Click here to load reader

Postavljeni spomenici žrtvama partizanskog pokolja u Gra · PDF file2 lokacija u Gra čanima (Banekov zdenec, Strmec, Peš čenka, Zlodijev Brijeg, Bjele čenica, Lonjš čina i Pri

  • View
    218

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Postavljeni spomenici žrtvama partizanskog pokolja u Gra · PDF file2 lokacija u Gra čanima...

  • 1

    2011-11-07

    Reportaa Damira Borovaka: U Graanima ak 17 partizanskih stratita

    Ponedjeljak, 23. svibnja 2011.

    MEDIJIMA: U Graanima postavljeni spomenici rtvama partizanskog pokolja

    Postavljeni spomenici rtvama partizanskog pokolja u Graanima

    U subotu 5. studenog u zagrebakom predgrau Graanima, postavljeno je sedam spomen ploa rtvama partizanskog pokolja u svibnju 1945. godine. U Graanima je tijekom svibnja 1945. zarobljeno i brutalno pobijeno blizu osam stotina osoba, hrvatskih i njemakih vojnika, ali i mnotvo civila, kako domaih Granaca tako i komunistikim vlastima nepoudnih Zagrepana.

    Stvaranjem samostalne Republike Hrvatske grupa graanskih intelektualaca krenula je u obiljeavanja grobita i jama, koje su razbacane po cijelim Graanima i okolnim umama. 1995. godine postavljena je i jedna spomen ploa na mrtvanicu Graanima. No ostala su grobita ostala neoznaena, za to je velikim dijelom zasluna i politika klima i pritisak s vrha. Naime, odreenim je krugovima bilo u interesu zaustaviti istragu koja bi vjerojatno dovela i do nekih visokopozocioniranih hrvatskih politiara. Zbog toga je akcija graanskih intelektualaca starije generacije sredinom devedesetih godina zamrla.

    Prije tri godine mlaa generacija Graanaca krenula je u aktualizaciju problema. Na to ih je ponajvie ponukala molba ivuih svjedoka stravinih partizanskih pokolja; Rudolfa Puntijara, Rudolfa Baneka, Ladislava Prekupca, Ivana uka, Jelene Kos, Mirka Baneka i Magde uk. Akcija je obuhvaala vie segmenata obiljeavanja sabranih u skupni naziv; Dani sjeanja; Snimanje dokumentarnog filma Dani sjeanja, sveana sveta misa na sredinjoj lokaciji, predavanja o rtvama pokolja i drugo. Nositelji svih tih dogaaja bile su graanske udruge, prije svega udruga Falaek Prigorja. Najvea elja bila je dostojno obiljeavanje grobita.

    Prije tri godine postavljeni su veliki drveni krievi na osam stratita. Ostala stratita nisu mogla biti obiljeena jer je na njima izgraena odreena infrastruktura . No elja je bila izgraditi kamene spomenike u koje bi se ugradile mramorne ploe. Prepreke za postavljanje istih bile su mnogobrojne. Financije, politika i tradicionalni hrvatski jal. Unato ak i privoenju odreenih lanova inicijative od strane policije na informativne razgovore izrada ploa nije stala. Ponajvie zahvaljujui graanskim majstorima Pavlu Paalicu i Stanku Ivaniu ploe su dovrene. Dozvola se ekala vie od godinu dana. Ploe su konano u subotu 5. studenog postavljene na sedam

  • 2

    lokacija u Graanima (Banekov zdenec, Strmec, Peenka, Zlodijev Brijeg, Bjeleenica, Lonjina i Pri Isusu).

    Osma e se ploa postaviti u blizini nekadanje bolnice Brestovac, povrh Graana gdje su partizani pobili sve hrvatske pacijente zateene u bolnici u svibnju 1945. godine. Ploe su postavili lanovi dvije graanske udruge; Falaek Prigorja i Udruga za ouvanje i razvoj Graana. U budunosti graanske udruge planiraju izradu velikog spomenika u sreditu mjesta te naravno redovnu godinju komemoraciju pod nazivom Dani sjeanja. Ovom prilikom pozivam sve koji pjeae na Medvednicu da posjete grobita, zapale lampue, pomole se, a nadasve uvaju ova mjesta stradanja Hrvata i Nijemaca u svibnju 1945. godine.

