednjoj mirnoj

dravini , a u sluaju da ga ne uspije utvrditi , po pravinosti.

Stav3) Mea na graevinskom zemljitu ureuje se u skladu sa prostornoplanskom dokumentacijom

u sudskom vanparninom postupku .

Stav4) Od trenutka kada je sud meu oznaio meakim znakovuma smatra se da postoji svojina do

te mee , a ko tvrdi suprotno , treba to da dokae .

Stav5) Nakon to je sud u postupku ureenja mee obnovio ili ispravio meu, svako moe u parnici

dokazivati svojinu i zahtjevati da se u skladi stim oznai mea .

Stav 6) Susjed vkoji je uestvovao u postupku ureenja mee ne moe zahtjevati zatitu nakon to proe rok od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke donesene u postupku ureenja mee.

Postupak ureenja mee 10 Za razliku to kod nas Zakon o stvarnim pravima tek treba da stupi na snagu , susjedna nam drava Hrvatska ve due primjenjuje skoro istog teksta zakon nazvan Zkon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima . Taj zakon u Hrvatskoj stupio je na snagu 1.januara 1997. U ovom a i u naem Zkonu o stvarnim pravima kroz odredbe regulisana su susjedna prava , koja nisu neka samostalna prava ve proizilaze iz prava vlasnitva . Susjedna prava ne mijenjaju sadraj prava vlasnitva , ve stvaraju samo odnos ravnotee izmeu pravnih vlasti veeg broja subjekata . Kao jedno od tih susjednih prava u naem pravnom poretku jeste i mea.

Pored Zakona o vanparninom postupku ,supsidijarno se primjenjuju i pravila Zakona o parninom postupku jer sam vanparnini zakon upuuje na shodnu primjenu pravila ZPP-a u vanparninim stvarima.


II DIO

1. POKRETANJE POSTUPKA

Postupak za ureenje mee pokree se prijedlogom , postupak je dvostranaki i

kontenciozan. Strane u postupku nazivaju se predlaga a suprotna strana protivnik predlagaa.

U postupku ureenja mee sud ureuje zemlju izmedju susjednih nepokretnosti i to kada su meani znaci uniteni , osteeni ili pomjereni *7.

Ako su measni znaci vidljivi ne moe se traiti ureenje mea , te stoga prijedlog za

provoenje takvog postupka treba odbiti. Po odredbama vanparninog postupka nije dozvoljeno ureivanje mee izmeu parcela istog sopstvenika odnosno korisnika.

Postupak ureenja mee vodi se kada susjedi ne mogu sporazumno da utvrde

granicu.Aktivno legitimisano lice da podnese ovaj prijedlog pored vlasnika je i posjednik nekretnine, te kada je to zakonom odreeno i ovlaseni organ ( npr. ovlaseni organ bi bio nadlezni pravobranilac u odreenim postupcima kada je nepokretnost u drzavnoj svojini a kada je granica sporna.)

Nadlean je sud na ijoj teritoriji se nalazi predmetna nekretnina ( forum rei sitae). U sluaju da je odreena nekretnina na teritoriji gdje je nadlenost u mogua kod vie sudova , tada je nadlean svaki od tih sudova , i sama nadlenost u takvim situacijama zavisi od odluke podnosioca prijedloga. Samo , predajom prjedloga odreenom sudu pravo izbora nadlenosti prestaje. Prijedlog mora da sadri sve one elemente koje ima svaki podnesak koji se podnosi sudu . To su najprije oznaavanje suda , osnovne podatke o strankama o njihovim zastupnicima ili punomonicima ako ih imaju , predmet , sadraj ,izjava podnosioca te potpis podnositelja. 6) Advokatura (pravna praksa , teorija , problem ljudskih prava ) Banja Luka 200 , str.3 7) lan 168. Zakona o vanparninom postupku


Prijedlog za ureenje mee treba da sadri podatke o vlasnicima ( suvlasanicima ) ,

odnosno posjednicima ( suposjednicima ) susjednih parcela , zemljinim esticama izmeu kojih se mea ureuje sa oznakama tih parcela iz zemljinih i katastarskih knjiga , zatim razloge iz kojih se postupak pokree kao i vrijednost sporne povrine.Mjesna nadlenost suda zasniva se po mjestu na ijem se podruju nalaze predmetne nepokretnosti , a ako su one kojim sluajem na teritoriji vie sudova , nadlean je svaki od tih sudova.Ako je vanparninom sudu podnesena tuba radi rjeavanja spora koji se tie mea, sa njom e se postupiti kao sa prijedlogom kojim je pokrenut vanparnini postupak jer je za ureenje mee izriito predvien vanparnini put pravne zatite.

Ukoliko se u prijedlog navede da je susjed zauzeo dio predlagaeve parcele , pa se

trai zatita posjeda ili vraanje dijela nekretnine , u tom sluaju vanparnini sud ne bi bio nadlean za postupanje*8.

U sluaju da jedna strana u postupku otui nekretninu , to ne spreava dovrenje

postupka , a stjecatelj nekretnina moe uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke .

Dogaa se da se pokrene parnini postupak oko prava svojine ili nekog drugog stvarnog prava na zemljitu , a da se u sutini radi o zahtjevu za utvrivanje granice izmeu susjednih parcela , te da su stranke saglasne da im za ubudue bude ona granica kako to sud uz pomo vjetaka geometra utvrdi na licu mjesta.

U tom sluaju sud obustavlja parnini postupak i predmet dostavlja nadlenom vanparninom sudu .

Pri tome se vodi rauna da vrijednost spora ne prelazi vrijednost malinih postupaka . U sudskoj praksi , esto dolazi do proimanja postupka ureenja mee i smetanja posjeda . Tako da esto , dolazi do saznanja da nije u pitanju smetanje posjeda ve postupak ureenja mee , gdje dolazi do obustavljanja parninog a postupak se nastavlja po vanparninim pravilima.Sud o oveme donosi rjeenje . Moe se dogoditi da su sporne mee izmeu vie graninih nepokretnosti , jer se jedna nepokretnost moe graniiti sa vie njih . U tom sluaju moe da doe do subjektivne kumulacije u jednoj , drugoj ili na obadvije stranake uloge. 8) Prirunik za prakticnu primenu Zakona o vanparninom postupku , V.Risti i M.Risti , Beograd 1998,str 38

Postupak ureenja mee 13 2. ROITE Nakon prijema prijedloga , po pravilu odreuje se roite u zgradi suda a radi pokuaja sporazuma o ureenju mee, iako zakon neobavezuje sud da po prijemu prijedloga zakae roite , sud e po pravilu ovo roite odrediti.

U postupku ureenja mee sud moe ali i ne mora , zakazati roite za sporazumni pokuaj ureenja mee sa pozvanim uesnicima . Ako je vidno iz samog prijedloga , da je sporazumno ureenje mee pokusano ali nije uspjelo ili su odnosi uesnika poremeeni do te mjere da je sporazum nemogu ( na primjer namjerno pomjeranje meanih znakova , ponovljeno zauzee i sl. ) Ispitujui prijedlog za ureenje mee sud treba prije svega da razjasni da li je u pitanju obnavljanje odnosno ispravljanje mee ili pak o svojinskom zahtjevu za predaju odreenog zemljita .

Ukoliko se radi o svojinskom zahtjevu , vanparnini postupak se obustavlja i

predlaga upuuje na redovnu parnicu.Ukoliko ne doe do sporazumnog dogovora o ureenju mee , zakazuje se roite na licu mjesta i ono je obavezno, a na koje sud , pored uesnika kojima u pozivu skree panju da na raspravu donese sve isprave , skice i druge dokaze koji mogu biti od znaaja za ishod ovog postupka, takoe poziva i vjetaka geometra odnosno vjetaka druge odgovarajue struke u zavisnosti od potrebe postupka , a ukoliko je potrebno i predloene svjedoke na koje su se uesnici pozvali ili u prijedlogu ili pred sudom.

U pozivu , pored gore navedenog , u sadraju treba egzistirati i upozorenje nedolaska na roite. Ukoliko sa roita izostane predlaga a uredno je pozvan roite ce se odrzati , ukoliko to predlozi protivnik prdelagaa, a u sluaju da protivnik predlagaa ne predlozi da se postupak provede , prijedlog e se smatrati povuenim.Rjeenje suda o povlaenju prijedloga ne spreava predlagaa da o istoj stvari podnese novi prijedlog.Ukoliko predlagac povue prijedlog za uredjenje mee , protivnik se tome ne moze protiviti i zahtjevati da se postupak ureenja mee nastavi , ve to moe traiti podnoenjem posebnog prijedloga.

O radnjama preduzetim na ovom roitu sastavlja se zapisnik u koji se unosi naroito precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviaja , sadraj izjava uesnika , vjetaka i eventualnih svjedoka , zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno , oblik i povrinu sporne measnje povrine , kao i pravac kako je predmetna mea ureena , s tim to skica treba da sadri i legendu kojom se objanjava prikazano stanje *9. 9) Rasprave iz poslovnog i gradjanskog prava , prof.drDuko Medi , Banja Luka 2007.god. str 257.

Postupak ureenja mee 14 Sud ureuje meu prilikom roita na licu mjesta stavljanjem vidnih meanjih znakova , a to ujedno prestavlja i predaju posjeda , pa zato uesnici ne mogu zahtjevati da u izvrenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljita koje im je u ovom postupku pripalo , tj. ne moe se odrediti ureenje mee pod prijetnjom izvrenja kao naknadne radnje koja e se provesti u izvrnom postupku *10. Rjeenje o ureenju mee je izvrna isprava koja se provodi odmah prilikom donoenja , odnosno ureenja mee na licu mjesta i zbog toga , kada takva odluka postane pravosnana , nikakvo dalje izvrenje nije mogue.U sadraju ovog rjeenja treba da stoji taan opis kojim pravcem je predmetna mea te odluku o trokovima spora. Sud je duan da u rjeenju navede i sva navode i prigovore stranaka , provedene dokaze i utvrene injenice , kao i detaljno obrazloenje donesene odluke. Skica lica mjesta ini sastavni dio izreke rjeenja , obzirom da sud ne bi mogao da na dovoljno jasan nain samo opisno oznai odreenu graninu liniju izmeu susjednih parcela. Sudsko poravnanje je mogue sva do zakljuenja glavne rasprave i donoenja rjeenja kojim se ureuje mea.

10) lan 174 stav 2 Zakona o vanparninom postupku

Uesnici snose trokove postupka na jednake dijelive, izuzev ako postoji znatna razlika u pogledu

njihovih udjela u odreivanju granine linije , tako da e sud prema srazmjeru tog udjela , odrediti koliki

dio e snositi svaki uesnik . Predlaga snosi sve trokove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrivanje

mee nije bilo potrebno

Na rjeenje o ureenju mee nezadovoljna strana moe podnijeti albu , te povodom nje

drugostepeni sud moe preinaiti rjeenje prvostepenog suda kojim je mea ureena , i to kada utvrdi da je

u prvostepenom postupku injenimo stanje potpuno utvreno , ali da su pogreno primjenjene odredbe

zakona kojima se

propisuje ova materija . Za razliku od redovnih pravnih lijekova odnosno albe koja je doputena , revizija

kao vanredni pravni lijek protiv drugostepenog rjeenja o ureenju mee nije dozvoljena , jer ovaj vanredni

pravni lijek u vanparniccnom postupku dozvoljen je samo kada se odlucuje o stambenim stvarima i o

naknadi za ekspropisanu nepokretnost .

Postupak ureenja mee 15 3.NAINI UREENJA MEE I.Ureenje mee po jaem pravu Stav prvi odredba lana 172 ZVP-a , daje jasnu hijererhiju i prioritet procesnih radnji , koje sud mora potovati i pridravati se , jer se radi o imperativnoj normi. Ureenje mea se vri po odreenom zakonskom redoslijedu , a ne po slobodnoj ocjeni suda .

Mea se obavezno ureuje prema jaem pravu ako meu uesnicima postoji spor o meanoj povrini ija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku.

Sud moe urediti meu po jaem pravu bez obzira na vrijednost sporne meane povrine i ako uesnici o tome prethodno postignu sporazum.Ureenje mee po jaem pravu skoro da se uopte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane , i prilikom utvrivanja jaeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrivati u postupcima povodom ovih tuzbi *11. Kod ureenja mea na ovaj nain se radi o nastajanju stranaka da pribave pravo vlasnitva na nekom dijelu zemljita i kada se ima u vidu da je ureenje mee , faktiki , jedan od naina sticanja prava vlasnitva na spornoj povrini , pravni aspekt ovog ureenja postaje time jo znaajniji. Kada je mea odreena na osnovu jaeg prava , stranke ne mogu vie u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj povrini.Ukoliko bo dolo do podnoenja ovakve tube , ona bi trebala biti odbaena kao nedoputena. Poesbnu procesno-pravnu poteskou za staranku prestavlja dokazivanje vlasnitva na nekretninama koje nisu upisane u javne knjige ukoliko se ureuje mea na ovaj nain.

Shodno tome , predlagatelj e morati dokazivati vlasnitvo i svog prethodnika na datoj nekretnini , pa se taj lanac sticanja mora dokazivati sve dok se ne dodje do najudaljenijeg prethodnika.Ovo diaboliko dokazivanje vlasnitva se pokree gore navedenom tubom tzv. rei vindicatio. 11) Rasprave iz graanskog i poslovnog prava , prof.dr Duko Medi , Banja Luka 2007. str 259

Postupak uredjenja medje 16

U odnosu na vlasnika , posjadnik podie publicijansku tubu i po osnovu nje dokazuje svoj posldnji mirni posjed , to je mnogo lake i umjesto vrlo tekog i sloenog postupka po reivindikacionoj tubi.Po publicijanskoj tubi posjednik samo dakozuje svoj poslednji mirni posjed te da je posjed tuenog slabije kvalitete.

Ureenje mee na ovakav nain komlikovanije je za tuioca a i sudiju , iako je veoma inspiritivan i izazovan za sudsku praksu.

U sluaju da meu nije mogue urediti prema jaem pravu , sud ce je urediti prema

posljednjem mirnom posjedu . Mada ovaj termin nije do kraja jasan i moe da izazove izvjesne dileme , najblia istina je da se injenica ovog posjeda utvuje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima *12.

II. Ureenje mee po poslednjem mirnom posjedu I kod ovog ureenja mee sud se nalazi u tekoj poziciji i na tekom zadatku , jer

miran posjed koliko je sam relativan tako isto i njgovo suprotno stanje kao nemirni posjed teko je utvrditi , poto poslednjem spornom posjedu mogu da prethode kako mirni tako i sporni posjed .

Obzirom na takve cinjenice i konstatacije da je i poslednji mirni posjed teko sa

preciznou odrediti , to ovaj nain ini realno nesigurnim. Takoe , mogui su sluajevi neizmjeninog sticanja posjeda a i gubljenja , pa i samih

sticanja , kao to je sticanje silom , prevarom ili iz potaje , kao npr. potkopavanje mee , kad usled fizikog djelovanja atmosferskih uslova dolazi do nabiranja zemljita poinioca , a uz istovremenu abraziju i osipanje sa susjednog zemljita , i nakon proteka odreenog vremena, da promjene stanje mee , a na tetu stranke u pravu.