    Domagoj Novosel, prof.

    [email protected]

    Vie o dogaaju u Graanima u proljee o.g. moe se vidjeti ovdje:

    http://www.hkv.hr/izdvojeno/reportae/d-borovak/8423-reportaa-damira-borovaka-u-graanima-ak-17-partizanskih-stratita.html

  • 3

  • 4

  • 5

    Reportaa Damira Borovaka: U Graanima ak 17 partizanskih stratita Ponedjeljak, 23. svibnja 2011.

    U Graanima ak 17 partizanskih stratita U nedjelju 22. svibnja, nadomak centru Zagreba, na Lonjini kod Isusa, procesijom i

    svetom misom obiljeeni su Dani sjeanja na rtve komunistikih zloina u Graanima u

    svibnju 1945. Na zavretku rata selo Graani podno Zagrebake gore, postaju stratite za

    civile i zarobljenu vojsku. Na tisue tzv. narodnih neprijatelja" u Zagrebu je zatvoreno u

    zloglasne logore: Kanal (dananji autobusni kolodvor), Savska cesta, Maksimir, Preko i

    druge. Neki su zarobljenici iz tih logora zavrili svoj ivot u Graanima, gdje je VI. lika

    proleterska brigada uspostavila svoj stoer, vojni zatvor i muilite.

  • 6

    Ulogu osloboditelja" Zagreba dobili su bivi etnici pod zapovjednitvom Koste Naa,

    Peke Dapevia i Koe Popovia. U Graane je stigla VI. lika proleterska brigada Nikola

    Tesla" a zapovjednik je bio general oko Jovani. Smaknua u Graanima trajala su sve

    do poetka lipnja 1945. kada je VI. lika proleterska brigada napustila selo. rtve su

    pokapane u ak 17 masovnih grobita ije su lokacije uglavnom manje poznate, iako su

    neke i obiljeene: Obernjak, Strmec, Bjelenica, Lonjina, Peenka, Zlodijev Brijeg,

    Banekov stubl, i druga. O rtvama postoji i dokumentacija iz partizanskih i privatnih izvora.

  • 7

    Najpoznatiji pokolj poinjen je u bolnici za plune bolesti Brestovac" na Sljemenu, gdje su

    bolesnici izbaeni iz kreveta, poklani i pobacani u jame. Prema izvjetaju Miroslava

    Haramije i dr. Tadije Drinkovia koji je brinuo za bolesnike, partizani su brutalno pogubili

    40 tekih bolesnika, uglavnom domobrana i civila. Naknadno je pogubljeno jo 170

    bolesnika, a ivote su potedjeli samo osoblju bolnice, jer im je bilo potrebno za lijeenje

    partizanskih ranjenika. rtve Brestovca su pokopane u blizini, od graanskih seljaka za to

    su oni dobili potvrde o radu.

  • 8

  • 9

    Misu zadunicu predvodio je o. Nikola Barun, upnik iz Remeta, a koncelebrirali su upnik

    u Graanima o. Mirko Kralj te vl. Stanko Haramija, pk u m., o. Gabrijel Badurina i o. Ilija

    Tipuri. Otac Nikola Barun je rekao:

    Sadanji papa Benedikt XVI. u svojoj knjizi Svjetlo svijeta" poslao je poruku dananjoj

    Crkvi i svijetu, svakome pojedincu:"ne moemo se dalje ponaati kao do sada.

    ovjeanstvo stoji na prekretnici. Vrijeme je za osvjeenje... Ima tako mnogo problema

    koje moramo rijeiti, ali ih neemo rijeiti ako u sreditu ne bude stajao Bog, ako iznova ne

    postane vidljiv u svijetu."

  • 10

    Zar ove Papine rijei ne bi dobro dole 1945. g. kao spasonosne ovdje u Graanima na

    kraju drugog svjetskog rata kada je bilo bezvlae i kada se pojavila nova vlast partizansko-

    komunistika, bezbona s puno mrnje i osvete i cilj joj je bio ubiti sve to nije njihovo, bez

    obzira na krivnju. Boga i Boja naela nisu poznavali. ovjek tada nije vrijedio nita. ak

    jedna obina igraka bila je vie zatiena. Po oevidcima ovdje na ovom svetom mjestu u

    podnoju zagrebake gore iznad Graana ubijeno je 800 ljudi. Ubili su one koji su se nali

    ovdje a i dovodili su iz grada mislei ova gora na osami bit e tajna i nee se otkriti. Kao

    upniku jednom zgodom pokojni Miroslav Haramija pokazao mi je biljenicu u kojoj je

    zapisivao ubijene i ovdje pokapane. Pripovijedali su mi i oevidci kako su kao djeca dolazili

    ovdje i promatrali kako svinje trgaju noge i ruke od pokopanih.

    Svibanj 1945. kraj rata, je mjesec u kojem je neduno nastradalo stotine tisua Hrvata i

    drugih nacionalnosti, na krinim putovima od Blajburga pa dalje, bez zatite i suda od

    pobjednika. Ima jo svjedoka ivih, koji su doivjeli strahote, jedan od tih je i moj otac koji

    je proao krini put od Dravograda do Poege. Proao je etverored. Doivio ubijanja i

    muenja. Koliko samo civila, ena, staraca i djece je ubijeno, koji nisu nosili puku niti

    ratovali nego proivljavali strahote rata. Cilj je bio tadanje vlasti to vie pobiti Hrvata da

    ne bi se vie pobunili protiv Jugoslavije i traili svoju slobodu i slobodnu domovinu.

  • 11

  • 12

    U vremenu od 1945. do 1990. g. bila su za Hrvate teka vremena. Svjedoci smo tome.

    Vladao je strah od vlasti. Posebno 1971. g. toliki su protjerani i proganjani, zatvarani, ali

    duh slobode ostao je s gorinom u narodu i narod ekao svoj trenutak. I nakon 45.

    godinje jugoslavensko-komunistike diktature izborili smo slobodu i slobodnu Hrvatsku

    pod vodstvom prvog predsjednika dr. Franje Tumana, naih branitelja i uz velike rtve i

    odricanja naroda. Bog je bio na naoj strani. Uporne molitve naih baka s krunicom u ruci

    pomagale su, ohrabrivale.

    Imamo domovinu ali ini mi se da nam treba jo puno toga da budemo u svijetu priznati i

    istinski prihvaeni. Koliko mi moramo pretrpjeti da bi smo bili priznati. Ali i o nama samima

    takoer puno toga ovisi.

  • 13

    I ovo sveto mjesto nevinih rtava, natopljeno krvlju naih muenika, kao i diljem Hrvatske u

    drugom svjetskom ratu i poslije rata poruuje nama danas: budite zajedno, stvarajte

    zajednitvo u svim dimenzijama ljudskog ivljenja. Nemojte se dijeliti na lijeve i desne.

    Prola su ta vremena. Volite svoju domovinu i rtvujte se za nju. Neka vam zajednika

    stvar bude ispred osobnih interesa. Kako nam treba jedinstvo, zajednitvo jednog malog,

    kranskog naroda u ovoj velikoj Europi.

  • 14

    Nemojmo optereivati i zamarati previe mlade generacije s prolou, ali mladi trebaju

    znati to se je dogaalo njihovim pradjedovima i djedovima. ovjek koji ne pozna svoju

    povijest, ili ga nije briga, kao da je manje ovjek. Zato mladi, djeco prouavajte svoju

    povijest, uvajte ove lijepe prostore, ono to ste naslijedili od svojih, stvarajte obitelji i

    budite Boji, neka Bog i evanelje budu sredite vaeg ivota.

  • 15

    Ne smijemo zaboraviti i rei bilo pa prolo, to se je davno dogodilo. Jasno kao krani

    trebamo oprostiti i ovakve velike zloine. Oprotenje je znak da smo ljudi obdareni Bojim

    milosrem i dobrotom. Pravednost Boja i nevine