12 ) Prirunik za primenu Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa , Radmila Petakovi , Beograd 1996, lanovi 71-80

.

Postupak ureenja mee 17 Meutim , pored ovih injenica , uglavnom su sporni i datumi kada je poslednji posjed bio miran, npr. kada stranka nije u mogunosti da blagovremeno sazna za radnje vlasnika odnosno posjednika , sto pribaviocu ide u prilog , te zbog niza nepredvidljvih situacija , te stoga ureenje mee na ovaj nain ini se ne samo nesigurnim ve i neefikasnim . Poto se kod ureenja mee , u sutini radi o istom stvarnopravnom odnosu , ovaj nain ureenja mee imao bi smisla i opravdanje ako bi se ilo na zatitu posjeda putem posjedovne parnice , u kojoj bi poslednji mirni posjed i dao rezultate , dok je u vanparnici taj nain ureenja mee bez posebnih rezultata. Kada sud ureuje meu preme poslednjem mirnom posjedu , mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktikoj vlasti spornu menu povrinu , odnosno dokle u prostoru see faktika vlast svakog od susjeda .

Na to pitanje odgovor se moe dati utvrivanjem raznih dokaznih sredstava , primjera radi sasluanjem svjedoka, vjetaka , uvidom u isprave itd.

Posjed steen silom , prevarom ili zloupotrebom povjerenja ( vi, clam , precario)

nije miran zbog toga to posjednik iji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja i to putem suda ili putem samopomoi , mada i ovakav posjed moe da postane miran kada protreknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zatitu posjeda . Kada se u vanparninom postupku vri ureenje mee na ovaj nain , mjerodavno je stanje na terenu , a ne stanje u katastarskim planovima. Ukoliko se mea ne moze urediti ni na jedan od prethodno navedenih naina onda sud meu ureuje po pravinosti.

Postupak ureenja mee 18 III. Ureenje mee po pravinosti

Ureenje mee po pravinosti i prethodna dva navedena naina ureenja mee , bila su predviena i u ranijim propisima , tako da ovaj nain stoji i u paragrafu 851 OGZ-a. Kod donoenja ove odluke moraju se uzeti u obzir svi bitni elementi , a naroito konfiguracija terena , eventualne prepreke i uopte sve ono to postoji na samom terenu , a to moe biti relevantno za presuenje u konkretnom sluaju.

Tako npr. ( kada se ureuje mea pravinom ocjenom suda izmeu nekretnine koje su

ume , osnovni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koji se nalaze na spornoj meanoj povrini )* 13 .

U ovom sluaju vidno se zakljuuje da se iz jedne strogo imperativne norme u sferi

prava tako rei poputa kako u normativnoj tako i u pravnoj sferi , bar u uem smislu te rijei , i prelazi u oblast vanpravnih kategorija , tj. u pravinost. Kako je dobila status u pravnom propisu , pravinost na taj nain postaje punopravna pravna osnova ureenja mee.

Zakonodavstva su po pravilu vrlo rigiroznog stava i sa opreznou gledaju na

uvoenje pravinosti kao osnove za presuenje graansko-pravnih odnosa , te u vezi sa tim i sama pravna teorija podrava njihovu orjentaciju da se po pravinosti moe samo suditi u situacijama kada za to postoji izriito ovlaenje zakonodavca.

U tom sluaju dolazi u obzir arbitrerno suenje poto zakonom nije odreeno kojih se kriterija i naina sud ima pridravati prilikom podele sporne meake povrine. Sud treba da uzima u obzir da li je na odreenom dijelu izgraen vredniji objekat ili da vodi rauna da se neki od uesnika ne izloi znatnoj teti. 13 ) Advokatura ( pravna praksa , teorija i problem ljudskih prava ) Banja Luka 2000.godine str.33


Naime , suenje po ovom osnovu je tee od drugih oblika suenja , jer kod ostalih oblika unaprijed se zna materijalno-pravna norma prema kojoj e se donijeti odluka.Kod suenja na osnovu pravinosti sud je taj koji stvara normu i prema njoj provodi dokaze.

Objektivno , to je situacija koja je za suenje mnoga tea.Ovakav nain suenja nije ni

subjektivan niti proizvoljan , ali isto tako ne smije biti ni sentimentalan,niti ideoloki , zasnovan iskljuivo na nekoj apstraktnoj dogmi , religioznoj ,filozofskoj ili politikoj. Ono treba biti izrazito nauno i da se rukovodi objektivnim , racionalnim i vladajuim drutvenim kriterijumima. Dakle , zakonodavstvo kada se to pokae cjelishodnim i korisnim legalizuje vanpravnu ustanovu zvanu pravinost , pa ona stoga vie nije poboljanje ili dopuna nekog zakona , u vrijeme njegove primjene ve zapravo prelazi u pravo i pravnu normu , i na takav nain prelazi u domene formalnog prava . Meutim i ovaj nain ureenja mee ima svoje nedostatke , jer iz njega nije iskljuen voluntarizam , obzirom da Zakon o vanparninom postupku nijednom normom nije normirao postupak ureenja mee po naelu pravinosti , a niti neki drugi propis , iako u nekim drugim pravima postoje i posebni sudovi pravinosti , da se suenje po nacelu pravinosti , bez propisanog postupka , ne bi pretvorilo u svoju suprotnost . Tako da je ZVP u u potpunosti to prepustio sudiji pojedincu , njegovom znanju i vjetini , ali naalost zbog njegovih individualnih osobina , znanja i iskustva , greke su neminovne. Iako zakon taksativno ne nabraja na kakav nain sud trba da odluuje , ali naelno se u teoriji i praksi smatralo da se sporna parcela treba podjeliti na polovinu , kao utok koji nastane usred vode . Ili ako postoje opravdani razlozi za drugu odluku ( npr. zbog postojanja jarka , konfiguracije terena , vodotoka i dr. )

.

Postupak ureenja mee 20 IV. Ureenje mee na osnovu katastarskih planova Novina koju je donio Zakon o vanparninom postupku u odnosu na ranija pravila je ureenje mee na osnovu vaeih katastarskih planova.Uslov za ovakvo ureenje je da uesnici prethodno postignu sporazum . Na ovaj nain zakon je uzeo u obzir poznatu injenicu da se sudija kao voditelj postupka oko ureenja u praksi i previe oslanjao na nalaz i miljenje vjetaka geometra kao i na podatke iz katastarskih planova.

I ranije se moglo doi do ureenja mee na ovaj nain ali samo pod uslovom ako bi stranke nakon pokazivanja ovakve mee, sklopile poravnanje pred sudom. Jasno je da katastarski plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu mee zbog injenice da je detaljna skica premjera , na osnovu koje se izruje , odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvrenog mjerenja , dok u pravnom smislu mea tog dana nije morala biti tano obiljeena.

U postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno

oznaene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta , a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle sloiti oko pravca kuda se zaista prua mea i kada su insistirale da se to evidentira , tada su se sporovi oko mea eventualno registrovali. Ovakav nain ureenja mee pokazao se prikladnim i prihvatljivim , naroito kod ureenja mee na poljoprivrednim i umskim zemljitima pa i u seoskim naseljima , jer stranke vjeruju u istinitost javnih isprava, a i sud im se rado priklanja . Vano je istai da stranke pribjegavaju ovakvom nainu ureenja mee zbog toga to vjeruju u apsolutnu tanost njegovu , iako takva tanost zbog neizbjeznih greaka vjetaka esto faktiki nije potpuno mogua *14. 14 ) Advokatura ( pravna praksa , teorija i problem ljudskih prava ) Banja Luka 2000.godine str.34


Takoe treba imati u vidu da su planovi za mnoga podruja dosta stari i neprecizni , obzirom da se papir stie ili iri protekom vremena iz raznovrsnih poznatih razloga , a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unoeni na nacrt ( npr. debljina sredstava za pisanje , vrsta tinte i sl. ) pa je logino da tokom vjetaenja dolazi i do loginih nunih greaka , pogotovo ako se radi o maloj spornoj povrini , i da geometar vrlo teko moe pouzdano utvrditi meu koja je u katastarskim planovima upisana. Kada vjetak geometar pokae spornu meu prema ovom planu , stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu meu i tek kod postojeeg stanja stvari , sud moe da izvri ureenje mee na ovaj nain.

Dakle , donoenjem ove odredbe , Zakon o vanparninom postupku je legalizovao

ureenje mee na ovaj nain , tj. na osnovu vaeih katastarskih planova i taj nain se moe primjeniti samo ako su ispunjene opisane pretpostavke , dok se ni u jednom drugom sluaju ovo ne moe uraditi i prestavlja flagrantno krenje njegovih odredbi. Vano je napomenuti da zakonske odredbe ne spreavaju izriito sud da meu uredi djelimino na jedan nain a djelimino na drugi i da nema prepreka da se u jednom dijelu uredi po jaem pravu a u drugom po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi od moguih naina. Sudska praksa predvia u sluaju da se na pravcu mee nalazi neko stablo , ono se ne dijeli prema graninoj liniji , ve je u zajednikoj svojini uesnika i pretpostavka o jednakim djelovima se ne moe oboriti. Na roitu u sudu radi pokuaja sporazumnog ureenja mee , odnosno na roitu na licu mjesta, sud ima dunost da prije nego to pristupi samom izvoenju potrebnih dokaza sprovede identifikaciju sporne measke povrine .

To je onaj zemljini prostor za koji je izmeu vlasnika odnosno korisnika susjednih parcela sporno kojoj parceli , po zemljino knjinim i katastarskim podacima i u kom dijelu pripada . Nakon toga sud mora da utvrdi vrijednost te sporne povrine putem nespornih izjava uesnika ili na drugi pogodan nain ( npr. vjetaenjem i sl. ) . Od vrijednosti te sporne povrine zavisie dalji tok vanparninog postupka ukoliko se uesnici ne sporazumiju o ureenju mee .

Postupak ureenja mee 22 Vanparnini sud kada utvrdi graninu liniju , mora vidno da je obiljei na licu mjesta menim znacima i to pored ostalog unijeti u zapisnik koji se sastavlja o preduzetim radnjama na licu mjesta . Sadrina ovog zakona koji se sainjava na licu mjesta gdje se nalazi sporna mea , znaajna je ne samo radi donoenja rjeenja o ureenju mee nego i za ponaanje vlasnika odnosno korisnika susjednih parcela , kao i za sprovoenje odgovarajuih promjena u zemljinim knjigama i drugim ispravama .

Pored ostalog , tano oznaavanje zateenog stanja na licu mjesta i onog koje se

uspostavlja ima znaaja i za donoenje odluke o trokovima postupka . 4. RJEENJE O UREENJU MEE

Sud u ovom postupku odluuje rjeenjem. Karakteristika ovog rjeenja je njegova specifina sadrina koja je odreena zakonom.U rjeenju suda , na osnovu podataka utvrenih u zapisniku i skici , dispozitiv mora da sadri takav opis uspostavljene mee da je uvijek mogue prinudno uspostaviti ponovne meane znake za sluaj da budu uklonjeni .

Ako za takvu identifikaciju nema katastarskih podataka , sto e biti sluaj u krajevima

gdje katastarski premjer nije vren , mjere i opis granine linije zasnivae se na rastojanjima od postojeih trajnih objekata *14. 14 ) Graansko procesno pravo dr Veroljub Rajovi , dr Milorad ivanovi , dr Radosav Momilovi , Banja Luka 2001. , str. 181


Sud u ovom rjeenju odreuje i trokove postupka u smislu optih pravila o

odreivanju trokova vanparninog postupka. Rjeenje o ureenju mee sprovodi se prije njegove pravosnanosti jer je sam sud

postavio meake znakove , poto je na licu mjesta donio i objavio rjeenje.Meu koju je sud utvrdio i measke znake postavio ne mogu se menjati sve do okonanja postupka.

Rjeenje o ureenju mee , je kao izvrna isprava , podobna za sudsko izvrenje .

Obzirom , da su mee ve uspostavljenje , u postupku izvrenja mogu se preduzimati samo neke radnje , kao to je npr . postavljanje naknadno odreenih measnih znakova , ili zamjena privremeno postavljenih meanih znakova trajnim *15.

U rjeenju sud opisuje meu izmeu zemljinih parcela uesnika , pozivajui se na skicu terena ( kako u odnosu na zateeno tako i uodnosu na uspostavljeno stanje ureenja mee ) uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rjeenja , poto sud , s obzirom na prirodu odnosa koji ureuje , bez teko sainjenje skice ne bi mogao na nesumnjiv nain da opisno oznai utvrenu graninu liniju.

U ovom kontekstu navee se radi primjera dispozitiv Rjeenje Osnovnog suda u

Doboju o ureenju mee koje glasi : Ureuje se mea , prema vaeim katastarskim planovima , izmeu parcela

predlagaa , oznaenih sa k..br. 2283/2 okunica Kovaevina njiva 5 klase , povrine 3163 m2 upisane u PL br. 243 k.o. Brestovo kao posjed predlagaa L.C. iz Brestova sa dijelom 1/1 , sjedne strane i susjedne parcele br.k.. 2276 Potkucnica suma 3 klase , povrsine 4432 m2 upisana u PL br . 468 k.o. Brestovo sa dijelom 1/1 S.D.

Ureena mea polazi od take A , koja ini tromeu parcela 2282/1 , 2282 /2 i 2278 te se od ove take mea protee u pravcu sjeverozapada u duini od 24,2 metra do take B, te se od ove take produava pravolinijski u pravcu sjeverozapada do take C gdje se blago lomi i produava pravolinijski u pravcu zapada do take D . Od take D mea se produava u pravcu jugozapada u duini 15 m do take E koja se nalazi na sredini bazena za vodu , a ovu taku oznaava sa E sporazumno su uspostavili predlaga i protivnik predlagaa . Od take E mea se protee u pravcu jugozapada 15,3 m te se zavrava u taki F koja taka prestavlja tromeu parcela k.. br. 2276 tj. Parcele protivnika predlagaa , k.c. 2283/2 tj. Parcele predlagaa i nekategorisanog javnog puta oznaenog sa br. 3595.

15 ) Graansko procesno pravo , dr Borivoje Pozni , str 127

Postupak ureenja mee 24 Ovako ureena mea na terenu vidnim meanim znacima ( zatesanim stablima

drvea i bazenom za vodu ) pokazana je i predata u posjed i na koritenje uesnicima u postupku.

Skica lica mjesta ini sastavni dio ovog rjeenja. Svaki uesnik snosi svoje trokove ...*16

Iz ovog rjeenja vidi se da je mea ureena po katastarskim planovima , to znai da su predlagai takav nain ureenja mee saglasno predloili .

Tako da je sud u smislu odredbe lana 172. stav 2 ZVP-a postupak ureenja mee

usmjerio u tom pravcu i vjetaku geometru dao potrebna upustva da uredi meu po vaeim katastarskim planovima.

U ovom konkretnom predmetu iz sudske prakse, uesnici se nisu mogli dogovoriti o

snoenju trokova postupka , obzirom da su predlagai tokom postupka i u samom odgovoru na prijedlog ureenja mee osporavali injenicu da su pomjerali meu na tetu predlagaa , nije se protivio ureenju mee ali je bio protiv uestvovanja u trokovima postupka .

Sud je utvrdio tokom postupka da protivnik predlagaa nije meu pomjerao , niti ju je

pomjerao na tetu predlagaa , tako da je sam predlaga dao iskljuivi povod za ovaj postupak .

Meutim kao to je gore navedeno u izreci rjeenja , sud je odluio da svako snosi svoje trokove postupka. Odluujui o ukupnim trokovima sud se bazirao na injenici da je u obostranom interesu predlagaa da se mea uredi na terenu , te da sud tako ozvanii menu liniju izmeu susjednih parcela . O snoenju trokova sud je odluio u skladu sa lanom 28 . stav 3 Zakona o vanparninom postupku. ( Sluzbeni list br. 10 / 89 ) * 17 . 16 ) Rjesenje Osnovnog suda u Doboju br. R 83/91 od 24.10.2005.godine 17 ) lan 28 Zakona o vanparninom postupku Stav1 U vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika , uesnici snose trokove na jednake dijelove , ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o kome se odluuje , sud e prema srazmjeru tog udjela odrediti koliki i dio trokova snositi svaki uesnik Stav3U vanparninim stavarima iz prethodnog stava sud moe odluiti da sve troskove postupka snosi uesnik u ijem se interesu postupak vodi , odnosno uesnik koji je svojim ponaanjem iskljuivo dao povoda za pokretanje postupka .


5. PRAVNI LIJEKOVI

Protiv rjeenja o ureenju mee moe se izjaviti alba. Izjavljena alba na rjeenje o ureenju mee zadrava njegovo izvrenje , a

pravosnano rjeenje moe se prinudno sprovesti. Pravosnano rjeenje o ureenju mee sa skicom sud dostavlja nadlenoj geodetskoj

upravi i organu nadlenom za voenje geodetskih knjiga i drugih javnih knjiga o evidenciji nepokretnosti.

Protiv pravosnanog rjeenja drugostepenog suda donesenog u postupku ureenje

mee , revizija kao vanredni pravni lijek nije dozvoljena.

U ovom postupku predvien je izuzetak u odnosu na mogunost izjavljivanja revizije protiv pravosnanog rjeenja drugostepenog suda .

Zakon je iskljuio mogunost izjavljivanja revizije u ovom postupku , poto je utvrdio

da se u svim spornim pitanjima u vezi sa ureenjem mee ukoliko measka povrina prelazi vrijednost malinih sporova u parninom postupku , moe odluivati i voditi postupak u parnici , a ako vrijednost measke povrine ne prelazi vrijednost sporova male vrijednosti u parnici onda se o svim tim pitanjima ima se raspravljati konano u vanparninom postupku i donijeti odluku koja u svemu proizvodi dejstvo pravosnane sudske odluke u parninom postupku.

Razlozi za ulaganje albe na rjeenje o ureenju mee su : pogreno i nepotpuno

utvreno injenino stanje , pogrena primjena materijalnog prava i bitne povrede odredbi parninog postupka .


6. NOVINE U ODNOSU NA RANIJE PROPISE

Pored ureenja mee na osnovu katatarskih planova , uvedene su jo neke novosti u odnosu na raniji postupak.

Ukoliko meu uesnicima postupka postoji spor o meanoj povrini a ija vrijednost

spora prelazi vrijednost malinih sporova tj. sporova male vrijednosti u parninom postupku, a stranke ne postignu sporazum o ureenju mee na osnovu jaeg prava , sud ce takav postupak obustaviti i predlagaa uputiti na parnicu . I u ovom sluaju sud odluuje rjeenjem . Kao primjer posluit ce Rjeenje Osnovnog suda u doboju br. 085-0-V-06-000 -193 , koje glasi u izreci : Vanparnini postupak za ureenje mee izmeu predlagaa i protivnika predlagaa se obustavlja Upuuje se predlaga da pokrene parnini postupak obzirom da predmet spora prelazi visinu spora male vtijednosti . Skica lista mjesta ini sastavni dio ovog rjeenja . Obavezuje se predlaga da protivniku predlagaa naknadi trokove postupka u roku od 15 dana po pravosnanosti rjeenja pod prijetnjom izvrenja ...*18 U ovom sluaju , predlaga je podnio prijedlog za ureenje mee ,protiv protivnika predlagaa , te je sud zakazao roite na licu mjesta , uz uee starnaka , njihovih punomonika i vjetaka geodetske struke . Nakon to je sasluan vjetak i svjedok M.Z . vanparnine stranke nisu uspjele da postignu sporazum oko naina ureenja medje . 18 ) Rjeenje Osnovnog suda u Doboju br.085-0-V-06-000-193 od 13.11.2008.godine

Postupak uredjenja medje 27 U toku postupka , a obzirom da izmeu stranaka nije dolo do sporazuma o bilo kom od moguih naina ureena mee , utvreno je a posebno se cijeni izjava vjetaka o tome da je sporni dio meane linije odnosno predmeta spora vii od visinne spora male vrijednosti .

U ovom primjeru vjetak je istakao da bi uklanjanje smetnji na meanoj liniji izmeu parcela predlagaa i protivnika predlagaa prelazilo spor male vrijednosti ( obzirom da se na spornoj meanoj povrsini nalazi oko dva metra betonske ograde protivnika predlagaa , i oak stambene porodine kue predlagaa ) Ovde se sud poziva na odredbu lana 173. Zakona o vanparninom postupku , gdje je utvreno ako meu uesnicima postoji spor o meanoj povrini ija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku , a ne postugnu li sporazum u smislu stava 3. lana 172. istog zakona , sud e predlagae uputiti na parnicu i obustaviti vanparnini postupak. O trokovima postupka sud je odluio na osnovu odredbe lana 28. Zakona o vanparninom postupku i predlagaa obavezao da protivniku predlagaa naknadi trokove postupka . Jo jedan od noviteta kojeg je donio Zakon o vanparninom postupku sadraana je u odredbi lana 176 Zakona o vanparninom postupku da sud nee ureivati meu na graevinskom zemljitu na kojem ne postoji pravo svojine , osim u sluajevima ako nije izvrena parcelacija zemljita.

Inae , do donoenja ove odredbe sudovi su vrili ureenje mea i u ovakvim sluajevima . Organ uprave koji je nadlean u takvim sluajevima poslije provedenog postupka donosi rjeenje , protiv koga je dozvoljena alba . Odluka drugostepenog organa je konana i moe se osporavati tubom kojom se pokree upravni spor pred nadlenim sudom.*19 19 ) Zakon o vanparninom postupku slubeni list SRBiH br. 10/89


Meutim , ako se kvantificira i kvalificira ova odredba samo sa sintaksinog gledita , jasno se uoava neprirodan misaoni i govarni tok , kako u samom struno pravnom tako i u obinom narodnom jeziku , radi sadrine tri negacijske reenice .Ovako napisana norma daleko je od vjetine pravnog duha te njegove jednostavnosti i razumljivosti u samom narodu .

U ovoj normi taksativno sa nabraja kada nee sud utvrivati meu , da bi iz svih

tih premisa trebalo utvrditi kada e to initi . Neki teoretiari smatraju da bi ova norma mnogo razumljivija bila da glasi npr. ovako:

Sud e ureivati meu na graevinskom zemljitu na kome postoji pravo svojime , osim u sluaju kada je uraena parcelacija zemljita po odredbama Zakona o prostornom ureenju *20

7. POSTUPAK UREENJA MEE U ODREDBAMA ZAKONA O VANPARNINIM POSTUPKU Postupak ureenja mee u Zakonu o vanparninom postupku regulisano je u lanovima od 168 do 176 .

Poetni lanovi su pisani tako da su razumljivi , i u sutini reguliu opta pravila postupka ureenja mee. Tako da su u njima objanjini razlozi i uslovi za pokretanje ovog postupka te ko sve ima legitimaciju za podnoenje prijedloga za ureenje mee. Uz gore navedene odredbe , u lanu 169, stav dva , odreeno je ta sve treba da sadri jedan prijedlog za ureene mee.Posle ove odredbe regulisan je sam tok postupka za ureenje mee i sve ono to sud treba da uradi posle prijema prijedlogloga za ureenje mee. 20) Advokatura ( pravna praksa , teorija i problem ljudskih prava ) , Banja Luka 2000.

Postupak ureenja mee 29 U lanu 172 .Zakona o vanparninom postupku , regulisani su naini ureenja mee , a sledei lan se bavio o razlozima koji su potrebni za obustavljanju vanparninog postupka i pokretanje parninog postupka od strane predlagaa . Meutim lan 174 stav jedan glasi na roitu za ureenje mee sud e na licu mjesta utvrditi meu izmeu zemljinih parcela uesnika i obiljeiti je trajnim i vidnim meanim znacima . Ovaj lan , odnosno ovakvo normativno rjeenje u praksi je skopano sa nizom pravnih i faktikih problema i tekoa. Jedan od prvih je onaj koji se odnosi na sam proces donoenja i izvrenja sudske odluke.

Naime , sud svoje odluke na licu mjesta istovremeno donosi , ukratko je usmeno objavljuje i obrazlae i odmah iza toga i izvrava .

Meutim , injenini i pravni razlozi o objavljenoj i izvrenoj sudskoj odluci

strankama se tek kasnije daju u pismenoj formi , da bi se nezadovoljna stranka mogka aliti na pravilnost a i zakonitost takve odluke , iako je ona ve praktino proizvela pravne a ponekad i neke druge socijalne poslijedice.

Ova , nazovimo procesno pravna inverzija koja ide obrnuto tako to prvo dolazi do

izvrenja nepravosnane sudske odluke , pa tek iza toga slijedi ispitivanje njene pravilnosti i zakonitosti. Ovo je jedan primjer gdje se od dravnog zakonodavstva i pravosua stvara pravna nesigurnost a i odrava ista a sve to u jednoj od najosjetljivijih taki imovinsko pravnih odnosa , odnosno na liniji razgranienja meususjedskih prava , a da pri tome nijedna od ovih instistucija , a posebno zakonodavstvo ne pokuava vlastitim sredstvima I incijativom uskladiti ivot i pravo.

Potrbno je istai da stoljetni obrazac za ureenje mee ne samo da nije progresirao i

napredovao, ve naprotiv , je regradirao i u zaostatku je poredei sa starijim propisima , kako u formalnom tako i u sutinskom smislu a to je oigledno i vidno u sadanjem Zakonu o vanparninom postuku

Tako npr. lan 176 Zakona o vanparninom postupku , nezgrapnom nomotehnikom ,

jezikom i stilskom konstrukcijom , iz tri stava stvara jedan , koji vie lii i podsjea na fabularnu nego na bilo kakvu pravnu formu, stoga nije ni udo to je ovakva ustanova ostala u pravosuu obezvrijeena i marginilizirana , koja nikog neoptereuju i ne zanima dovoljno , izuzev samih stranaka u sporu *21.

21 )Advokatura ( pravna praksa , teorija i problem ljudskih prava ) , Banja Luka 2000.godine str.35 Postupak ureenja mee 30 Ako se pak spor o mei i okona te donese pravostepena odluka koja je ak postala i pravosnana , to je kod ureenja mee po jaem pravu manje vjerovatan sluaj , onda stranka koja je uspjela u sporu nema mogunost da u izvrnom postupku trai izvrenje , nego je prisiljena da podnosi tubu radi predaje u posjed ili izvrenje neke radnje , to povjerioca vraa na poetak na kojem je ve bio u vanparnici .

Tako da u ovakvim sluajevima nerijetko dolazi i do primjene samopomoi , koja

ponekad ve poinje u toku stavljanja meanih znakova , te njihovim uklanjanjem i bacanjem sa mee , uz ve poznate verbalne znake a ponekad praene ak i realnom agresijom prema sudiji i vjetaku geometru.

Ova odredba iz lana 174 stav jedan , bazira se na takvoj osnovi kao da ne rjeava veoma osjetljiv imovinsko pravni spor , ve se odnosi prema njemu kao prema nekoj prekrajnoj stvari ili privremenoj mjeri koja ne trpi odlaganje izvrenja iste , pa se procesna radnje i utvrenja i izvrenja provode istovremeno na uviajnom roitu na licu mjesta , to u svakom sluaju ukazuje na izvrenje nepravosnane sudske odluke a to na alost Zakon o vanparninom postupku propisuje pa i pravno normira. Sama marginalizacija ureenja mee , kao vrlo sloenog i nimalo lakog stvarno pravnog odnosa , smatramo da lei u samom stavljanju ovog postupka u nadlenost vanparninog, iako je po svojoj materijalnopravnoj i normativno-procesnoj odreenosti prava parnica, pa se za ureenje mee , figurativno moe rei da je ona parnica i pravo zemljino pravo , kako u ruralnim tako i u urbanim sredinama . Takoe , sudska praksa naih sudova pokazala je da kad bi se ureenje mee sprovodilo u parnici , odluke i rezultati bili bi struno na viem nivou , a time i stranaki interesi kvalitetnije podmireni , jer ne trebe zaboraviti , u parninom postupku obezbjeen je i postupak po vanrednim pravnim lijekovima , u ije rezultate stranke vjeruju jer ih donosi Vrhovni sud Treba istai da kad proe postupak po redovnim a naroito po vanrednim pravnim lijekovima , tada i sam izvrni postupak postaje pravno i socijo- psiholoki prihvatljiviji , i kao takav sa vie efikasnosti obezbjeuje ostvarivanje osnovnih pravnoh vrijednosti , kao to su pravna sigurnost i pravna djelotvornost a to je svakako i primarni cilj prava.

Kako je uvedeno i normirano pravilo ureenja mee po katastrskim planovima , i koje je u sudskoj praksi najprimjenjivije te je istom omogueno efikasnije rjeavanje ovakvih sporova , neki teoretiari i praktiari smatraju da bi bilo korisno da zakonodavac


napravi jo jedan korak u postupku ureenja mee te doda i po principu stranake nagodbe , za koju postoji ve uporite u Zakonu o parninom postupku.

Da bi se opravdale ovakve preporuke i sugestije zakonodavcima , istie se jedna injenica a to je da sudska nagodba prestavlja jedan od najautonomnijih oblika ureenja meusobnih spornih odnosa u parninom postupka a koja se opet odvija pod prismotrom i nadzorom suda a i odobrenjem , tako da bi nagodba izmeu stranaka nesumnjivo bila cjelishodna i u vanparninom postupku , a posebno u sluajevima gdje je dolo do obimnijih i trajnijih meanih promjena , posebno nastalih gradnjom , gdje bi stranke takve sporove mogle da rijee na mirniji nain i prihvatljiviji za obe strane .

U takvim sluajevima bi se umjesto oekivane naturalne restitucije , koja se trai i u

toki postupka i u toku postupka se pokae djelimino osnovanom , da spor rjee , jednostavnijim nainom, a to je novanom reparacijom , tj. novanom naknadom i slino .

Imajui u vidu takve stavove , u tom smislu ubudue bi valjalo i od koristi bilo , kako

za stranke tako i za sam sud , da se u u nekom novom narednom Zakonu o vanparninom postupku normira i ovakve naine rjeenja meusobnih sukoba u vezi sa ureenjem mee.

Postupak ureenje mae 32 8.ZAKLJUAK Mada je Zakon o vanparninom postupku , kao to je ve prethodno izloeno donio znaajne nbovine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti , neka pitanja koja se nameu prilikom voenja ovog postupka su ostala bez potpunog osgovora zbog nedoreenosti odredbi koje reguliu ovaj institut.

Primjera radi , u praksi relativno esto se dogaa da pravosnano ureenja mea odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljino-knjinim planovima, to znai da povrine parcela izmeu kojih je dolo do ureenja mee nisu identine sa ovim povrinama u javnim knjigama.

Normalno je da bi ovakve pormjene ( pod uslovom da je izvrno ureenje mee po

jaem pravu) trebale da se registruju , ali se to gotovo nikada ne radi , naroito ako su razlike u povrini relativno male. injenica je da se esto u ovim postupcima deava da dijelovima parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljita bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu esticu.

Ukoliko sud uredi meu po jaem pravu kojom se mijenja ili oblik ili povrina odreene parcele moralo bi se od vjetaka geometra zahtjevati geodetsko snimanje tako ureene mee , a po pravosnanosti rjeenja ono bi se po slubenoj dunotsi trebalo provesti u katastru i zemljinim knjigama , gdje bi se utvrene promjene registrovale na adekvatan nain. to se tie novih rjeenja , evidentno je da je uvoenje ureenja mee po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i vee ekonominosti u voenju ovih postupaka , te da je time dolo do legalizovanja dotadanje prakse u radu sudova , dok je mogunost obustave postupka u nekim situacijama donekle umanjila znaaj ovog instituta , jer dotadanji propisi to nisu poznavali. Rjeenje da sud u odreenim sluajevima nee ureivati meu na graevinskom zemljitu je logino i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka , to je u situaciji kada

su sudovi preoptereeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljanju kvaliteta i aurnosti njihovog rada. Postupak ureenja mee 33

I na kraju , postavlja se pitanje da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se ureenje mee prebaci u parnicu , jer se radi o vrlo komlpeksnom stvarno-pravnom odnousu, koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma znaajne , a na taj nain bi im bila omoguena kvalitetnija zatita sa mogunou ulaganja i vanrednih pravnih lijekova. Postupak za ureenje mee u sudskoj praksi naih sudova veoma je est . Po broju predmeta , statistika pokazuje da su u vanparnici jedni od najbrojnijih , upravo postupci ureenja mee. Naroito taj broj se poveao posle ratnih zbivanja , jer je za vrijeme ratnog perioda dolo u mnogim podrujima do unitenja meanoh oznaka , a po povratku posjednika na njihova imanja dolje do ne mogunosti utvrivanja meanih linija. Tako da su ovi postupci u naem pravu veoma esti i potrebno im je pristupiti sa veom panjom tokom njihovog rjeavanja .

III DIO

OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU

Postupak ureenja mee 35 OSNOVNOM SUDU U DOBOJU PREDLAGA: S.LJ,iz Osinje 140, zastupana po

punomoniku Stoki Rajku asvokatu iz Doboja. PROTIVNIK PREDLAGAA: 1. T.P. iz Poezine, optina Derventa 2. T .A.iz Poezine , optina Derventa P R I J E D L O G Radi: ureenja mee Vrijednost spora: 900,oo KM

Dana 06.02.1991.godine predlagateljica je zakljuila kupoprodajni ugovor sa Trnjanac Perom, sin ore iz Poezne i kupila nekretninu i to parcelu k..1117/1 zvana kesten u naravi uma od povrine 9095m2, upisana u Pl. br. 304 k.o. Jelanjska. Na osnovu predmetnog ugovora predlagateljhica se u Katastarskom opreatu upisala kao posjednik odnosno vlasnik iste nepokretnosti.

Meutim, predmetna nekretnina granii jednom stranom ( sjevernom) sa nekretninom protivnika predlagaa oznaenom sa k..1123. iste k.o. upisane kao posjed protivnika predlagaa sa dijelom .

DOKAZ: Posjedovni list br. . br. 304 k.o. Jelanjska, na ime predlagateljice,

Kopija katastarskog plana KO Jelanjska od 18.08.2008.god. Izmeu gore navaedenih predmetnih parcela, protivnik predlagaa je uklonio meane

znake, te isti nepostoje, odnosno nisu vidljivi i jasni, da bi predstavljali meu, te zbog toga protivnici predlagaa stalno pomjeraju granicu svoje parcele na tetu predlagaa sa tvrdnjom da su u svom posjedu te tako sjeku stabla ume za svoje potrebe i nanose materijalnu tetu predlagateljici.

Predlagateljica je izvodila geometra na lice mjesta radi utvrenja mee izmeu predmetnih parcela, to njie rijeilo spor, jer protivnici predlagateljice nisu potovali ureenje mee od strane geometra, te tako stranke nisu uspjele postii dogovor o granicama svojih posjeda.

Postupak ureenja mee 36 DOKAZ: sasluanje stranaka, izlazak suda na lice mjesta Predlagateljica zahtjeva da na lice mjesta sa sudom, kao sudski vjetak geodetske

struke bude pozvan Tutnjevi ore zaposlen u GEOPLAN Derventa, Obzirom na navedene injenice predlagateljica

PREDLAE Da sud odredi datum uviaja i to na licu mjesta,kao i u prisustvu vjetaka geometra, te

da na osnovu vaeeg katastarskog plana uredi meu izmeu parcele predlagateljice k.. 1117/1 zvana kesten u naravi uma od povrine 9055 m2, upisane u Pl. br. 304 k.o. Jelanjska i nekretninom protivnika predlagaa oznaenom sa k..1123., te da stavi teret odnosno naknadu trokova ovog postupka na protivnike predlagaa jer su oni svjim ponaanjem i radnjama doveli do istog .

Postupak ureenja mee 37 OSNOVNI SUD U DOBOJU Broj: 85 OP 000332 08 P ZAPISNIK ( obustavljanje parninog postupka i upuivanje na vanparnini )

o pripremnom roitu sastavljen kod Osnovnog suda u Doboju dana 27.01.2009. godine.

SASTAV SUDA PRAVNA STVAR

Sudija:T.M Tuilac: P.M. Zapisniar: B.D Tueni: P.N.

Radi: smetanja posjeda

Zapoeto u 08,10 asova

Za tuioca: lino pristupio, a i punomonik mu Stoki Rajko - advokat iz Doboja, po punomoi u spisu Za tuenog: pristupio punomonik - sin Plivevi Milenko, po punomoi uloenoj u spisu

Dana 27.01.2009. godine u 08,10 asova otvara se nastavak pripremnog roita u pravnoj stvari tuioca Plivevi Milana, sin Predraga iz Lipca - optina Doboj, zastupan po punomoniku Stoki Rajku - advokatu iz Doboja, protiv tuenog Plivevi Milorada, sin Milana iz Lipca - optina Doboj, zastupan po punomoniku - sinu Plivevi Milenku iz Lipca, radi smetanja posjeda.

Konstatuje se da su na nastavak pripremnog roita pristupili tuilac lino, punomonik tuioca i punomonik tuenog.

Sud konstatuje da je prethodno roite odloeno za dananji dan radi pokuaja mirnog rjeenja spora.

Punomonik tuioca izjanjavajui se na prethodne navode po odobrenju suda na zapisnik izjavljuje:

U dosadanjem toku postupka stranke su imale elju da ovaj predmet okonaju na miran nain tako to bi zajedniki dogovorili osobu geometra koji bi na licu mjesta utvrdio meu i


sporne injenice nakon ega bi stranke to potovale. Meutim, u tom pokuaju nisu uspjeli iz razloga to prije svega nije dozvoljavalo vrijeme a drugo svi anagaovani geometri su ili bili zauzeti ili tehniki nisu mogli izvesti taj uviaj. S obzirom da je u dosadanjem toku postupka iz tube i iz odgovora na tubu kao i izjava stranaka tokom psotupka nedvosmisleno proizilazi da se radi o sporu meanje linije izmeu predmetnih parcela to tuilac predlae da se ovaj parnini postupak obustavi, a dalje raspravljanje nastavi po pravilima vanparninog postupka i da se nakon uviaja na licu mjesta u prisustvu vjetaka geometra a na osnovu vaeih katastarskih planova uredi mea izmeu

parcele predlagaa k.. 956/1 zv. "podkunica" u naravi njiva este klase povrine 1226m2 upisana u Pl. br. 365 k.o. Lipac i parcele k.. br. 956/3 koja u naravi predstavlja pristupni put, a u posjeduje tuenog odnosno protivnika predlagaa Plivevi Milorada i njegovog brata Plivevi Nenada oba iz Lipca, koje oznaavam kao protivnike predlagaa u postupku ureenja mee, a u kom dijelu dopunjujem prijedlog oznaavanjem i drugog protivnika predlagaa, obzirom da u pismenom podnesku koji ulaem u spis drugi protivnik predlagaa nije naveden.

Punomonik tuenog predoava sudu da je saglasan da se parnini postupak radi smetanja posjeda obustavi, te da se dalji postupak nastavi kao vanparnini postupak za ureenje mee izmeu navedenih parcela stranaka, te da se kao drugi protivnik predlagaa pored njegovg oca pozove i stric Plivevi Nenad, sin Milana iz Lipca da se o tome izjasni, te da se nakon toga odredi uviaj lica mjesta i uredi mea uz prisustvo vjetaka geometra, obzirom daje mea zaista izmeu stranaka i sporan.

Obzirom na navode parninih stranaka, sud donosi

R J E E N J E

Parnini postupak po tubi tuioca Plivevi Milana, sin Predraga iz Lipca, protiv tuenog Plivevi Milorada, sin Milana iz Lipca radi smetanja posjeda i naknade tete se obustavlja.

Dalji postupak nastavit e se po odredbama vanpaminog postupka kao postupka za ureenje mee.

Prisutni tuilac, punomonik tuioca i punomonik tuenog izjavljuju da se na doneseno rjeenje o obustavi parninog postupka nee aliti, pa sud konstatuje da je rjeenje postalo pravosnano danom donenja 27.01.2009. godine, ali istiu da trae ovjerenu kopiju zapisnika na kome je rjeenje doneseno, a ne trae poseban pismeni podnesak.

Kako iz navoda parninih stranaka i proizilazi da je izmeu njihovih parcela sporna meda, to bi dalji postupak trebao sprovesti po pravilima vanpaminog postupka, a kako je kao protivnik predlagaa, pored dosadanjeg tuenog oznaeno i drugo lice, na dananjem roitu uloeni podnesak tuioca - predlagaa po punomoniku treba dostaviti na izjanjenje i novooznaenom protivniku predlagaa.


Shodno navedenom parnini predmet izkazati zavrenim, izvriti promjenu vrste predmeta, te odrediti dalji nastavak kao po prijedlogu za ureenje mee.

Radi ekonominosti postupka uz saglasnost sa prisutnima sud e odmah na dananjem roitu odrediti nastavak roita kao po prijedlogu za ureenje mee, a na tom roitu obavijestiti danas prisutne stranke o broju i vrsti predmeta.


ALBA NA REENJE O UREENJU MEE

Na rjeenje br: 085-0-V-06-000-070

OSNOVNOM SUDU U DOBOJU

Protiv reenja Osnovnog suda u Doboju 085-0-V-06-000-070 od 22. 11. 2008go.godine predlaga J.R. u zakonskom roku ulae

ALBU

zbog bitne povrede odredaba parninog postupka

zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja

zbog pogrene primene materijalnog prava

Obrazloenje

Oalbenim resenjem prvostepeni sud je uredio meu izmeu parcele k..br. 1433/3 vlasnitvo predlagaa i parcele k.. br. 1433/4 vlasnitvo protivnika predlagaa i parcele k.. 1433/5 tj. potvrdio je faktiku granicu korienja koja polazi od tromee parcele k.. 1433/3,1433/4, i 1744 ide u pravcu istoka zidanom ogradom i prosenim bagremovima u duini od 42 m do granice izmeu parcele k.. 1433/4 i 1433/5 odakle skree u pravcu severoistoka ivicom do tromee pacele k.. 1433/3, 1433/4 i 1420/3 u duini od 33 m.

Predlaga smatra da je ovakvim nepravilnim uspostavljanjem mee od strane suda oteen tako sto je njegova parcela smanjena za nekoliko desetina kvadratnih metara.

Prvostepeni sud je resenjem uredio granicu izmeu parcela stranaka (1433/3 i 1433/4) i is-tovremeno granicu sa treim licem (parcela k.. 1433/5) iako tree lice nije uestvovalo u postupku, to je u suprotnou sa Zakonom o vanparninom postupku, ime je uinjena bitna povreda odredbi ZPP-a.

Ni injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno. Predlaga je jo u predlogu izneo podatke o tome da je svoju parcelu kupio 1980. g. od M.S., da je tada dolo do cjepanja parcele na 1433/4 i 1433/5 te da je protivnik predlagaa po kupoprodaji poeo da pomera postojeu granicu izmeu parcela na tetu predlagaa. Sud stoga nije smeo da u cei ini prihvati nalaz vetaka kojim je mea utvrena tako to je snimljena faktika mea, ve je bio duan da putem predloenih svedoka utvrdi granicu pre kupoprodaje izmeu vlasnika te stanje poseda u momentu kupoprodaje. Predlaga, naime, misli i tvrdi - da ima pravo da koristi ono to je kupio.Bitna povreda postupka uz pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje dovela je i do pogrene primene materijalnog prava, pa predlaga predlae da Okruni sud uDoboju

UKINE oalbeno reenje broj 085-0-V-06-00-070 od 22.11.2008.god i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak.


Koritena literatura :

- Marijan Horvat , Rimsko pravo , Zagreb - prof.dr Milorad ivanovi i Nedeljko Miljevi, Vanparnini postupak , Banja Luka

2001. - dr Dukko Medi , Rasprave iz graanskog i poslovnog prava , Banja Luka 2007 . - V.Risti i M. Risti , Prirunik za praktinu primjenu Zakona o vanparninom

postupku , Beograd 1998. - Zakon o stvarnim pravima ( Slubeni glasnik br. 124 od 27.12.2008 ) - Dr Mihajlo Vukovi , Opi graanski zakonik , Zagreb 1955. - Radmila Petakovi , Prirunik za primjenu Zakona o osnovama svojinsko pravnim

odnosima , Beograd 1996. - Zakon o vanparninom postupku ( Slubeni list SRBiH 10/89 ) - dr Borivoje Pozni , Graansko procesno pravo , Beograd , 1989. - dr Verolljub Rajovi , dr Milorad ivanovi i dr Radosav Momilovi ,Graansko

procesno pravo , Banja Luka - Sudska praksa( Rjeenja Osnovnog suda u Doboju br. R-89/91 i 085-0-V-06-000 193)

Documents

Postupak Uredjenja Medje